knjizevnost.313dr.grba,
-> #312, rdejan>>>> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
>>
>> Vuka Draškovića :)). Il je on bolji za Gimlija? :)
Ili Bil Papratilo? <:
knjizevnost.314oldtimer,
-> #311, ilazarevic> Da, tu se slažem. Izbegavanje Glorfindela je stvarno teška greška.
Slažem se.
> Pitanje: Da li je ovaj Glorfindel isti onaj koji je nastradao negde u
> Silmarilionu? Očigledno je da je Elda, samo je pitanje da li mu je Mandos
> dao novi život, ili se nekako prošvercovao ;)
Pre par dana je ovde okačen Tolkin FAQ, i to je jedno od pitanja.
Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije
promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi
život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna
ličnost to savršeno odgovara. Novi život je dobio i Finrod Felagund,
tako da nije u pitanju presedan.
BTW, čini mi se da stvarno treba nabaviti Nedovršene priče, ima tu
interesantnih stvari.
knjizevnost.315oldtimer,
-> #310, dr.grba> BTW, šta mislite: da li će se u skoroj budućnosti neko usuditi da
> snimi igrani film "Gospodar Prstenova"? Da li biste uopšte voleli
> da se tako nešto desi? Lično, voleo bih da vidim film "Hobit".
> "Gospodara Prstenova" ne bih. Predrasude koje gajim kad je reč
> o ovome su prilično čvrste...
Igrani film bi mogao da se uradi uz pomoć specijalnih efekata čije
su mogućnosti danas više nego dovoljne za to. Hobit bi svakako
bio mnogo lakši zalogaj i bilo bi manje mogućnosti da ostanemo
razočarani, ali bi Gospodar bio pravi izazov i komercijalni hit.
---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
Nije samo on problem :))
Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf,
Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli
Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
knjizevnost.316mcule,
-> #315, oldtimer>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino
>> kao Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn,
>> Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel
Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Inače se slažem s kamilom (kamilan? ;) - nadam se da neće snimiti
tako nešto dok sam još živ :). Jedan bedast crtani je bio dosta...
mc
knjizevnost.317oldtimer,
-> #316, mcule> Fuj. Ako ima neko koga ne volim da gledam, onda su to bljutavi Mel
> Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
> u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner. A za
Hobite je jedini kriterijum bio da imaju baby-face, ako ne verujete
pitajte svoje žene i devojke šta misle o navedenoj četvorici :)
P.S. Nastavljam sa casting-om:
Galadrijela - Ketrin Denev
Aruena - Demi Mur
Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante
Golum - Dastin Hofman
Boromir - Arnold Švarceneger
Hoćete još? Ima :)
knjizevnost.318lexus,
-> #315, oldtimer=> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao
=> Gandalf, Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom
=> Kruz, Čarli Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
Šon Koneri bi mogao da odglumi Gandalfa, ali Gibson i Kostner kao Aragorn
bi bili teška greška, preterana komercijalizacija...
Ova dvojica važe za holivudske lepotane, a Aragorn nije lepotan...
Uzgred, za Hobitske glasove bi dobro došli i Brus Vilis i Tom Henks...
knjizevnost.319dr.grba,
-> #314, oldtimer>> Biće da je Tolkin prvo greškom upotrebio isto ime, a onda ga nije
>> promenio jer je odlučio da je Glorfindel iz Gondolina dobio novi
>> život (prema Nedovršenim pričama) a kako je i u Gospodaru moćna
>> ličnost to savršeno odgovara.
Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar
koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je
Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da
Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu.
knjizevnost.320dr.grba,
-> #315, oldtimer>> Prvi koji su mi pali na pamet: Šon Koneri ili Al Paćino kao Gandalf,
>> Mel Gibson ili Kevin Kostner kao Aragorn, Tom Vejts, Tom Kruz, Čarli
>> Šin i Den Akrojd kao Hobiti...
A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
knjizevnost.323mikis,
Jedno kratko obaveštenje za sve ljubitelje književnosti, pa još i
opremljene računarom :) - časopis "Književna reč" od nedavno je ponovo
na Mreži, ovaj put u novom, multimedijalnom - HTML izdanju. Možete ga
naći na (privremenoj) adresi:
http://www.fon.bg.ac.yu/~mikis/knjizrec/
Trenutno je dostupno elektronsko izdanje prošlog (dvo)broja
(465-466), a za koji dan biće i novi broj (467, 25.03.1996). Da bi ste
pristupili matičnoj strani "Književne reči", potreban vam je bar nalog
na nekom od računara u (YU)Internetu, a pun ugođaj i neki WWW browser
(tipa Netscape Navigator) i jedan ćirilični (YUSCII) font.
knjizevnost.324lexus,
-> #317, oldtimer=> Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
=> Golum - Dastin Hofman
=> Boromir - Arnold Švarceneger
:))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))
Smatram da bi Golum, Hobiti i Orci morali da budu kompjuterski
generisani likovi!
Samo sam čekao da neko stavi Šrafcigera i Stalonea kao Boromira...
Boromir je ipak znao da govori za razliku od Odvijača, a Sly bi
bio smešan... Dobro da nisi stavio Dolpha Lundgrena... Ili Van
Damme kao Aragorn ;) Tracy Lords kao Jovajna ;> Kianu Reeves kao
Legolas ;> ali Jack Nicholson mora da bude Sauron!!!
knjizevnost.325djcorto,
-> #310, dr.grba> ---> Koga biste voleli da vidite kao Gandalfa?
Hmmmmmm .... Gielgud ne, previse je slabasan ...
A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;)
knjizevnost.326ilazarevic,
-> #317, oldtimer> Galadrijela - Ketrin Denev
> Aruena - Demi Mur
> Jovajna = Kim Besindžer ili Šeron Stoun (mora da bude plavuša)
Odbijam sa zgražavanjem! ;)
Galadriel - Ema Tompson (samo ako Kenet Brana bude Keleborn)
Arwen - Sofi Marso
Eowyn - Sigurni Viver
> Sauron - Majkl Ajrosajd, Tomi Li Luis ili Arman Asante
> Golum - Dastin Hofman
> Boromir - Arnold Švarceneger
Sauron - Ok, ali da bude samo glas, ne i telo
Golum - Džon Hart
Boromir - može Švarci, samo ako mu brada dobro stoji
knjizevnost.327olio,
-> #325, djcorto> A, da ! Is it safe ? ;) Olivier ... cek malo, jel ziv covek ? ;)
Tu sam , ovde sam!!
Malo se smejem vasim forama ali je to sastavni deo ove igre.
Pozdrav Oliver.
knjizevnost.328lexus,
-> #320, dr.grba=> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
Glas Entoni Hopkinsa za Goluma!!!
Pierce Brosnan kao Aragorn ;)
knjizevnost.329nenad,
-> #320, dr.grba> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
Nije mi jasno o čemu pričate... Jedine tri osobe koje vidim kao
kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično
ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
Kylie Minogue. :>
knjizevnost.330mcule,
-> #317, oldtimer>> Dobro de, onda bi se tebi kao Aragorn dopao Kevin Kostner.
Mamin Ortoped? ;).
Odustajem od ovoga - rekoh šta mislim.
Jedino što bi me moglo da natera da odgledam takav film bila bi
Vinona Rajder ;). Zbog nje bi i g*vna jeo.
knjizevnost.331mcule,
-> #329, nenad>>> A Cristopher Lloyd za Goluma? (:
E, za Goluma bi mogao da prodje onaj Igor što glumi u zadnjoj priči
"Sve što ste oduvek hteli da znate o sexu, a niste smeli da pitate"
;).
knjizevnost.332schef,
-> #329, nenad=- ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe
=- Pesci i Kylie Minogue. :>
^^^^^^^^^^^^^
A Kim Wilde? :>
Srleř
knjizevnost.333novim,
Ezopove basne, na engleskom...
aesop.zipknjizevnost.334lexus,
-> #329, nenad=> ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
=> Kylie Minogue. :>
A Paula Abdul ;)
Ja mislim da ćete se svi složiti sa ovim:
James Earl Jones kao glas Drvobradog.
knjizevnost.335oldtimer,
-> #319, dr.grba> Pomalo tek sad povezujem sitnice u "Gospodaru Prstenova". Jedna stvar
> koja mi je omašila kad sam komentarisao onu epizodu jeste da je
> Glorfindel bio kandidat za Družinu Prstena. Elrond je bio protiv da
> Veseli krene na put, ali je ovaj popustio, na Gandalfovu molbu.
Da, samo je u pitanju bio Pipin, valjda jer je najmlađi.
knjizevnost.336ilazarevic,
-> #329, nenad> kandidate za uloge u tim filmovima (a koje bar delimično
> ispunjavaju fizičke predispozicije) su Deni De Vito, Joe Pesci i
> Kylie Minogue. :>
:)) Naravno, Kajla treba da glumi Aragorna, a Deni de Vito Beorna? ;)
knjizevnost.337novim,
Subjekt: Časopis za književnost i kulturu REČ, el. izdanje, broj
za april 1996.
Kao i svakog meseca, osim glupog avgusta, 15-og izlazi štampano,
papirnato izdanje časopisa Reč, a odmah iza ponoći i elektronsko.
Dakle, evo novog, aprilskog broja uz ovu poruku.
Glavni blok tekstova čine - erotske priče na srpskom.
Evo i čitavog sadržaja ovog, elektronskog izdanja:
---------
REKA REČI
VOJISLAV DESPOTOV: Da li da pritisnem play?................ red .. 117
NENAD JOVANOVIĆ: Od kostiju nekog slona........................... 226
BIBLIOTEKA REČI
ČAROBNA ŠUMA - eros na srpskom
(priredili V. Pavković i D. Ilić).............................. 652
DANILO NIKOLIĆ: Ne mogu ničega da se setim..................... 715
JUDITA ŠALGO: Black & White.................................... 801
PAVLE UGRINOV: Četiri erotske priče........................... 1123
MILICA MIĆIĆ DIMOVSKA: Melanija............................... 1396
LJUBICA ARSIĆ: Onaj drugi što čeka u tamnoj noći.............. 1692
ČARLS SIMIĆ i VLADIMIR PIŠTALO: Transformacije Romea.......... 1971
VASA PAVKOVIĆ: Ljiljana u četiri godišnja doba................ 2178
JELENA LENGOLD: Lift.......................................... 2404
MIHAJLO PANTIĆ: Ma koji Frojd................................. 2658
SAVA DAMJANOV: Preobražaji.................................... 2949
DUŠICA PAVKOV: Noa............................................ 3115
ĐORĐE PISAREV: Munadalida..................................... 3322
VULE ŽURIĆ: Proljeće je gadno, naročito noću.................. 3473
ZORAN ĆIRIĆ: Spust............................................ 3625
SLOBODAN ILIĆ: Dreamwood...................................... 3791
GORAN PETROVIĆ: Reči.......................................... 4004
PREVODNICA
LAKE RASPUSNOSTI - eros na španskom
(izabrala i prevela A. Mančić Milić).......................... 4183
UKRŠTENE REČI
ALEKSANDAR JOVANOVIĆ: Kritika tumači, ona ne osporava............ 4289
ZORAN ĐERIĆ: Čitanje - zadovoljstvo, potreba ili obaveza?........ 4523
REČ KRITIKE
GOJKO BOŽOVIĆ: Umetnost i poraz
("Iskušenja ljubavi" A. Tišme).................... 4807
BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Gramatika zvuka
("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5022
SAŠA RADOJČIĆ: Manihejski poetski svet
("Tamni tâm i Bele basme" A. Vukadinovića)........ 5188
VASA PAVKOVIĆ: Iz jedan u dva
("Jednolija, dvolija" S. Minić Veljović).......... 5338
ILIJA MARIĆ: Briga o duši
("Evropa i postevropsko doba" J. Patočke)......... 5489
JASMINA AHMETAGIĆ: Mentalno hodočašće
("San vodoslikara I- II" V. Dobrivojevića)........ 5679
REČ NA REČ
BOJANA STOJANOVIĆ PANTOVIĆ: Osvestiti postupak................... 5879
BOJAN ĐORĐEVIĆ: Jedan gluvonemi pesnik........................... 6124
ANDRIJA GAMS: Nerazumevanje interdisciplinarnosti................ 6429
LEPE VEŠTINE
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Na času kod učiteljice života
("Knez Mihailo" S. Velmar Janković u režiji D. Jovanovića)... 6654
SRĐAN VUČINIĆ: Kješlovski u večnom egzilu........................ 6814
LIDIJA MERENIK: Big Chill. Pismo. (Izložba M. Bajića)............ 6924
JADRANKA TOLIĆ: Nezaustavljivo bujanje žive materije
(Slike D. Đurića)............................................ 7020
VLADIMIR A. MILIĆ: Ovom gradu je potrebna alternativa
(Uz "Projekt X")............................................. 7175
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Ljudi od ćilibara (Ogledi o virtualnom II)......... 7305
NAGRADE RADIJU B92............................................... 7704
SUMMARY.......................................................... 7720
SADRŽAJ ŠTAMPANOG IZDANJA........................................ 7791
--------
Ostalo znate: e-Reč je za privatnu upotrebu, možete je kopirati
prijateljima i prenositi na druge sisteme i mreže, takođe za ličnu,
privatnu upotrebu (svako drugo preštampavanje zabranjeno je
zakonom).
U paketu (ZIP fajlu) su i konvertori iz 7-bitnog Yuscii rasporeda u
CP 852 i CP 1250, kao i Yuscii i 852.fnt-ovi za upotrebu pod
Linuxom, uz kratko Uputstvo.txt kako se to koristi.
Ako neko želi da čita na Webu, postoji html oblik na adresama
http://www.siicom.com, ili http://www.opennet.com.
Mislim da će se uskoro i na Sezamu Pro naći html e-Reč.
Srećan download! :)
rec9604y.zipknjizevnost.338spantic,
-> #316, mcule> Gibson i Tom Kruz. Dobro bre nisi uvrstio i onog pederaša što glumi
> u ovom novom filmu - čini mi se da se zove Desperados.
Ax, trebao si da ga gledaš u izvornom filmu, "Marijači", koji ih
je lansirao. Desperados je samo nastavak, a Bata Životinja bi
trebalo da ih tuži ;)
knjizevnost.339anteater,
-> #338, spanticNijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se ne
kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da')
BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog?
knjizevnost.340spantic,
-> #339, anteater> Nijesam najsigurniji sto tacno znaci 'pederas', ali sam posve siguran da se
> ne kaze (niti se pise) 'trebao si'. (Valja reci/pisati 'trebalo je da')
> BtW, odnosi li se rijec spornoga znacnja na Antonija B. ili na koga inog?
Molim?
knjizevnost.341anteater,
-> #340, spanticUkoliko zaista nijeste razumjeli, nije bitno.
knjizevnost.342miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih
Krajem maja ove godine, u Vrbasu, po 28. put - održaĆe se, Jugoslovenski
festival poezije mladih.
Prema poslednjem izdanju lokalnog informativnog glasila, "na ovogodišnji
Jugoslovenski festival poezije pristiglo preko sto prijava", a "žiri u
sastavu Vladimir Jagličić, Gojko Božović i Blagoje Baković pregledaće
preko 1.000 pesama". "Rezultati konkursa biće poznati oko 10. maja", jer
"po tradiciji, završne manifestacije Festivala počeće 23. a završiće se
25. maja proglašavanjem pobednika", dok "dosadašnji uvid u pristigle
radove, koji su pod šifrom, govori da ima veoma dobrih pesnika i da će
ovaj Festival biti jedan od jačih".
Propratne manifestacije obuhvati će, pored ostalih:
- portret Ivana V. Lalića,
- promociju knjige "Lirski poker", čija je sadržina sačinjena od prepiske
nekolicine pesnika, i
- promociju knjige prošlogodišnjeg pobednika Dejana Aleksića.
Propratna manifestacija Festivala, "YU paleta mladih", ovom prilikom nije
ni pomenuta.
knjizevnost.343hercog,
Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde...
Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora
(mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U)
Može li neko da mi ovo prevede:
" HIC JACET
PETRVS ANTONIVS COMES
DE LVCOVICH
CATHARENSIS
NON OBLITVS SVORUM
IN VITA
NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
IN MORTE
MDCCCLX "
knjizevnost.344veca,
Bertolt Breht
LOŠ BRAK
Kralj Kristijan Sedmi oženio se jednom običnom domaćicom. Kad
je sa njom putovao po provinciji, čak je i niže plemstvo pokazivalo
odbojnost prema njoj. Život joj je zbog toga bio težak. Najteže joj
je, međutim, padalo to što se Kristijan pri jelu ponašao kao neki seljak.
knjizevnost.345veca,
Peter Altenberg
POŠTENJE
Ukrotitelju životinja uspelo je da ubedi tigrove da je on
jači od njih. Uspelo je to isto i mužu sa njegovom slatkom,
tvrdoglavom ženom. Ali ukrotitelj životinja je pošteniji! On
nikada ne kaže: "To je za tvoje dobro."
knjizevnost.346guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Organizacija
Gospodin K. jednom reče: "Čovek koji misli ne uzima ni svetlosti suviše,
ni komad hleba suviše, ni jednu misao suviše."
knjizevnost.347guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Bespomoćni dečak
Gospodin K. govorio je o lošem običaju da se ćutke gutaju nanesene
nepravde, pa ispriča ovu priču: "Jedan prolaznik upita nekog uplakanog
dečaka šta mu je. 'Skupio sam dva groša za bioskop', reče dečak, 'a sad
prođe tuda neki dečko i ote mi jedan iz ruke', i pokaza jednog dečka koji
se tamo negde još video. 'Pa zar nisi vikao u pomoć?' upita prolaznik i
pomilova ga sa naklonošću. 'Jesam', jecao je dečak. 'A zar ne možeš da
vičeš glasnije?' upita prolaznik. 'Daj onda i taj.' Uze mu i drugi groš
iz ruke, pa bez brige pođe dalje svojim putem.
knjizevnost.348guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Razgovori
"Mi više ne možemo govoriti jedan sa drugim", reče gospodin K. nekom
čoveku. "Zašto?" upita onaj preplašeno. "Ja u vašem prisustvu ne umem da
kažem ništa pametno" potuži se gospodin K. "Ali meni je to svejedno",
uteši ga onaj. "Verujem", reče gospodin K. ogorčeno, "ali meni nije".
knjizevnost.349guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Gostoprimstvo
Kad bi se gospodin K. poslužio nečijim gostoprimstvom, ostavljao bi sobu
neka u njoj sve stoji onako kako je bilo, jer ništa nije držao do toga da
ličnosti udaraju pečat svojoj okolini. Naprotiv, trudio se da svoju
prirodu promeni tako da se prilagodi stanu; istina, ono što je nameravao
da čini nije zbog toga smelo da strada.
Kad bi gospodin K. pružao gostoprimstvo, pomakao bi bar stolicu ili sto
sa dotadašnjeg mesta na drugo, izlazeći tako u susret svome gostu. "A
bolje da ja odlučim šta njemu odgovara!", govorio bi on.
knjizevnost.350guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Ko je otac misli
Gospodinu K. prebace da je kod njega želja i suviše često otac misli.
Gospodin K. odgovori: "Nikad nije bilo misli kojoj otac ne bi bila želja.
Može se raspravljati samo o tome: koja želja? Nije potrebno sumnjati da
dete uopšte ima oca da bismo izrazili sumnju: teško je utvrditi ko je
otac."
knjizevnost.351guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Originalnost
Danas, potuži se gospodin K., ne možeš nabrojati sve koji se javno
hvale kako potpuno sami mogu da napišu velike knjige, i svi to
odobravaju. Kineski filozof Džuang Dzi sastavio je još u muževno doba
knjigu od sto hiljada reči, a devet desetina knjige sačinjavali su
citati. Takve se knjige kod nas više ne mogu pisati, jer nedostaje duha.
Zbog toga se misli proizvode samo u sopstvenoj radionici, a ko ne može da
ih proizvede dovoljno , misli za sebe da je lenj. Istina, zato onda i
nema misli koja bi se mogla preuzeti, a ni takve formulacije misli koja
bi se mogla citirati. Kako je malo potrebno svima njima za ono što rade!
Jedno nalivpero i malo papira, to je sve što imaju da pokažu! I bez
ikakve pomoći, samo od oskudnog materijala koji jedan čovek može povući
na plećima, grade oni svoje udžerice! Ne znaju za veće zgrade sem one
koje je kadar da načini jedan čovek!
knjizevnost.352guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Uspeh
Gospodin K. vide jednu glumicu gde prolazi pa reče: "Lepa je." Njegov
pratilac reče: "Nedavno je imala uspeha zato što je lepa." Gospodin K. se
naljuti i reče: "Lepa je zato što je imala uspeha."
knjizevnost.353guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Omiljena životinja gospodina K.
Kad su gospodina K. pitali koju životinju ceni više od svih drugih, on
navede slona i obrazloži to ovako: slon spaja lukavstvo sa snagom. Nije
to ono sitno lukavstvo, dovoljno da se izbegne zaseda i dođe do jela ne
upadajući u oči, nego lukavstvo koje za velike poduhvate raspolaže
snagom. Do mesta gde je ta životinja bila vodi širok trag. No ona je ipak
dobrodušna, razume šalu. Dobar je prijatelj, kao što je i dobar
neprijatelj. Vrlo visoka i teška, ona je ipak i vrlo brza. Njena surla
podiže i prinosi enormnome telu i najsitniju hranu, čak orahe. Uši su joj
pokretljive: ona čuje ono što joj odgovara. Dostiže u duboku starost.
Pristupačna je, i to ne samo slonovima. Svugde je vole, isto kao što je
se i boje. Neka vrsta komike čini da je čak mogu i obožavati. Slon ima
debelu kožu o koju se krhaju noževi; ali nežne je ćudi. Ume da se
rastuži. Ume da se naljuti. Voli da igra. Umire u guštari. Voli decu i
druge male životinje. Siv je i upada u oči samo masom. Ne jede se. Ume
dobro da radi. Voli da pije i tad se razveseli. Čini nešto za umetnost:
pruža slonovaču.
knjizevnost.354guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Dobar odgovor
Nekog proletera upitaju pred sudom želi li da se posluži svetovnom ili
crkvenom formom zakletve. On odgovori: "Ja sam besposlen." "Nije to bilas
samo rasejanost", reče gospodin K. "Tim odgovorom on je pokazao da se
nalazi u položaju kad takva pitanja, a možda i čitav sudski postupak,
nemaju više nikakva smisla."
knjizevnost.355guta,
Ova mi je omiljena, mada više spada u Forum, kao poruka mediokritetima
koji zastupaju tezu o "neprijateljskim narodima" i "nacija uber alles"...
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Kad bi ajkule bile ljudi
"Kad bi ajkule bile ljudi", upita gospodina K. ćerčica njegove gazdarice,
da li bi bile bolje prema malim ribama?" "Sigurno", reče on. "Kada bi
ajkule bile ljudi sagradile bi u moru goleme sanduke za male ribe, pune
svakojake hrane, kako biljaka, tako i životinja. Vodile bi računa da voda
u sanducima bude uvek sveža i primenile bi uopšte razne sanitarne mere.
Kad bi kakva ribica, na primer, povredila peraje, smesta bi joj načinili
zavoj da ne umre ajkulama pre vremena. Da ribice ne bi obrvala tuga, s
vremena na vreme priređivale bi se velike vodene svečanosti; jer vesele
ribice imaju bolji ukus od tužnih. U golemim sanducima bilo bi, razume
se, i škola. U tim školama ribice bi učile kako se pliva ajkulama u
ždrelo. Bila bi im, na primer, potrebna geografija, da uzmognu naći
velike ajkule koje se kojegde leno izležavaju. Glavna stvar bila bi,
razume se, moralno obrazovanje ribica. Predavale bi im da je za ribicu
najveća i najlepša stvar kad se radosno žrtvuje, i da sve one treba da
veruju u ajkule, pre svega kad kažu kako će se postarati za lepu
budućnost. Naučili bi ribice da je ta budućnost izvesna samo ako budu
poslušne. Ribice bi se morale čuvati svih niskih, materijalističkih i
egoističkih sklonosti, i ako bi koja pokazala takve sklonosti, smesta bi
to imale da jave ajkulama. Kad bi ajkule bile ljudi, vodile bi između
sebe, razume se, ratove, da osvoje tuđe sanduke i tuđe ribice. Ratove bi
vodile njihove sopstvene male ribe. Učile bi ribe kako je između njih i
riba drugih ajkula ogromna razlika. Male su ribe, kao što je poznato,
neme, ali one ćute na potpuno različitim jezicima, te se otud nikako ne
mogu razumeti. Svakoj maloj ribi koja bi u ratu ubila nekoliko drugih
malih riba, neprijateljskih, koje ćute drugim jezikom, obesili bi malo
odlikovanje od morske trave i dali joj naziv junaka. Kad bi ajkule bile
ljudi, kod njih bi, razume se, bilo i umetnosti. Bilo bi lepih slika na
kojima zubi ajkula bili naslikani divnim bojama, njihova ždrela kao sam
prekrasni perivoj po kome se može divno juriti i igrati. Pozorišta na dnu
mora prikazivala bi kako junačke male ribe oduševljeno plivaju u ždrela
ajkula, a muzika bi bila tako lepa da bi male ribe, uz njene zvuke, sa
kapelom na čelu, zanesene i uljuljkane u ne može biti prijatnije misli,
jatima ulazile ajkulama u ždrela. Pa i religije bi bilo kad bi ajkule
bile ljudi. Ona bi učila kako male ribe tek u stomaku ajkula počInju da
žive pravim životom. Uostalom, prestalo bi važiti i to, kad bi ajkule
bile ljudi, da su sve male ribe, kao što je sad, jednake. Neke od njih bi
dobile položaje i bile postavljene iznad ostalih. Čak bi nešto veće smele
proždirati manje. To bi ajkulama samo prijalo, pošto bi na taj način same
češće dobijale veće zalogaje. A veće ribice, na položajima, starale bi se
za red među malim ribama, bile bi učitelji, oficiri, inžinjeri za gradnju
sanduka, itd. Ukratko, tek bi onda bilo kulture u moru, kad bi ajkule
bile ljudi.
knjizevnost.356guta,
I još jedna sa sličnom porukom...
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Nacionalizam, mržnja prema nacionalistima
Gospodin K. smatrao je za potrebno da živi u izvesnoj zemlji. Govorio je:
"Gladovati mogu svud." Jednog dana prolazio je gradom koji je okupirao
neprijatelj zemlje u kojoj je gospodin K. živeo. U susret mu naiđe
neprijateljski oficir i natera ga da siđe sa pločnika. Gospodin K. siđe i
primeti da je ogorčen na oficira, i to ne samo na njega, nego naročito na
zemlju iz koje je oficir bio i kako želi da se ona zbriše i uništi. "Zbog
čega sam ja to", upita gospodin K., "za ovaj trenutak postao nacionalist?
Zbog toga što sam sreo jednog nacionalista. Ali, zato je potrebno da se
iskoreni glupost, jer ona zaglupljuje one koji na nju naiđu."
knjizevnost.357guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Pitanja koja ubeđuju
"Primetio sam", reče gospodin K., "da mnoge odbijamo od našeg učenja
time što znamo odgovor na sve. Zar ne bismo u interesu propagande mogli
sastaviti listu pitanja koja nam se čine potpuno nerešena?"
knjizevnost.358guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Teret najboljih
"Na čemu radite?" upitaju gospodina K. Gospodin K. odgovori: "Mnogo se
mučim, pripremam svoju sledeću zabludu."
knjizevnost.359guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Ponovno viđenje
Neko ko ga dugo nije video, pozdravi gospodina K. rekavši: "Ništa se
niste promenili." "O!" reče gospodin K. i preblede.
knjizevnost.360guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
PRIČE O GOSPODINU KOJNERU
Pitanje ima li boga
Gospodina K. upita neko ima li boga. Gospodin K. reče: "Savetujem ti da
razmisliš da li bi se tvoje ponašanje promenilo prema tome kako bi
glasio odgovor. Ako se ne bi promenilo, onda se možemo mahnuti pitanja. A
ako bi se promenilo, onda ti mogu biti bar toliko od hasne da ti reknem
da si se već odlučio: Tebi je bog potreban.
knjizevnost.361guta,
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
MOJ BRAT JE BIO PILOT
Moj brat je bio pilot,
jednom mu stiže pismo,
on uze vojnički sanduk,
na jug ga ispratismo.
Moj brat, on je osvajač,
naš narod prostora nema,
a zemlju nazavati svojom
naša je želja golema.
Prostor koji je moj brat osvojio
na Kvadarami je planini,
dug metar i osamdeset je
a s metra u dubini.
knjizevnost.362guta,
Malo je poduža, ali vredi pročitati.
Bertolt Breht - Kalendarske Priče
KRSTAŠKI POHOD DECE
1939.
U Poljskoj, trideset i devete
krvava bitka se bila,
mnoga je sela i gradove mnoge
u pustoš pretvorila.
Sestra tu brata izgubi, žena
muža svog na bojištu,
roditelje su uzalud deca
tražila po zgarištu.
Iz Poljske ni glasa ne bi više,
novine ni pisma bela,
ali na istoku čudna se priča
pričati započela.
Pad'o je sneg kad priča poče
da se na istoku plete
o krstaškom pohodu dece što se
u Poljskoj negde krete.
Kretoše deca, grupice gladne,
preko drumove njenih,
kupeći decu drugu, decu
iz sela razvaljenih.
Od rata su htela pobeći deca,
od one more i jada,
da stignu jednoga dana
u zemlju gde mir vlada.
Malog su vođu imala deca,
što ih je podigao.
Ali njega je teška morila briga:
jer puta nije znao.
Curica jedna od jedanaest
s detetom pođe iz grada,
sve je imala što majci treba
sem zemlje gde mir vlada.
I mali Jevrej, s jakom od čoje,
s njima se nalazio.
Kod kuće beli hlebac je jeo,
a dobar je borac bio.
I dva su brata išla sa njima,
dva velika stratega.
Osvojiše kolibu neku i u njoj
nađoše samo snega.
I jedan što se podalje drž'o,
mršav i taman u licu.
Iz nacističkog je poslanstva bio
i nosio tešku krivicu.
I muzičar je jedan s njima bio,
što je u razvaljenom dućanu našao bubanj ceo,
ali kako bi ih to odalo,
dobovati nije smeo.
I, povedeno za klanje,
pseto je jedno bilo,
a posle su ga hranili,
jer im se sažalilo.
I škola je bila, i učitelj mali
koji je vikao, a i
đak što na tenku razorenom
nauči pisati do mi...
I koncert beše na potoku zimskom,
hučnome; u taj mah
dobovati je smeo ko je hteo,
jer tu se nije čulo tada, ah.
I ljubav je bila,
na jednom majuru
njoj beše dvanaest, petnaest njemu
pravila mu je frizuru.
Al' ljubav nije opstala ta,
jer jako zahladne tada:
kako da drvce cvetom se ospe
kad sneg toliki pada?
A rata je bilo, jer ih je
presrela još jedna grupa,
ali se svršio naprosto što je
bio stvar sasvim glupa.
Al' dok je traj'o kraj skretničarske
kućice razlupane
jednoj je stvari, tako se veli,
odjednom nestalo hrane.
A kad je druga strana to čula,
vojnika jednog joj prati
s džakom krompira jer gladan čovek
ne može ratovati.
I suđenje je bilo,
dve sveće užgane biše,
i strogo saslušanje.
Sudiju osudiše.
I pogreb jedan bi
s čojanom jakom dečaka,
do groba su ga odnela
dva Nemca i dva Poljaka.
Protestant, katolik i nacist dođoše
zemlji da dadu njega,
na kraju socijalista reče slovo o
budućnosti života svega.
I tako vere i nade beše,
samo ne hleba i mesa.
Pa ako šta ukraše, neka mi niko
na njih se ne otresa.
Ni na sirotinju što ih ne pozva
za sto na malom imanju:
za pola stotine, reč je o brašnu
a ne požrtvovanju.
Oni su Išli mahom na jug.
A jug je, ljudi moji,
gde o podne sunce nad glavom
upravo stoji.
Našli su u šumi jednog vojnika
ranama obasuta.
Pa su ga vidali nedelju dana
da im pokaže puta.
A on im reče: U Bilgoraj!
Groznica mučaše ga,
te im je umro osmoga dana.
Pogreboše i njega.
A putokaza je bilo, mada
u snegu zavejani,
al' kazivali pravac nisu, već
behu ispreturani.
To nije bila neslana šala, već
iz vojnih razloga tako,
pa kad su tražili Bilgoraj,
pronaći ga nikako.
Vođu okružiše svoga, a on je
snežni zrak gledao samo,
pa onda malu ruku pruži i reče:
On mora da je tamo.
Jednom, u noći, videše vatru,
nisu joj prilazili.
Jednom tri tenka prođoše kraj njih,
u njima ljudi su bili.
Jednom do grada stigoše nekog,
al' su obilaziti ga stali.
I dok ga još nisu prošli, samo su
po noći putovali.
Na bivšem jugoistoku Poljske,
uz vihor snežni sumanut,
videše pedeset i petoro
poslednji put.
Pa svedem li oči, ja vidim kako
korača povorka noga
od jednog salaša razorenog
do drugog razorenoga.
Vrh njih, vidim, oblacima vrve
druge, nove rpe nebrojne!
Boreći se s vertovima hladnim,
bez zemlje, bez puta, izgubljene.
Tražeć' gde je zemlja sa mirom,
bez groma, bez ognja jedna,
ne ko' ta iz koje stižu
gde tama biva nepregledna.
I kroz suton čini mi se
da to više ista nije:
druga lica vidim: žuta,
iz Francuske, iz Španije!
U Poljskoj jedno pseto nađoše
u januaru tome,
komad kartona beše mu obešen
o vratu mršavome.
Na njemu pisaše: Molimo pomoć!
Put više mi ne znamo.
Ima nas pedeset i petoro.
Pas će vas dovesti amo.
Ne uzmognete li doći,
oterajte ga.
Na njega ne pucajte,
samo on mesto zna.
Slova su bila od dečje ruke.
Seljaci pročitaše sve to.
Od tada godina i po je prošla.
Crknuto beše pseto.
knjizevnost.363novim,
Kao i svakog 16. u mesecu - REČ, časopis za književnost i
kulturu, broj za maj 1996:
----------------------------------------------------------------------
<rec9605y.txt> <7-bit yuscii text>
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 21, maj 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
MILAN ĐORĐEVIĆ: Izgnanici, odbačeni, samotnici............. red .. 113
RAJKO LUKAČ: Mojin kralj.......................................... 321
ALEKSANDAR GATALICA: Crne košulje i pogrebna muzika............... 698
RATKO DANGUBIĆ: Bele priče....................................... 1103
NEBOJŠA ĆOSIĆ: Metafizički pas................................... 1408
DARKO CVIJETIĆ: Rječnik za inkvizitore........................... 1788
ZORANA MLADENOVIĆ: Polovina kadra................................ 2030
IVAN PRAVDIĆ: Priča koja je morala da se završi.................. 2160
MIRJANA MILIĆ: Noćne priče....................................... 2302
MISAO I REČ
BOJANA STOJANOVIĆ-PANTOVIĆ: Poreklo poetike...................... 2350
DRAGAN BOŠKOVIĆ i SAŠA ILIĆ: Odisej (kataloška priča)............ 2957
REČ KRITIKE
TATJANA ROSIĆ: Zaboravljeno slovo ili:
parabola u reči i slici
("Šešir od riblje kože" M. Pavića)................ 4809
BOJAN ĐORĐEVIĆ: Problem nedovršenog romana
("Graditelji" B. Pekića).......................... 4986
MIHAJLO PANTIĆ: Odbrana priče
("Poslednje priče napisane rukom", prir. D. Nikolić)............ 5138
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Džaba dževa
("City Club" G. Čelebića)......................... 5242
MLADEN ŠUKALO: Anuliranje postmoderne osjećajnosti
("Pero na žuč" M. Stojičića)...................... 5449
DRAGANA BESARA: Mogućnosti i granice snivanja
("Pričina i druga knjiga pričine" M. Pajića)............. 5615
DOBRIVOJE STANOJEVIĆ: Protiv retorike praznoslovlja
("Evropa" A. Lukića).............................. 5718
DUŠICA POTIĆ: Duh koji pravi buku
("Nesanica" S. Simonovića)........................ 5871
JASMINA VRBAVAC: Prenapregnutost materijala
("Dijego i Frida" Ž. M. G. L Klezioa)............. 5998
DEJAN ILIĆ: Tanki oblaci što i pored alkohola
plove lebdeći iznad složenih osećanja
("Kuhinja" B. Jošimoto).............................. 6135
REČ NA REČ
MLADEN LAZIĆ: Rizici i nerazumevanja............................. 6242
LEPE VEŠTINE
SRĐAN VUČINIĆ: Dela i dani Pontija Pilata
(43. Festival jugoslovenskog dokumentarnog
i kratkometražnog filma).......................... 6405
ZORAN BRKIĆ: Ostali su samo filmovi
(XI Dablinski filmski festival)................... 6580
MIROLJUB STOJANOVIĆ: Put ka susedu
(uz Nedelju mađarskog filma u Muzeju kinoteke)............. 6725
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: O još jednom izgubljenom naraštaju
("U potpalublju" V. Arsenijevića u
režiji N. Milivojević u JDP-u).................... 7058
TANJA PETROVIĆ: Novi sjaj starih vrednosti
(muzika iz filma "Razum i osećanja").............. 7200
JEŠA DENEGRI: Aktuelni oldtajmer
(o izložbi N. Paripovića)......................... 7271
ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Svet oblika
(o izložbi M. Kralja)............................. 7379
ALEKSANDRA ESTELA BJELICA: Lokalno u univerzalnom
(o izložbi D. Ristića)............................ 7428
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Guzle na Berkliju
(ogledi o virtualnom III).......................... 7476
SUMMARY.......................................................... 7829
SADRŽAJ BROJA 21 (MAJ 1996)...................................... 7892
<Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog
izdanja i pojavljuje se 16. u mesecu. vremenu. Ovo izdanje se
može slobodno prenositi elektronskim kompjuterskim
komunikacijama; korisnik može kopirati ovaj materijal
isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo preštampavanje
zabranjeno je zakonom.
Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org
ili redakcija@rec.opennet.org
Srećan download! :)
PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
rec9605y.zipknjizevnost.364galimpic,
-> #363, novim> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
Ako nije problem.
knjizevnost.365scirkovic,
Interesuje me gde i kako mogu da nabavim knjigu "Strah od
letenja" od Erice Jong na engleskom (Fear of flying)?Ako neko
slucajno ima (a voljan je da je proda)neka mi se javi.
Hvala unapred Me,myself and I
knjizevnost.366scirkovic,
Evo nesto malo o spanskom jeziku...
spanski.zipknjizevnost.367dr.grba,
-> #362, guta>> Bertolt Breht - Kalendarske Priče
>> KRSTAŠKI POHOD DECE
Moj favorit u Brehtovom opusu je "O čedomorki Mariji Farar", a "Augsburški
krug kredom" je malo prevelik za prekucavanje.... ili možda nije? (:
Odavno nisam čitao Brehta. Ovo je definitivno popala (:
knjizevnost.368dr.grba,
-> #363, novim>> PS: Da li želite da vam okačim ovde i HTML izdanje?
Nogekako! (:
knjizevnost.369milanmi,
Ume li neko nesto da napise na neku od ove dve teme:
1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem
2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame
P.S. Hitno je. Moze (i pozeljno je) na mail.
knjizevnost.370supers,
-> #369, milanmi>> 1. Covek postavlja probleme, pa i sebe kao svoj problem
>> 2. Kao i sve drugo i mladost je prozeta svetloscu tame
Pitam se kako li je samo moguće da osoba koja mora puno toga da pročita
da bi postala profesor srpskog može da zada ovakve teme i ostane živa.
Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrži ovakve
rečenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu.
Neko je ovde ispričao sjajan štos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
"Da."
knjizevnost.371miobrado,
SUBJECT: Jugoslovenski festival poezije mladih
Prema lokalnom, informativnom, glasilu, "od 157 prijava koliko ih je
pristiglo na ovogodišnji konkurs Jugoslovenskog festivala poezije
mladih" - finalisti istog su:
- Dragana Bukvić (Beograd),
- Olivera Vezilić (Beograd),
- Pavle Goranović (Nikšić),
- Aleksandra Jovanović (Šabac),
- Goran Labudović (Vrbas),
- Nenad Marić (Vranje),
- Tomislav Marković (Beograd),
- Slađana Milenković (Sremska Mitrovica),
- Sonja Sekulović (Podgorica) i
- Dragana Todorović (Zaječar).
-----------------------------------------
Okrugli sto festivala predviđen je za izlaganja o životu i delu Marka
Miljanova, dok je dolenavedeni,
P R O G R A M
Završnog dela XXVIII festivala jugoslovenske poezije mladih Vrbas
(23.- 25. maja 1996.)
Četvrtak, 23. maj
- 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - promocija knjige "Dokazivanje
senke" Dejana Aleksića, prošlogodišnjeg pobednika
- 19 časova - Galerija Doma kulture - Otvaranje izložbe "YU paleta
mladih ,96"
- 20 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Promocija knjge "Lirski poker"
Duška Trifunovića, Ljubivoja Ršumovića, Dragana Radulovića i Moša
Odalovića
Petak, 24. maj
- 12 časova - Pesnici u vrbaskim školama
- 18 časova - Bioskop "Jugoslavija" - Monodrama "Živeo život Tola
Manojlović" u izvođenju glumca Kralja Petra
- 21 čas - Veliko pesničko veče gostiju festivala
Subota, 25. maj
- 10 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - Gost izdavač: "CID" - Podgorica
- 12 časova - Narodna biblioteka "Danilo Kiš" - Javno žiriranje za
nagradu "Stanko Simićević"
- 18 časova - Biblioteka "Danilo Kiš" - "Portret pesnika": Ivan V.
Lalić
- 21 čas - Bioskop "Jugoslavija" - Završno veče 28. festivala i svečano
uručenje nagrada
---------------------
Za putnike - namernike i posetioce Vrbasa:
a) Biblioteka "Danilo Kiš",
b) Galerija Doma kulture i
c) Bioskop "Jugoslavija",
locirani su u ulici Maršala Tita (tzv. glavna ulica).
knjizevnost.372milanmi,
-> #370, supers> Pitam se kako li je samo moguce da osoba koja mora puno toga da procita
> da bi postala profesor srpskog moze da zada ovakve teme i ostane ziva.
> Posle taj isti treba da oceni ove zadatke, a zadatak koji sadrzi ovakve
> recenice ne bi mogao da dobije visoku ocenu.
>
> Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
>
> "Da."
De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje razumeo?
P.S. Molim da neko napise ako zna (makar bilo koju odrednicu) na prethodne
teme.
knjizevnost.373kant,
Duša
Jovan Dučić
Zašto plačeš, draga, svu noć i dan ceo:
izgubljena sreća još je uvek sreća!
I taj jad u duši što te na nju seća,
to je jedan njezin zaostali deo.
Ne daj mutnoj suzi na sumorno oko:
sreća nikad ne mre, ni onda kad mine.
Taj eho kog jedva čuješ iz daljine,
to još ona zbori u tebi duboko -
u samotne noći, kad žalosno šume
reke pune zvezda, gore pune sena...
Do sluha ta pesma ne dopire njena,
no duša je sluti, čuje, i razume...
knjizevnost.374dr.grba,
-> #372, milanmi>>> Neko je ovde ispricao sjajan stos: Najbolji odgovor na ovakvu temu je:
>>>
>>> "Da."
>>
>> De, pojasni sta ovo konkretno znaci, jer se bojim da nisam najbolje
>> razumeo?
Pričalo se, zašto ne ponoviti, o nadobudnim profesorkama književnosti
koje su na pismenim radovima davale teme koje su izbacivale prisutne
iz kože. Kružila je legenda o događaju koji se desio prilikom pisanja
rada na temu
"Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan,
a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini"
(parafraziram, ali nažalost nisam daleko od činjeničnog stanja).
Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku,
napisao je:
Jeste.
i predao rad. A šta bi drugo i napisao (:
Lično poznajem devojku iz Bora koja je u školu dovela prosvetnog inspektora
kada je dobila keca na pismenom radu. Tema je bila, opet parafraziram,
"Šta govorim moru u avgustovkoj večeri, dok mi maestral
mrsi kosu, talasi miluju stopala, a krik galeba tamo nešto
radi mojim sećanjima i još pride toliko teksta da naslov
zauzme četiri puna reda i bude luđi od struje"
A ova napisala:
More, pred tobom stojim nema.
I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je već
pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i pohvalu
zbog originalnosti.
knjizevnost.375mmarkovic,
-> #374, dr.grba> "Život je jedno čudo jer se kruni i osipa iz dana u dan,
> a ipak je stamen i postojan kao ćuprija na Drini"
> ...
> stanja). Očajnik koji se dvoumio da li prvo da pojede olovku ili svesku,
> napisao je:
>
> Jeste.
> More, pred tobom stojim nema.
>
> I predala rad. Kasnije je, ukazom direktora škole (ali bruka je
> već pukla, a sledeće teme imale dve-tri reči), dobila peticu i
> pohvalu zbog originalnosti.
Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji.
Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;)
Mada, sa profesorkom srpskog sam se svađao u gimnaziji, ali joj sigurno
ova tema ne bi pala napamet.
knjizevnost.376hercog,
-> #374, dr.grba
Kod nas (kada sam bio u srednjoj školi) teme su bile poput:
1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
2. Poslednji poziv upućen samoubici
3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
4. Svet će biti bolji ili nikakav
itd...
Sale
knjizevnost.377dr.grba,
-> #375, mmarkovic>> Čitam i čudim se. U moje vreme ;) su profesori ipak bili pametniji.
>> Trebala je da dobije i orden, ali je Lilić bio nešto zauzet ;)
U to vreme osmorica su bila na vlasti. Radilo se, usput, o generaciji
novinarskog smera neke škole u Boru koja je maturirala 1982. Ako se
neko prepozna, neka me mailuje (:
knjizevnost.378dr.grba,
-> #376, hercog>> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
>> 4. Svet će biti bolji ili nikakav
Bez sve šale: je li, Sale, kako si se ti snalazio sa ovim temema? (:
knjizevnost.379hercog,
-> #376, hercog> 1. Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
Neobičan i strašan život u Prokletoj avliji
Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a
gomila mrava trči oko tanjira i razvlači ostatke doručka. Maleni sedi
na belom, pomalo izgužvanom čaršavu i gleda. "Dođavola, taj kuckavi
kreten opet nije zvonio..." Sam, prevrće očima po sobi. Sve je tu, ali
ipak nije. Skače i utrčava u mokru sobu, a potom i do one klizave i ma-
sne prostorije s mravima. Nabaci još koju kaloriju, malko vitamina i
masti.
Negde daleko, u svom malenom dvorcu živi On, njegovo veličanstvo,
onaj koji je uvek u pravu, gazda... Polako, nogu, pa ruku, pa opet nogu,
izvlači iz zlatnog kreveta. Kraj njega se promeškolji čaršav... Izviri
jedna noga, pa ruka i onda glava. Devojka... Koja li je to sada? On la-
gano izađe na terasu i udahnu svež i lep planinski vazduh. Začula se bu-
ka helikoptera koji se približavao. Obukao je Kardenovo odelo, stavio
jadni, mali zlatni Rolex, ušao u helikopter i odleteo...
Grad... Maleni nije gledao kroz prozor. Šta bi video? Zgradu? Otpad
u blizini? Istrčao je na ulicu. Daleko na stanici stajao je autobus. Da li
će stići? I taman kad je pomislio da će ući On je zatvorio kapiju i uz
blažen osmeh na licu krenuo, poprskavši ga blatnjavom vodom. Ipak, mora-
će peške. Probijajući se kroz jutarnju gužvu i kockajući se sa autozmaje-
vima stiže pred pakao. Ulazi, pozdravi druga, otkuca karton. Opet je vre-
me stiglo pre njega. Ulazi u lift i silazi tri sprata dole. Zbunjenim po-
gledom traži svoje ime na vratima. Ništa. Samo belina, praznina koja guta.
Malenko mu daje jedan papir. Na njemu kratak tekst : "Zbog reorganizacije
vaše mesto je ukinuto..." Odbacuje ga i penje se uz stepenice. Jedna na-
pred, tri nazad... Na izlazu potpisuje svoj karton. Napolju pljušti. O-
gromni crni oblaci su se nadvili nad vrh zgrade. Šta će? Ide dalje pe-
ške i misli, bar on misli da misli. Zašto? Što on? Već dvadeset godina
vredno slaže papire. Ajd, nekoliko puta je zakasnio, ali šta... Svraća u
bar. Pretresa džepove i izvlači nešto para. Naručuje piće. Jedno, ubrzo
potom i drugo. Sedam sati kasnije on je još uvek tu. Deset, petnaest...
Izbacili su ga... Četvoronoške stiže do svoje kućice, ubada bravu i ulazi.
Uvlači se u jazbinu, desnom nogom zalupi vrata, ispovraća se na sred sobe
i zaspi. Teku dani. Prolaze nedelje. Maleni obija vrata tražeći sebi no-
vog kralja kome bi služio. Ništa. Nikome ne treba stari papiromanijak. U
jazbini svuda posuđe, mrve, mravi, žohari. Uz malenog flaša. Sve je dobro
dok je ona tu. Prolaze dva meseca. Puzeći po gradu vidi Njega kako se voza
u svom Ferariju sa dve plavuše. Svi su oni bezbrižni. Uz smeh i priču su
protutnjali pored njega. Maleni je ostao sam i gledao niz put. "Biti ili
ne biti..." prohujala mu je kroz glavu misao Šekspira. Ipak nije on bilo
ko...
Šest nedelja kasnije novine pišu : "Skitnica na brutalan način ubio
Njega, predsednika kompanije Nebo". Ko li je to bio?
Oni su ga uhvatili, smestili u jedno drugu zgradu sa lepim prozorima
na kojima je paučina. Ulaz. Oni ga skidaju i beleže... Jedna flaša s pi-
ćem, sat, cipele... Broj 666, doživotna...
napisao Aleksandar Hercog
(31. III 1992.)
knjizevnost.380hercog,
-> #376, hercog> 2. Poslednji poziv upućen samoubici
Poslednja reč upućena samoubici
Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek
povremeno nabora neki talasić. Njih dvoje su zagrljeni i sa osmehom
trčali po vrelom pesku. Veselo su letela zrnca za njima.
Jutro jedne jeseni. On otvori oči i pogleda sivkasti plafon nad
sobom. Čuo se topot teških kapi po staklu i praznom lavoru koji je os-
tao napolju. Negde u daljini odjeknuo je urlik nekog psa. Ah, još jedan
novi dan... Šteta što je ono bio samo san. San? Posle tri sata jutar-
njeg izležavanja iskobeljao se iz gomile beline koja ga je obavijala.
Bacio je pogled na radni sto. Slika. Na njoj dva njemu dobro poznata li-
ka. On i devojka. San? I još nešto se belelo ispred slike. Da, papir
sa jednom rečju je i dalje stajao na svom mestu. Zbogom... Grad. On je
šetao ulicama i posmatrao ljude kako nekud jure, kao da će im to biti
zadnje. Zastaje kraj svakog stakla i gleda, prisećajući se starih stv-
ari. Skazaljka neumorno i brzo i dalje trči. Peške ide niz jedan most
i zvižduće svoju omiljenu melodiju, iz njegovih usta je dopirao zvuk
valcera, valcera Dunava, koji je tutnjao veoma blizu. Malene kapljice
kliznule su mu niz obraz. Ubrzo potom je tuda leteo potok, mali poto-
čić koji je nosio njega u prošlost. Stao je i pogledao. Njegov mali
potok je prerastao u veliku, ogromnu, modru reku koja je moćno hučala
ispod njega. Poželeo je da i on postane njen deo, da uskoči u prošlo-
st. Odjednom je video sebe daleko dole, video je sebe u naručju svoje
drage. Ali to nije dugo trajalo. Kad je protljao oči video je čoveka
koji stoji na ivici i promatra huk njegove reke pod sobom. " Ortak,
šta ćeš ti tu? Mogao bi da padneš." - povikao je kad su mu žice to do-
zvolile. Umesto odgovora kroz mozak mu je prohujalo : " Ne prilazi. Do-
voljno sam patio. Ona, ona više nije uz mene, ja, ja to ne mogu da i-
zdržim." Ostao je ukopan. Želeo je da viče, ali je samo otvarao usta,
a onaj čovek ga je razumeo. " Da, ja sam je voleo, a ona me je ostavila
i to samo jednom rečju. Zbogom..." Mirno je gledao ispred sebe dok je
njegov potok pravio mali talasić na reci. " Stani. Ona to nije mislila
ozbiljno. Ona te voli..." . " Nemoguće, nemoguće..." Sve je bilo brzo.
" Stani. Ja znam da je ti voliš, ali, ali...". Zavladao je muk dok je
slap i dalje padao u reku. " Ali, znam voliš je... Ali ona to ne shva-
ta. Zar treba zato da kvariš nekoj drugoj životnu sreću? Razmisli, ima
još devojaka koje te vole. Možda ti to ne primećuješ, ali siguran sam
da ima. Dobar si ti čovek, sigurno te mnogi vole..." Za to vreme on je
seo na ogradu i i dalje gledao u mračnu silu koja je sada počinjala da
svetli, koja je sve više dobijala na svetlu. " Ali, ali..." - bilo je
jedino što je prozborio. Ponovio je to još jednom, pomalo otegnuto, sko-
ro nečujno. Voda je sve više sijala, a potok se sveo na par kapljica, ko-
je su klizile. " Da shvatam te. Znam za sva tvoja osećanja prema njoj.
Nije ti lako, ja znam to. Ali ipak, iako je teško pogrešićeš ako uradiš
to. Uništićeš jednu divnu osobu kojoj je veoma stalo do tebe. Dugo je
nisi video. Jel tako? A i njoj je stalo do tebe, a i tebi do nje. Ona je
predivna. Jedan mali anđeo koji je sleteo na tvoje rame..." Dok je to
govorio prilika na ogradi se rasplinula i on je osetio kako je ponovo
srećan. Lagano je produžio dalje dok se sunce izdizalo iznad grada, ba-
cajući na njega blistave zrake ljubavi. Naravno, strela ga je ponovo po-
godila i on je bio onaj stari. Stari on, srećan, pun, osunčan toplim
zracima ljubavi.
I tako ja odlazim odatle i ostavljam ih. Moj zadatak je obavljen.
Sreća ponovo kuca u grudima tih mladih. Ja odlazim odvojivši deo sebe
za njih. Odlazim, dok u meni kiša pada...
knjizevnost.381hercog,
-> #376, hercog> 3. Krojili su mi sudbinu a mene nisu pitali za to
Krojili su mi sudbinu,a nisu me pitali za to
Jednom davno,ziveli su kralj i kraljica,koji dugo nisu imali dece.Jednog
su-
ncanog dana im se rodi sin.On je sve vise rastao,ziveo u izobilju i sreci.Nista
ga nista ga nije sputavalo da oslobodi svoju lik i um.
Tako pocinju sve bajke kojima,verujem svi teze.Kao dete i ja sam koracao po
nebu prica,jurio livadama raznobojnih bajki.Mislio sam da ovom svetu nigde nema
kraja.Ali tocak se okretao,zrnca su padala s vrha ka dnu,i od maleckog klinca
i-
zrastao je decak,kojem je skola usla na put,sasekla dotadasnje koprcanje.Bio je
to zacetak jednog novog zivota,dan kada su mi sve ptice odletele,izgubile se iz
kaveza.
Jutro.Jedino sto cujem je prodoran zvuk malog zvonca,ogromnog starog
budiln-
ika.Polako se iskobeljam iz toplog brloga,nekoliko puta se okrenem,ubacim nesto
smeca u kljun i trcim.Posle dugotrajnog plivanja kroz afalt i vodu dokopavam se
poznate mi zgrade.Ostavite sve nade,vi,koji ste usli ovde,cini mi se,cujem iz
sv
akog ugla.Drhtavim korakom se uspinjem uz stepenice,ali sto vise idem na gore
,
sve vise se gusim u prasini i blatu.Sedam na stolicu.Nista ne cujem.Ponovo
zvono
ne to je vrisak,to sigurno nekoga muce.Odjednom,uz skripu lanaca,kapija se
otva-
ra i ulazi covek sa spiskom.Ne trepcuci zurim,gledam kako njegove ruke dele
ziv-
ot i smrt.I opet zvono,zvono stalno zvoni.Ulazim,izlazim,i tako u krug.Sunce me
malo obasja,pa nestane.Konacno kraj svega.Nebo se cedi niz brdo,obilato me
zali-
va prasnjavim blatom.Ja se krecem,idem,ali ipak stojim.Tiho zvoni mrak
spustaju-
ci se niz put.Bacam se u moj brlog i gledam,odnosno buljim u jednu kutiju iz
ko-
je dopiru zvuci i slika.Sutra dan opet isto,sve ispocetka.Svakim danom isti
put,
isti dogadjaji i tuge.Zelim da se vinem,da odletim za mojim pticama,negde gde
cu
ja biti ja,a ne jedan od miliona.No i na tom putu,na putu od brloga do skole i
nazad nije sve u blatu,u crnini.Na trenutak se izdignem,poletim,ali mi nesto
ub-
rzo slomi krila.I dalje se sve okrece.Hteo bih da sve stane,da se
zaustavi.Pono-
vo sam u brlogu.Na kutiji vidim rat.Ljudi medjusobno gase ono malo svetlosti
sto
jos u njima tinja.Ljudi se dave,tonu,umiru.Ja to ne mogu da shvatim.Ko uzima
ul-
ogu boga,gospodari,pali i ubija? Ko mi namece nove resetke? Granica je
zatvorena
samo neki mogu preko nje.Da li je to sloboda? Sam sedim u zatvoru sopstvenog
uma
i mucim se raznobojnim pitanjima bez odgovora.Izgleda da na ovom svetu ima
mnogo
krojaca koji sve po svojoj meri siju.Povremeno se pojavi neki galeb,neka ptica
visoko na nebu,ali i ona nestane.To ce vecno trajati.
Eto,to je zivot,moj mali zivot sa svim svetlostima i tamama. Iako ga
nisam
sam gradio,cini mi se da ga volim,jer i ja sam samo jedna jedinka, jedna
svetla
tacka medju milionima zvezda u svemiru.
knjizevnost.382hercog,
-> #376, hercog> 4. Svet će biti bolji ili nikakav
"Svet ce biti bolji ili nikakav"
Rasel
Magla se dize iznad opustelog grada.Sve je u rusevinama.Nigde ni trac-
ka zivota.Svud naokolo leze ljudi.Sunce,kao uzarena lopta se nazire kroz prasi-
nu na posivelom nebu.Da li je to svet?
Jutro.Budim se i posle nekog vremena ukljucujem televizor.Na programu
nista novo osim prasine koja je preko noci pala.Jos uvek se ne zna hoce li biti
rata u zalivu.Irak ne popusta,ali ni druga strana.Taoci iz nekih zemalja se vr-
acaju kucama-ustupak Iraka.Posmatram ta lica kako zure.Irak porucuje da je Kuv-
ajt njegova XIX provincija.Zbog cega se oni otimaju o Kuvajt.Da li zbog crnog
blata koje ce ih na kraju pokriti.
Havarija na nuklearnoj centrali-Bugarska;srecom nije doslo do poveca-
nja radijacije i svi su bezbedni.No da li je bas tako.Moza i jeste,ali...U Beo-
gradu temperatura prilicno visoka,apsolutni rekord za ovaj vek.Gledam kroz pro-
zor.Siva ulica sa razbacanim papirim,smecem,odbacenom hranom.Koliko li se hrane
samo baca dok mnogo ljudi nema sta da jede,nema s cim da ishrani svoju
porodicu.
Dok jedni bacaju,razbacuju,drugi gladuju,jedva prezivljavajuci dan za danom.Je-
li to sreca?Sve vise se krade da bi se opstalo,da bi se i dalje vukao dolap zi-
vota.
Uskoro ce i izbori kod nas.Svi se trude da dokazu kako su bas oni u p-
ravu,kako svi drugi grese.Neki se vracaju u proslost,crpe svoju energiju iz is-
torije,dokazujuci da su neprijatelji bili prijatelji,da su zlikovci bili dobro-
cinitelji.Samo mali korak je do rata,do krvavog rata medju malim ljudima.
Cak ni jabuka nije ono sto bi trebala da bude.Umesto vitamina postala
je puna hemije,puna raznih otrova.Onda je bolje da se hranimo azotom,sumporom i
ugljen-monoksidom koje i onako udisemo.Zatrpavamo sume i travnata mora tonama
p-
lastike,papira,tonama olova,cinka i zive.Rusimo drvece da bi doprli do
Sunca,ali
je ono sve dalje,i dalje,i dalje...
Odjednom bljesak.Veliki,ogromni bljesak,stotinama puta jaci od
svetlos-
ti Sunca.
Magla se dize iznad opustelog grada.Nigde ni tracka zivota.Svud
naokolo
leze ljudi,a Sunce kao uzarena lopta se nazire kroz prasinu na pocrnelom
nebu.Da
li je to svet?
knjizevnost.383ilazarevic,
-> #380, hercog> Dan. Blistavi zraci sunca koso padaju na vodu, čiju površinu tek
> Dan. Jutro tek što je prošlo. Slavina na česmi uporno kaplje, a
:)) Ponavljaš se :)
Inače, profesor Smolović iz Devete je svakome ko počne pismeni rečenicom
dužine jedan, davao jedan ;)
knjizevnost.386hercog,
-> #383, ilazarevic> :)) Ponavljaš se :)
Najgore na pismenom mi je bilo da napišem početnu rečenicu... :)
Sale
knjizevnost.387vitez.koja,
-> #380, hercog#=>> 2. Poslednji poziv upućen samoubici
#=> Poslednja reč upućena samoubici
Poslednje reči upućene samoubici
"Stani, brate!". Okrenuo se, pogledao me, skočio i nasmešio se.
Gledao sam i razmišljao. Zašto? Sigurno dole nije prolazio brod sa
peskom, kao u Alan Fordu. Uostalom i ne zanima me, možda je neki
narkoman ili kriminalac, jurila ga mafija, bio član neke sekte,
ostavila ga devojka, izgubio sve pare u kockarnici... Ova kišica me
baš nervira. Da me nije neko video i pomislio da sam ga gurnuo?
Okrećem se i ne vidim nikoga. Samo svetla grada u ovoj noći i levo i
desno. Prolaze kola, ali ne pada im na pamet da stanu. A i zašto bi?
Uostalon, zabranjeno je parkiranje i zaustavljanje na mostu. Udaljio
sam se polako i otišao kući. Nisam otišao u miliciju, ne želim da se
maltretiram, naći će ga već.
Sledećih dana sam čitao novine tražeći da li će neko da napiše
nešto više o tom čoveku, ali nigde ništa. Kao da nikad nije ni
postojao, ni najmanje vesti... Pročavam dugo likove na smrtovnicima,
poneko liči, ali nema... Zbog ovoga okolina smatra da sam se malo
razišao sa zdravim razumom. Baš me briga... Šef mi je dao otkaz zbog
čitanja novina za radnog vremena, šta on misli, da on meni treba? Da
ne mogu da nađem drugi, mnogo bolji posao od ovoga bednog posla koji
je i isto tako bedno i plaćen? Taj čovek je moja postao moja opsesija,
razmišljam o njemu 24h dnevno. Poruka na sekretarici govorila je
drugima da sam otputovao, hteo sam da izbegnem neka objašnjavanja.
Par dana kasnije eto me na istom mestu, a i vreme je isto - opet
dosadna kišica koja uspavljuje dosadni grad. Kako je tačno izgledao?
Nije neki odrpanac, u svakom slučaju, dobro se sećam njegovog lika.
Imao je svetlu kosu, crne oči i bez ožiljaka na licu. Ili možda tamnu
kosu? A i za oči nisam siguran. Nekako ga jasno vidim kad zatvorim
oči, i lice i pokret rukom, kao da mi maše, i zagonetni osmeh na licu
i vijorenje neobičnog kaputa i sve, ali ne mogu da se setim ništa
precizno. Neko se ovde igra sa mnom. Pogledao sam u nebo, ali sve što
sam postigao je da mi kiša bolje pada po licu. Nego, zašto neobičnog
kaputa? Setih se zakrpe na laktu, ili je to bila samo igra svetla one
noći... Ipak, izgledao mi je fino i pristojno, sećanja su varljiva i
promenjiva. Možda i nije mrtav? Nagnuo sam se preko ograde mosta.
"Ludače", dobaci neko iz kola, ne zaustavljajući se. Suviše čitam
stripove, nema izbočine za koju se mogao uhvatiti, nema ničeg što bi
ga sprečilo da se ne udavi, a i čuo sam buć. Zašto mi se samo
nasmejao? Ne verujem u zagrobni život, a taj tip je lud ako misli da
će mu gore biti bolje. Možda je mislio da ću probati da ga uhvatim za
rukav ili nešto slično i da će i mene odvući. Nisam bio raspoložen za
spašavanje tuđih života, nije imao sreće. A i niko me ne plaća za to.
Doduše, sada me niko ni za šta ne plaća, svejedno, ne volim da
volontiram. Idem kući, sutra ću naći drugi posao, novine će objaviti
ko je taj tip i izaći će Sunce.
Ništa se od onoga nije desilo. Kiša i dalje rominja, a novine još
uvek ćute. Umoran sam jako i svakakve misli mi prolaze kroz glavu. Ne
sećam se više uopšte kako je taj tip izgledao, niti u šta je bio
obučen. Možda je čak bio i žensko? Toga se do sad nisam setio, mora da
sam mnogo umoran kada mi je ovo palo na pamet. Najbolje bi bilo da
malo odspavam, dovoljno je kasno, a ovih dana mi to baš i nije išlo.
Dočekao sam jutro prelistavajući stare novine zagledajući ženska
lica na dobro poznatim mi stranama. Mogao sam da se opkladim u ishod
ovog "istraživanja", ali nisam imao s kim. Ništa naravno, skupio sam
novine na gomilu i spalio u kadi. Bolje bi bilo da sam spavao. Sad ću.
Možda bih mogao da angažujem detektiva? "Znate, mene zanima ko je bio
čovek koji je skočio sa mosta pre nekoliko dana na moje oči i zašto je
to uradio... Ne znam ništa o njemu i nikad ga ranije nisam video."
Smešno i zvuči, a ne još tako nešto i da probam. Ko bi se prihvatio
takvog posla i, važnije, za koje pare? Para je sve manje, moram da
nađem posao. Mogao bih da potražim po oglasima u novinama, samo da ih
nisam spalio malopre. Zašto mi se smejao?
Preda mnom leži novi set novina. Nema više nade u novine, tu ništa
neću naći. Taj osmeh mi polako ide na živce i ceo događaj me prosto
izluđuje. Ne spavam noćima zbog toga, ponekad mi deluje kao da sam sve
to samo sanjao. Ne sećam se dobro njegovog lica, niko ne traži
nestalog čoveka, leša nema, niko se ne smeje kad ide u smrt - samo u
snu. Uostalom, događaj se desio samo kad novine to zabeleže, situacija
je jasna. Ali, doći ću ja tom tipu glave. Ovakvo poređenje je malo
zakasnelo, ali neće on više da se poigrava sa mnom, rešićemo to jednom
za sva vremena...
Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije
bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao...
sk
knjizevnost.388hercog,
-> #387, vitez.koja> Poslednje reči upućene samoubici
Ista tema.. Koja škola?
Sale
knjizevnost.389mango,
Morao sam u ovoj konferenciji;) Jel bi neko hteo da posalje pesmu
'Moj na Kosovu'.
knjizevnost.390dr.grba,
-> #387, vitez.koja>> Zakoračio sam preko ograde, okrenuo se, skočio, nasmešio... Nije
>> bilo nikog. Počelo je polako da mi biva jasnije zašto se smejao...
Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa da
kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila jubilarna
prva parafraza tog filma... ove godine... (:
knjizevnost.391vitez.koja,
-> #388, hercog#=>> Poslednje reči upućene samoubici
#=> Ista tema.. Koja škola?
Nikoja, napisah eto tako...
sk
knjizevnost.392vitez.koja,
-> #390, dr.grba#=> Taman da je neko pokušao da te zaustavi rečima "Stani, brate!", pa
#=> da kompletno liči na "Stanara" Romana Polanskog, što bi bila
#=> jubilarna prva parafraza tog filma... ove godine... (:
Na žalost, nisam gledao (ako je film, a ako je pak knjiga ili
nešto drugo na papiru, nisam čitao), ali znam da se često koriste te
forice, kao eto sve se ponavlja, zagonetni kraj, drugi deo, pa je ovo
tek da se malo iskoči iz tog šablona... :)
sk
ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :)
knjizevnost.393hercog,
Za nju
Ja i
Ekser u mom srcu,
Lep sanak smo snili,
Egipatsku ružu za tebe smo krili,
Nasmejanu i mladu.
A tada je došlo jutro.
knjizevnost.394dr.grba,
-> #392, vitez.koja>> ps. Je l' da da ti se sviđa? Imam talenta, ha? :)
Ma, jašta, bolan! (:
knjizevnost.395kum.djole,
-> #393, hercog>> Za nju
Bogijevoj Juliji..
Ja znam da sada već sve je prošlo
Uz sjaj te zvezde koju sretoh davno.
Lebdim nad uspomenom svih onih dana
I plašim se novoga puta sramno.
Ja znam da tada sve bi crno došlo
Ako bi ta zvezda prestala da sja..
knjizevnost.396marco,
-> #389, mangoEvo, Moj na Kosovu.
Mada bi pre trebalo u viceve.
mojnakos.txtknjizevnost.397marco,
Gledajuci poruke iz galerije palo ni je na pamet da bi moglo
nesto slicno da se uradi i ovde; da se napravi konkurs za
price i pesme i sl. koje su autorsko delo sezamovaca.
Mozda bi moglo da se dodje do dogovora i o nagradama i...
knjizevnost.398dr.grba,
Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih
maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana,
svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama.
Stoga, u sledećoj poruci čitajte SF minijaturu "FLEŠBEK" Dragana
Nedeljkovića i uživajte!
Ima toga još, ako vam se bude dopalo. Surfovao je Grba Oreska BBS-om odavno (:
knjizevnost.399dr.grba,
FLEŠBEK
Dragan Nedeljković
Sedimo i pratimo ga na monitorima.
Priseća se. Kako mu je govorila baba kad je bila na samrti. Sad se
sprema da izvede svoju čudesnu transformaciju: prekriva svoju mentalnu
strukturu babinom. Dok se ne vrati (ako?), on će, bar mentalno, biti
svoja baba. Nije hteo da nam objasni kako se to radi, jer, kaže, nije
siguran da će uspeti, ni da je sve to skroz bezopasno, pa, ako uspe,
objasniće, ako ne, nikom ništa.
Sad sledi flešbek njegove babe. Ona se priseća kako je ono u mladosti
vodila ljubav sa seoskim popom. Dug razgovor potom, u polumraku iza
oltara.
On je sad pop. Doziva sećanja na trenutke kad je ispovedao vladiku.
Sad je vladika. Vladika ispoveda neku staru gospođu na samrti.
Gospođa je imala burnu prošlost...
Prošlo je deset časova otkako smo počeli. Sad smo negde u Africi,
u devetom veku. Upravo slušamo ispovest atentatora na petnaestog
naslednog vladara tamo nekog plemena.
U trećem veku smo bili na Tibetu. Tibet je dosta izolovan, ranije je
možda bio i retko naseljen. Da ne upadne u ćorsokak? Da li baš svaki
čovek iz naših prošlosti ima neki tako dobro (u svest) utisnut susret?
Možda da, a možda i ne... ali valjda svi ljudi imaju neki broj
zajedničkih predaka iz najranijih vremena, pa ako se lanac pozivanja
ne prekine... ili je ljudska rasa nicala na više različitih mesta
(istovremeno?!)?
U devetom veku pre naše ere slušamo istoriju kolonizovanja
sredozemlja. Idemo dalje u domovinu kolonizatora. Kenguri, koale...
kao i uvek. Izumitelj novog modela bumeranga se priseća svog vrača
(upotrebio je reč koja znači nešto kao "glavni inženjer"), koji mu je
pričao...
Hranimo ga venski. Vidno je oslabio ova tri dana. Na sebi nosi već
preko hiljadu generacija. Srednji skok unazad iznosi, po nekom mom
računu, oko petnaest godina. Nekad se skrati zbog kratkog života,
nekad zbog generacijskog jaza. Pitamo se koliko mentalnih okvira može
da primi jedan običan ljudski mozak. Ako je tačno da se koristi jedan
odsto kore jedne polulopte mozga, onda bi to bilo možda dvesta celih,
ali ovo su samo odlomci i okviri tuđih života. Ima ih već hiljadu, i
još roni u dubinu.
Pade mi nešto na um: koliko ljudi umire u snu? Nijedan. Gledajte
televiziju. Svi su budni i brbljaju dok vam ne dosade, ili izvode
akrobacije.
U pećini i nije tako loše. Vođa hajkača se priseća priče starog sedog
mudraca iz pećine. điveo je negde u vrh trećeg brda na osvitnu stranu.
"I kazah ja njima da neće valjati da izazivate t'horim samo zato da
biste njime svoje stare mai'briz pokrenuli, vreme će se promeniti,
kiše i sve druge nevolje će doći, svu decu vašu koja tu nastanu
unazadićete; ali ne, govorahu oni, tako im i treba kad ne htedoše da
priznaju naš guv'lhani, i ne poslušaše me no odleteše. Ostade nas šaka
jada da na ovom ljutom kamenu kuće kućimo. Ne rodi se još ni četvrti
naraštaj, a već deca ni klimatizer ne znaju da podese, ni da uključe,
pećine im hladne, boluju jadni. U staroj postojbini bolesti nije bilo,
ali to još samo ja pamtim, vi, deco, više ni jezika ni gai'tha'um ni
umatha'um stari ne znate, ni porekla svoga ne znate, no ti, mali, lepo
sad poslušaj šta ću ti ispripovedati i čuvaj predanje, jer ja kanim
sutra mreti. "
...
...
"I primetismo, došavši ovamo, da Zemlja u nama tugu neku rađa, i
tupost nekakvu. I ja sam zato ovako visoku pećinu uzeo, ubi mi pamet
ona dolina. Jesu li gasovi, je li zračenje, ili je možda rtin'eik,
msuti'na bi ga znao... je li de, derane, znaš li ti šta je to
rtin'ead? Video si dugu na nebu posle kiše? Koliko boja si video? Kod
nas su se deca rađala da vide još dvanaest boja, pet niže i sedam
iznad. Da, a onda su odlučili da će biti bolje ako nas pošalju
nekud... i dođosmo ovamo. Pedeset pokolenja smo odgajili ovde, i rodi
se nekoliko pametnih kakvi su naši stari bili, a ludih kako samo ova
zemlja može stvoriti. I počeše graditi to čudo, da odu njime kući.
Jadna deca, kući ih tako lude primiti neće, još glas kad za njima dođe
šta ovde počiniše..."
mart 88, pupinova
knjizevnost.400madamov,
-> #398, dr.grba
> Vidim, u temi 'nauka' se raspravlja o regresoterapiji, pa se prisetih
> maestralne SF priče svog prijatelja, komšije i ko-Sezamovca ndragana,
> svojevremeno već okačene negde u sezamovskim pustopoljinama.
Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno nije
više u ovoj zemlji?
knjizevnost.401novim,
Object:
Junski broj elektronskog izdanja časopisa REČ:
----------------------------------------------------------------------
Izbor iz časopisa REČ, godina III, br. 22, jun 1996.
Izdavač: B92, Beograd. Glavni i odgovorni urednik: Milovan Marčetić.
Sadržaj elektronskog izdanja:
REKA REČI
SLOBODAN ZUBANOVIĆ: U očekivanju bombardovanja............. red .. 105
BRATISLAV MILANOVIĆ: Duboko ispod svetlosti....................... 268
JOVICA AĆIN: Gubitničke varijante................................. 323
FRANJA PETRINOVIĆ: U razdoblju bez imena.......................... 710
SRETEN UGRIČIĆ: Pre rođenja, posle smrti......................... 1413
TANJA TAUBNER: Zagonetke......................................... 2053
ANA RISTOVIĆ: Tvoje ime, Svedenborg.............................. 2227
OTO HORVAT: Granice.............................................. 2364
MARIJA MIDŽOVIĆ: Kako sam postala monah.......................... 2425
MISAO I REČ
PRVA DEKADA VEČNOSTI - deset godina od smrti H. L. Borhesa
(priredila i uvod A. Mančić Milić)........ 2582
NOVICA MILIĆ: Rodoljupci i njihovi govori........................ 2645
MLADEN ŠUKALO: Bjekstvo u jezik.................................. 3157
UKRŠTENE REČI
VASA PAVKOVIĆ: O iluzijama....................................... 3564
TATJANA ROSIĆ: "Deadline"........................................ 3813
REČ KRITIKE
IVAN RADOSAVLJEVIĆ: Nestišano nesaglasna privlačnost
("Užice sa vranama" Lj. Simovića)............ 4006
BOJAN ĐORĐEVIĆ: (Pre)egzistencija poetske imaginacije
("Nešto ima" M. Petrovića)....................... 4240
JOVAN POPOV: Praktikum pripovedanja
("Smrt i milost u Beču" T. Pinčona)................. 4382
VLADISLAVA GORDIĆ: Igre bez granica
("Kralj" D. Bartelmija)....................... 4545
ZORAN AVRAMOVIĆ: Tumačenje i kompetencija
("Književnost i metafizika" N. Miloševića)...... 4711
KRSTO PEROVIĆ: Ukrštanje poetičkih reči
("Poreklo pesme" A. Jovanovića)................... 4863
JASMINA AHMETAGIĆ: Herbarijum sećanja
("Polja jagoda" D. Stanišića)................. 4980
SVETLANA LAZAREVIĆ: Kontrolisano lutanje ili o nomadstvu misli
("MU" S. Ilića).............................. 5115
LEPE VEŠTINE
ALEKSANDAR MILOSAVLJEVIĆ: Šta sam i kako birao (II)
(komentar o predstavama izabranim za 41. Sterijino pozorje).... 5272
SRĐAN VUČINIĆ: Vatra i ništa
(o filmu "Lepa sela lepo gore" S. Dragojevića)................. 5479
MIROLJUB STOJANOVIĆ: Jedan Hamlet manje
(retrospektiva Karlosa Saure u Muzeju Kinoteke)................ 5685
VLADIMIR A. MILIĆ: Kutija obscura................................ 5809
JADRANKA TOLIĆ: AZBUKA Absolut In Wien
(o umetničkoj akciji Z. Pantelića)............................. 5886
JEŠA DENEGRI: Slikanje unutar i izvan discipline slikarstva
(o izložbi R. Damnjanovića <196> Damnjana)..................... 6020
TANJA PETROVIĆ: U potrazi za modernim
(o koncertima savremene muzike u Beogradu tokom maja 1996)..... 6186
REČUNARI
NOVICA MILIĆ: Ples nad odrom (ogledi o virtualnom IV)............ 6309
SUMMARY.......................................................... 6593
SADRŽAJ ŠTAMPANOG BROJA 22 (JUN 1996)............................ 6657
Reč se distribuira na sve značajnije evropske i severnoameričke
univerzitete, na katedre za slavistiku i institute za proučavanje
književnosti. U zemlji se distribuira u knjižare, biblioteke i
pretplatnicima. Časopis objavljuje domaću i prevedenu poeziju i prozu,
tekstove iz oblasti nauke i istorije književnosti, književne eseje i
oglede iz oblasti bliskih književnosti, razgovore sa domaćim i stranim
piscima, kao i oglede i prikaze u vezi sa drugim umetnostima. U svakom
broju časopis donosi vizuelne priloge jugoslovenskih i inostranih
umetnika.
Elektronsko izdanje časopisa predstavlja izbor iz štampanog izdanja i
pojavljuje se 16. u mesecu vremenu. Ovo izdanje se može slobodno
prenositi elektronskim kompjuterskim komunikacijama; korisnik može
kopirati ovaj materijal isključivo za privatnu upotrebu. Svako drugo
preštampavanje zabranjeno je zakonom. Elektronsko izdanje pripremili su
I. Radosavljević i N. Milić. Tehnički kontakt:
novim@techno.opennet.org, ili emilicn@ubbg.etf.bg.ac.yu.
E-izdanje časopisa je besplatno.
Ovo izdanje načinjeno je u DOS-ovom formatu, kao 7-bitni tekst; kako
bismo zadržali naša slova, uzeli smo nezvanični Yuscii kodni raspored.
Oznaka Y na kraju imena datoteke označava taj raspored. Kurziv u tekstu
obeležen je znakom _ na početku i kraju izraza (_kurziv_). Brojevi
fusnota u tekstu obeleženi su znakom * pre i posle broja (*1*).
Na pojedinim Internet mestima postoji i HTML izdanje ovog, ranijih i
budućih brojeva Reči. Proverite http://www.siicom.com>
Elektronska adrese redakcije: rec@opennet.org
ili redakcija@rec.opennet.org
-----------------------------------------------------------------------
Po običaju, u ZIP paketu su i konvertori za CP 852 i CP 1250.
Za koji danm dobićete ovde ovo isto ali u HTML formatu.
Srećan download. :)
rec9606y.zipknjizevnost.402peacock,
-> #400, madamov#### Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili
#### jednostavno nije više u ovoj zemlji?
Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne
sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske. Javljao se
pre par dana na PRO-u. Verovatno ima problema sa vremenom ili
vezama.
knjizevnost.403dr.grba,
-> #400, madamov>> Da li se komšija ne javlja na Sezam u nedostatku vremena ili jednostavno
>> nije više u ovoj zemlji?
Komšija, kao prvo, ima tehničkih problema sa modemisanjem, a kao
drugo, verovatno ima gužve u projektima. A što se tiče toga gde je,
odavno je završio sa pečalbom (:
knjizevnost.404madamov,
-> #402, peacock
> Mada pitanje nije meni upućeno, sa Ndraganom provedoh prijatne
> sate u vreme sajma. Vratio se definitivno iz Mađarske.
Drago mi je čuti i sa nestrpljenjem ga očekujem i ovde.
knjizevnost.405hercog,
Budući da nisam skoro davio sa pesmicama, evo još jedne :)
Ne volim samoću
Ležim na podu
i pijem poslednje pivo.
Cigara gori u dim kovitlavi,
Santana oteže žice.
Ne mogu da spavam,
ne znam šta je,
telefon ponovo ćuti,
na programu samo sport.
Na ulici nikog,
nigde ni kera,
vidim samo par,
žmirkajućih bandera.
Da krenem negde,
sada je već kasno,
da zovem nekog,
ni to ne mogu,
opet mi mrak
podmeće nogu.
Idem da spavam,
brojaću ovce il'
nešto već drugo,
ne mogu više ovako.
Da bar puste skupštinu,
da nečim ubijem vreme.
Il' da je tu ona
da legne kraj mene,
da milujem grudi njene.
Il' bilo šta drugo,
samo da nije ovako.
Nema gore stvari,
od ove u kojoj sam sad!
Jebote, al ne volim samoću!
Sale
knjizevnost.406zzk.,
alister krouli
dnevnik/ispovjest jednog narkomana
krajnnim nemarom izgubljena. :(
trazim istu (ako je neko nasao) ili novu.
cijena?
pa ljudi smo... :)))
Ž.
knjizevnost.407crncic,
Interesuje me ime autorke romana "Bukovski to nikada nije radio".
Nisam potpuno siguran u naziv knjige, znam da je autor jedna mlada
devojka iz Beograda, valjda apsolvent književnosti.
knjizevnost.408hercog,
Zagonetna pesma
Stojim.
Gledam.
Tugujem.
Stojim.
Mislim.
Krećem.
Idem.
Mislim.
Pričam.Idem.
Osećam.
Volim.
knjizevnost.409hercog,
-> #408, hercogMala ispravka
@> Zagonetna pesma
@>
@>
@>
@>
@> Stojim.
@> Gledam.
@> Tugujem.
@>
@> Stojim.
@> Mislim.
@> Krećem.
@>
@> Idem.
@> Mislim.
@> Pričam.
@> Idem.
@> Osećam.
@> Volim.
knjizevnost.410rdejan,
-> #409, hercog>> Mala ispravka
E tako je već bolje... ;)
Pozdrav, Dejan
knjizevnost.411hercog,
-> #343, hercog
Može li neko ovo dole da prevede?
@> Ne znam gde bi ovo trebalo da ide, al neka ga za sada ovde...
@>
@> Ovo je originalan natpis na jednoj ploči, na vrhu starog grada Kotora
@> (mada mislim da bi neka slova V trebalo zameniti sa U)
@>
@> Može li neko da mi ovo prevede:
@>
@> " HIC JACET
@> PETRVS ANTONIVS COMES
@> DE LVCOVICH
@> CATHARENSIS
@> NON OBLITVS SVORUM
@> IN VITA
@> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
@> IN MORTE
@> MDCCCLX "
knjizevnost.412hercog,
Opet ja...
*****************************
Reklama
Ulicom glavnom
sad polako se krećem
u ranu zoru il' kasno popodne,
iste face konstantno srećem.
Sve su one kao ogledalo iste,
nakinđurene i čiste,
sa sjajem propalih zvezda,
dlaka bez mane i mesta.
Kao da su sa naslovne strane,
Bože, kako ne volim reklame.
*****************************
knjizevnost.413nenad,
-> #411, hercog> @> " HIC JACET
> @> PETRVS ANTONIVS COMES
> @> DE LVCOVICH
> @> CATHARENSIS
> @> NON OBLITVS SVORUM
> @> IN VITA
> @> NEC OBLIVISCENDVS AB ILLIS
> @> IN MORTE
> @> MDCCCLX "
Ovde leži
Petrus Antonius prijatelj
Lukovića
?
koji nije zaboravio svoje
u životu
i ne treba oni da ga zaborave
u smrti
1840
knjizevnost.414lexus,
-> #413, nenad=> Ovde leži
=> Petrus Antonius prijatelj
=> Lukovića
=>?
=> koji nije zaboravio svoje
=> u životu
=> i ne treba oni da ga zaborave
=> u smrti
=> 1840
Evo moje verzije (blago romantične ;):
Ovde leži
Petar Antonije pratilac
Luković Katarine
Koji nije zaboravio svoje
Za života
I ne treba biti zaboravljen
U smrti
1860
knjizevnost.415hercog,
-> #413, nenad@> Ovde leži
@> Petrus Antonius prijatelj
@> Lukovića
Zahvaljujem... Ovo me je kopkalo od kako sam snimio fotografiju, al
niko nije znao to da prevede...
Sale
knjizevnost.416hercog,
I deo trilogije: Totalno nepovezana trilogija (deo - Totalno nepovezana
razmišljanja o prijateljstu).
Redosled delova u trilogiji: Prijateljstvo, Ljubav, Seks...
Sale
prijat.txt