CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - nauka

nauka.215 mdrazic, -> #191, nkbog
>> mere. Ipak primećujem da Discovery Channel, koji prilično >> aktivno pratim, forsira kilometre ispred milja i centimetre >> ispred inča. Stvar kulture ili nekih pozitivnih kretanja, pitam >> se ja sad... > > U Engleskoj (odakle je Discovery Channel) zvanični merni sistem > je metrički (SI). Građanstvo, normalno, koristi merni sistem > sastavljen od palčeva, stopa i sličnih bakarača, ali država > podržva više SI. U pitanju je zakon i kazne za one koji ga ne poštuju (kao u svakoj demokratskoj zemlji:). Kada sam '79 bio u Londonu jedna od stvari kojom sam bio impresioniran je bio gradski autobus. Ispred stanice masa ljudi čeka bus, u redu jedan po jedan i bez da ti duvaju u potiljak. Viđao sam i redove od stotinjak metara. Kada bus dođe, i kada se 'popuni' (to otprilike znači isto toliko onih koji stoje kao onih koji sede) kondukter samo kaže dosta, bus ide dalje i nema ni protesta ni galame, već se čeka sledeći bus. Tek ove godine sam saznao otkud tako lepi redovi. Negde pedesetih ili šezdesetih godina donet je takav zakon i stroge kazne za prekršioce! Navedeni razlog za donošenje tog zakona su bile gužve 'huligana' posle fudbalskih utakmica na autobuskim stanicama. Ove godine je zakon ukinut, valjda misle da im je prešlo u naviku. Pre dva meseca moj otac je dovezao novog 'keca' iz Kragujevca. Na brzinometru su bile milje, a kilometri su bili isto naznačeni ali sitnijim brojkama. A pređene kilometre meri u (pogađate) miljama pa su se drugi čudili kako je dovezao kola iz Kragujevca, a na brojčaniku oko 80 :) Tako se zakon poštuje kod nas. Milan
nauka.216 zeljkoj, -> #211, maksa
> kao i pisanje crte ispod ćiriličnog "š". Uzgred, po tom I to nije pravilno. ;) Pogledaj Bukvar... pre 15+ godina bila crta, više je nema. > tri cifre, al' ne možeš na osnovu onoga što ti je učitelj > ša'nuo na malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", > kao da to, u Smatram da je dovoljno što su me 10 godina SVI učili da pišem brojeve bez separatora... > malom odmoru da insistiraš da nešto "NIJE PRAVILNO", kao da to, > u najmanju ruku, propisuje država. Školski plan i program propisuje država.
nauka.217 wizard, -> #176, dr.grba
>>> Šta više, još sam radikalniji. Upravo zbog angloameričkog >>> standarda koji se sada nezadrživo probija svetom mislim da bi i mi >>> trebalo da uvedemo tačku kao decimalni separator. > > Ovo postaje de facto standard, jedan od onih koji su se spontano > nametnuli, bez obzira na nečiji stav. Neko vreme sam, svojevremeno, u > spreadsheet programima (ili u stavci International Windows-a) stavljao > decimalni zarez. Najpre sam ludeo zbog toga što se nije dalo unificirati > u svim programima. Onda mi neki demo primeri nisu hteli raditi sa > decimalnim zarezom (kao npr. primeri koji stižu uz Quattro Pro za DOS). > Prelilo je kad sam najzad pokušao da se priviknem na upotrebu numeričke > tastature i kad sam shvatio da je tačka pored nule postala > neupotrebljiva, a da sam zarez morao lupati na velikom delu tastature. Nisam baš razumeo tvoju priču, posebno ne deo o prelivanju, ali ipak mislim da je činjenica je bilo/ima dosta nepismeno pisanih programa, kao i da demo primeri iz QPRO-a za DOS ne rade, nedovoljan razlog da cela zemlja prelazi na američki način pisanja brojeva. Posebno jer su se oni već poodavno potrudili da u svoje programe i operativne sisteme ugrade podršku i za naše navike i pravila.
nauka.218 vcalic, -> #214, supers
>> Postajem dosadan, ali ne može MS da nam presuđuje kako se piše. K'o što već napisah ali ti očito nisi pročitao ;) ne presuđuje Microsoft. Oni traže potrebne podatke od nadležnih nacionalnih institucija. A to što su nam zakoni, propisi i standardi takvi kakvi su, i to što se poštuju kako se poštuju je sasvim petnaesta priča. Da ostanemo na ovom terenu, da li znaš da je kod nas još uvek važeći standard za YU slova, pored dozvoljenih modifikacija u vidu YUSCII-ja i standarda JUS015, ono što se na Sezamu zove Latin2. Vlada
nauka.219 dr.grba, -> #217, wizard
>> programa, kao i da demo primeri iz QPRO-a za DOS ne rade, >> nedovoljan razlog da cela zemlja prelazi na američki način >> pisanja brojeva. Posebno jer su se oni već poodavno potrudili da Iako istinita, priča je imala nameru da pokaže jedno - brani se koliko hoćeš, na kraju ćeš morati da se predaš. I to je fakat.
nauka.220 mdrazic, -> #203, vcalic
> nadležnu instituciju države za podatke koji im trebaju. Tako da su > Microsoft i IBM upravo od našeg zavoda za standarde, ili tako nečeg, i > dobili taj format datuma. Ajd ti sad njima objasni da je ovo zemlja u > kojoj može da se desi da u takvoj instituciji sedi neka polupismena > budala sa završenom partizanskom školom. A da li od ima više koristi od inženjera i magistara po takvim i sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Milan
nauka.221 mileusna, -> #220, mdrazic
>> sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Koliko ja vidim, uskoro će sudovi da ostanu bez sudija, ali se zato privatni sektor advokatskih kancelarija znatno popunio u proteklih 6 meseci. :) :( Ako ode i ovo malo što je ostalo, imaćemo mi cajkane za sudije. (hint: po kratkom postupku)
nauka.222 dr.grba, -> #220, mdrazic
>> A da li od ima više koristi od inženjera i magistara po takvim i >> sličnim državnim institucijama? Da ne pričamo o pravu i sudijama. Sticajem okolnosti, pre mesec-dva sam bio u Domu inženjera i tehničara, u udruženju elektroinženjera (ili kako li se već zove odsek). Dok je kolega završavao posao, ja sam sedeo u hodniku. Veoma upadljiv detalj preko puta od mene je bila jedna šuko utičnica koja je stajala izvaljena iz zida...
nauka.223 mdrazic, -> #222, dr.grba
> Sticajem okolnosti, pre mesec-dva sam bio u Domu inženjera i tehničara, u > udruženju elektroinženjera (ili kako li se već zove odsek). Dok je kolega > završavao posao, ja sam sedeo u hodniku. Veoma upadljiv detalj preko puta > od mene je bila jedna šuko utičnica koja je stajala izvaljena iz zida... Ima i neka poslovica u stilu "U obućara poderane cipele", ali i istine u tome. Na primer, taster za zvonce na stanu prodekana beogradskog Elektrotehničkog fakulteta godinama ima više stepeni slobode nego što bi trebalo :) Ili, moja (pokojna) baba nije dozvoljavala mom stricu (tada) diplomiranom elektroinženjeru (btw. sam sastavio amaterski TV '50tih godina i nisu mu to verovali u televiziji prilikom prijavljivanja pretplate dok sami nisu proverili) da menja osigurače, već je dovodila majstora električara. Ja sam se aktivno bavio fotografijom (bio nastavnik, instruktor, pa i predsednik foto-kluba) ali sam uvek oskudevao u sopstvenim slikama za dokumente. Itd. Milan
nauka.224 sbatic,
U današnjem NIN-u vidim tekst, prenet iz Špigla, u kojem se govori o ekstremno niskim temperaturama ("Ajnštajn je imao pravo"). Tamo se kaže da je Erik Kornel sa Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju u Koloradu ostvario temperaturu od ""0,00000017 stepeni iznad temperaturne nulte tačke (-273,15 K)...16 miliona puta nižu od 2,7 stepena", koliko iznosi "u ledenom praznom prostoru među zvezdama". Ovo me je podsetilo na pitanje koje sam često sam sebi i drugima u vidu fore postavljao: koliko je puta neka temperatura viša ili niža od druge, ako je izražena u Celzijusovim stepenima (odnosno Celzijusovom skalom jer 1 K = 1 C). Tačnije, ako nekog pitate koja je temperatura dva puta viša od, na primer, 10 C dobićete odgovor 20 C. Dva puta niža od (-5) je (-10 C). Ako pitate koja je temperatura deset puta viša od 0 C - nema odgovora. Takve odgovore, odnosno konstatacije slušao sam čak i u vremenskim prognozama (tipa danas je 0 C a sutra će biti pet puta više, dakle 5 C). Moja je "teorija" da, s obzirom na relativnost Celzijusove skale (0 C nije egzaktna nego konvencionalna), otpada svako "množenje" temperatura, a ostaje samo razlikovanje u "apsolutnom iznosu". Dakle, +10 C je više za 5 od +5 C, a -7 C je niže za 2 od -5 C. To znači i da je +10 C od 0 C više za 10 C, a ne za "plus beskonačno". To, isto tako, znači da se eventualno množenje može izvesti samo u sklopu Kelvinove skale, ako se pretpostavi da je 0 K (= -273,15 C) zaista - apsolutna nula. Otprilike ovako: +10 C = 283,15 K +20 C = 293,15 K U prevodu, +20 C je za 10 C više od +10 C, ali samo (293,15/283,15), odnosno 1,035 PUTA. Temperatura ključanja vode je viša od temperatura mržnjenja vode za 1,37 PUTA (odnosno ZA 100 C). Ima li neko o ovome mišljenje? Možda gubim iz vida nešto što se podrazumeva?
nauka.225 dr.grba, -> #224, sbatic
>> U prevodu, +20 C je za 10 C više od +10 C, ali samo (293,15/283,15), >> odnosno 1,035 PUTA. Temperatura ključanja vode je viša od temperatura >> mržnjenja vode za 1,37 PUTA (odnosno ZA 100 C). Napravio si grešku u onom 293,15/283,15, jer je to, i sam si rekao, konvencija. Na stranu što ova rasprava baš i nema nekog posebnog smisla. Procentni račun koriste mastiljare, a ne fizičari.
nauka.226 .sima, -> #224, sbatic
║║ množenje može izvesti samo u sklopu Kelvinove skale, ako se ║║ pretpostavi da To je tačno. Ako se pogledaju termodinamičke formule u kojima figurira temperatura, ona je uvek u Kelvinima. Npr: P V = n R T. Ako se pritisak smanji dva puta mora i temperatura da se smanji dva puta.
nauka.227 ndragan, -> #172, milan
/ tačke (ili zapete) kao separatori trijada nisu dobra stvar jer su / nas kompjuteri od toga odučili. Probaj da uneseš 12.345.567,11 ili, Unosim ladno. Hint: 852 ili 1250. / Tj. da li se (kao po UNICODE-u) razlikuju ćiriličko i latiničko "A" Jakože na nebu i na zemlji - kako bude u unikodu, tako će biti i kod nas. Ljudi su morali nekako da reše problem koji nama dosad nije pao na um. Nije bitno da li su ga rešili bacanjem kinte ili nekim složenijim generatorom slučajnih brojeva, al' mi se sve nešto čini da će to rešenje važiti i ovde.
nauka.228 ndragan, -> #176, dr.grba
/ Since onda, isključivo decimalna tačka. Vidim da je takva i odluka / nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom softvera. Nešto se ne sećam / šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. Dok ti ne nađeš, da podsetim da mali mekani, mimo sveg programerskog škarta kojim obasipa svet, forsirano uvodi lokalizaciju, što će reći da -ako nismo imali separatore, to je zato što su pređašnje generacije softvera zanemarivale taj problem -ako je Evropi nametana američka decimalna tačka, to je zato što je Evropa ladno gutala američki softver bez lokalizacije. E, Evropa (zapadna, kao što je i Amerika severna) sada insistira na lokalizaciji i dobija je (jer plaća :). -ako ne nađeš to čudo, traži ga ponovo
nauka.229 sav.gacic, -> #224, sbatic
> nulte tačke (-273,15 K)...16 miliona puta nižu od 2,7 stepena", koliko > iznosi "u ledenom praznom prostoru među zvezdama". > Ima li neko o ovome mišljenje? Možda gubim iz vida nešto što se > podrazumeva? Tvoje obrazloženje sam tek mestimično razumeo :), ali mislim da je u pitanju novinarska proizvoljnost, odnosno, pokušaj da se srednjem konzumentu informacije dočara značaj radne pobede. Za ogromnu većinu 25-30 stepeni je prijatno toplo, niže od 10 je hladnjikavo, ispod nule je mraz. Opet, 37 sa 8 je tempertura za aspirine, a -30-ak poželjno za zamrzivač i tu se pojmovi o temperaturi završavaju. A za koga se pišu članci u novinama? Za čitaoce... Svejedno, bre, 16 miliona puta, eeeej...!!! To je bre, naučnik, a ne ovi mehaničari - smanje potrošnju motora za jedan litar i kokodaču godinama... ;) Pozdrav, Bik koji sedi
nauka.230 sbatic, -> #229, sav.gacic
Sve je to u redu. Mene zanima samo kako bi različiti ljudi odgovorili na pitanje koliko je temperatura od 10 C P U T A viša od 0 C, a daodgovor ima fizičku a ne "osetilnu" podlogu.
nauka.231 dr.grba, -> #228, ndragan
>> / šta je govorio EDIFACT standard o ovome. Moraću da potražim ponovo. >> ... >> - ako ne nađeš to čudo, traži ga ponovo Ma, tačno znam gde je, ali ne mogu da postignem ):
nauka.232 max.headroom,
Pitanje moderatoru - zašto u ovu temu ne stižu stvari sa SetNet-a? Tamo postoji određena konf. zvana NET.SCIENCE (ili tako nekako), sa dosta zanimljivog materijala.
nauka.233 kriss,
Da li neko zna šta sadrže (od minerala i vitamina) i zašta su dobre ovsene, ražane, ječmene pahuljice i šta sadrži zob? To bi moglo da se nađe u nekoj knjizi o namirnicama, ali ja nemam ni jednu. :(
nauka.234 ndragan, -> #215, mdrazic
/ je bio gradski autobus. Ispred stanice masa ljudi čeka bus, u redu / jedan po jedan i bez da ti duvaju u potiljak. Viđao sam i redove od "Englishman waiting for something, when he is alone, forms an orderly queue of one" E sad, nem' pojma da li je Đerđ Mikeš, Efraim Kišon ili Džordž Orvel.
nauka.235 ndragan, -> #219, dr.grba
/ hoćeš, na kraju ćeš morati da se predaš. I to je fakat. Ili da platiš, pa ćeš onda dobiti. Srećom, ovog puta plaćaju drugi - podrška za evropske brojeve (i pisma) se ne uvodi zbog nas, već moguće bogatih tržišta (istočne) Evrope.
nauka.236 ndragan, -> #173, supers
/ na naški, ne znam zašto to ne činiti sa tačkama i decimalima. Pa ne znam ni ja. Ja ću da pišem tačku na hiljadama i decimalni zarez dok ovde ne bude šesta flota uredila drugačije. Ako omanu, neću morati da menjam naviku :)
nauka.237 ndragan, -> #197, kile
/ Da se ona sprava i ja nađemo negde u sredini. Pendžeri su loš primer, ali razmisli: softverska kuća koja tera korisnika da menja navike, na duže staze će slabije proći od one koja mu ugađa. Dakle, ne radi se o standardima, nego o tržištu. Navika je muka jedna, a odvika dve, što reče Branko, te bolje da ne izmišljamo novo tamo gde ne moramo, lakše će nam proći ono što mora.
nauka.238 ndragan, -> #183, zeljkoj
/ Jednostavno - NIJE PRAVILNO PISANJE BILO KAKVIH SEPARATORA. "Praviljna ilji nje praviljna, da pa kakomu že pravilu?" - al' me Ruskinja ništa nije razumela. Elem, gde to piše i iz koje je godine. Ako je između šezdesetih i osamdesetih, to sam već obrazložio. / 2345678463,32 + 57863,654 umesto 2.345.678.463,32 + 57.863,654 Možda je lakše za pisanje, a možda i nije - kad grupišeš po tri cifre, veoma dobro znaš šta radiš i na kom mestu ti je koja cifra. Ako ne grupišeš, lako može da ti se desi da preskočiš neku i ne primetiš. A kako čitaš tako velike brojeve bez graničnika? / nije problem i ako neko napiše tačku - jasno je o čemu se radi. :) Da je bilo jasno ne bi ova rasprava ni počela. Pogledaj uzvodno.
nauka.239 ndragan, -> #184, maksa
/ (038, za šta to beše pozivni broj?) SF Republic of Yugoslavia. Pendžeri 95 (majska beta) su mi ladno turili 381 i cp866 kad sam izabrao srpsku lokalizaciju (koja je sa gomilom drugih izvetrila već u junskoj verziji).
nauka.240 ndragan, -> #187, dr.grba
/ za >15 godina staža, ndragan brojeve koristi za neke ozbiljnije / stvari. Aha, naprimer da preračunavam dinar nasproću marona nasproću forinte i obratno, ili da vidim kol'ko će puknem za ugalj (videli smo - 750,00 za 5 tona) itd. p.s. ja sam u firmi softveraš, neko drugi misli na pare :)
nauka.241 ndragan, -> #195, zeljkoj
/ Izvinjavam se ako nekom izgleda da je ton moje poruke suviše oštar. :) Meni se nije činilo, štaviše čini mi se da ga baš tupimo svi redom. / način ispravan. To ke vidime.
nauka.242 ndragan, -> #212, oberon
/ Upravo se prica o tome da su razmaci bolji, manje crnila (stede / boju) i ne stvaraju vizuelnu zabunu sa decimalnom tackom (zarezom) Ali troše papir, jer se mora obezbediti dovoljan razmak do susedne kolone, da ne bi izgledale spojene. Glasam za tačku kao graničnik i decimalni zarez.
nauka.243 icvetkovic, -> #242, ndragan
>> Glasam za tačku kao graničnik i decimalni zarez. Participiram. Iznogude, tabela ;)
nauka.244 iznogud, -> #243, icvetkovic
:: Participiram. Iznogude, tabela ;) Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Daklem: ******************************* tačke: .obj icvetkovic ndragan zarezi: ???? ******************************* Grbo, da te računam u zareze? ;)
nauka.245 kile, -> #237, ndragan
>> Pendžeri su loš primer, ali razmisli: softverska kuća koja tera >> korisnika da menja navike, na duže staze će slabije proći od one >> koja mu ugađa. Da, ali kuća koja korisniku previše ugađa će se sama uskoro naći u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako će ti programi krenuti da brljaju, pa će doći do situacije gde je ipak bolje imati program koji radi od onog koji ne radi ali ga je lako koristiti.
nauka.246 dr.grba, -> #244, iznogud
>> Grbo, da te računam u zareze? ;) Računaj me u obe grupe (:O
nauka.247 ilazarevic, -> #244, iznogud
> zarezi: ???? Zapljuni me među zareze.
nauka.248 supers, -> #245, kile
>> Da, ali kuća koja korisniku previše ugađa će se sama uskoro naći >> u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više >> niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako >> će ti programi krenuti da brljaju, pa će doći do situacije gde je Kako će to programi krenuti da brljaju? Zašto bi dobar user-friendly program sam od sebe "brljao"? Programi "brljaju" ako su loše koncipirani i napisani, ne zato što su user-friendly.
nauka.249 supers, -> #244, iznogud
>> Daklem: >> >>********** Zarezi! Zarezi! Srbija se saginjati neće! Srbija će koristiti Chicony tastature sa zarezom na numeričkom delu! Ne, ozbiljno, glasam za poštovanje domaćih standarda.
nauka.250 max.headroom, -> #242, ndragan
> kolone, da ne bi izgledale spojene. Glasam za tačku kao graničnik i > decimalni zarez. Ah, voliš da formatiraš ekranske ispise polja koja su već deklarisana kao decimalna? :) Stvar elana...
nauka.251 kile, -> #248, supers
>> Kako će to programi krenuti da brljaju? Zašto bi dobar user-friendly >> program sam od sebe "brljao"? Programi "brljaju" ako su loše koncipirani >> i napisani, ne zato što su user-friendly. Po mom mišljenju, dobar user-friendly program je, između ostalog, onaj kod kog korisnik može u svakom trenutku na bilo koji način da menja podatke koje taj program obrađuje. Dobro koncipirati ovakav program nije nimalo lako, a još je teže takav program napisati i testirati. Pošto su čak i programeri ljudi, a uz to nisu ni imuni na greške, često se dešava da do grešaka dolazi, i eto problema.
nauka.252 ndreadnought,
Iz štampe je izišla knjiga Dr. Ljiljane Klisić - TELESNA PSIHOTERAPIJA - Do orgazma i dalje. Autor nam predlaže interesantnu postavku: Nivo duhovnog razvoja i svesti je moguće proceniti nivoom (dubinom) orgazma koju osoba može da postigne, što inače može da se meri i na fiziološkom nivou. Smelo, zar ne? Dalje info o knjizi u konf. Mali oglasi - literatura
nauka.253 spale, -> #244, iznogud
>> zarezi: ???? Prisutan :)
nauka.254 dr.grba, -> #252, ndreadnought
>> Iz štampe je izišla knjiga Dr. Ljiljane Klisić - TELESNA PSIHOTERAPIJA - >> Do orgazma i dalje. Autor nam predlaže interesantnu postavku: Nivo >> duhovnog razvoja i svesti je moguće proceniti nivoom (dubinom) orgazma >> koju osoba može da postigne, što inače može da se meri i na fiziološkom >> nivou. Smelo, zar ne? Smelo, dakako. Zlobnik bi mogao da tvrdi da je prema ovoj tvrdnji, analogno akademskom obrazovanju, autorka nimfomanka <<<:O
nauka.255 iznogud, -> #253, spale
:: Prisutan :) Dakle, prošli put sam napravio malu zbrku. Da ispravimo to sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. ********************************* tačke: .obj zarezi: ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, ********************************* Ako sam nekog turio tamo gde mu nije mesto, neka viče ;)
nauka.256 supers, -> #251, kile
>> kod kog korisnik može u svakom trenutku na bilo koji način da menja >> podatke koje taj program obrađuje. Dobro koncipirati ovakav program >> nije nimalo lako, a još je teže takav program napisati i testirati. Hmmm, interesantna definicija... To da korisnik u svakom trenutku menja unete podatke je valjda nešto što se podrazumeva (osim dok neki drugi posao nije aktivan a OS nema multitasking, ili je takav da bolje da ga nema ;> ) E sad, menjati podatke "na bilo koji način", to već jeste korak napred, ali više ne spada u domen izvoljevanja. Pod tim ne podrazumevam samo izmenu formata tipa tačka-zarez o čemu se trenutno diskutuje, nego i snimanje u drugom formatu, indeksiranje, sumiranje, krostabulacije, Wizardi... Zar to nije i pitanje sposobnosti programa, a ne samo user-friendly interfacea? Sve u svemu, veliki programi izazivaju bes svojom nesavršenošću ne samo zato što su user friendly, nego što mogu mnogo toga. Naravno, ima sve više programa koji su pisani za debile toliko da se ne vodi računa o funkcioalnosti, ali pitanje je da li se program, ma koliko lep, uopšte može nazvati user-friendly ako ne vrši posao. "Prijateljski" programi nisu više izvoljevanje nego potreba, zato ne pišemo u vi-ju. A knjige ne pišemo u Wordstaru nego u nečemu što zahteva bezobraznih 8, 16 ili 32MB ne samo zbog user-friendly interfacea, nego i zbog toga što zahtevi rapidno rastu.
nauka.257 spantic, -> #255, iznogud
> tačke: .obj > > zarezi: ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, Zarez.
nauka.258 .sima, -> #244, iznogud
║║ Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Glasam za tačku za separator i decimalni zarez.
nauka.259 kile, -> #256, supers
>> Pod tim ne podrazumevam samo izmenu formata tipa tačka-zarez o čemu se >> trenutno diskutuje, nego i snimanje u drugom formatu, indeksiranje, >> sumiranje, krostabulacije, Wizardi... Zar to nije i pitanje sposobnosti >> programa, a ne samo user-friendly interfacea? Jeste, loše sam se izrazio. Moja greška ;)
nauka.260 pifat, -> #244, iznogud
Jos jedno pozitivno brojanje za decimalnu zapetu (zarez, zapirku....)
nauka.261 calex, -> #255, iznogud
<!> sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. A ko od nabrajanih i _koristi taj_ način? ;)
nauka.262 zeljkoj, -> #255, iznogud
> Dakle, prošli put sam napravio malu zbrku. Da ispravimo to > sada: razgovaramo sa čim odvajamo decimale od celih brojeva. Zarez.
nauka.263 max.headroom, -> #256, supers
> u vi-ju. A knjige ne pišemo u Wordstaru nego u nečemu što zahteva > bezobraznih 8, 16 ili 32MB ne samo zbog user-friendly interfacea, nego i > zbog toga što zahtevi rapidno rastu. :) Pa ko te tera da za unos teksta koristiš Word-sedmicu? Nego, nešto ne viđam zanimljiv softver koji bi, eventualno, ličio na Word-ov dictionary, thesaurus, a Boga mi ni spell-checker, samo "po srpski"... Težak zadatak, ili šta?
nauka.264 max.headroom, -> #255, iznogud
> tačke: .obj Tačka (999,999,999.99)
nauka.265 maksa, -> #255, iznogud
Glas za tačke.
nauka.266 iznogud, -> #265, maksa
:: Glas za tačke. Pridružujem se. Znam da je zarez viševekovna srpska težnja, da je to standard, da su još stari Sloveni baš zarezom odvajali decimale... ;) Ja, ipak, na sve čekove koje popunjavam pišem tačku, a o kompjuteru da ne pričam ;) Novo stanje, čime odvajamo decimale: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat ****************************
nauka.267 oldtimer, -> #266, iznogud
> :: Glas za tačke. Još jedan.
nauka.268 oper, -> #266, iznogud
Subject: Re: I tačka! >> Novo stanje, čime odvajamo decimale: Tačkom, naravno.
nauka.269 teorist, -> #266, iznogud
:: Glas za tačke. ...................................... :)
nauka.270 mileusna, -> #266, iznogud
>> Pridružujem se. Znam da je zarez viševekovna srpska težnja, da je >> to standard, da su još stari Sloveni baš zarezom odvajali >> decimale... ;) Priča se da je i na zlatnoj kašici na dvoru Nemanjića bio ugraviran zarez... :) P.S. Ko nije pročitao boblandov tekst o overklokingu u R110, neka to obavezno uradi, barem prvi odeljak. :)) Ja crkoh kod kašike... :)))
nauka.271 kuki, -> #266, iznogud
> Novo stanje, čime odvajamo decimale: tačke
nauka.272 spantic, -> #266, iznogud
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat U stvari zapeta, zar ne?
nauka.273 obrada, -> #266, iznogud
> :: Glas za tacke. Tacka :)
nauka.274 princess,
glas za tackice........
nauka.275 iznogud, -> #271, kuki
::> Novo stanje, čime odvajamo decimale: :: :: tačke O decimalnim tačkama i zarezima: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat **************************** ;)
nauka.276 zeljkoj, -> #272, spantic
>> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, >> spantic, zeljkoj, .sima, pifat > > U stvari zapeta, zar ne? Zarez. Počinjemo opet? ;)
nauka.277 icvetkovic, -> #244, iznogud
│> Jopet ja? Pa svi me prozivajuuuu... ;))))) Šta se buniš, tako se počinje, zar ne želiš da budeš SysAdm umesto SyAdm-a? :)
nauka.278 dr.grba, -> #266, iznogud
>> Novo stanje, čime odvajamo decimale: Tačka. Uostalom, ja sam izazvao ovu frku.
nauka.279 kriss,
,
nauka.280 spantic, -> #266, iznogud
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat U stvari zapeta, zar ne?
nauka.281 ilazarevic, -> #272, spantic
> U stvari zapeta, zar ne? Boga mi, zarez.
nauka.282 mileusna, -> #276, zeljkoj
=>> U stvari zapeta, zar ne? >> Zarez. >> Počinjemo opet? ;) Ja vala pričam 'zapeta' na opšte nerviranje slušalaca. A meni onda još draže da pričam 'zapeta'... ;>
nauka.283 supers, -> #272, spantic
>> U stvari zapeta, zar ne? Molim sve cenjene zareziste i zapetiste da se ne podvajamo sada kada smo izloženi žestokoj neprijateljskoj ofanzivi. Jedini spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se međusobno obračunamo tek kada sredimo tačkare :)
nauka.284 milan, -> #275, iznogud
> tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, > teorist, kuki, > zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat Tačke! Sila boga ne moli. Džabe je opirati se standardu koji pobeđuje. Pl poz M
nauka.285 vstan, -> #266, iznogud
> Novo stanje, cime odvajamo decimale: ,
nauka.286 mortrisha, -> #281, ilazarevic
###> U stvari zapeta, zar ne? ### Boga mi, zarez. Po novom pravopisu podjednako su pravilna oba naziva. Stvar ukusa.
nauka.287 schef, -> #272, spantic
­=->  U stvari zapeta, zar ne? Zapeta, da.!
nauka.288 zeljkoj, -> #283, supers
> Molim sve cenjene zareziste i zapetiste da se ne podvajamo sada > kada smo izloženi žestokoj neprijateljskoj ofanzivi. Jedini > spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se > međusobno obračunamo tek kada sredimo tačkare :) :)))))
nauka.289 spantic, -> #276, zeljkoj
> Zarez. > Počinjemo opet? ;) Srpska je zapeta, kaj ne?
nauka.290 spantic, -> #283, supers
> da formirano zarezno-zapetnu federaciju i da se međusobno obračunamo > tek kada sredimo tačkare :) Vaistinu :))
nauka.291 maksa, -> #281, ilazarevic
>>> U stvari zapeta, zar ne? >> >> Boga mi, zarez. Ma, bit če da je zapeta. iznogude, otvaraj glasanje. ;)))))
nauka.292 zeljkoj, -> #289, spantic
>> Zarez. >> Počinjemo opet? ;) > > Srpska je zapeta, kaj ne? Ili ruska? Zarez je čisto srpska reč. :)
nauka.293 mdave, -> #266, iznogud
Subject: Re: Vote > :: Glas za tačke. Takođe.
nauka.294 portos, -> #278, dr.grba
** Novo stanje, cime odvajamo decimale: jedan glasic za zarez i ... tacka ! ;)
nauka.295 paki, -> #279, kriss
, :)
nauka.296 icvetkovic, -> #284, milan
│> Sila boga ne moli. Džabe je opirati se standardu koji │> pobeđuje. Zarez se saginjati neće.
nauka.297 iznogud, -> #277, icvetkovic
:: Šta se buniš, tako se počinje, zar ne želiš da budeš SysAdm :: umesto SyAdm-a? :) žuješ, nije ti to loše... U to ime, drugovi, prvi korak u navedenom smeru: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess .. (13) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss ............ (12) ****************************
nauka.298 junior, -> #297, iznogud
> zarezi : .... (12) Da popravim stanje. Glas za zareze. ;)
nauka.299 mileusna, -> #291, maksa
>> Ma, bit če da je zapeta. >> iznogude, otvaraj glasanje. ;))))) RE: Zapeta/zarez: ZAPETA. RE: Decimalna tačka/zarez: ZAPETA. ;) Hough...
nauka.300 vitez.koja, -> #283, supers
#=> Jedini spas je da formirano zarezno-zapetnu federaciju Molim da se upotrebljava ispravna terminologija, a da se bivš... prethodne zaborave. Dakle, jedini spas je da ima da se formira neprincipijelna zarez-zapeta koalicija, koja će pokazati mrskom neprijatelju svu svoju superiornost... sk
nauka.301 ndragan, -> #245, kile
/ u neprilici zbog isuviše "user friendly" programa kod kojih više / niko ne zna šta sve korisnik u kom trenutku može da uradi. I tako Jel' ti to ciljaš na Malog Mekanog :) ? Mislim da u svemu treba imati mere, naravno. I raditi te stvari pouzdano. OOP to uglavnom omogućava, mada se i meni čini da je uvek moguće napraviti jebitnu kombinaciju opcija, koja će priklati aplikaciju. Da podsetim, pričali smo o decimalnom zarezu, što je stvar koja ne košta previše računarskih izvora: rutina, koja prevodi datum ili broj iz internog zapisa u ljudima čitljiv, u svakom slučaju mora da postoji. Sva je razlika u tome da li će izlazni format biti zavaren negde (recimo, u samom kompajleru, ili operativnom sistemu), ili će biti globalni parametar, sistemska promenljiva ili tako nešto.
nauka.302 ndragan, -> #250, max.headroom
/ Ah, voliš da formatiraš ekranske ispise polja koja su već deklarisana / kao decimalna? :) Stvar elana... ...jednom upotrebljenog. Znaš ono o dve vrste lenjih programera: jedni su lenji da nešto automatizuju, pa će radije kucati pet puta istu kobasicu; druga vrsta neće da je kuca ni četiri puta, nego odmah sedne da radi neku automatizaciju toga (pa makar je radio četiri dana a upotrebio samo jednom). Elem, kod mene je pikčer polje u rečniku podataka, a programi koji se generišu zavire tamo, pa ako nađu nešto, to upotrebe kao pikčer. Može i ime promenljive koja će ga sadržati (šta misliš kako sam preživeo 1993 sa sto aktivnih aplikacija? Samo dva minuta modemom, umesto g_pc="999,999,999.99" stavim g_pc="999,999,999,999,999" i gotova priča). Negde u startu je definisano da se za decimale koristi zarez i za hiljade tačka, i nemam problema, a imam evropske brojeve. Daklem, ne mrzi me, kad već nije teško :) Drugo, neka polja jesu deklarisana kao decimalna, ali ponekad moraju da čuvaju više decimala nego što se vidi (razmisli o komadnoj ceni zavrtnja ili ceni skladištenja pšenice po kilogramu na dan). Opet, ne znači da ću ove cene prikazivati sa svih 4 ili 6 decimala, dakle mora pikčer. Takođe, prvih meseci prošle godine sam imao pitanje "u kojim dinarima se radi: starim / novim", pa su promenljive sa pikčerima imale različite vrednosti, zavisno od odgovora.
nauka.303 andrejt, -> #297, iznogud
Subj: Re: tacke vs. zarezi > tacke ... (13) > zarezi ... (12) Da bude ubedljivije: tacke.
nauka.304 zokig, -> #292, zeljkoj
>> > Srpska je zapeta, kaj ne? Zapeta ko puška, bre :) (tj. oroz) >> Zarez je čisto srpska reč. :) Narafno, od glagola zarezivati :)) Zarez je upečatljiviji B)))
nauka.305 zokig, -> #281, ilazarevic
>> > U stvari zapeta, zar ne? >> >> Boga mi, zarez. A koma ?? :)
nauka.306 basrak, -> #297, iznogud
Re: tačka ili zarez SFIN br. 2 (1990) - Međunarodna unija za čistu i primenjenu fiziku: "Oznake, jedinice, nazivi i fundam. konstante u fizici" preveli - dr. Milan Kurepa, dr. Đorđe Bek-Uzarov Evo šta kaže: "U većini evropskih jezika (uključujući ruski i druge jezike koji koriste ćirilicu) decimalni znak je zarez (,); tom znaku daje se prednost od strane ISO (ISO 31/0-1981, strana 7), i koristi se u ISO publikacijama, čak i na engleskom jeziku. Međutim, u američkom i britanskom engleskom jeziku decimalni znak je tačka u nivou donje linije slova. Tačka na sredini visine slova (¨), nekada korišćena u britanskom engleskom, ne treba nikada u naučnim tekstovima da se koristi ka decimalni znak. ... Da bi se olakšalo čitanje dugačkih brojeva (većih od četiri decimane brojke bilo levo bilo desno od decimalnog znaka) decimalni brojevi treba da budu sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali ne treba koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni znak. Umesto da poslednja brojka ostane usamljena, moguće je načiniti grupu od četiri broja. Primeri: 1987 299 792 458 1,234 567 8 1,234 5678 " Kako bilo da bilo, glas sa zareze.
nauka.307 zeljkoj, -> #306, basrak
> sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali > ne treba koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni > znak. Umesto da poslednja Ahaaaaaaaa! Šta sam vam rekao? :))
nauka.308 ilazarevic, -> #305, zokig
> A koma ?? :) Može i u komi i van kome ;)
nauka.309 ilazarevic, -> #306, basrak
> sakupljeni u grupe sa po tri cifre odvojene malim razmakom, ali ne > treba Je l' ja rekoh da sam učio u školi da se odvajaju razmakom, aaa? :)
nauka.310 max.headroom, -> #306, basrak
> koristiti ni zarez ni tačku, osim zareza za decimalni znak. Umesto da > poslednja brojka ostane usamljena, moguće je načiniti grupu od četiri Bljak! :) I tako, proizvoljno, grupišeš cifre, a krajnja predstava ne lič ni na šta. Apsolutno sam protiv ove metode.
nauka.311 drakce,
Izašla je nova Galaksija (252) - 6 dinara, 68 strana, pročitaš za pola sata. Pa, valjda je bolje išta nego ništa... Nego, da li ste čuli za Hokingov vremeplov? Evo članka: "Moguć put kroz vreme? Trećeg oktobra, u ranim jutarnjim satima, BBC je u svojim redovnim vestima objavio senzacionalnu poruku Stephana Hawkinga (Stefan Hoking), vrhunskog astro-fizičara i matematičara, pisca bestselera "Kratka istorija vremena" o mogućnosti putovanja kroz vreme. Hoking, koji je godinama tvrdio da je ideja o putovanju kroz vreme smešna, sad je promenio mišljenje i odgovorno tvrdi da je na pragu matematički dokazane i uobličene teorije o vremeplovu. U izjavama koje prenosi AFP i "Sandej tajms" genijalni naučnik poziva britansku vladu da uloži sredstva u nastavak njegovih istraživanja. Hokingovo istraživanje vremeplova, brižljivo čuvano i skriveno od svih radoznalaca sveta, usputno je pomenuto u predgovoru za knjigu američkog astronoma Lorensa Krausa "Fizika zvezdanih staza", gde ovaj ugledni profesor Univerziteta Kembridž razmatra teorijsku mogućnost da se putuje brže od svetlosti; ova brzina je naime nužna da bi se pokrenuo vremeplov i izvršilo putovanje. Jedna od posledica putovanja između zvezda bila bi i mogućnost putovanja kroz vreme kombinovanjem Ajnštajnove opšte teorije relativiteta i teorije kvantuma i kvantnog skoka. Kako po Hokingu dolazi do preloma između putovanja svemirom i putovanja vremenom? Vremeplov, dobivši ubrzanje svemirskim putovanjem čini "kvantni skok" i sjuruje se natrag k planeti Zemlji kao foton, "svetlosni metak" remeteći vreme-prostor sve do tačke gde posledica pretiče svoj uzrok. Hokingov temponaut budućnosti ne bi mogao da stupa u kontakt i utiče na zbivanja prilikom posete prošlim vremenima jer bi se nalazio u drugačijem energetskom prostoru, a slučajni gledalac bi ga video kao holografski objekat, "svetlosni duh". Da li ovo može da objasni misteriju NLO-a? Na potezu je i dalje Stefan Hoking!" E sad, da li je ovo istina, novinarska patka ili reklama za TV seriju "Kvantni skok", ne bih znao reći. I današnja "Politika" prenosi pisanje "Tajmsa" na tu temu. Jedna stvar mi ipak bode oči, a to je tvrdnja da temponaut ne bi mogao da utiče na zbivanja u prošlosti, koja direktno protivreči izjavi "slučajni gledalac bi ga video kao holografski objekat". Ako ga vidi, samim tim je prošlost izmenjena, zar ne? Koristim priliku da apelujem na sves' pojedinca kojem sam pozajmio knjigu "Kratka povest vremena", da mi je vrati ;). Ne mogu se setiti ko je u pitanju, al' znam da je ovisnik Sezama...
nauka.312 iznogud, -> #311, drakce
:: između putovanja svemirom i putovanja vremenom? Vremeplov, dobivši :: ubrzanje svemirskim putovanjem čini "kvantni skok" i sjuruje se natrag k :: planeti Zemlji kao foton, "svetlosni metak" remeteći vreme-prostor sve :: do tačke gde posledica pretiče svoj uzrok. Super, još samo da smislimo pogon koji će nas šibnuti kroz svemir brže od svetlosti ;)))... BTW, nigde se ne pominje kako bi se temponaut vratio u svoje vreme?
nauka.313 nebojsha,
Da li neko zna kako je moguce videti infracrvenu svetlost, tj koji je princip rada termografije i nocnog gledanja ?
nauka.314 kuki, -> #313, nebojsha
> Da li neko zna kako je moguce videti infracrvenu svetlost, tj koji je > princip rada termografije i nocnog gledanja ? Najgrublje rečeno "gledanje" infracrvene svetlosti izgleda otprilike ovako: Napravi se nešto kao kamera koja umesto fotoosetljivih elemenata ima elemente osetljive na infracrvenu svetlost (znači veću talasnu dužinu) i onda se tako dobijeni električni signal (napon ili struja) dalje nekim metodama (kao u tv prijemniku) šalje na ekran koji u zavisnosti od intenziteta primljene infracrvene svetlosti na tom mestu na ekranu emituje svetlost u vidljivom spektru (jer je do ekrana stigla električna veličina o osvetljenju, a ekran emituje vidljivu svetlost) konvertor infracrveni zrak ┌────┐ ----------->│ │--------->--------------->ekran └────┘ napon ili struja (ovo je malo ugrubo, al valjda je jasno) :)