CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Messages - o.jeziku

o.jeziku.406 darone, -> #405, dr.grba
>> Ne kaže se "mrzi me" nego "mrsko mi je". Kaže se i jedno i drugo, ali si verovatno hteo da kažeš da je ono drugo ispravno? ;) Inače, ja mislim da je i "mrzi me" ok. A koristiću ga, vala, dok ne oda'nem.
o.jeziku.407 novim, -> #405, dr.grba
" Ne kaže se "mrzi me" nego "mrsko mi je". Ma kaže se. :) Sve se kaže što se govori, ako se govori da bi se reklo. :)
o.jeziku.408 supers, -> #406, darone
>>>> Ne kaze se "mrzi me" nego "mrsko mi je". >> >> Kaze se i jedno i drugo, ali si verovatno hteo da kazes da je ono >> drugo ispravno? ;) Inace, ja mislim da je i "mrzi me" ok. A >> koristicu ga, vala, dok ne oda'nem. Podrzavam :) Nego, ima li neke konkretne argumentacije po kojoj "mrzi me" nije u duhu jezika?
o.jeziku.409 vlador, -> #407, novim
> Ma kaže se. :) Sve se kaže što se govori, ako se govori da bi se > reklo. :) Da... Zar se Vuk (Karadžić, naravno) nije zalagao za narodni jezik? A ja moram da pazim dok pišem pismene zadatke iz srpskog... :( --- ■ VLADOR ■ Na ulazu u samostan: "Ne diraj nindzu!"
o.jeziku.410 sav.gacic, -> #407, novim
> Ma kaže se. :) Sve se kaže što se govori, ako se govori da bi se > reklo. :) Genijalno! Mali prilog sa zapadne strane "ne da mi se" Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.411 ndragan, -> #407, novim
/ Ma kaže se. :) Sve se kaže što se govori, ako se govori da bi se / reklo. :) Bolje što si ovo ti rekao, nego da sam morao sam da smišljam :). BTNJ, koji su ostali govori? Radi čega se govori kad se ne govori da bi se reklo, nego...? Je li iko razvrstao?
o.jeziku.412 ndragan, -> #409, vlador
/ Da... Zar se Vuk (Karadžić, naravno) nije zalagao za narodni jezik? A Jeste, da bude jednokratno proglašen za normu, otad pa nadalje, i sve zato što je smatrao da su drugi postojeći jezici, tadašnji crkvenoslavjanski i serboslavjanski ("gospodična ot Mirič") mnogo daleko od onog što je on smatrao za srpski jezik. S druge strane, ono je bio jezik koji se stotinama godina polako razvijao, tesao i gladio. Danas, međutim... kroz jezik duvaju kojekakvi vetrovi, te se svakih desetak godina ruše jedni običaji i stvaraju drugi. Nisam baš uveren da se narod najbolje snalazi u svemu tome. Preporučujem, opet, Danojlićevu "Muku s rečima" kao nezvaničnu Bibliju ove teme.
o.jeziku.413 ndragan,
(7.1237) / i Ra drže u ruci) se izgovara ANKH. Reč za dušu/duh je BA, itd...bar Voleo bih da mi neko navede bar jedan jezik u kome se KH izgovara onako kako bismo ga mi pročitali. Spoj KH se u engleskom koristi u stranim rečima da označi da H stvarno treba da se čita (bez K), jer se inače ne bi čitalo. Naprimer, Hruščova su pisali Khrushchev. Uopšte, sudbina glasa H u raznim jezicima je dosta tužna - to je maltene glas bez identiteta, retko ko ga izgovara glasno i jasno. Mislio sam da smo mi taj izabrani narod (NoRmaLNo), dok me Holanđani nisu pitali da li mi imamo H. Kako da ne, evo Hercegovina je tamo iza brda. Znao sam da nemate H. Kako nemamo, pa sad sam rekao. To nije H, reče, i izgovori nešto slično čišćenju trećih krajnika. E, to je bilo H. Inače, H ima i neke nezgodne korene - stari Grci su imali slovo za njega (imaju ga i danas), ali čim je prešlo jednu vodu, već se pokvarilo: u latinskom ispade ch, a tek šta se posle ispodogađalo sa rečima koje ga nose još od grka, da ne pričam. Pade mi na um ("pade mi Naum!") da valjda ovde ima neko, ko već zbog svoje struke zna više o tome, nego što ima u mojim amaterskim naklapanjima. Pričekajmo, ipak, da stručnjaci kažu.
o.jeziku.414 novim, -> #411, ndragan
" BTNJ, koji su ostali govori? Radi čega se govori kad se ne govori da bi " se reklo, nego...? Je li iko razvrstao? Možda Japanci. Oni imaju knjige tipa "1000 načina da ne kažete ne". ;) Evropljani, pak, imaju tradiciju mistike, posebno negativne teologije i tzv. apofatičke misli (govora koji, na primer, kaže da Bog nije ni ovo ni ono, jer bi ga svaka odredba ograničila, a On je, je l', neograničen po sebi). Tu bi spadala i isihija, recimo. A postoji i tradicija (opšta) brbljanja. Priča se što više (a po mogućstvu i jače) da bi se bujicama reči sprečila ili barem sakrila poruka. (Ona je inače ne uvek jasna kategorija...) Razni su putovi reči čovekove...
o.jeziku.416 janko, -> #413, ndragan
> Uopšte, sudbina glasa H u raznim jezicima je dosta tužna - > to je maltene glas bez identiteta, retko ko ga izgovara > glasno i jasno. Mislio sam da Najzanimljiviji su Francuzi. Oni R izgovaraju kao H, pa onda ne mogu da izgovaraju H kao bilo šta, pa ga nemaju. Evo jedne moje konverzacije na engleskom (sa ženom koja je kao mala učila engleski): - du ju nid help? - elp? vots det? Ko mi kriv kad ne znam francuski. :) A i oni "kakni" (ili kako se već zovu, preciznije, zna li neko) Englezi nemaju H: bacite uvo na Mućke ili na My Fair Lady sa Odri Hepbern (koja Henri Higinsa zove Enri Igins).
o.jeziku.417 janko, -> #1261, supers
>>> Fonetska transkripcija nije izmisljena pre hiljadu i >>> kusur godina ako smem primetiti. Molio bih uput na > referencu. > > Nije postojala, dabome. Sto nije sprecilo tadasnje > ucenjake da egipatske reci pisu prema svom jeziku. Kao i > bezbroj posrbljenih stranih reci. Izgovor moze biti > iskvaren, ali sustina je tu. Dets d point! Negde čitah da se čak i za latinski ne može tvrditi da se stvarno zna kako je izgovaran tada kada je pisan, a kamo li egipatski. Zamisli da za sto godina neka mešavina današnjeg "beogradskog" i "varijante sa nepostojanim a i h" (drugar'ca i pa'ulj'ca) postane jednini način izgovora srpskog. Zamisli dalje da se ovo isto događa u vreme u kome još ne postoje načini snimanja zvuka. Današnji jezici u kojima napisano sve manje liči na izgovor (recimo, engleski, francuski) pokazuju ti tipičnu sudbinu jezika, koji se stalno menja, uvek brže od načina pisanja. Jedno piše, al' se drugo govori. Znam i to da su Englezi (i Ameri) svesni "raskoraka" u svom jeziku, i čak su i razmatrali kako bi to smanjili, ali bi svaki put procenili da zahteva prevelika ulaganja bilo kakva rapidnija promena. Od svega ostade u nekim špicama filmova da vidiš "thru" umesto "through" i ništa više... U francuskom, takođe. Rejmon Keno, poznati pisac, pokušavao je da u nekim svojim delima više "piše kako se govori". Ovo ne čudi onoga ko zna da se "Keno" u originalu piše jednostavno "Queneau". Problem sa staroegipatskim je još gori: sasvim sigurno niko nije latinicom pisao egipatski -- sigurno su zapisana samo lična imena i imena geografskih pojmova (zanimljivo je da su stari Egipćani imena vladara pisali hijeroglifima drugačije nego "slobodan tekst": ta imena su stvarno pisana "jedan glas -- jedan hijeroglif" pravilima. Ali samo ona. E ako neko zna toliko, i to opet, kako se danas izgovara (a ne može da tvrdi da zna kako se izgovaralo onda), šta sa čitavim jezikom? žinjenica je da je gramtika jezika suštinska za razumevanje: onaj ko bi dobro znao gramatiku i "pisani oblik" bi _mogao_ posle podosta vežbe da "poveže" stvari. Ko zna razliku između pisanja i izgovora francuskom, zna zašto kažem baš "podosta vežbe".
o.jeziku.418 janko, -> #1255, babbage
> Evo, ovaj put sasvim sigurno provereno: STAROEGIPATSKI > GOVORNI JEZIK JE POZNAT! Ko ne veruje, neka ode, recimo, > na filozofski fakultet, odeljenje za arheologiju i neka > pita! A filolozi šta kažu?
o.jeziku.419 janko, -> #1263, dcolak
> Prosto, postoje oznake za predstavljanje izgovora. ;) Sada postoje, ali ranije se nisu previše mučili oko takvih sitnica kao što su fonetske transkripcije. Nekada, čak, ni razmake između reči, ni interpunkciju nisu pisali. BILOJESASVIMNORMALNOPISATIOVAKOJERSESVAKOKOJE PISAOIžITAOSMATRAOJAKOPAMETNIMINIJEHTEODATOOLAKŠAVADRUGIMAASAMJEIONAKO ZNAOŠTAJENAPISAOBAŠKAOŠTODOSKORALJUDIKOJISUPROGRAMIRALINISUPISALIUVUžENE STRUKTUREPETLJIISVEOSTALOAITADAIUSKORIJOJISTORIJISUIMALIIOPRAVDANJEDAOVAKO VIŠESTANENAPAPIR No da ne skrećem sa teme: Neko iskopava za X vekova nešto, vidi negde Wien, zatim iskopa srpske zapise i zaključi da se to čita "BEž".
o.jeziku.420 vlador, -> #414, novim
> Razni su putovi reči čovekove... ────── Gde je akcenat? :) Spomenuo si brbljanje (da ne pišem sve)... "Njegova fabula je toliko afimatična da je u krajnjoj konsekvenci apsurdno govoriti o mobilnim pitanjima njegove psihodialektike." Ima l' ovo smisla il' se meni samo čini? :) --- ■ vlador ■ PAZI.... BOING! ....klavir...
o.jeziku.421 novim, -> #420, vlador
" Gde je akcenat? :) Isto kao kod "púti" (mn. od put). ;) " Ima l' ovo smisla il' se meni samo čini? :) Nešto znači, a da l' ima smisla... Verovatno ne. :)) ----- Ps: gore je nekoliko lingv. poruka s Interneta (svežih) o jezičkim ljudskim pravima i sl. ll.zip
o.jeziku.422 maksa, -> #420, vlador
>> Ima l' ovo smisla il' se meni samo čini? :) To se, mislim, zove psitacizam. :) (videti Sezamovo poglavlje o 'metaforičkoj verbalizaciji' ;)
o.jeziku.423 sav.gacic, -> #413, ndragan
> mi imamo H. Kako da ne, evo Hercegovina je tamo iza brda. Znao sam da > nemate H. Kako nemamo, pa sad sam rekao. To nije H, reče, i izgovori > nešto slično čišćenju trećih krajnika. E, to je bilo H. Gruzijski je takođe čuven po strahovitim "H" i "K", pri čemu su oba daleko grlenija od naših. Ali im ni to nije dovoljno, jer njihov još grleniji, krkljajući, par je nešto iz "zone sumraka". Arapi i njihova grlena zapinjanja su u poređenju sa Gruzijcima, najblaže rečeno, zafrkancija. Kad sretnete Gruzijca zamolite ga da na svom jeziku izgovori "žaba krekeće u bari". žućete nešto neponovljivo, dostojno konvertovanja u WAW. Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.424 sav.gacic, -> #417, janko
> Negde čitah da se čak i za latinski ne može tvrditi da se stvarno zna > kako je izgovaran tada kada je pisan, a kamo li egipatski. Izgovarao je ko je kako stigao i kako kome bi lakše. A onda se teritorije definisaše, dobismo začetke nacija i celu romansku grupu jezika od koje i Germanima dosta toga osta. > Današnji jezici u kojima napisano sve manje liči na izgovor (recimo, > engleski, francuski) pokazuju ti tipičnu sudbinu jezika, koji se stalno > menja, uvek brže od načina pisanja. Jedno piše, al' se drugo govori. U redu, ali danas više nego ikad ima mogućnosti za standardizaciju jezika preko elektronskih medija (koliko god zagađivači bili brojni, opet je pravilno govorećih više). Sa druge strane, porazno je što pučanstvo u proseku nije u stanju da sklopi suvislu rečenicu (čuti reportaže sa ulice...), ali to je tema koja ima veze sa još mnogo toga. > nekim svojim delima više "piše kako se govori". Ovo ne čudi onoga ko zna > da se "Keno" u originalu piše jednostavno "Queneau". I ja imam poznanicu Irkinju, koja se zove benigno - Una. Napisano, ime liči na onomtopeju u stripovima: OONAGH :) (Možda nije lepo, ali moram). Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.425 dr.grba, -> #423, sav.gacic
>> Gruzijca... Gruzin, ne Gruzijac.
o.jeziku.426 vitez.koja, -> #413, ndragan
#=> Pade mi na um ("pade mi Naum!") da valjda ovde ima neko, ko već #=> zbog svoje struke zna više o tome, nego što ima u mojim amaterskim #=> naklapanjima. Pričekajmo, ipak, da stručnjaci kažu. Ax, pa zar opet... Daklem - Babaorum - Pademinaum - Akvarium - Petibonum :) sk ps. ref: asterix
o.jeziku.427 vlador, -> #421, novim
> Isto kao kod "púti" (mn. od put). ;) Dobro je... Ja sam mislio da je akcenat na O. :) > Nešto znači, a da l' ima smisla... Verovatno ne. :)) Otkud znaš kad ne znaš o kome pričam? :) --- ■ vlador ■ Samoubistvo iz nehata. 17 uboda nozem u ledja.
o.jeziku.428 novim, -> #427, vlador
" Otkud znaš kad ne znaš o kome pričam? :) S ozbirom na afimatičnost u krajnjoj psihodijalektičkoj konsekvenci, šuur. ;>
o.jeziku.430 supers, -> #426, vitez.koja
>> ps. ref: asterix Za strastvene Asteriksovce: komparativni pregled rimskih logora na raznim jezicima: FRANCUSKI ENGLESKI NEMACKI GRCKI SRPSKI (Zabavnik) Aquarium Aquarium Aquarium AKOYAPIOYM Akvarijum Babaorum Totorum Babaorum MŃAMŃAOPOYM Kriterijum Laudanum Laudanum Laudanum ´ABŰANOYM Budimikum Petibonum Compendium Kleinbonum ŃETIMŃONOYM Pademinaum
o.jeziku.431 sav.gacic, -> #425, dr.grba
> Gruzin, ne Gruzijac. Gruzin??? - nedopustiv rusizam. Pozdrav, Bik koji sedi
o.jeziku.432 soul, -> #430, supers
>> Za strastvene Asteriksovce: komparativni pregled rimskih Srpski prevod je zaista bio neverovatno dobar. Dajte ime čoveka (prevodioca), zaslužio je da ga slavimo ;) (NOGEKAKO!)
o.jeziku.434 ljubinko, -> #331, ljubinko
>Ja imam Amigu i pratim tu konferenciju, ali ovo pitanje pokusavam da pokrenem i >u ovoj konferenciji, racunajuci da se to ne odnosi samo na Amiga kompjutere. >U celom svetu postoje programi (obicnotekst procesori, ali mogu biti i >posebni) koji kontrolisu pravopis (ortografiju), objasnjavaju pojmove i daju >sinonime, kontrolisu gramatiku. Ja imam programe kojito rade za engleski >(britanski i americki), francuski, nemacki iitalijanski jezik. Pojavio se i program na srpskom jeziku koji ima opciju (samo) za rastavljanje reci (hifenaciju) i koji se zove RAS, a moze se primeniti na IBM PC i kompatibilicima. Bilo bi dobro da se takav program prekompajlira i za druge kompjutere. Nadam se da ce neko uraditi i program koji ce raditi i vise, a ne samo rastavljanje reci na slogove.
o.jeziku.435 darone, -> #434, ljubinko
>> Nadam se da ce neko uraditi i program koji ce raditi i vise, a ne samo >> rastavljanje reci na slogove. Strpi se mesec dana...
o.jeziku.436 bjevdjic,
(POLITIKA, subota 11. mart) TUĐICE ▄▄▄▄▄▄ žesto se smatra da ako imamo za isto značenje i domaću i stranu reč, strana je nepotrebna ili bar da domaćoj treba dati prednost. Kako stvari stoje, pokazaćemo na nekoliko primera iz kojih se mogu izvući i opštiji zaključci. (1) Za stranu reč 'ideal' naši ekvivalenti bi bili: uzor, primer (najbolji, savršeni), cilj (najviši, krajnji); težnja (ka uzvišenom, savršenom); za 'ideja' - (za)misao, nacrt, plan (nečega), predstava o nečemu; za 'realizacija' - ostvarenje, ispunjenje, izvršenje; za 'auto(mobil)' - kola; za 'servis' - radionica (za popravku); za 'biznis' - posao, trgovina, itd. Pažljivijim poređenjem leksičkih parnjaka možemo zaključiti dvoje: (1) da su semantički potencijali ili manje-više podjednaki, npr.: "njegove su ideje o ljudima dobre": "njegove su (za)misli/predstave o ljudima dobre", ili (2) da pune podudarnosti među njima nema, npr.: "sinula mu je ideja": "sinula mu je (za)misao (plan)" ili slično - gde, očito, bolje odgovara reč ideja. Dakle, dok, s jedne strane, reč ideja može značiti sve što i (za)misao, predstava i dr., s druge strane, predstava, misao, zamisao ne može pokriti sve ono može reč ideja. Na isti način, fudbal može da znači i igru i loptu, dok je naša reč nogomet u značenju lopta neupotrebljiva. Da i ne govorimo kako reči kao biznis (posao), grafiti (natpisi na zidu), dizajnirati (uobličiti), kičast (neukusan), lider (vođa, prvak) itd. kao po pravilu imaju u odnosu na domaću reč jedan poseban semantički potencijal; tako biznis, na primer, ne znači samo "posao" već - posao koji donosi uspeh, veliku korist, poslovnu delatnost, ali onu koja je tipična za zapadne, kapitalističke civilizacije; lider se kao pojam ne vezuje samo za "prvaka", "vođu" uopšte, već prvenstveno za čelnike političkih partija, stranaka. Takva strana reč, osim osnovnog, opšteg značenja, sadrži, dakle, u svoj značenjskoj sferi, ono, upravo, što je u odnosu na našu ili neku drugu reč i čini posebnom. Zaključak: naporednom upotrebom strane i domaće reči postiže se - stilsko nijansiranje (mogućnost da se izbege jednolično ponavljanje iste reči), a njihovom opozicijom - semantičko nijansiranje. I jedno i drugo ne predstavlja ugrožavanje već, naprotiv, značajno proširenje i obogaćenje izražajnih mogućnosti jezika. (2) Pomenuli smo takođe da se bogaćenje jezika postiže i jezičkim građenjem, tj. izvođenjem novih reči od postojećih, morfemskim sufiksima, prefiksima, složenicama, polusloženicama i dr. Nije, međutim, teško primetiti da strane i domaće reči nemaju u tom pogledu uvek podjednake šanse. Tako, dok mnoge strane reči, kao npr. ideal/ideja pružaju široke mogućnosti za gradnju drugih reči (kao: idealan, idealac, idealizam, idealizator(ski), idealizatorstvo, idealizacija, idealiziranje, idealizirati, idealizovanje, idealizovati, idealisanje, idealisati, idealist(a), idealistički, idealistkinja, idealno, idealnost, idejan, idejica, idejnost, itd.), naši sinonimi imaju često nikakve ili znatno skromnije mogućnosti tvorbene derivacije; tako, na primer, od osnovne imenice misao (za razliku od alternativne reči ideja) imamo nemnogo izvedica: misaonost, mislen, mislenost, mislilac, mislilački, mislilaštvo, misliočev, mislitelj, misliti, od kojih se neke ni morfološki ni semantički ne podudaraju s izvedicama od reči ideja. Slično se može uočiti i poređenjem drugih leksičkih parova, na primer: auto : kola; lider : vođa; apel : poziv; personal : osoblje itd. među kojima može biti i takvih naših reči od kojih se ne mogu graditi čak ni najobičniji pridevi. Otuda i važna činjenica: to što se od mnogih tuđica mogu graditi nove, izvedene reči, pogotovo ako naši sinonimi za to nemaju (dovoljno) uslova, nenadoknadiv je izvor jezičkog bogaćenja i važan motiv njihovog postojanja u jeziku. Tvorbene vrednosti tuđica posebno se iskazuju kada strana, nemotivisana reč alternira sa domaćom izvedenicom, kao: "servis" : radionica, "personal" : osoblje, i slično, a potpuno je nezamenjiva kao jezgro za tvorbu novih reči onda kada je domaći ekvivalenat - dvočlani ili višečlani izkaz, takav kao npr.: poslovni čovek (dvočlani znak) : "biznismen" (jednočlana reč); lepljiva traka : "selotejp"; aparat za umnožavanje : "kseroks"; kompjuterski program : "softver" itd., gde se od strane reči mogu graditi druge, a od naše dvočlane ili višečlane zamene nikako. Zaključak: posebna vrednost tuđica ogleda se u mogućnosti da se osnovno semantičko jezgro upotrebi i za tvorbu novih reči. Nije, dakle, opravdana paušalna ocena da tuđice valja izostavljati onda kada imamo svoju sinonimnu reč, tim pre što se, najčešće, o pravim sinonimima i ne radi. Egon Fekete
o.jeziku.437 vitez.koja, -> #432, soul
#=> Srpski prevod je zaista bio neverovatno dobar. #=> Dajte ime čoveka (prevodioca), zaslužio je da ga slavimo ;) #=> (NOGEKAKO!) Nadam se da misliš na prevod u Biser stripu ili u onom Asteriksovom zabavniku (čini mi se da je isti prevod). Asteriksa u (politikinom) Zabavniku sam počeo da čitam kasnije (a kasnije je i počeo da se tu pojavljuje :) i nikako mi se nije svideo prevod - Idefiks i ostali naspram već uhodanih Garoviksa i ostalih jednostavno su zvučali bledo... Inače, u Zabavniku (davno) je bila sjajna epizoda Asteriks na Korzici (nisam je video u Biser stripu) - crno bela :( - u kojoj na početku je nacrtana mapa Korzike sa (bar) 20 rimskih gradova. Imena su tako luuudo prevedena (bio sam skroz oduševljen tada). Ima li neko da to malo prekuca? :) sk
o.jeziku.438 soul, -> #436, bjevdjic
>> Zaključak: posebna vrednost tuđica ogleda se u mogućnosti da >> se osnovno semantičko jezgro upotrebi i za tvorbu novih reči. Ako je _to_ glavni razlog za masovno nasilničko korišćenje tuđica u govoru (posebno u javnosti) nastaviću da se trudim da ih izbegavam. P.S. Interesantan momenat opservacije aktuelne realnosti.
o.jeziku.439 aleksandra.m, -> #432, soul
>>> Za strastvene Asteriksovce: komparativni pregled rimskih > > Srpski prevod je zaista bio neverovatno dobar. > Dajte ime čoveka (prevodioca), zaslužio je da ga slavimo ;) > (NOGEKAKO!) Prevod koji je objavljivan u Zabavniku radio je Ivan Klajn.
o.jeziku.440 bjevdjic,
(POLITIKA, sreda 15. mart) ĆIRILICA NA KOMPJUTERIMA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ U Vukovoj zadužbini juče je počela saradnja ove kulturne ustanove i Veća sindikata Srbije u obnavljanju jezičke kulture i očuvanju ćirilice. Predsednik Sindikata Tomislav Banović, koji je juče sa saradnicima posetio Zadužbinu, obećao je da će Sindikat ubuduće novčano pomagati svaki program koji se tiče popularisanja ćirilice i unapređenja kulture jezika. Prvi programi na kojima će Zadužbina i Sindikat sarađivati su "Savremena ćirilica" i "Jezička kultura i tipografija". Kako je obećao Slobodan č. Marković, zamenik predsednika Upravnog odbora Vukove zadužbine, prvi program treba da standardizuje ćirilično pismo, projektuje neke njegove nove "likove" i primeni ga u svim tehničkim sredstvima pisanja, štampanja i prikazivanja na ekranima. To podrazumeva, kaže, i uključivanje ćirilice u kompjuterske programe i sve komunikacione sisteme, kao i njeno automatsko preslovljavanje u latinicu i druga pisma. Planira se i međunarodna saradnja na razvoju našeg pisma. - Savremena ćirilica bi se tako, konačno, "dovela" na nivo pisama koje koriste evropski i drugi svetski narodi. Pri Univerzitetu umetnosti osnovan je Centar za naučno i umetničko oblikovanje pisama koji je "projektovao" nekoliko garnitura ćirilice, a one treba da služe za obrazovanje i službenu upotrebu pisma. Jedini problem što posao sporo napreduje je - nedostatak para, objasnio je Marković, Program "Jezička kultura i tipografija", rečeno je, podrazumeva poboljšanje kvaliteta štampanih slova i dela i izradu posebnih programa za srpski jezik. Automatska podela reči na slogove i automatsko prevođenje ekavice u jekavicu programi su koje su predložili Centar za razvoj i istraživanja Kompanije "Politika" i Institut za srpski jezik SANU. Razmišlja se i o automatskoj kontroli teksta, rečniku sinonima i o automatskom prevođenju sa stranih jezika. Miljko Kovačević, rukovodilac Centra za razvoj i istraživanje "Politike" i član Odbora za pismo u Zadužbini, istakao je juče da će se zbog značaja jezičke kulture ali i značaja naših listova i štampe za nju, oko ovih projekata okupiti najbolji stvaraoci i stručnjaci iz svih oblasti značajnih za jezik i slovo. M. Nikić
o.jeziku.441 dr.grba, -> #440, bjevdjic
>> automatsko prevođenje ekavice u jekavicu... Kome, zaboga, ovo treba???
o.jeziku.442 nenadj,
Da li je pravilno uspaničiti ili upaničiti?
o.jeziku.443 novim, -> #441, dr.grba
">> automatsko prevođenje ekavice u jekavicu... " " Kome, zaboga, ovo treba??? Ćuti, neka programeri uzmu neke pare, ako bude moglo... Ionako ne mastodonti iz te zadužbine uglavnom trućaju...
o.jeziku.444 supers, -> #437, vitez.koja
>> Nadam se da mislis na prevod u Biser stripu ili u onom >> Asteriksovom zabavniku (cini mi se da je isti prevod). Asteriksa u >> (politikinom) Zabavniku sam poceo da citam kasnije (a kasnije je i >> poceo da se tu pojavljuje :) i nikako mi se nije svideo prevod - >> Idefiks i ostali naspram vec uhodanih Garoviksa i ostalih >> jednostavno su zvucali bledo... Potpuno se slazem da su imena u Zabavniku nesretno resena, a krivac je Ivan Klajn. Ubedljivo najkvalitetnije Asteriks je preveden u Stripotekinom Asteriksovom Zabavniku, a prevodilac je Djordje Dimitrijevic, inace dobar humorista, autor antologije 2000 viceva i sala. >> Inace, u Zabavniku (davno) je bila sjajna epizoda Asteriks na >> Korzici (nisam je video u Biser stripu) - crno bela :( - u kojoj na >> pocetku je nacrtana mapa Korzike sa (bar) 20 rimskih gradova. Imena >> su tako luuudo prevedena (bio sam skroz odusevljen tada). Ima li >> neko da to malo prekuca? :) Biser strip je izdao Dosljaka sa Korzike jos davne 1983, u broju 33! I to u boji. Imam i varijantu iz Zabavnika, koja je dosta bledo prevedena. U Biser Stripu Korzikanac na momente progovori crnogorski, i bas je velika steta sto je prevodiocu dosadilo da ga na takav nacin interpretira kroz ceo strip, tako da izgleda nedovrseno. Nego, da skratim pricu, evo kompletne liste rimskih logora sa Korzike: Kriterijum Sumasumarum Padaminaum Postskriptum Lagum Dobarizum Bum Ultimatum Evomigakum Auditorijum Vanitasvanitatum Podijum Kalijum Nekičudanšum Ravandrum Jamajkarum Harmonijum Selamalejkum Izbezum Album Akvarijum Konzilijum Pučetigum Optimum Serum Kalcijum Dumdum Linoleum Univerzum Gubirazum Oposum Memorandum Maksimum Siđiupodrum Minimum Aluminijum Nesporazum Konzum Sivispacemparambelum (zapadni) Sivispacemparambelum (istočni) Kakavnaum Avakum Referendum Natrijum Bistarum Sekulasekulorum
o.jeziku.445 supers, -> #438, soul
>>>> Zakljucak: posebna vrednost tudica ogleda se u mogucnosti da >>>> se osnovno semanticko jezgro upotrebi i za tvorbu novih reci. >> Ako je _to_ glavni razlog za masovno nasilnicko koriscenje >> tudica u govoru (posebno u javnosti) nastavicu da se trudim >> da ih izbegavam. Svakako je elegantnije resenje od nasilnickog koriscenja domacih pojmova i u govoru i u pisanju u situacijama kada je tudica znatno kraca, jednostavnija za izgovor i pogodnija za tvorbu novih reci.
o.jeziku.446 ndragan, -> #445, supers
/ pojmova i u govoru i u pisanju u situacijama kada je tudica znatno / kraca, jednostavnija za izgovor i pogodnija za tvorbu novih reci. Dakle, treba imati mere u oba smera. Imamo primer šta se čini od hrvatskog, i imamo i primer šta se činilo kod nas poslednjih pedesetak godina. Ne zaboravimo da je poznavanje dovoljno 'reči koje strašno zvuče' (Dž. B. Š) umelo da bude uslov za napredovanje u viši stupanj vlasti, a da, uporedo, sada u Hrvatskoj slično tome može poslužiti brže usvajanje novogovora (*). Najviše volim kad mogu da govorim kao sav normalan svet. ----- (*) može li neko da izvadi dobar navod iz '1984', moj primerak je kod nekog
o.jeziku.447 boris, -> #438, soul
> Ako je _to_ glavni razlog za masovno nasilničko korišćenje > tuđica u govoru (posebno u javnosti) nastaviću da se trudim > da ih izbegavam. > > P.S. > Interesantan momenat opservacije aktuelne realnosti. Kakav je tvoj filing o bekgraundu ovog fenomena? :) Pozdrav Boris
o.jeziku.448 vitez.koja, -> #444, supers
#=> Nego, da skratim pricu, evo kompletne liste rimskih logora sa #=> Korzike: Ax, hvala... Oprostio sam roditeljima što su taj strip upotrebili u operaciji sprečavanja kapljanja boje sa tek ofarbane ograde na nove pločice, kada se dotična ograda farbala... sk
o.jeziku.449 fancy, -> #448, vitez.koja
ŮŢ> Ax, hvala... Oprostio sam roditeljima što su taj strip upotrebili ŮŢ> u operaciji sprečavanja kapljanja boje sa tek ofarbane ograde Da li da ovo shvatimo kao da su pomenuti još živi..?
o.jeziku.450 vitez.koja, -> #449, fancy
#=> Da li da ovo shvatimo kao da su pomenuti još živi..? Kuc-kuc... PA znaš kako je, sekira bila nešto tupa, metak mi se zaglavio u cevi, ona grana iza kuće je pukla još godinu dana pre toga, onim otrovima istekao garantni rok i dok sam izvukao bazuku iz podruma, prošla me je volja :). sk
o.jeziku.451 dr.grba, -> #446, ndragan
>> (*) može li neko da izvadi dobar navod iz '1984', moj primerak je kod >> nekog E, moraću da pogledam: moje izdanje Orvela je hrvatsko.
o.jeziku.452 gremlin,
Dragi jezičari, ko je voljan da se svađa, ima priliku to da učini na sledećoj manifestaciji'''': TRIBINA'T: TERMINOLOGIJA U INFORMATICI, ENGLESKI I (ILI) SRPSKI ORGANIZATOR: Društvo za informatiku Srbije i biblioteka grada Beograda VODITELJ: Nikola Marković UžESNICI: Dr. Dušan Tošić, matematički fakultet Dr. Milan Tuba, matematički fakultet Dr. Rajko Tomović, elektrotehnički fakultet Dr. Mirjana Drakulić, FON Đorđe Dukić, Meridijan Jovan Ćirilov, JDP Dr. Nedeljko Parezanović, matematički fakultet Novo Tomić, Večernje novosti Da li i kako treba prevoditi termine': BATCH, BUFER, CLIENT SERVER, CURSOR, LAN, WAN, WIDOWS, INTERFACE, DATA NET... Tribina će se održati u biblioteci grada Beograda - Vukova sala, Knez Mihajlova 56 u petak, 31.03.95. u 12.00 ----------------------------------------------------------------------------- Lako ćemo za prevođenje, prvo da nse ljudi nauče kako se određeni termini pišu ;)
o.jeziku.453 jovca.car, -> #452, gremlin
/* Dragi jezičari, ko je voljan da se svađa, ima priliku to da učini na /* sledećoj manifestaciji'''': Nek neko odštampa i ponese onaj izvod iz hrvatskog udžbenika (civilizacija.5: 9.78). Poturiti pod nos svakom ko predloži _prevođenje_svih_ _izraza_po_svaku_cenu_. ;)
o.jeziku.454 uros.v, -> #452, gremlin
Evo jednog svezeg primera o _pisanju_ ili _izgovaranju_ raznih termina: "Ovo vam je vindovs vork-groups, a pise se sa dubl-ve" (c) Prof. Djurdjevak, informatika, Filoloska gimnazija, Beograd 1995
o.jeziku.455 zeljkoj, -> #454, uros.v
> informatika, Filoloska gimnazija, Beograd 1995 U toj školi postoji informatika?
o.jeziku.456 uros.v, -> #455, zeljkoj
Nismo ni mi bas duduci u toj oblasti ;) ali vidis kakav je profesor
o.jeziku.457 paki,
Subject: Male tajne velikih majstora kuhinje Na piratskoj kopiji filma "Reservoir Dogs" prevodilac tumači ime "Nice guy Eddie" kao "Lepi Kajeti", iako bi i gluvonemom bilo jasno da se čovek zove Edi - zaboga, pomenut je samo stotinak puta i pre i posle te scene. U nekoj seriji tipa "Zvezdane staze" neki vanzemaljac kaže Zemljaninu "What's wrong, Terran?" što prevodilac shvata kao "Šta nije u redu, Teran?"... Prosto mi je strašno da u gornjim pasusima reč "prevodilac" bez navodnika.
o.jeziku.458 paki, -> #457, paki
­> Prosto mi je strašno da u gornjim pasusima reč "prevodilac" ­> bez navodnika. Naravno, ispustih jedno "ostavim" :))
o.jeziku.459 prosini,
Pozdrav svima, ja sam ovde novi, a i na Sezamu... Iskoristiću svoju prvu poruku za pitanje na koje do sad nisam dobio odgovor (a postavljao sam ga mnogima): Zna li neko objašnjenje izreke 'tante za kukuriku'? Siniša
o.jeziku.460 fancy, -> #459, prosini
ŮŢ> Zna li neko objašnjenje izreke 'tante za kukuriku'? Nekako mi je očigledno da su i t* i k* potpuno bezvezeni pojmovi (ok, ok, kukuriku je onomatopeja, etc... itt...) te me cela ta izreka i svojom zvučnošću asocira na ono što je zapravo njeno značenje, a to je: "uzvratiti nekome", "osvetiti se" (a reči t* i k* samo potenciraju besmislenost tog čina).
o.jeziku.461 uros.v, -> #460, fancy
Kad vec pokrenuste idiome, zna li neko kako se "Sio mi ga Djura" prevodi na engleski? Nema ga u Srpsko-engleskom recniku idioma SKZ (1992).
o.jeziku.462 dr.grba, -> #461, uros.v
>> Kad vec pokrenuste idiome, zna li neko kako se "Sio mi ga Djura" prevodi >> na engleski? Nema ga u Srpsko-engleskom recniku idioma SKZ (1992). Tailored (Sewed?) for me by Jerry.
o.jeziku.464 uros.v, -> #462, dr.grba
Nazalost ne :( Vec probao.
o.jeziku.465 darone, -> #461, uros.v
Jednostavan prevod bi bio "Baaaargh", ali nekako nije uljudan ;)
o.jeziku.466 djelovic,
Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? "Poništi", "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji prevod do koga smo došli je "odustani".
o.jeziku.467 balinda, -> #466, djelovic
>> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? >> "Poništi", "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno >> rogobatno, a najbolji prevod do koga smo došli je "odustani". Meni lepše zvuči "batali". :)
o.jeziku.468 fancy, -> #467, balinda
ŮŢ>>> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? ŮŢ>>> " Poništi", "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno ŮŢ>>> rogobatno, a najbolji prevod do koga smo došli je "odustani". ŮŢ> Meni lepše zvuči "batali". :) "za*ebi" ?
o.jeziku.469 gerber, -> #461, uros.v
YR>*> Kad vec pokrenuste idiome, zna li neko kako se "Sio mi ga Djura" Pa kod idioma se polazi od prenesenog značenja, a ne od stvarnog značenja reči. Prevod bi zavisio od toga šta misliš da ovaj idiom znači. Po meni, značenje je u stilu bezvezno, nebitno, nije nego i sl. Što bi u prevodu bilo: Bollocks ;))
o.jeziku.470 darone, -> #469, gerber
>> Što bi u prevodu bilo: Bollocks ;)) Teško, to je više sitna psovka (sranje, jebiga). Ameri bi rekli shit :)
o.jeziku.471 ilazarevic, -> #468, fancy
> ŮŢ> Meni lepše zvuči "batali". :) > > "za*ebi" ? Teško je odlučiti... Ipak, ovaj drugi ;)
o.jeziku.472 gerber, -> #470, darone
YR>*> Teško, to je više sitna psovka (sranje, jebiga). Ameri bi rekli shit :) A ne. Shit je suviše ne-prefinjen, dok je Bollocks pun sitnih nijansi značenja :)) Uopšte USA Engleski manjka stila i prefinjenosti koje UK & BI Engleski poseduje ;) U svakom slučaju idiom ŠMGĐ se koristi kad npr. neko kaže kako je uspeo da ploču i CPU natera na 80 MHz, a ti mu odgovoriš ŠMGĐ, ja sam moju naterao na 100 MHz :)) Ovde se ŠMGĐ može bez problema nadomijestiti izrazom Bollocks! Shit bi se mogao upotrebiti u obrnutom slučaju. Dakle kad neko kaže da je uspeo da dogura do 100 MHz, a ti mu odgovoriš Shit! Ja sam uspeo da doguram samo do 80 MHz :))
o.jeziku.473 fancy, -> #461, uros.v
Šio mi ga Đura..? Evo ti prevod - "Big deal ;)" (paziti na izgovor :)
o.jeziku.474 supers, -> #466, djelovic
>> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? >> "Poništi", Bio sam prisutan kada je jedna žena koja o kompjuterima pojma nema Cancel protumačila kao kanal, channel. Inače, znam da solidno vlada engleskim. Najbolja potvrda da računari donose ceo jedan žargon sa rečima koje se u svakodnevnom engleskom skoro i ne upotrebljavaju.
o.jeziku.475 duke, -> #466, djelovic
> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? "Poništi", > "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji > prevod do koga smo došli je "odustani". Još bi bolje bilo ODUSTAJANJE, ako vam ne smeta nešto više slova. A što je najgore, u različitim okolišima to CANCEL treba različito prevoditi ... Srpski jezik je leksički najbogatiji jezik na svetu, kako reče moj direktor pre par meseci ;) Pozdrav (posle dužeg izbivanja), Vlado s
o.jeziku.476 gerber, -> #473, fancy
YR>*> Evo ti prevod - "Big deal ;)" (paziti na izgovor :) Right stuff !!! :)
o.jeziku.477 gerber, -> #474, supers
YR>*> nema Cancel protumačila kao kanal, channel. Inače, znam da solidno YR>*> vlada engleskim. Najbolja potvrda da računari donose ceo jedan YR>*> žargon sa rečima koje se u svakodnevnom engleskom skoro i ne YR>*> upotrebljavaju. Nikad nije čula za Cancel? A solidno zna Engleski. Očigledno je ili loše pročitala ili je solidno veoma rastegljiv pojam. "Cancel" se koristi u gomili ne-kompjuterskih prilika i to u svakodnevnoj upotrebi: - Cancel the prescription (PC ili Računari odaberite sami :)) - Cancel the appointment (kod zubara :)) - Cancel me out (što bi rekao Aligrudić :)) - Canceled stamps (poštanske sa pečatom) - itd.
o.jeziku.478 alien, -> #466, djelovic
[] Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? "Poništi", [] "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji [] prevod do koga smo došli je "odustani". žini mi se da je neko negde nekom prilikom predložio da se to prevodi sa: 'Ostav'. To i ne zvuči tako loše, ali nije zgodno jer se lako može provući neko značenje reči 'cancel' koje nije pokriveno, a jednom prevedeno 'Cancel' bi tako trebalo i da ostane tj. valjalo bi tu reč prevesti jednom za svagda, a ne za svaki program ili deo menija posebno. 'Odustani' zvuči OK, ali to nije pravo značenje te reči. Moram priznati da mi se najboljim čine Balindin i Fancetov ;) predlog tj. 'batali' i 'zajebi', respektivno. Ovaj drugi je izrazito bolji jer prvi ima skoro identično značenje kao 'odustani'. Ipak, da li ti je palo na pamet da 'cancel' prevedeš, onako bukvalno :), kao 'obustavi'? To se sasvim lepo uklapa i u: 'Obustavi pretraživanje', 'Obustavi izvršavanje', 'Obustavi štampanje' itd. Jeste da deluje blago rogobatno, ali ta silna upotreba 'cancela' i na engleskom izgleda rogobatno, a potrebe su potrebe. Hmmm... postoji tu i jedno značenje koje nije pokriveno: 'otkaži', ali... Nekako mi se čini da nije neophodno prizivati Murphyja ;), a i pitanje je koliko bi ljudi imalo hrabrosti da traži od programa da otkaže.
o.jeziku.479 gremlin, -> #466, djelovic
>> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? >> "Poništi", "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno >> rogobatno, a najbolji prevod do koga smo došli je "odustani". Ovo je rešenje koje sam video bar na 10 mesta i moram da priznam da je najprihvatljivije.
o.jeziku.480 prosini, -> #460, fancy
PR> ŮŢ> Zna li neko objašnjenje izreke 'tante za kukuriku'? PR> PR> Nekako mi je očigledno da su i t* i k* potpuno bezvezeni PR> pojmovi PR> (ok, ok, kukuriku je onomatopeja, etc... itt...) te me cela PR> ta izreka PR> i svojom zvučnošću asocira na ono što je zapravo njeno PR> značenje, a to PR> je: "uzvratiti nekome", "osvetiti se" (a reči t* i k* samo PR> potenciraju PR> besmislenost tog čina). PR> Opet ja sa 'tante za kukuriku'. Značenje uopšte nije sporno, ekvivalent je 'milo za drago'. Interesuju me same reči. Izgleda ni ovde niko ne zna kakvo im je poreklo. Pozdrav, Siniša
o.jeziku.481 madamov, -> #466, djelovic
> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? "Poništi", > "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji > prevod do koga smo došli je "odustani". Tako i ja to uglavnom prevodim, mada se u nekim situacijama može proći i sa jednostavnim "Ne", "Nemoj" ili "Neću".
o.jeziku.482 madamov, -> #467, balinda
> Meni lepše zvuči "batali". :) B) Sviđa mi se, počeću da koristim...
o.jeziku.483 ndragan, -> #454, uros.v
/ "Ovo vam je vindovs vork-groups, a pise se sa dubl-ve" (c) Prof. / Djurdjevak, "Ovo su vam prozori za radne brigade, piše se sa velikim NJ" :)
o.jeziku.484 gremlin, -> #478, alien
>> 'Odustani' zvuči OK, ali to nije pravo značenje te reči. Da preciziramo, pravo je značenje za tu priliku, iako nije pravo značenje termina "Cancel". Ne treba ići u prevode već pronaći odgovarajuće rešenje koje će korisnik da razume.
o.jeziku.485 jovca.car, -> #466, djelovic
/* do koga smo došli je "odustani". "Stani, bre". :) (c) by .obj
o.jeziku.486 mladenp, -> #477, gerber
> Nikad nije čula za Cancel? A solidno zna Engleski. > - Cancel the prescription (PC ili Računari odaberite sami :)) Da, čudno je da ne zna za cancel. Ali, mogao bi i Ti malo da obnoviš znanje. Prescription je lekarski recept a pretplata je subscription. ;) nhf
o.jeziku.487 supers, -> #475, duke
>> najgore, u različitim okolišima to CANCEL treba različito prevoditi >> ... Srpski jezik je leksički najbogatiji jezik na svetu, kako reče >> moj direktor pre par meseci ;) Jedini je problem što fale kratki i jezgroviti izrazi, bukvalno sve se može prevesti na srpski vrlo dosledno, ali ostaje nezgrapno.
o.jeziku.488 supers, -> #478, alien
>> Ipak, da li ti je palo na pamet da 'cancel' prevedeš, onako >> bukvalno :), kao 'obustavi'? To se sasvim lepo uklapa i u: >> 'Obustavi Ovo čak zvuči vrlo fino, meni nimalo nije rogobatno. Preporuka :)
o.jeziku.489 gerber, -> #486, mladenp
YR>*> Ali, mogao bi i Ti malo da obnoviš znanje. Prescription je YR>*> lekarski recept a pretplata je subscription. ;) nhf :))) ns To se ja, kao, pravim duhovit, pa umesto da stavim pravu reč, napravim "pun" da bi bilo uskladjeno sa onim u zagradi (PC ili Računari odaberite sami :)), a imajući u vidu količinu i kakvoću prepiske vezane za navedene ;) Inače, prescription je i recept a i sam lek.
o.jeziku.490 novim, -> #480, prosini
" Opet ja sa 'tante za kukuriku'. Značenje uopšte nije sporno, ekvivalent " je 'milo za drago'. Interesuju me same reči. Izgleda ni ovde niko ne " zna kakvo im je poreklo. "Tante" je na nemačkom ("nemom") jeziku "ujna, strina". Možda otud. Doduše, stari rečnici beleže da je "tantati" (u Dalmaciji, uglavnom) značilo što i "dovoditi u iskušenje, navoditi koga na što, napastovati, stavljati u nepriliku" ("nek ga tanta vrag"). Možda i otud. - Postojao je, takođe po Dalmaciji, i izraz "tanto" (uzet iz italijanskog, naravno) koji se koristio u izrazima poput "tanto si došao, tako i mene" (ako ima neke veze s ovim "tante za kukukuriku", onda je to po ovom, unekoliko izmenjenom smislu italijanizma). Teško je kod takvih idiomatskih sintagmi utvrditi pouzdano poreklo.
o.jeziku.491 ndragan, -> #460, fancy
/ je: "uzvratiti nekome", "osvetiti se" (a reči t* i k* samo potenciraju Hm, ali imaš i 'tante za tante', a ovo 'tante za kukuriku' mu dođe kao jači stepen toga.
o.jeziku.492 ndragan, -> #475, duke
/ Još bi bolje bilo ODUSTAJANJE, ako vam ne smeta nešto više slova. A A 'otkaži'? Hm, kad to kažeš programu koji te pita šta da radi... ako je to iz onog Foksovog 'cancel - suspend - ignore', mogući prevodi bi bili 'prekini - zastani - nastavi' opozovi - - pravi se lud' - nije to ništa' Hm, počinje da mi se sviđa "opozovi".
o.jeziku.493 ndragan, -> #478, alien
/ prevodi sa: 'Ostav'. To i ne zvuči tako loše, ali nije zgodno jer se Mislim da je (i?) meni to davno palo na pamet, s tim što bukvalno znači "ne valja, prekini pa ispočetka", s tim što će to "...pa ispočetka" morati da pokrene sam korisnik, a ne da to uradi sam program. U pendžerima su Mađari preveli "Cancel" kao "mégsem", otprilike "ništa više", i čini mi se da odlično leži. Inače, doprineli smo već nastajanju nove reči u mađarskom :). Imao sam slučaj kad treba različito obeležiti pacijenta koga je poslalo prijemno (tj šalter na ulazu) od pacijenta kojeg je poslao lekar iz susedne ordinacije. Onaj prvi je upućen (beutalt) a tog drugog sam krstio kao preposlatog, što je kolega ladno preveo kao "átutalt". "átutalás" je dotle bila samo i isključivo poštanska uputnica, ali su se svi lekari za ciglo jedan dan navikli na to (čak neki koji uopšte nisu u toku, prvih pet minuta se čude, a posle petnaest koriste i sami).
o.jeziku.494 zqusovac, -> #461, uros.v
> Kad vec pokrenuste idiome, zna li neko kako se "Sio mi ga Djura" prevodi Kad vec pokrenuste idiome, zna li neko (mozda neko od onih zilota iz susedne teme) gde je to Sv. Pera na*ebao sa jajima da mu je kajgana ostala za pomen ? poz, zq
o.jeziku.495 zqusovac, -> #469, gerber
> nije nego i sl. Sto bi u prevodu bilo: Bollocks ;)) Apsolutno neodgovarajuce. 'SMGDj' upravo i jeste idiom 'zamene', tj. idiom prihvatljiv u 'finom drustvu' jer ne sadrzi nikakve vulgarizme ili na drugi nacin drustveno neprihvatljive izraze. Tipican primer za zamenu je i dalmatinsko 'As ti bora' sto je zamena (ali drustveno prihvatljiva) za 'J**** ti Boga'. 'Bollocks' znaci 'muda' a prevodi se sa 'kurac', dakle samo veoma retko se kontekstualno 'SMGDj' moze prevesti sa 'bollocks'. Predlazem 'butterflies', kao primer engleske zamene za 'bollocks'. poz, zq
o.jeziku.496 zqusovac, -> #490, novim
> Doduse, stari recnici beleze da je "tantati" (u Dalmaciji, uglavnom) I varijacija 'tancati' (c kao u CHaCHak) - rasprostranjena od Splita sve do Boke, ukljucujuci Dubrovnik. poz, zq
o.jeziku.497 dr.grba, -> #466, djelovic
>> "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji >> prevod do koga smo došli je "odustani". Ili zadrži ovu reč ili traži prikladnu za svaku posebnu priliku.
o.jeziku.498 dr.grba, -> #472, gerber
>> Shit bi se mogao upotrebiti u obrnutom slučaju. Dakle kad >> neko kaže da je uspeo da dogura do 100 MHz, a ti mu odgovoriš >> Shit! Ja sam uspeo da doguram samo do 80 MHz :)) Posle on kaže "Shit!" kad mu crkne mašina, a ti kažeš "Bollocks!" jer tebi radi i dalje. Jesam li dobro razumeo? (:
o.jeziku.499 zdobric, -> #466, djelovic
> Ima li neko adekvatan prevod za "Cancel" dugme u dijalozima? "Poništi", > "storno" i ostale kombinacije mu deluju relativno rogobatno, a najbolji > prevod do koga smo došli je "odustani". Predlažem da se ovo pitanje proširi. Jedan deo engleskih termina u korisničkom interfejsu novijih programa je već čvrsto utvrđen i nepromenljiv. Mogli bismo da, dok čekamo na lingviste, napravimo listu preporučenih prevoda standardnih termina. Od najboljih predloga bi se napravila datoteka koja bi davala preporuku domaćim piscima programa i umnožila po BBSovima. Tako bi korisnici učili značenje osnovnih komandnih reči samo jednom. Sledi spisak termina za koje mislim da već imaju uglavnom isto značenje u raznim programima (naslovi menija, podmenija i komandi) Napišite u nastavku reda jednu ili više naših reči koje najviše odgovaraju. Ne nužno prevod, već da asociraju na ono što će se desiti. Poželjno je da budu kratke, u duhu jezika i opšte prirode (pošto objekti na koje će se u raznim programima odnositi mogu biti vrlo različiti): File - new - open - close - copy - move - delete - save - save as - exit - Edit - copy - cut - paste - undo - find - replace - Window - cascade - tile - Tools - Options - Help - about - OK - Cancel -
o.jeziku.500 prosini,
P1: Kako se ponaša akcenat u tvorenju genitiva? Na primeru: da li se kaže 'dUšanova' ili 'dušAnova' (specijalno za ovu priliku - lično ime malim slovom, veliko slovo je signal za akcenat)? Nailazio sam na neka objašnjenja u kojima se govori o 'pomeranju akcenta u desno' (tzv. 'kosi padeži') u vezi sa ovim (što bi odgovaralo akcentu na 'a' u primeru), ali se tako dobijaju neki izgovori (na nekim drugim primerima) koji *zvuče* vrlo loše. Oni koji 'vole da dele ljude u dve grupe' su ovde baš na svom terenu. Da li je rešenje 'negde na sredini'? P2: 'Otkriti toplu vodu'. U toku svog 'boravka' u JNA i sam sam 'otkrio' toplu vodu kad je trebalo da se peru čarape. Neki su preferirali mlaku (valjda zbog tena) a nekima je bila OK i hladna... Je li smisao u tome ili je izreka još 'dubioznija' (kao bunar)? P3: Kako stoji stvar sa stranim imenima u padežima? Meni jako loše zvuči kad pročitam 'Mel Gibsonov film'. (Ovako pišu, video sam, i Rusi.) Na stranu što je sigurno bolje reći 'film Mela Gibsona', da li je u redu da se ovako postupa sa stranim imenima? Razumljivo mi je kad se ovo desi sa nekim kineskim, gde je, na kraju krajeva, teško znati i šta je ime a šta prezime, mada bi neko ko o tome piše trebao da se raspita (valjda ime ide prvo, nisam siguran, ali opet ostaje dilema kad su tri reči u pitanju - 'dokle' je ime, 'odakle' počinje prezime... neka me Kinezi i 'Kinezi' ne grde što sam tolika neznalica, ako nije teško, naravno - voleo bih da znam). Interesantno je i da sva strana imena ne podležu ovome - - Ričard Barton ovo mislim nije nikad pretrpeo, i ravnopravan je sa Batom čivojinovićem kod domaćih autora tekstova, ali zato Kirk Daglas retko 'ispadne' kako valja (Kirk Daglasa, Kirk Daglasu...). Izgleda da neka strana imena više 'liče' na naša od nekih drugih... Takođe, kod ženskih stranih imena, koja se i inače retko završavaju na 'a': neko će za Mišel Fajfer u dativu reći 'Mišel Fajfer' a neko 'Mišeli Fajfer'. Ovde izgleda ni osećaj ne pomaže. Sa Meril Strip i Kim Besindžer je možda teško doći u dilemu, ali je Marlen Ditrih baš izazov (možda zato što i kod nas ima poneka Marlena). Imao sam priliku da slušam na TV jednog akademika - - jezikoslovca dok je pominjao neka strana imena, pa sam se bio naoštrio da raščistim sa svojom dilemom (i načuljio uši). Neka je menjao na jedan način, a neka na drugi način, i opet sam bio gde i pre. Da li se i menjanje stranih imena razlikuje od slučaja do slučaja, kao što se razlikuju naši nazivi za meštane pojedinih mesta? (Ne mogu da zaboravim pitalicu iz Kviskoteke: stanovnik Vrginog Mosta? <Vrgomošćanin>. Takmičar nije pogodio.) P4: Da li je trač ili istina da je izašao novi pravopis koji je (legendarno) kvantitet pretvorio u kvalitet: sad može da se kaže 'odelenje' i 'palenje'? To sam čuo nedavno (i naježio se - i 'decidno' bi uskoro moglo da dođe na red). Pozdrav, S. P.S. Ima li Telemate-ov editor poravnanje po desnoj margini? 'F9' samo kontroliše da tekst ne prekorači postavljenu kolonu, što se vidi gore i vrlo je ružno.
o.jeziku.501 madamov, -> #499, zdobric
> Sledi spisak termina za koje mislim da već imaju uglavnom isto > značenje u raznim programima (naslovi menija, podmenija i komandi) Nemojmo samo da uletimo u gluposti kao Hrvati sa Mekovim Systemom (za one koji ne znaju, dugo je jedna firma iz Zagreba, posle Velebita, bila predstavnik Applea za ex-YU). Prevod ide ovako: File-Datoteka, Edit-Urednik. Toga se sećam iz starih dana, a novije je, dopao mi pod ruke nedavno hrvatski ClarisWorks za Meka i deo prevedenog System-a 7.5), prevod opcije "Menu clock options" iz Date&Time Control Panela: "Sat trake izmene". Smejao sam se par minuta. B)
o.jeziku.502 ilazarevic, -> #500, prosini
> primeru: da li se kaže 'dUšanova' ili 'dušAnova' (specijalno > za ovu priliku - lično ime malim slovom, veliko slovo je > signal za akcenat)? Nailazio sam na neka objašnjenja u kojima Ja lično kažem "Dušanova" sa akcentom na U. Primenom tog pomeranja akcenta na strana imena dobijaju se konstrukcije na koje se valjam od smeha. Katastrofalan primer je izvesni matematičar Mekloren (ili Makloren), čiji se polinom pretvara u MaklorEnov polinom (ovaj akcenat na E je isti kao i onaj tvoj akcenat u reči "DušAnova"). Zvuči užasno :(
o.jeziku.503 gerber, -> #498, dr.grba
YR>*> Jesam li dobro razumeo? (: Savršeno :)) S tim što ja kažem "buterflies", WTHTM (ŠGDTZ) ;)
o.jeziku.504 gerber, -> #495, zqusovac
YR>*> Predlazem 'butterflies', kao primer engleske zamene za 'bollocks'. Elegantan prevod za ŠMGĐ(j) je dao fan u 473, potpuno uskladjen sa značenjem idioma. Butterfly? (Leptir, leptirčić, "peškirčić") I do not think so ;)
o.jeziku.505 prosini, -> #502, ilazarevic
I ja akcentujem 'u' u reči 'Dušanova', ali nisam načisto da li je to sigurno ispravno. Što se tiče Maklorena, piše se McLaurean, pa bi se sa sigurnošću moglo reći da je u pitanju Škot. Možda se ranije predložak 'Mc' kod nas čitao kao 'mak' pa se to zadržalo. Ovde ima i profesora matematike pa ćemo možda dobiti objašnjenje bar za Maklorena... Pozdrav, S.
o.jeziku.506 ushke, -> #500, prosini
> primeru: da li se kaže 'dUšanova' ili 'dušAnova' (specijalno > za ovu priliku - lično ime malim slovom, veliko slovo je Jedno pitanje je kako se izgovara a drugo kako bi trebalo. Izgovara se i na jedan i na drugi način, pri ćemu procenat ljudi koji izgovaraju 'dušAnova' raste kako se krećeš južnom prugom prema jugu ;), tj. u južnim dijalektima je češće pomeranje akcenta na poslednji slog. Po književnom jeziku trebalo bi da se izgovara 'dUšan' (a ne 'dušAn', mada se ponegde i tako nešto može često čuti), pa prema tome i 'dUšanova'. Slično bi trebalo da se izgovara i 'asIstent', 'terItorija', 'rAdojko', 'mIlojka', a ne 'asistEnt', 'teritOrija', 'radOjko', 'milOjka'. Naravno, književni jezik je kod nas veštačka tvorevina (za razliku od nekih jezika/država gde je neki dijalekt uzet za književni jezik) i služi da bi ljudi koji govore različitim dijalektima mogli da se sporazumevaju, kao i da se stranci koji žele da nauče srpski jezik ne bi izgubili u gomili dijalekta. To naravno ne znači da je samo književni jezik pravilan a sve ostalo nepravilno; svaki dijalekt/jezik je dobar ako pomoću njega bar dvoje ljudi može da se sporazumeva, tj. ako može da služi svojoj funkciji.
o.jeziku.507 fancy, -> #502, ilazarevic
ŮŢ> tvoj akcenat u reči "DušAnova"). Zvuči užasno :( Da, to je primetna tendencija u Srpskom Novogovoru..:(
o.jeziku.508 janko, -> #499, zdobric
Lično sam svojevremeno sredio Prozore "za svoju dušu" da daju ovakve poruke. Svi programi koji idu uz Prozore su na srpskom, svi meniji "zajednički za sve aplikacije", i naravno, čak je i intro slika na srpskom (Majkrosoftovi Prozori za Istočnu Evropu). Ako vam se ne sviđa, žalim slučaj. Konvencija je bila: stavke menija iz horizontalnog reda moraju da ostanu što kraće, a one koje se odmotaju mogu da budu i šire, jer to ničemu ne smeta. Zato "fajl" koji se već odomaćio kod nas. Cancel sam preveo kao "Ništa" u smislu "ništa ništa, samo sam se šalio". Odustani? Mrzeo bih samog sebe kada bih odustajao svako malo. :))) Normalno, svuda ima i naših slova jer Prozori za Istočnu Evropu to dozvoljavaju. Nikad nisam razumeo oni koji budže "vanila" Prozore, ovi za Istočnu su jedini već podešeni za sve ovo baš kako treba. > File - Fajl > new - Novi > open - Otvori > close - Zatvori > copy - Kopiraj > move - Pomeri > delete - Obriši > save - Snimi > save as - Snimi kao Print - Štampaj Print Setup Podešavanje štampača > exit - Kraj > > > Edit - Menjaj Undo - Vrati prethodno > cut - Iseci > copy - Iskopiraj > paste - Metni > find - Nađi Find Next - Opet nađi > replace - Zameni > > Window - Prozor > cascade - Slap > tile - Pločice Arrange Icons Sredi ikone > > Tools - Alati > > Options - Opcije > > Help - Pomoć > about - O programu Tutorial Učitelj > > OK - OK > Cancel - Ništa Character - Slova Bold Podebljano Italic Kurziv Underline Podvučeno Fonts Fontovi Links - Veze I još neki uobičajeni termini na koje sam natrčavao tokom prevođenja: Windows Prozori (ovo nije prošlo kod tih urednika) Dialog box - Dijalog List box - Kućica sa spiskom (ovaj je težak) Ruler Lenjir Properties Svojstva GDI (Graphic Device Interface) Sprega sa grafičkim uređajima User interface Sprega sa korisnikom Pixel Piksel Handle Ručka Window's handle Ručka prozora (normalno) Form Formular Dynamic linking Dinamičko vezivanje (a ne povezivanje, jer povezivanje nam treba za connecting i još štošta) Alias Nadimak Dummy arguments Lažni argumenti Laslo je sjajno prevodio termine kada je provodio Stroustrupa: hash table tabela rasutog adresiranja pointer pokazivač passing by reference -- prenos upućivanja by value prenos vrednosti (a ne 'pomoću vrednosti') (što znaju oni koji znaju o čemu je reč)
o.jeziku.509 prosini, -> #505, prosini
PR> Što se tiče Maklorena, piše se McLaurean, pa bi se sa PR> sigurnošću moglo reći da je u pitanju Škot. Možda se ranije Škot je, i piše se Maclaurin (Colin...). Kad pišem po sećanju... Izgleda da treba da obnovim analizu, ovo mi se nije slučajno desilo. Pozdrav, S.