CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - nauka

nauka.114 radosav, -> #113, basrak
da je na srpskom ja bih se verovatno potrudio da pročitam. ovako me malo mrzi.
nauka.115 basrak, -> #114, radosav
> da je na srpskom ja bih se verovatno potrudio da pročitam. > ovako me malo mrzi. Pa namerno nisam hteo da prevodim da se ne bi izgubila pitkost (ili kako se već kaže ;) teksta, tako karakteristična za ruske knjige na engleskom. Onako bih samo upropastio celu stvar jer bi se sigurno potkrala neka dvosmislenost. Preporučujem svima da se malo potrude, zaista ne treba puno što se tiče engleskog, naravno ako vas interesuje - naročito zato što je objašnjeno preko usporedbe sa poluprovodnicima i sl. u čemu je većina ovde bolje potkovana nego u samoj fizici. Inače, zaboravih naslov knjige: I.A. Savelyev - Physics (vol. III)
nauka.116 bjevdjic,
žASOPIS-PROMOCIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 28. juna (Tanjug) - Prvi broj časopisa za istoriju nauke "Flogiston", u izdanju Muzeja nauke i tehnike i Zavoda za izdavanje udžbenika, predstavljen je danas u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU). "Prošlost ovih prostora bila je burna, pa su istoričari manje pažnje posvetili istoriji nauke", istakao je predsednik SANU Aleksandar Despić i dodao da izlaženje ovakvog časopisa omogućava promociju ranijih i sadasnjih naučno-tehničkih dostignuća. Direktor Zavoda za izdavanje udžbenika Dobrosav Bjeletić je rekao da se istorija nauke ne može odvojiti od kulture što dokazuje i ovaj časopis, a Zavodu je čast izdavanje prvog broja. žasopis će obrađivati različite teme iz istorije, svetske i domaće nauke i tehnike, ali je njegova prava namera da naglasi značaj naučne i tehničke kulture u ukupnom razvoju srpske duhovnosti. Glavni urednik časopisa, koji će izlaziti tromesečno, je dr Ljubinka Trgovčević.
nauka.117 bobby.quyne, -> #116, bjevdjic
> BEOGRAD, 28. juna (Tanjug) - Prvi broj časopisa za istoriju > nauke "Flogiston", u izdanju Muzeja nauke i tehnike i Zavoda Mogli su da ga nazovu i "ETAR" ili "Perpetum Mobile" ili "Kvadratura kruga" ili uopste nekim slicnim "naucnim" nazivom.
nauka.118 ndragan, -> #117, bobby.quyne
/ Mogli su da ga nazovu i "ETAR" ili "Perpetum Mobile" ili / "Kvadratura kruga" ili uopste nekim slicnim "naucnim" nazivom. Sa podjednako dobrim razlogom. Ne vidim zašto bi nauka morala da prikriva bilo šta iz sopstvene istorije. Davanje ovakvog naziva je, po meni, znak veličine i dostojanstva. Ko ne ume da bude bar blago ironičan prema svojoj istoriji, nije ništa naučio iz nje.
nauka.119 bobby.quyne, -> #118, ndragan
> Sa podjednako dobrim razlogom. Ne vidim zašto bi nauka morala da > prikriva bilo šta iz sopstvene istorije. Davanje ovakvog naziva je, po > meni, znak veličine i dostojanstva. > > Ko ne ume da bude bar blago ironičan prema svojoj istoriji, nije ništa > naučio iz nje. E, da im je to bila namera.
nauka.120 bjevdjic,
OTKRIVENA TAJNA "SAMOUBISTVA" ĆELIJA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ LONDON, 6. jula - Međunarodna ekipa istraživača saopštila je u časopisu "Nejčer" (Nature) da je otkrila supstancu koja podstiče jedan vid "samoubistva" ćelija, javio je Rojter. Ovo otkriće bi moglo da bude odlučujuće za pronalaženje leka za bolesti kao što su neki oblici raka, Alzhajmerova bolest i sida. Sve ćelije odumiru posle određenog vremenskog perioda ili izlaganja nekom spoljnom faktoru poput radijacije ili toksičnih hemikalija. Svakoga sata milijarde ćelija u ljudskom organizmu se samouništavaju da bi ustupile mesto novima. Naučnicima je pošlo za rukom da, za sada kod crva, otkriju enzim CPP32, nazvanu apopain, koji aktivira mehanizam samouništenja ćelija. Novi enzim je primenjen na ljudskim ćelijama u laboratorijskim uslovima i pokazalo se da utiče na njihovo skupljanje i razlaganje genetskog materijala. Stručnjaci farmaceutske industrije se nadaju da će to otkriće pomoći da se pronađe lek koji bi sprečavao "samoubistvo" ćelija.
nauka.121 denis,
Matematicki "problem": Pera pozajmi od Mike i Laze po 25 dinara da kupi cipele. Posto ih je platio 45 dinara, ostalo mu je 5. Odmah je vratio po 1 dinar Miki i Lazi sto znaci da im duguje jos po 24 dinara sto je ukupno 48. Interesanto je to sto je njemu ostalo 3 dinara ( 5 - 2 vracena ), a 48 + 3 = 51. Znaci, Pera je zaradio 1 dinar ! ( a zamislite da je npr. pozajmio po 250.000 $ :) Naravno, racunica je pogresna, ali treba pronaci gde je kiks :) pozdrav, Denis
nauka.122 vitez.koja, -> #121, denis
#=> Odmah je vratio po 1 dinar Miki i Lazi sto znaci da im duguje jos #=> po 24 dinara sto je ukupno 48. Interesanto je to sto je njemu #=> ostalo 3 dinara ( 5 - 2 vracena ), a 48 + 3 = 51. Znaci, Pera je #=> zaradio 1 dinar ! A zamisli da im nije vratio po dinar, pa bi im dugovao po 25, što je ukupno 50, a njemu ostalo 5, što daje 50+5=55, eto zaradio čovek 5 din... A da je našao cipele jeftinije, ihaj... :) Svega toga ne bi bilo da je Pera otišao odmah u policiju :) sk
nauka.123 bjevdjic,
ZEMUN-INSTITUT-LASER ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BEOGRAD, 11. jula (Tanjug) - Savet za nauku i tehnologiju Privredne komore Jugoslavije organizovao je danas u zemunskom Institutu za fiziku prezentaciju laserske tehnologije u proizvodnji i oblikovanju različitih industrijskih materijala koju su ostvarili naučnici tog instituta. Direktor Instituta za fiziku dr Dragan Popović podsetio je da, bez obzira na teškoće u kojima se poslednjih godina našlo 250 zaposlenih u institutu, od kojih je 66 doktora nauka i 40 magistara, naučnoistraživački rad nije prestajao. Privrednicima i drugim potencijalnim korisnicima usluga laserske tehnologije rukovodilac projekta Sonja Jovićević prezentirala je mogucnosti i prednosti obrade materijala gasnim laserom (helijum, azot i ugljen-monoksid). Pomoću lasera moguće je seći i obrađivati drvo, plastiku, kožu, tekstil, gumu, keramiku, staklo, lim ili karton, a pri tome uštede u materijalu, vremenu i ljudstvu su neprocenjive, rekla je ona. Laser koji poseduje Institut za fiziku u Zemunu jačine je 85 vati, a jednosatna usluga staje 15 nemačkih maraka. Ceo sistem, koji podrazumeva obuku, tehnologiju, računski centar i održavanje košta 50.000 dolara. Institut za fiziku, koji je osnovan 1961. godine, napravio je prvi sopstveni laser 1967. godine, svega dve godine posle prvog lasera napravljenog u svetu.
nauka.124 ganta,
========== New State Of Matter Born in Lab / Einstein predicted strange, cold gas In apparent fulfillment of a prediction made 70 years ago by Albert Einstein, Colorado scientists say they have created a previously unseen state of matter -- one that seems to defy common sense. By suspending a tiny ball of gas in intersecting laser beams and magnetic fields and cooling it to nearly absolute zero, the team of physicists succeeded in producing a bizarre cloud of atoms so frigid that they lose individual identity and merge. Their report appears in today's issue of the journal Science along with a commentary by an Oxford University colleague saluting the work as the realization of a "Holy Grail" in physics that had been sought by competing teams around the world. The new form of matter -- called the Bose-Einstein condensate -- is so dense and so cold that its atoms come nearly to a standstill. It began to emerge at 170 billionths of a degree above absolute zero -- or minus 459 degrees Fahrenheit -- and the physicists eventually pushed down to 20 billionths of a degree, a temperature hundreds of times lower than ever before achieved. Such cold forces the atoms into "a major identity crisis," said Eric Cornell, a leader of the Colorado team. "They are not just like one another, but they actually are one another. It's a little hard to describe, but it is an entirely new state of matter." Such low temperatures cannot occur spontaneously in nature, so unless an alien civilization has done the same thing, the substance formed in the scientists' Boulder laboratory was probably a first for the universe. One scientist, straining to put the phenomenon in simple terms, compared it to a carton of a dozen eggs in which all the eggs suddenly overlap in the same slot but do not break or interfere with each other -- and the slot's location can only be guessed at. The condensate was created for the first time on June 5 by researchers with the Joint Institute for Laboratory Astrophysics, operated by the University of Colorado and the federal National Institute of Standards and Technology. Steven Chu, a Stanford University physicist who had been racing the Colorado team for the goal, called the success "a marvelous achievement." The discovery opens routes to a new understanding of the basic rules of the universe. On the practical side, it also may lead to creation of beams of superchilled atoms, similar to the highly organized light beams of a laser, that would not spread out as they travel. Such "atom lasers" might be useful for making ultrasmall electronic devices. In purely scientific terms, creation of the supercold condensate provides a dramatic new illustration of an arcane principle of physics first postulated decades ago. LAWS OF QUANTUM MECHANICS In the early part of this century, as scientists developed the laws of quantum mechanics, they realized that matter and energy are not only interchangeable but exist simultaneously as discrete particles as well as waves. The waves show where things are probably -- but not definitely -- located. Under normal conditions, however, nearly all material things -- from atoms to planets -- have wavelengths so short that they behave almost purely like particles with clear boundaries, locations and motions. But in the 1920s, Albert Einstein and Indian-born scientist Satyendra Nath Bose recognized that under certain conditions of extreme cold, particles called bosons can become indistinguishable from one another. Key to that transition is growth of the particle's wavelengths until they overlap. "Einstein said, in effect, this can happen but only at ridiculously cold temperatures, ones so low it can exist only in the mind of God," physicist Carl Wieman, another team member, said at a press conference yesterday in Boulder. "Well, we achieved those ridiculously low temperatures and, lo and behold, we got just what Einstein said we would." The resulting material was dubbed Bose-Einstein condensate in honor of its two theoretical forebears. To physicists, the relevant mathematics are simple. "Calculating the transformation to a Bose- Einstein condensate is a classic exercise for graduate students," Cornell said. The hard part has been getting things cold enough to see it happen. PHYSICISTS' METHODS The team first used a method called "laser molasses" -- invented by Stanford's Chu when he was at the Bell Laboratories in New Jersey -- to chill several million atoms of rubidium-76 to around four millionths of a degree above absolute zero. Six intersecting laser beams were used to trap, slow and cool the atoms. To get them even colder, the team turned on magnetic fields to suspend the chilled ball of atoms and evaporate 99 percent of them from the center of the apparatus, leaving just the coldest few thousand behind. The scientists' instruments showed a pocket of gas in which all particles had exactly the same velocity rather than the scatter of speed in a normal gas. They plan additional experiments to explore the behavior of the strange, cold gas. "This gives us a bridge between normal atom behavior and the world of quantum mechanics," Cornell said.
nauka.125 ndragan, -> #119, bobby.quyne
/ E, da im je to bila namera. Pa ako znaš da nije ta, a koja je? Ne vidim bolji razlog od onog što sam naveo, a neznanje ne uzimam u obzir - ako sam ja, kao totalni ne-hemičar, pre ohoho i četvrt godina pročitao (i zapamtio) šta beše flogiston, ne verujem da su prilikom krštenja svog udruženja (ili šta već beše) bili bez ikoga ko bar toliko zna. Ima tu i nešto mudrosti - flogiston je večita uspomena nauci, opomena da nijedna teorija nije večita, da je današnja istina već danas sumnjiva.
nauka.126 bobby.quyne, -> #125, ndragan
> Pa ako znaš da nije ta, a koja je? Ne vidim bolji razlog od onog što sam > naveo, a neznanje ne uzimam u obzir - ako sam ja, kao totalni > ne-hemičar, pre ohoho i četvrt godina pročitao (i zapamtio) šta beše > flogiston, ne verujem da su prilikom krštenja svog udruženja (ili šta > već beše) bili bez ikoga ko bar toliko zna. > > Ima tu i nešto mudrosti - flogiston je večita uspomena nauci, opomena da > nijedna teorija nije večita, da je današnja istina već danas sumnjiva. Ko zna sta je flogiston ne treba mu popularizacija nauke. U poplavi purpurnih ploca i slicne kvazi-nauke, neodgovorno je neupucenima davati lazne signale. Kada se neko bavi propagiranjem i popularizacijom (a mislim da je o tome rec u ovom slucaju) onda nikako ne valja koristiti pojmove koji mogu da izazovu zabunu.
nauka.127 milan, -> #126, bobby.quyne
> Ko zna sta je flogiston ne treba mu popularizacija nauke. U poplavi > purpurnih ploca i slicne kvazi-nauke, neodgovorno je neupucenima > davati lazne signale. Kada se neko bavi propagiranjem i > popularizacijom (a mislim da je o tome rec u ovom slucaju) onda > nikako ne valja koristiti pojmove koji mogu da izazovu zabunu. žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, matematike i tehnike kao i epistemologiji tih nauka. Redakciju čine naučnici, članke pišu naučnici, časopis čitaju naučnici. Svako od njih zna šta je flogiston i ime shvata u smislu kako ga je ndragan opisao: i kao paradigmu činjenice da ni jedna naučna istina (zabluda) nije večna ali i kao paradigmu istoričnosti (razvojnosti) nauke. žlan sam redakcijskog saveta i kada smo birali ime od više ponuđenih ideja ova je dobila 90% podrške. Roma locuta causa finita. Pl poz M
nauka.128 bobby.quyne, -> #127, milan
> žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je > naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, Nisam tako shvatio originalnu poruku (preuzetu iz Politike), a verovatno je da je nisam dovoljno pazljivo procitao. Ovako (i jedino ovako) ime ima smisla i nije smesno.
nauka.129 basrak, -> #127, milan
> žasopis "Flogiston" nije namenjen popularizaciji nauke. To je > naučni časopis namenjen pre svega istoriji prirodnih nauka, > matematike i tehnike kao i epistemologiji tih nauka. Gde može da se nabavi i koliko često izlazi?
nauka.130 milan, -> #129, basrak
> Gde može da se nabavi i koliko često izlazi? Izdavač je Muzej nauke i tehnike Srpske akademije nauka. Tamo je i sama redakcija smeštena (II sprat). Kao i većina naučnih časopisa mimo pretplate preko izdavača tj. Akademije, obično se jedan manji broj pusti u prodaju u knjižarama "Prosvete" ili "Matice srpske" u samoj Knez Mihailovoj. Za sada će izlaziti kvartalno (na svaka tri meseca) a ako bude više članaka biće i više brojeva. Pl poz M P.S. Uzgred, prijateljski savet. Naučni časopisi se skoro uvek mogu dobiti džabe u samoj Akademijinoj biblioteci na prvom spratu (desno). Nedistribuirani primerci (uvek je jedno 10% tiraža jer se on projektuje najviše prema razmeni pošto se takva "roba" razmenjuje sa drugim bibliotekama akademskih ustanova u svetu) se "pohrane" u biblioteku uz "prijateljski" savet bibliotekarima da dele. Dakle, naiđi povremeno, pokaži da se interesuješ i tamošnje gospođe će ti dati a verovatno i još neki pride ako te interesuje.
nauka.131 ice.t,
Da li neko može da mi odgovori šta je to Fotonski točak? Unapred Hvala Nikola :)))
nauka.132 bjevdjic,
MEDICINA-SRCE ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ BAR HARBOR, SAD, 31. jula - Nedostatak folne kiseline odgovaran je za neke deformacije ploda u trudnoći i za 30 do 40 odsto srčanih napada i slučajeva zakrčenja krvnih sudova u mozgu, prenosi AFP tvrdnju dr Džudit Hol (Judith Hall), genetičara sa Univerziteta Britanska Kolumbija. Folna kiselina, vitamin koga ima najviše u voću i zelenom povrću, reguliše nivo homocisteina, prirodne supstance koja može da izazove srčani napad ukoliko je u krvi ima u povišenoj količini. Dr Hol preporučuje dnevnu dozu od 400 mikrograma folne kiseline i apeluje na zdravstvene vlasti da uvedu obavezno "obogaćivanje" žitarica ovim vitaminom.
nauka.133 ljubinko,
Formirana je nova grupa medicina, za one koji se profesionalno bave medicinom. Molim zainteresoane da se jave na mail. (Izvinjavam se sto ce ova poruka biti ponovljena u vise konferencija)
nauka.135 basrak,
Koliko je 0*beskona~čno? Hvala, unapred. mb.
nauka.136 knight, -> #135, basrak
> Koliko je 0*beskonaččno? 0 limesi? :)
nauka.137 kuki, -> #135, basrak
> Koliko je 0*beskona~čno? ako je 0 baš nula, a ne nešto što teži nuli, onda je to nula :))) a ako je nešto što teži nuli, onda rezultat može da bude svašta :)))
nauka.138 kriss, -> #135, basrak
˙˙ Koliko je 0*beskona~čno? Neodređeno.
nauka.139 stefan, -> #138, kriss
>˙˙ Koliko je 0*beskona~čno? > >Neodređeno. Dao si matiš? ;)
nauka.140 floyd,
Je li izašao neki broj "Galaksije" posle 249.?
nauka.141 nbatocanin, -> #135, basrak
> Koliko je 0*beskona~čno? x*y ;) Nije definisano. Ukratko, množenje je definisano za brojeve, a beskonačno nije broj, već samo oznaka za neke rezultate specijalnih operacija nad brojevima koji ne "padaju" u skup brojeva.
nauka.142 pedjak, -> #135, basrak
> Koliko je 0*beskonaččno? Izraz nije određen.
nauka.143 drakce, -> #140, floyd
>> Je li izašao neki broj "Galaksije" posle 249.? Prošlog meseca je izašao 250. Navodno je dvobroj - jul/avgust.
nauka.144 ljubinko,
Formirana je nova grupa medicina, za one koji se profesionalno bave medicinom. Molim zainteresoane da se jave na mail. (Izvinjavam se sto ce ova poruka biti ponovljena u vise konferencija)
nauka.145 ljubinko,
Medicina je uvek bila jedna od najznacajnijih komponenti svakog drustva. Pozivam vas da u ovoj temi (koja nije samo za medicinu) pokrenemo diskusije o medicinskim pitanjima. Ili o povezanosti medicine i kompjutera, posebno komjuterskih komunikacija. Izvolite !
nauka.146 ljubinko,
U danasnjoj Politici je i sledeci tekst: " Poznato je da su Amerikanci svojevremeno izvrsili eksperiment na osam stotina zena, trudnica, s namerom da ustanove kako ce se razvijati plod u uslovima radijacije. Pod izgovorom da zbog malokrvnosti treba da uzimaju gvozdje, trudnicama su lekari davali pilule gvozdja koje je predhodno bilo podvrgnuto radijaciji. Rezultat je sledeci: 211 trudnica imalo je spontani pobacaj, sesdeset cetiri prevremeni porodjaj i svaki se zavrsio smrcu bebe, a osamdeset cetiri su na svet donele bebe s teskim urodjenim deformacijama." Ima li ovu neku osnovu ? Ima li neko nekakve podatke o ovome ?
nauka.147 jppttica,
imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 zemljinih masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše mala razlika. cu :)
nauka.148 basrak, -> #147, jppttica
> imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 > zemljinih masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. > da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše > mala razlika. Ne znam tačnu cifru, ali razlika uopšte nije mala sem ako nisi pogrešno protumačio decimalnu tačku i zarez ;) Dakle, radi se o 332950 Z.m. (ili po američki 332,950) i 317.9 Z.m. (ili po američki 317.9 ;) odn. 3*10^5 i 3*10^2 što uopšte nije tako malo ;)
nauka.149 milan, -> #147, jppttica
> imam program orbits,u kome piše da sunce ima masu 332,950 zemljinih > masa,a jupiter 317,9 zemlj.masa. > da li neko zna da li je podatak ispravan,nesto mi je suviše mala > razlika. cu :) Ma ne, to je muka u zapetama i tačkama. Sunce, dakle, ima masu oko 3*10^5 "zemljanih" a Jupiter 3*10^2. Pl poz M
nauka.150 jppttica, -> #148, basrak
pa nije tako malo ,ako mislis na kriticnu masu da bi se jupiter "zapalio", ali jeste ako porazmislis o tome da bi se u tom slucaju (male razlike u masi ) ponasali kao dvojno sunce ,sa ekscentricnim putanjama......?
nauka.151 basrak, -> #150, jppttica
> pa nije tako malo ,ako mislis na kriticnu masu da bi se jupiter > "zapalio", ali jeste ako porazmislis o tome da bi se u tom > slucaju (male razlike u masi ) ponasali kao dvojno sunce ,sa > ekscentricnim putanjama......? Nisi mi baš jasan... Pitanje je na koju si *ti* razliku mislio. Ja sam shvatio da si pobrkao dec. tačku i onaj zarez što Ameri stavljaju kao separator na svakih 10^3 tj. da si mislio Sunce = 333 Z.m, a Jupiter = 318 Z.m. A ako se ova tvoja primedba odnosila na ono "...što uopšte i nije tako malo" - to se odnosilo na razliku. Valjda se o tome pričalo ;), a ne na Jupiterovu masu... ;)
nauka.152 jppttica,
izgleda da se nismo razumeli :) u orbitsu pise : jupiter mass : ( earth=1) ....... 317.9 HHH sun mass: (earth=1) .........332,950 i to je to . ako bi bilka tako mala razlika (negede oko 14,5 zemljinih masa,u odnosu na postojecu) ponasali bi se kao dvojno sunce,jer bi teziste bilo daleko iznad sunceve povrsine. evidentno nije tako ,znaci u programu je pogresan podatak ? R
nauka.153 basrak, -> #152, jppttica
> mass : ( earth=1) ....... 317.9 ^ > mass: (earth=1) .........332,950 ^ > tako mala razlika (negede oko 14,5 zemljinih > masa,u odnosu na postojecu) :))) Pa što ne čitaš poruke kako treba. Sad je napokon evidentno da si pobrkao zapete i tačke... Dakle, još jednom, a onda se predajem: Nije masa Sunca 332.95, već 332,950.00 (slovima: tristotridesetdvehiljadedevetstopedeset, 00/100 :) Ili ako bi pisao jedno ispod drugog pazeći na decimalna mesta: Jupiter 317.90 Sunce 332950.00 Jel' sad jasno?
nauka.154 supers, -> #152, jppttica
>> evidentno nije tako ,znaci u programu je pogresan podatak ? NE! Ljudi su ti već objasnili, u engleskom je decimalni separator tačka, a za odvajanje hiljada se koristi zarez, a kod nas je obrnuto. Znači, ovo se čita: >> mass : ( earth=1) ....... 317.9 Trista sedamnaest zarez devet. >> mass: (earth=1) .........332,950 Trista trideset i dve hiljade devetsto pedeset. Jednostavnm računicom 332950,0 - 317,9 ------------ 332632,1 možeš da se uveriš da je Sunčeva masa oho-ho puta veća od Jupiterove.
nauka.155 ljubinko,
U Zajecaru 15. septembra bili XIV Timocki medicnski dani. Pored drugih tema iznete i analize radnika Topionice u Boru, po kojima radnici imaju u krvi Cink (Zn) iznad MDK, a takodje i Pb (olovo) ... Nista novo, ali je novo da je to negde izneto.
nauka.156 jppttica,
jasno naravno hvala :)
nauka.157 zeljkoj, -> #154, supers
> NE! Ljudi su ti već objasnili, u engleskom je decimalni > separator tačka, a za odvajanje hiljada se koristi zarez, a kod > nas je obrnuto. Znači, ovo se čita: Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da se koristi :) nikakav separator.
nauka.158 dr.grba, -> #157, zeljkoj
>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da se >> koristi :) nikakav separator. Otkud ti ovo???
nauka.159 jppttica,
uputio bih jednu kritiku na casopis galaksija u zadnjem broju je izasao clanak na 26-toj strani pod naslovom "poruka nasem veku". e pa mislim da ovaj tip clanka ne spada u ovu kategoriju casopisa, mozda u " tajne " ili " 3-e oko ",ali svakako ne u galaksiju. trebalo bi ipak da se sacuva neka ozbiljnost casopisa. toliko.
nauka.160 mileusna, -> #158, dr.grba
>> Otkud ti ovo??? Ni ja to ne videh nigde kod nas. Seti se inflacije... Tada bi ih valjda stavili, da se moglo.
nauka.161 ilazarevic, -> #158, dr.grba
>>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo da >>> se koristi :) nikakav separator. > > Otkud ti ovo??? Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri cifarska mesta.
nauka.162 dr.grba, -> #161, ilazarevic
>>> Otkud ti ovo??? >> >> Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri cifarska >> mesta. Koliko sam ja viđao, mož' crnog đavola da staviš za separator, ako ti treba. BTW velikih brojeva, postojali su i pre inflacije... U računskim centrima mnogih banaka kod nas je nepisano (ponegde čak i pisano, ako baš hoćete) pravilo da se stavlja tačka kao separator kako bi se veliki brojevi lakše raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite pragmatični. Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva greška.
nauka.163 zeljkoj, -> #158, dr.grba
>>> Kod nas se za odvajanje hiljada ne koristi (bar ne bi trebalo >>> da se koristi :) nikakav separator. > > Otkud ti ovo??? Tako nas učili u školi (i osnovnoj i srednjoj :). Kao, korišćenje separatora je zastarelo.
nauka.164 sobrenovic, -> #161, ilazarevic
>>> Koliko sam ja ucio u skoli, separator je razmak posle svaka tri >>> cifarska mesta... Da, cini mi se da je tako. Ali zamisli da je 1993. na 15-cifarski iznos dolazilo po nekoliko znakova (zareza) a u nekoj tabeli koju treba odstampati imas 20 takvih iznosa? nebi pomogao ni A3 stampac u super-kondenzovanom ispisu :(
nauka.165 zeljkoj, -> #161, ilazarevic
> Koliko sam ja učio u školi, separator je razmak posle svaka tri > cifarska mesta. Jeste - ali se kod nas ne koristi. :) Il' si završio školu u Americi, il' si mnogo mator. ;)
nauka.166 zeljkoj, -> #162, dr.grba
> pravilo da se stavlja tačka kao separator kako bi se veliki > brojevi lakše raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite > pragmatični. Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva > greška. Sećam se dobro jednog časa matematike iz 4. razreda osnovne škole... :) Učiteljica: "Aaa, ti stavljaš te tačke da bi lakše čitao velike brojeve. E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." :)
nauka.167 ilazarevic, -> #162, dr.grba
> raščitali. Nemojte biti toliko isključivi, budite pragmatični. > Reagovali ste kao da je u pitanju bogzna kakva greška. Ne mislim ja da je greška, ne znam ni ja kako je pravilno. Izgleda da je ovo slična priča kao ona o pisanju crte ispod malog ćiriličnog Š - svaki nastavnik za sebe, pa đaci vuku neizbrisive posledice ;)
nauka.168 ilazarevic, -> #165, zeljkoj
> Jeste - ali se kod nas ne koristi. :) Ja završio školu ovde, i to ne toliko davno. To su nas učili u osnovnoj školi, mislim da je čak i pisalo u nekom udžbeniku...
nauka.169 vitez.koja, -> #166, zeljkoj
#=> Sećam se dobro jednog časa matematike iz 4. razreda osnovne #=> škole... :) Učiteljica: "Aaa, ti stavljaš te tačke da bi lakše #=> čitao velike brojeve. E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." #=> :) Cenim da si mladji od mene najviše 3 god. a u "moje vreme" :) su se cifre "velikih" brojeva jako dobro odvajali tačkama (a i razmaci su davali dosta dobre rezultate), pa sad ako je nešto u tih par godina izmenjeno onda je ovo moje nekad :) sk ps. Doduše ne sećam se nekog kontrolnog sa pitanjem "odvoj cifre ovog velikog broja e da bi ga lakše pročitao" :)
nauka.170 jppttica,
*ebem ti separatore , da izginemo zbog separatora.... ma kud i pitah..........
nauka.171 ndragan, -> #149, milan
/ Ma ne, to je muka u zapetama i tačkama. Sunce, dakle, ima masu / oko 3*10^5 "zemljanih" a Jupiter 3*10^2. Ova zabuna je maltene (*) za moju temu. Ajd da se dogovorimo da lepo i brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za hiljade, a u tekstovima na ostalim evropskim jezicima decimalni zarez i tačku za hiljade. (*) ili se piše "mal' te ne"?
nauka.172 milan, -> #171, ndragan
> Ova zabuna je maltene (*) za moju temu. Ajd da se dogovorimo da lepo > i brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako > smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i > milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da > ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za > hiljade, a u tekstovima na ostalim evropskim jezicima decimalni > zarez i tačku za hiljade. > > (*) ili se piše "mal' te ne"? Glede ovog problema ja više nisam siguran da treba da insistiramo na "našem" (rekao bih da je nemački jer smo od njih verovatno pretabali) standardu pisanja brojeva. Prvo, mislim da tačke (ili zapete) kao separatori trijada nisu dobra stvar jer su nas kompjuteri od toga odučili. Probaj da uneseš 12.345.567,11 ili, obratno, 12,345,567.11 pa da vidiš kako će se rutina za unos ponašati. :)) Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. Kada pregledam ispitne zadatke skoro 80% mojis studenata koristi tačku. Jedno vreme sam se bunio, al' sam digao ruke. A kad' ti već gostujem u temi evo nekoliko problema koje ne rešava poravopis (a trebalo bi) pa da vidimo šta o tome misli SEZAM-ovska populacija. 1. Pravopisni raspored Mi nemamo definisano kakav je raspored ćiriličkih i latiničkih slova, tj. da li prvo idu _sva_ latinička pa _sva_ čirilička (ili obratno) ili idu naizmenično npr. G ćiriličko (tu je opet pitanje da li veliko ili malo) pa G latiničko (opet da li veliko ili malo). U drugom slučaju je primarno pitanje koji je raspored onda osnovni: ćitilički ili latinički. Nadalje, gde su znaci interpunkcije, da li pre ili posle svih slova. Tj. šta ide u rečniku prvo: il' ili ili :) Da li se sva latinička slova razlikuju od svih ćiriličkih. Tj. da li se (kao po UNICODE-u) razlikuju ćiriličko i latiničko "A" ili pak ne? 2. Dokumentalistički standardi Da li slova treba uređivati i po varijaciji fonta. Tj. da li kurzivno (to je italic, za mlade konjupterske generacije:)) slovo ima neko posebno mesto u odnosu na obično ili ne. Šta se dešava sa ubacivanjem latiničkog teksta u ćirilički i obratno? Tj. ako je neko napisao: "On je sedeo za svojim PC računarom." ćirilicom, kako da čitaocu sugerišemo da je ono "PC" latiničko a ne "RS" (sad' dal Republika Srpska il' Republika Srbija ne znamo:>)? Pl poz M P.S. ovo nisu naivna pitanja jer ćemo morati da ih rešavamo ako nam ikada :> ukinu sankcije jer moramo dokumentalistiku dovesti na ISO standarde.
nauka.173 supers, -> #171, ndragan
ndragan, civilizacija.8:nauka >> brojeve prevodimo, kao što (nadam se) prevodimo i mere. Ako >> smatramo da je red da se milje prevode u kilometre, jarde (i >> milijarde) u metre (i milimetre), a bilioni u milijarde, onda da >> ostavimo u engleskim tekstovima tačku za decimale i zarez za >> hiljade, a u tekstovima na ostalim Hm, moram priznati da nisam uočio analogiju. Ako milje i jarde prevodimo na naški, ne znam zašto to ne činiti sa tačkama i decimalima. Apropo predloga o standardizaciji, istina je da svetom dominira englesko rešenje sa tačkom na decimalnom mestu a zarezom između hiljada, ali je estetski praktičnije obrnuto rešenje. Šteta, još jedan primer da lošiji izbor pobeđuje :(
nauka.174 max.headroom, -> #171, ndragan
> (*) ili se piše "mal' te ne"? Baš onako kako si napisao (maltene). Tvrdi Ivan Klajn. :)
nauka.175 dr.grba, -> #170, jppttica
>>* ebem ti separatore , da izginemo zbog separatora.... Nemoj se nervirati. Dok god kao ljudi razgovaramo o ovome, ima smisla. To što si pokrenuo lavinu (lavinu? Ovo je sitnica u sezamovskim razmerama) poruka, nije loše, nego dobro.
nauka.176 dr.grba, -> #172, milan
>> Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog >> standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi >> trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. Ovo postaje de facto standard, jedan od onih koji su se spontano nametnuli, bez obzira na nečiji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u spreadsheet programima (ili u stavci International Windows-a) stavljao decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog toga što se nije dalo unificirati u svim programima. Onda mi neki demo primeri nisu hteli raditi sa decimalnim zarezom (kao npr. primeri koji stižu uz Quattro Pro za DOS). Prelilo je kad sam najzad pokušao da se priviknem na upotrebu numeričke tastature i kad sam shvatio da je tačka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez morao lupati na velikom delu tastature. Since onda, isključivo decimalna tačka. Vidim da je takva i odluka nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom softvera. Nešto se ne sećam šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. >> Da li slova treba uređivati i po varijaciji fonta. Tj. da li >> kurzivno (to je italic, za mlade konjupterske generacije:)) slovo >> ima neko posebno mesto u odnosu na obično ili ne. Ne bih ga svrstavao u posebnu kategoriju. Varijaciju fonta bih koristio za razna naglašavanja, kao što mu je i inače svrha...
nauka.177 oberon, -> #176, dr.grba
> bez obzira na neciji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u > spreadsheet programima (ili u stavci International > Windows-a) stavljao decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog > toga sto se nije dalo unificirati u svim programima. ... > tacka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez > morao lupati na velikom delu tastature. :)) "Drago mi je da i ti imas isijas he,he" Max Bunker Jos jedan glas u korist decimalne tacke; ali sta cemo sa datumom? Americki ide prvo mesec pa dan, i kolko god jurio po raznim prozorima da to promenim, pa unutar jednog spreadshit-a po raznim aplikacijama, uvek negde ostane njihov standard m/d. Kad sam shvatio da vise vremena trosim nanovo podesavajuci istu stvar, primenio sam princip 'ako ne mozes da pobedis ti se pridruzi'. U ovoj prelaznoj fazi koristim oblike 10-may umesto 10/05 zbog lakse kontrole &(( Na kraju poenta svega je da uspesno komuniciramo, ne? pozdrav...
nauka.178 supers, -> #176, dr.grba
>> da se priviknem na upotrebu numeričke tastature i kad sam shvatio >> da je tačka pored nule postala neupotrebljiva, a da sam zarez morao >> lupati na velikom delu tastature. Pa to bar efikasno rešava neki Win drajver za tastaturu, ili KEYBYU u dosu. Na Chicony YU tastaturama je čak i utisnut zarez na dotičnom tasteru pored nule :)
nauka.179 ndragan, -> #166, zeljkoj
/ E, nekad se tako pisalo, ali sada više ne." :) Lenji programeri i škrti projektanti. Pre petnaestak godina dozvoljeni skup znakova je bio ili EBCDIC ili ASCII, pa je čak u nemačkom pravopisu tada dopušteno da se može pisati Muenchen umesto München, jer, bože moj, na računaru ne može da se napiše kako treba, pa 'ajd da prilagodimo pravopis. Posle je ispalo da može, računari su naučili sva moguća slova i jezike. Isto tako, gomila programa rađenih u raznim programskim jezicima nije imala razdvojene hiljade, milione i slično, jer je alat kojim su rađeni izveštaji bio slab, jer programeri nikad nisu dobili primedbu na to, jer je bilo važnije da program nekako radi, jer... i tako pisanje dugih brojeva bez graničnika bude usvojeno kao pravilo. Naravno, pre dve godine smo proširivali polja do besvesti, i kod svakog neparnog proširivanja su prvo stradali graničnici (to je još toliko cifara), ali sam ih kod parnih vraćao i proširivao kolone još ohoho, na uštrb nekih kolona koje sam izbacivao jer su po pravilu prazne, na uštrb donjih cifara koje su nestajale u magli itd. Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se rešiti, i to u vrlo razumnom roku.
nauka.180 ndragan, -> #164, sobrenovic
/ Da, cini mi se da je tako. Ali zamisli da je 1993. na 15-cifarski / iznos dolazilo po nekoliko znakova (zareza) a u nekoj tabeli koju Mađarska ima jednostruku glavnu knjigu (kod nas je dvojna), pa se većina stvari razvrstava u neke 32 kolone. Zasad to još uspevaju da odštampaju, al' imaju inflaciju od oko 30-35% godišnje. žekam, i unapred se smeškam.
nauka.181 iznogud, -> #179, ndragan
:: Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za :: ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se rešiti, i to u :: vrlo razumnom roku. AMIN! ;) BTW, vrlo dobar fundament za životnu filozofiju: ne treba se prilagođavati kompjuteru, već prilagođavati kompjuter sebi.
nauka.182 mileusna, -> #175, dr.grba
>> Nemoj se nervirati. Dok god kao ljudi razgovaramo o ovome, ima >> smisla. To što si pokrenuo lavinu (lavinu? Ovo je sitnica u >> sezamovskim razmerama) poruka, nije loše, nego dobro. Glede novčanica, preko vikenda videh jednu 'rekorderku' i mora se konstatovati da separator postoji. Mali, sitan razmak, ali dovoljan za primetiti. :)
nauka.183 zeljkoj, -> #179, ndragan
> Mislim da ograničenja koja postave računari ne treba uzimati za > ozbiljno. Treba samo uporno gunđati protiv njih, pa će se > rešiti, i to u vrlo razumnom roku. Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Ja sam mislio da mladje generacije ;) uopšte ni ne razmišljaju o tome, kad ono ispade da pola Sezama koristi razne tačkice i zareze za razdvajanje grupa od po tri cifre u broju. :( Još jednom - u toku 10 godina školovanja ni jedan nastavnik/profesor nije rekao da treba koristiti bilo kakve separatore u brojevima, niti ih je bilo u nekoj knjizi. Samo nam je par puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, zar nije lepše pisati (na primer): 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Eventualno se izmedju grupa od po tri cifre može napraviti mali razmak, čisto radi preglednosti, ali tačke ne dolaze u obzir. Što se tiče decimalnog zareza/tačke kod nas se koristi zarez, s tim što nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se radi. :)
nauka.184 maksa, -> #183, zeljkoj
>> Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! >> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? (038, za šta to beše pozivni broj?) Da jesi, na kraju dir ispisa bi dobio ovako nešto: 3 file(s) 1,200 bytes 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Za gledaoce sa crno-belim modemima, ovo što razdvaja cifre su separatori. Zašto ljudi misle da zvuče ubedljivije kada nagaze CAPS ? >> puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, >> zar nije lepše pisati (na primer): >> 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Možda je nekom lepše (meni na pr. nije), al' kada jednim pogledom treba da odrediš red veličine, itekako poželiš da postoji neki znak koji odvaja hiljade.
nauka.185 .obj, -> #183, zeljkoj
> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Wow... ;) > I stvarno, zar nije lepše pisati (na primer): > 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Kada radiš zadatke za nastavnika/profesora, stvarno ti je potpuno svejedno dal' je broj 2348234982374 ili 87643897645 (samo da je 6 ;). Ali kada broj ima neki praktičan smisao (npr. novčani iznos), zarezi su vrlo korisni. Pošto propise ne prave profesori nego bankari... (jedan ti je poznat ;) > Što se tiče decimalnog zareza/tačke kod nas se koristi zarez, s > tim što nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se > radi. :) Aha, a šta je sa brojem 134,547? P.S. Glasam za "decimalne tačke". Iznogude, pali Excel. ;)
nauka.186 dr.grba, -> #177, oberon
>> Americki ide prvo mesec pa dan, i kolko god jurio po raznim >> prozorima da to promenim, pa unutar jednog spreadshit-a po >> raznim aplikacijama, uvek negde ostane njihov standard m/d. Kad sam Izlazimo iz okvira teme, ali da znaš: ako je u aplikaciji standardizovani oblik datuma, postavi mu format u Control Panelu, opcija International i sve će biti ispravljeno kako treba. Kad već pričamo o ovim stvarima, šta mislite: kakav je uticaj različitih mernih sistema i nomenklatura pisanja na kvalitet komunikacija u naučnim i naučno-popularnim štivima? žinjenica je da je SI sistem mera premostio jedan od velikih problema u suvoj nauci, ali u Angloamerici i dalje funkconišu kolokvijalne mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam se ja sad...
nauka.187 dr.grba, -> #183, zeljkoj
>> Ja sam mislio da mladje generacije ;) uopšte ni ne razmišljaju o tome, >> kad ono ispade da pola Sezama koristi razne tačkice i zareze za >> razdvajanje grupa od po tri cifre u broju. :( Još jednom - u toku 10 >> godina školovanja Za 10 godina školovanja, tebi brojevi služe da dobijaš lepe ocene, a za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke ozbiljnije stvari. Tvoj ton je opet tako oštar kao da bi trebalo poslati neku inspekciju ili policiju da sprečava ljude da koriste separatore. Molim te da barem promeniš ton svog pisanja, ako si već toliko isključiv.
nauka.188 .sima, -> #183, zeljkoj
║║ Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Ne znam, ali ja sam pre šest meseci video nov kalkulator koji automatski ubacuje zareze ili tačke na svake tri cifre. Mene su učili da je zarez za odvajanje decimala, a tačka za odvajanje cifara. Ameri koriste obrnuto i to u velikim količinama.
nauka.189 supers, -> #184, maksa
>> Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? >> 3 file(s) 1,200 bytes >> 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Kako Microsoft interpretira 038, to nije nikakav argument. Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili ništa, potpuno je jasno da to nije zarez. Uostalom, po Microsoftu je naš format vremena godina-dan-mesec, zar ne? Sve u svemu, prvo što uradim na svakom računaru koji mi dopadne šaka je COUNTRY=049, Nemačka.
nauka.190 supers, -> #183, zeljkoj
>> puta napomenuto da se to 'nekad davno' koristilo... I stvarno, zar >> nije lepše pisati (na primer): >> 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 I lepše i preglednije je ovo drugo.
nauka.191 nkbog, -> #186, dr.grba
>žinjenica je da je SI sistem mera premostio jedan od velikih pro >suvoj nauci, ali u Angloamerici i dalje funkconišu kolokvijalne >mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično >aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre >ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam >se ja sad... U Engleskoj (odakle je Discovery Channel) zvanični merni sistem je metrički (SI). Građanstvo, normalno, koristi merni sistem sastavljen od palčeva, stopa i sličnih bakarača, ali država podržva više SI. NB.
nauka.192 basrak, -> #183, zeljkoj
> Kakva ograničenja!? Nema to veze sa računarima! > Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, naročito kad se radi o novčanim iznosima.
nauka.193 iznogud, -> #185, .obj
:: Glasam za "decimalne tačke". Iznogude, pali Excel. ;) ********************************************** tačke : .obj ********************************************** ;)))))))))))))))))))))))))))))))))))
nauka.194 zeljkoj, -> #184, maksa
> Iidi. Jesi instalirao nekad country.sys sa 038 podrškom ? > > (038, za šta to beše pozivni broj?) > > Da jesi, na kraju dir ispisa bi dobio ovako nešto: > > 3 file(s) 1,200 bytes > 13 dir(s) 15,728,640 bytes free Pa? Isto tako će i format datuma biti YYYY.MM.DD, a da li je to ispravno kod nas? :) > Zašto ljudi misle da zvuče ubedljivije kada nagaze CAPS ? Velika slova služe da se naglasi neka bitna stvar. :)
nauka.195 zeljkoj, -> #187, dr.grba
> Za 10 godina školovanja, tebi brojevi služe da dobijaš lepe > ocene, a za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke > ozbiljnije stvari. Pa? Brojevi su brojevi, bez obzira zašta se koriste. :) > Tvoj ton je opet tako oštar kao da bi trebalo poslati neku > inspekciju ili policiju da sprečava ljude da koriste > separatore. Izvinjavam se ako nekom izgleda da je ton moje poruke suviše oštar. :) Nemam ništa protiv da ljudi koriste šta hoće, samo obaveštavam koji je način ispravan.
nauka.196 .sima, -> #189, supers
║║ Sve u svemu, prvo što uradim na svakom računaru koji mi dopadne ║║ šaka je COUNTRY=049, Nemačka. Ja koristim 033. Mislim da je to Francuska. Koliko vidim jedina razlika je u separatorima :)) Nemci stavljaju tačku, a francuzi razmak. A mi?
nauka.197 kile, -> #181, iznogud
>> BTW, vrlo dobar fundament za životnu filozofiju: ne treba se prilagođavati >> kompjuteru, već prilagođavati kompjuter sebi. Ja sam mišljenja da preterivanje u ovakvoj filozofiji, donosi proizvode tipa Windows i sl. Opet, preterivanje u drugu stranu vodi ka programiranju u mašincu, što opet ne valja. Zato sam ja više za kompromis. Da se ona sprava i ja nađemo negde u sredini.
nauka.198 jppttica,
U vezi separatora : Da li se koriste ili ne.......? Mislim da i nije toliko bitno pravilo kao tako,ili -potreba pise pravilo... U vreme kada smo imali onu inflaciju,sa ko zna koliko nula,secam se da je na radiju gostovao neki psiholog koji je razglabao o ciframa na novcanicama, i otprilike je tvrdio: Da ljudski um nemoze da poima bilo koju cifr sa vise od nekih 6-cifara, misli se na prosecan um, a to sto ljudi operisu sa mnogo vecim velicinama to je nesto drugo, uglavnom u vezi samog poimanja to bi bilo to....MM Uostalom ako te separatore prihvatimo kao postapalicu sa kojom mozemo lakse da uocimo sustinu velicine nekog broja nevidim sta jetu lose. Da cujem auditorijum sta sad ima da kaze.......:)
nauka.199 zeljkoj, -> #188, .sima
> Ne znam, ali ja sam pre šest meseci video nov kalkulator koji > automatski ubacuje zareze ili tačke na svake tri cifre. Znam, imam i ja jedan takav. :) > Mene su učili da Stara generacija? :)
nauka.200 zeljkoj, -> #192, basrak
> Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, > naročito kad se radi o novčanim iznosima. Ako neko nešto koristi, ne znači da je to ispravno.
nauka.201 maksa, -> #189, supers
>> Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili >> ništa, Tačka, zaboravih da aktiviram pomenuti country.sys pre nego što sam zveknuo dir.
nauka.202 maksa, -> #194, zeljkoj
>> Pa? Isto tako će i format datuma biti YYYY.MM.DD, a da li je >> to ispravno kod nas? :) To je evidentan kiks Microsofta (koji, ubr. nije ispravljen ni u Win95 ;), al' nema veze sa raspravom. Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ?
nauka.203 vcalic, -> #202, maksa
>> To je evidentan kiks Microsofta (koji, ubr. nije ispravljen ni u >> Win95 ;), al' nema veze sa raspravom. E, pa nije kiks Microsoft-a ;) Ma kako to nekom čudno zvučalo oni nemaju običaj da izmišljaju standarde pojedinih država, već lepo kontaktiraju nadležnu instituciju države za podatke koji im trebaju. Tako da su Microsoft i IBM upravo od našeg zavoda za standarde, ili tako nečeg, i dobili taj format datuma. Ajd ti sad njima objasni da je ovo zemlja u kojoj može da se desi da u takvoj instituciji sedi neka polupismena budala sa završenom partizanskom školom. Inače, ispravljen je u Win95. U PAN EU verziji lepo stoji format datuma tipa 26.09.1995, sa sve imenom dana na srpskom. Na žalost, country.sys nije menjan pa u komandnom promptu još uvek stoji stari format, ali to se lako dotera diskeditom :) Vlada
nauka.204 supers, -> #201, maksa
>>>> Sporno je samo da li je separator hiljada kod nas tačka ili >>>> ništa, >> >> Tačka, zaboravih da aktiviram pomenuti country.sys pre nego što sam >> zveknuo dir. Ja htedoh da kažem da ne možemo da zaključujemo kako vaskoliko srpstvo treba da separira hiljade na osnovu DOSa. To nije nikakav dokaz niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM!
nauka.205 basrak, -> #200, zeljkoj
>> Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, >> naročito kad se radi o novčanim iznosima. > > Ako neko nešto koristi, ne znači da je to ispravno. :)) To nije "neko", već the SPP, iliti čuveni bivši SDK. ;) Trebao bi da pitaš korisnike koji su imali malo više iskustva sa njom pa da vidiš koje su to birokrate, sa velikim B. Ako neko mora da se pridržava propisa to su oni. Inače, pisanje separatora bar u obliku najobičnijeg " " je itekako poželjno jer izuzetno olakšava čitanje većih brojeva. No, "sto ljudi, sto ćudi".
nauka.206 mileusna, -> #184, maksa
>> Možda je nekom lepše (meni na pr. nije), al' kada jednim pogledom >> treba da odrediš red veličine, itekako poželiš da postoji neki znak >> koji odvaja hiljade. Pa poklapaš prstom tri po tri. ;) Ispada da su separatori neophodni, jedino je pitanje u kom obliku. Da li u nekom umerenom obliku tipa malog razmaka, ili u ekstremnom tipa .,;█ i sličnih separatora. :)
nauka.207 zeljkoj, -> #202, maksa
> Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ? U školskom planu i programu.
nauka.208 maksa, -> #203, vcalic
>> datuma tipa 26.09.1995, sa sve imenom dana na srpskom. Na >> žalost, country.sys nije menjan To ti kažem. ;)
nauka.209 maksa, -> #204, supers
>> Ja htedoh da kažem da ne možemo da zaključujemo kako vaskoliko >> srpstvo treba da separira hiljade na osnovu DOSa. Vaskoliko srpstvo može da separira hiljade i na osnovu čiča Milojevog predanja, ali ako običan čovek treba na brzaka da odredi red veličine, separatori su nezamenjivi. >> niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i >> stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM! Trenutno, ispada da je to jedina (i kao takva je releventna ;) referenca, pošto još uvek niko od vas (?) što bi da spajate cifre nije rekao gde piše da je to, i samo to, pravilno.
nauka.210 max.headroom, -> #195, zeljkoj
> Pa? Brojevi su brojevi, bez obzira zašta se koriste. :) Lepo rečeno, ali se stavi u poziciju operetera koji treba da interpretira broj 3232434342.23 koji mu je kompjuter upravo prikazao. Što je najvažnije, čoveku je potrebno da veličinu broja odredi u trenutku, bez brojanja :) desetica, stotina, hiljada, itd. Ali, kada kompjuter prikaže: 3,232,434,342.23 odmah znaš da je u pitanju milijarda, da imaš 434 hiljade, i tome slično. Razmisli malo i interpretiranju brojeva i sa praktičnog stanovišta. P.S. A da li je separator tačka, ili zarez - apsolitno svejedno. Samo, moja PICTURE klauzula uvek izgleda ovako ..."999,999.99" ;)
nauka.211 maksa, -> #207, zeljkoj
>>> Nego, gde piše da stavljanje separatora nije pravilno ? >> >> U školskom planu i programu. Školski plan i program je striktna i formalna dokumentacija u koju spadaju i udžbenici. Proveri to, tj. nađi papir (udžbenik ?) u kome eksplicitno piše da stavljanje separatora nije pravilno. Do daljnjeg, verujem da je to pitanje izbora/potrebe/stila, isto kao i pisanje crte ispod ćiriličnog "š". Uzgred, po tom školskom planu i programu učile su se razne gluposti, tako da po ovde usvojenom "YYYY-MM-DD, pu Microsoft, pu!" kriterijumu može i on da otpadne kao referenca. ;) Mislim da ova rasprava lagano gubi na svrsishodnosti. Ne tangira me kako će ko da piše milijarde, 'baška što niko normalan danas ne bi terao decu u školi da pišu tačke/zareze/znakove_za_funtu između svake tri cifre, al' ne možeš na osnovu onoga što ti je učitelj ša'nuo na malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", kao da to, u najmanju ruku, propisuje država. Over & out.
nauka.212 oberon, -> #192, basrak
>> Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. > > Da si nekad video izvode iz SPP-a, video bi da itekako ima, > narocito kad se radi o novcanim iznosima. Upravo se prica o tome da su razmaci bolji, manje crnila (stede boju) i ne stvaraju vizuelnu zabunu sa decimalnom tackom (zarezom)
nauka.213 supers, -> #209, maksa
>>>> niti relevantna referenca, pogotovo što nam je MS stavljao i >>>> stvari poput datumskog formata YYYY-DD-MM! >> >> Trenutno, ispada da je to jedina (i kao takva je releventna ;) >> referenca, pošto još uvek niko od vas (?) što bi da spajate cifre BTW, ja sam takođe pristalica separatora, tako da si se obratio na pogrešnu adresu... Jedino ne volim kad se MS poteže za argument, a niko i ne pomišlja da zaviri u relevantnu literaturu...
nauka.214 supers, -> #211, maksa
>> usvojenom "YYYY-MM-DD, pu Microsoft, pu!" kriterijumu može i on da >> otpadne kao referenca. ;) Postajem dosadan, ali ne može MS da nam presuđuje kako se piše.