CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - nauka

nauka.315 mdave, -> #312, iznogud
Subject: Re: Vremeplov > BTW, nigde se ne pominje kako bi se temponaut vratio u svoje vreme? Prisećanjem.
nauka.316 junior, -> #310, max.headroom
> Bljak! :) I tako, proizvoljno, grupišeš cifre, a krajnja > predstava ne lič ni na šta. Apsolutno sam protiv ove metode. I ja upravo tako radim. Tako se i radi u civilizovanom svetu. Uostalom, kako se prebacuju brojevi iz binarnog u hexadeximalni sistem? Grupisanjem..;)
nauka.317 nebojsha,
Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce napraviti u kucnoj radinosti ? Cuo sam da je Conrad prodavao gasne lasere (cevi), ali ne znam da li je to tacno, a ako jeste kolika im je snaga,cena i konkretno sta moze sa nijima da se uradi?
nauka.318 nebojsha, -> #314, kuki
Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to da uradim.tj sa cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost "prebaciti" u vidljivi deo spektra pomocu nekog polarizatora ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti polarizator na obicnu kameru ...
nauka.319 bosko, -> #297, iznogud
10.0, 9.0, 8.0, 7.0, 6.0, 5.0, 4.0, 3.0, 2.0, 1.0,... Glas za točke (male točkove :)
nauka.320 kuki, -> #318, nebojsha
> Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to da uradim.tj sa > cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost "prebaciti" u vidljivi deo > spektra pomocu nekog polarizatora ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti > polarizator na obicnu kameru ... ...i onda bi svi tako radili kad bi hteli da imaju "termoviziju" :)) To se radi otprilike 'vako: ako ti toga treba komada jedan, onda -> kupiš odmah gotovu kameru za termoviziju, i nemaš problema :)) ili, kupiš gotov ccd čip koji je podešen na infracrvenu oblast pa se sam patiš sa okolnom elektronikom. Mada, možda (rekoh možda) :) možeš da, ako već imaš kameru (koja ima u sebi neki ccd čip), samo zameniš taj ccd čip sa odgovarajućim koji reaguje na infracrvenu svetlost :) Ako radiš nešto tako u kućnoj radinosti, onda ćeš se napatiti sa optikom i elektronikom poprilično.
nauka.321 kuki, -> #317, nebojsha
> Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce napraviti u kucnoj > radinosti ? Što se pravljenja u kućnoj radinosti tiče -> no way :( u kućnoj radinosti jedino možeš da si kupiš lasersku diodu, staviš malo elektronike da je lepo vozi, i to je to... (tako dobiješ ono što se zove laserski pointer :) ) Veći deo te laserske tehnike se svodi na preciznu mehaniku/optiku što je neizvodljivo u kućnim uslovima :( Što se literature tiče, to će valjda neko drugi znati nešto više da kaže :) a mogu i da pitam mog kolegu optičara :))) A i ima valjda neko na sezamu ko je na etf-u smer optoelektronika i laserska tehnika :) ko će znati mnogo više da se raspiše o ovoj oblasti :))
nauka.322 icvetkovic, -> #321, kuki
│> Što se pravljenja u kućnoj radinosti tiče -> no way :( u kućnoj radinosti │> jedino možeš da si kupiš lasersku diodu, staviš malo elektronike da je Znam čoveka, inženjera elektronike, koji je napravio laser... Primenjen je u medicini (rehabilitacija valjda), navodno je vrlo efikasan. Sve ga je koštalo oko 10.000 DEM (!). Ako hoćete, mogu da pronađem adresu pa da se raspitate...
nauka.323 drpr, -> #318, nebojsha
-> Ma to znam i ja,ali mene i interesuje kako konjkretno ja to -> da uradim.tj sa cime. Da li je moguce infra crvenu svetlost -> "prebaciti" u vidljivi deo spektra pomocu nekog polarizatora -> ?: Ako je to moguce,onda je lako staviti polarizator na -> obicnu kameru ... Evo pošto se ja bavim optoelektronikom i laserskom tehnikom da malko pomognem. Koliko sam shvatio ti bi da staviš neki "pasivan" element na kameru pa da vidiš IC. E to neće moći jer , koliko ja znam , tako nešto ne postoji. Potrebno bi bilo da materijal apsorbuje zračenje na IC da posle emituje u vidljivom spektru. Polarizator nikako ne služi da se prebaci nešto iz jednog u drugi spektar već da se polarizuje svetlost (kružno, ravanski...) tako da on ovde nema mesta. Postoji još jedan problem , ako niste znali, a to je da IC spektar od interesa ide od 0.8-11 mikorna što je u odnosu na 0.4-0.7 , gde je vidljiva svetlost, veoma široka oblast. Kada piminjete termoviziju to je snimanje u IC oblasti, ali sa još toliko problema. Ako se malo podsetimo fizike, talasnu dužinu možemo da vežemo za temperaturu tela ali samo kada je u pitaju Black Body. U ostalim slučajevima je potrebno poznavati emisivnost, aposrpciju atmosfere itd itd... Tako da je teorija veoma složena i samim tim i lepa. Ono koliko ja vidim u filmovima i vojnim stvarima, dovoljno je da se napravi mapa, "toplije hladnije" a ne i merenje što je relativno lakše. I za to je , kako je kuki napisao, potrebna struja :) cope PS Ako nekog to više zanima može da potraži literaturu, naročito sa senzorima na bazi Cd(x)HgTe(1-x).
nauka.324 drpr, -> #317, nebojsha
-> Gde mogu da nadjem nesto o laserima i da li ih je moguce -> napraviti u kucnoj radinosti ? Cuo sam da je Conrad prodavao -> gasne lasere (cevi), ali ne znam da li je to tacno, a ako -> jeste kolika im je snaga,cena i konkretno sta moze sa nijima -> da se uradi? Joj ljudi kako čovek može biti srećan kada ga pogađate u struku. O laserima ima literature kod nas ali ne previše. Od samog nastanka (1960) do danas su puno napredovali i razvijali se u nekoliko pravaca. Za one koji se ne razumeju u lasere da kažemo da su to izvori koherentnog i monohromatskog zračenja.Ni jedan laser do danas nije ispunio u potpunosti ove uslove. Zato za svaki od njih imamo vezano ono što se zove "širina linije"- koliko usko zrače u okviru jedne talasne dužine, i dužina koherencije tj. do koje su koherentni ( dve tačke su koherentne ako im je fazna razlika konstantna - šire ako se može utvrditi funkcija među njima). Da se vratim na tvoje pitanje. Prvi razvoj je išao ka poboljšanju svojstava koje sam naveo i ti laseri se koriste i interferometrima i ostalim uređajima u specifičnim primenama i telemetriji. Drugi je išao ka velikoj snazi za obradu materijala (snaga zrčenja CO2 lasera je reda KW) i do ove dve grupe je relativno teško doći, jer su potrebne i velke pare a ne samo za laser već i za skupu optiku koja ih vodi ( videh u VTI-u dva ogledala od po 500000 dolara). Na kraju dolaze laseri kojima je glavna osobina usmerenost, i tu sapadaju poluprovodnički laseri. Oni su zbog tehnologije koja je slična tranzistorskoj jeftini i sada se munjevito probijaju na tržištu zbog primene u telekomunikacijama. Divna osobina ovih lasera je da se njihov zrak moduliše strujom što nas dovodi na upravljanje zrakom standardnim kolima. Njih ima po raznim cenama. Najjeftiniji su "pointeri" koje neki profesori koriste na predavanjima, u obliku su olovke(50 dem), pa do skupljih, a koliko videh u katalozima do oko 500 dem. Što se snaga tiče svi koji se prodaju su u Klasi II tj snage od oko <10mW. Jači laseri (a i ovi sem pointera) ne bi trebali i ne smeju da se upiru direktno u oči. To je problem laserske dozimetrije. U prodaji su i HeNe laseri (koje si pomenuo) slične snage i boljih osobina od poluprovodničkih. Da ovo poduže izlaganje završim i sa knjigom za preporuku. Prvo ne znam koliko ozbiljno želiš ovim da se baviš, jer tu nema šacovanja već moraš dobro da savladaš fizički aparat koji stoji iza svega ovoga (polazeći od fizičke elektronike, preko talasne, fizičke i furijeove optike, pa sve do kvantne mehanike itd..). Naravno ne mislim sve u detalje ali ipak to je stvar koja se studira 5 godina da bi se dobile osnove. Na pamet mi pada Konjević:"Kvantna elektronika", što se komunikacija tiče Cvijetić"Digitalne svetlovodne telekomunikacije". Marinčić: "Optoelektronika". a za osnove reciom Zajcova Optika.... Nadam se da nisam ugušio.... cope PS Pitao si šta može da se uradi, ja pitam šta bi ti želeo? PPS Ako vas zanima nešto posebno mogu ja opet da pošaljem čaršav :).
nauka.325 bosko, -> #319, bosko
I još jedan glas za tačke od Tanje :) P.S. Iznogude, ne zabušavaj ;)
nauka.326 zokig, -> #308, ilazarevic
Subject: Mani čaj, daj bozu. >> > A koma ?? :) >> >> Može i u komi i van kome ;) :))))) Eto, što ti je srpsko jeziko! :)))))) Kome van. Kome unutra. A samo htedoh glasati za zarez. :)))))))) nhf z
nauka.327 iznogud, -> #325, bosko
:: I još jedan glas za tačke od Tanje :) :: :: P.S. Iznogude, ne zabušavaj ;) A Tanja je... ? Neko sa Sezama? Ako nije, onda žalim... ;) Što se zabušavanja tiče, ispravljam grešku: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko ......................................... (14) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig ........................ (16) ****************************
nauka.328 ilazarevic, -> #326, zokig
> A samo htedoh glasati za zarez. :)))))))) žuvaj glas, trebaće ti :) Ali, pošto si glasač zarezno-zapetne koalicije, sve ti je oprošteno ako pobedimo ;)
nauka.329 bosko, -> #327, iznogud
_> A Tanja je... ? Neko sa Sezama? Ako nije, onda žalim... ;) Ma za koga ti ovde navijaš? I još diskriminacija samo zato što devojka nema računar. U stvari, to je čak objektivniji glas jer nije toliko zatrovana USA tastaturom kao ostali ovde prisutni :)
nauka.330 kriss, -> #323, drpr
˙˙ ide od 0.8-11 mikorna što je u odnosu na 0.4-0.7 , gde ˙˙ je vidljiva svetlost, veoma široka oblast. Kad već spomenu vidlivu svetlost, da li neko zna koliko (normalan) čovek može da razlikuje nijansi?
nauka.331 schef, -> #327, iznogud
­=->  Što se zabušavanja tiče, ispravljam grešku: ­=->  zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, ­=->  spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, ­=->  mileusna, junior, basrak, zokig ........................ ­=->  (16) Ipak zabušavaš. Jel' pročita ti poruku br. 4.287 ? Goran
nauka.332 iznogud, -> #331, schef
:: Ipak zabušavaš. Jel' pročita ti poruku br. 4.287 ? Izvini, mali problemi sa PAD-om... ;) Ako sam još nekog zaboravio, neka viče. **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko ......................................... (14) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef ................. (17) ****************************
nauka.333 crveni, -> #332, iznogud
Eto još jednog iz "zarezno-zapetne" koalicije. Uzgred, ova rasprava se vodi na pogrešnom mestu jer se takva pitanja rehulišu PRAVOPISOM. A naš pravopis u tom pogledu ne daje osnove za dilemu... Zarez, BRE. I tačka. C.
nauka.334 mdrazic,
Jedan glas za tačku.
nauka.335 dusko,
.
nauka.336 prvul, -> #327, iznogud
Tačke.
nauka.337 iznogud, -> #336, prvul
:: Tačke. Izjednačenje. **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul .................. (17) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef ................. (17) ****************************
nauka.338 vitez.koja, -> #337, iznogud
#=> Izjednačenje. zarez. sk
nauka.339 crveni, -> #337, iznogud
Ko se ovde pravi blesav? Gde sam ja na spisku zarezaša? Ono "i tačka" značilo je samo to da je vreme za kraj rasprave. Molim da se moj glas evidentira.
nauka.340 saxon,
Tačka (i tačka).
nauka.341 ndragan, -> #272, spantic
/ U stvari zapeta, zar ne? Zarez je, kao, hrvaština, ali je zapeta nepobitno zapjataja, pa ti biraj. Baška što država sad u škole gura zapetu, kao što je četrdeset godina gurala zarez. Ja se odlučih za zarez.
nauka.342 paki, -> #337, iznogud
­> Izjednačenje. Onda, evo glasa za zareze.
nauka.343 balsa, -> #341, ndragan
>Zarez je, kao, hrvaština, ali je zapeta nepobitno zapjataja, pa ti >biraj. Hrvati nisu voleli 'zapetu' jer je rusizam, al' ništa nisu imali protivu 'točke', koja je opet rusizam. Dabogsačuva. :))
nauka.344 zqusovac, -> #274, princess
> glas za tackice........ Glas za zarez umesto tačke. Glas za zarez umesto zapete. Ukupno: 2 glasa za decimalni zarez. poz, zq
nauka.345 vasic, -> #337, iznogud
> Izjednačenje. Još jedan glas za tačke. U stvari, ja na papiru u 99% slučajeva koristim zarez - snaga navike. (iliti: šta 15 godina školovanja učini od čoveka:)) I uvek se iznova iznerviram u sledećoj situaciji. Profa diktira neki niz brojeva: 1 3 5 11 13 i ja pišem: 1,3,5,11,13, a onda iznenađenje: 15-zarez-9! I šta sad? Ako ovo napišem kao 15,9 - pa... problem je očigledan. Ako napišem 15.9 - to rešava problem ali je nekonzistentno. A da krenem sve one već napisane zareze da menjam u tačka-zareze... izgubiću sinhronizaciju pa ću posle morati da prepisujem sa table. :( Dakle, pitanje za pripadnike zarezno-zapetne koalicije: Ako pravopis već insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u listama?
nauka.346 pedjak, -> #337, iznogud
> Izjednačenje. Jok :), zarez.
nauka.347 jeremy,
Tačka.
nauka.348 icvetkovic, -> #345, vasic
│> Dakle, pitanje za pripadnike zarezno-zapetne koalicije: Ako pravopis već │> insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u │> listama? S obzirom da spadam u prozvane, u zagovornike konzervativne opcije... ;) U ovom slučaju, po pravopisu, članovi liste odvajaju se sa ";". U nekim mudrijaškim knjigama (math & co.) nailazio sam na prosto odvajanje - razmakom. Pametno :)
nauka.349 iznogud,
tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul, vasic, saxon, jeremy .................................................. (21) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, pedjak, zqusovac.......................................... (22)
nauka.350 chadra,
,
nauka.352 redbaron,
Pre par dana sam se prvi put povezao sa SEZAMom i reših da vidim gde je elita dospela u civilizacijskom domenu, sa naglaskom na nauci, kad tamo imam šta da pročitam : (pazi sad) : .,,,..,,,...,.,..,,...,..,. Ko je ovde pao sa kog drveta?
nauka.353 maksa, -> #352, redbaron
>> je elita dospela u civilizacijskom domenu, sa naglaskom na >> nauci, kad tamo imam šta da pročitam : (pazi sad) : >> .,,,..,,,...,.,..,,...,..,. >> Ko je ovde pao sa kog drveta? Ma nije frka ni u tačkama, ni u zarezima, ni u drveću. Vidiš, davno nismo imali nikakve izbore, pa Srbi kriziraju, i eto, mi, ovde, malo, kao, glasamo. ;)
nauka.354 ilazarevic, -> #352, redbaron
> Ko je ovde pao sa kog drveta? Pala je jabuka, m*g pa u glavu ;)
nauka.355 iznogud, -> #353, maksa
:: Ma nije frka ni u tačkama, ni u zarezima, ni u drveću. Vidiš, :: davno nismo imali nikakve izbore, pa Srbi kriziraju, i eto, mi, :: ovde, malo, kao, glasamo. ;) A i meni su obećali da, ako budem bio dobar, organizovao izbore i suzdržavao se od falsifikovanja rezultata, možda prosperiram na ovom sistemu ;))))
nauka.356 maksa, -> #355, iznogud
>> A i meni su obećali da, ako budem bio dobar, organizovao >> izbore i suzdržavao se od falsifikvanja rezultata, možda >> prosperiram na ovom sistemu ;)))) Aha, a možda te pošaljemo i u Ohajo. ;)
nauka.357 iznogud, -> #356, maksa
:: Aha, a možda te pošaljemo i u Ohajo. ;) Sina nažalost nemam, za bolju polovinu sa kojom bih se ižljubiJo na aerodromu ću se već snaći, a u međuvremenu vežbam potpis. I ćirilični i latinični. Za svaki slučaj. ;)
nauka.358 ivan.mile, -> #330, kriss
>> Kad već spomenu vidlivu svetlost, da li neko zna koliko >> (normalan) čovek može da razlikuje nijansi? Mnogo manje nego što grafičke kartice mogu da prikažu :) Sve u svemu nekih 256 000 nijansi (+/- 1000), što je jako daleko od 16,8 miliona.
nauka.359 ndragan, -> #345, vasic
/ insistira na decimalnom zarezu, da li kaže nešto i o separatoru u / listama? Zarez-razmak. Šta si se stis'o?
nauka.360 radosav,
Stavite me u zarezaše, ako neko još zarezuje listu ;)
nauka.361 novim,
Pitagora.. pitagora.jpg
nauka.362 iznogud, -> #360, radosav
:: Stavite me u zarezaše, ako neko još zarezuje listu ;) E, već sam mislio da je to bataljeno, al' ispostavilo se da mi je cela lista ostala sačuvana u jednom fajlu :))))))) Daklem: **************************** tačke : .obj, max.headroom, maksa, iznogud, oldtimer, oper, teorist, kuki, milan, obrada, dr.grba, mdave, princess, andrejt, bosko, mdrazic, dusko, prvul, vasic, saxon, jeremy, sarpop ......................................... (22) zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) ****************************
nauka.363 vasic, -> #362, iznogud
> tačke : ......................................... (22) > > zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, <───────────────────┐ > mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, <────────────┤ > pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) │ │ ┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ └─ 'Ajd upiši i mene još par puta u tačke, čisto da izjednačimo. :)
nauka.364 armitage, -> #362, iznogud
> zarezi : ndragan, icvetkovic, ilazarevic, supers, spale, spantic, > zeljkoj, .sima, pifat, portos, vstan, kriss, paki, > mileusna, junior, basrak, zokig, schef, vitez.koja, paki, > pedjak, zqusovac, chadra, radosav ...................... (24) Paki mnogo voli zareze. ;))) Armitage
nauka.365 iznogud, -> #363, vasic
:: └─ 'Ajd upiši i mene još par puta u tačke, čisto da izjednačimo. :) Ćuti, kakav je bio direktorijum iz koga sam izvukao listu, dobro je što ne laje ;))))))) Enivej, zato i dajem listu sa imenima, da ljudi ispravljaju ono što zabrljam ;). Ako ništa drugo, ono bar niko ne može da kaže da sam pristrasan: ja sam glasao za tačke ;)))) Prijatno iznenađenje je činjenica da neko obraća pažnju na liste ;))))
nauka.366 chemist,
Sta mislite o stanju nauke u nasoj zemlji. Da li je tacno da su nasi najbolji naucnici otisli u Ameriku i Kanadu. Znam da se jedan ne mali broj nasih vrsnih strucnjaka nalazi na fakultetima BU samo nisu u mogucnosti da iskazu svoje pune potencijale zbog neadekvat ihtttlosih usulogo uslova rada. Chemist
nauka.367 vpoznanovic,
Nije baš prava tema, ali nisam našao adekvatniju... :) Znate li da ekološki problemi, ozonske rupe, nuklearno naoružanje, lude krave ;) itd. nisu jedina prijetnja našoj civilizaciji? Pročitajte od čega nam još s vremena na vrijeme može prijetiti opasnost. Newly found asteroid to 'narrowly' miss Earth May 18, 1996 TUCSON, Arizona (AP) -- It'll be a close call when a newly found asteroid whizzes past Earth Sunday. The object actually will miss by about 279,000 miles. But that's a close call in astronomical terms. The asteroid -- about a third of mile in diameter -- is the largest ever observed passing so close. But other objects come closer, such as the moon, which is 240,000 miles away. The object, called 1996 J-A-One, is traveling through space at about 10 miles per second. But don't worry -- scientists say there is no chance of an actual collision. The discovery was made this week by astronomers on Mount Lemmon, outside Tucson.
nauka.368 radosav, -> #367, vpoznanovic
Klark je bio u pravu: "Pre ili kasnije srešćemo Kali!"
nauka.369 nenad, -> #367, vpoznanovic
> The asteroid -- about a third of mile in diameter -- is the largest ever > observed passing so close. But other objects come closer, such as the > moon, which is 240,000 miles away. Trećina milje je nešto preko pola kilometra, zar ne bi takav asteroid izgoreo u atmosferi?
nauka.370 mmarkovic, -> #369, nenad
> Trećina milje je nešto preko pola kilometra, zar ne bi takav > asteroid izgoreo u atmosferi? Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog istog takvog izumrli dinosaurusi. ( prašina u vazduhu->pad temperature->izumiranje biljaka koje su klopali dinosaurusi->... )
nauka.371 mileusna, -> #370, mmarkovic
>> Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog istog >> takvog izumrli dinosaurusi. E? Pola kilometra da digne takvu prašinčinu da se Sunce ne vidi dve godine? Dobro, nikada nisam video kako izgleda kad asteroid od pola km udari u zemlju ;) ali mi se čini da je dino_ubica ipak morao da ima veći prečnik. Znalci..?
nauka.372 mmarkovic, -> #371, mileusna
>>> Ne, to mu dođe mnogo veeeeliko. Kažu da su povodom jednog >>> istog takvog izumrli dinosaurusi. > > E? Pola kilometra da digne takvu prašinčinu da se Sunce ne > vidi dve godine? Dobro, nikada nisam video kako izgleda kad > asteroid od pola km udari u zemlju ;) ali mi se čini da je > dino_ubica ipak morao da ima veći prečnik. Znalci..? Bio si u pravu, ne bi bilo globalnih posledica. Ispostavilo se da postoji "znalac" ;), program "Discover space" firme "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid ( unet kao asteroid prečnika 0.6 km i brzine 17 km/s ) bi imao snagu udara kao 869.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu i pobio bi sve na stotine milja okolo. Kažu, da padne na San Francisko, ne samo što bi pobio sve u S.F. i okolini, nego bi aktivirao i čuvenu pukotinu u blizini, i izazvao zemljotrese. P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect"
nauka.373 lexus, -> #372, mmarkovic
=> "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid ( unet => P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect" Prince of Persia :) Carmen Sandiego :))
nauka.374 mmarkovic, -> #373, lexus
> => "Brother Bund", koji ima ugrađenu simulaciju. Takav asteroid > => P.S. Pomenuta firma je poznatija po programu "3D home architect" > > Prince of Persia :) Pazi stvarno! Nisam u toku ;) Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je jednom u 1000 godina! Bilo je to davno, ali se dobro sećam ;), kanda toga nije bilo u zadnjih 1000 godina ?
nauka.375 mileusna, -> #372, mmarkovic
>> Bio si u pravu, ne bi bilo globalnih posledica. >> kao 869.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu i pobio bi sve na >> stotine milja okolo. A dino_ubica? Koliki je prečnik imao, ako je postojao? :)
nauka.376 mmarkovic, -> #375, mileusna
> A dino_ubica? Koliki je prečnik imao, ako je postojao? :) Nisam našao pouzdaniji izvor, ali evo šta kaže Artur Klark u romanu "Božji čekić". > Sva zbivanja smeštena u prošlost dogodila su se u vremenima > i na mestima koja su navedena; sva ona iz budućnosti su moguća. > A jedno je izvesno. Ranije ili kasnije, srešćemo Kali. > : > : > TREĆI SUSRET > > MEKSIČKI ZALIV PRE 65.000.000 GODINA > > Pristigla je pravo odozgo, probivši rupu širine deset kilometara > kroz atmosferu i izazvaši tako visoku temperaturu da je i vazduh počeo da > gori. Kada je udarila o tle, stena se pretvorila u tečno stanje i stala > da se širi u talasima visokim poput planine; ohladila se tek kada je > napravila krater prečnika dve stotine kilometara. > To je bio tek početak nesreće: a onda je nastupila prava tragedija. > Nitro-oksidi padali su iz vazduha u obliku kiše, pretvorivši more > u kiselinu. Oblaci čađi iz spaljenih šuma zatamnili su nebo, skrivajući > mesecima Sunce. Temperatura je širom sveta naglo opala, pobivši većinu > većinu biljaka i životinja koje su preživele prvobitnu kataklizmu. Mada > će izvesne vrste nastaviti da životare još milenijumima, vladavina > velikih reptila bila je okončana. > Časovnik evolucije bio je ponovo podešen; otpočelo je odbrojavanje > za pojavu Čoveka. > Bilo je to otprilike pre 65.000.000 godina.
nauka.377 vitez.koja, -> #374, mmarkovic
#=> Bilo je to davno, ali se dobro sećam ;), kanda toga nije bilo u #=> zadnjih 1000 godina ? Možda smo imali sreće, pa smo ga omašili koji put? sk
nauka.378 mmarkovic, -> #377, vitez.koja
> Možda smo imali sreće, pa smo ga omašili koji put? Izgleda...
nauka.379 snemcev, -> #374, mmarkovic
>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je >> jednom u 1000 godina! Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 godina... Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini verodostojnijim...
nauka.380 mmarkovic, -> #379, snemcev
>>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te >>> veličine je jednom u 1000 godina! > > Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 > godina... Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini > verodostojnijim... Moguće i nadajmo se, ovo je ispisao dotični program.
nauka.381 nenad, -> #379, snemcev
>>> Inače, bitnija stvar: verovatnoća sudara sa asteroidom te veličine je >>> jednom u 1000 godina! > > Čini mi se da na Sky Newsu rekoše jednom u 100,000,000 godina... > Ko greši, ne znam, ali mi se podatak sa Skya čini verodostojnijim... Ma vraga je verodostojan, sigurno nije tako okrugla cifra... ;)
nauka.382 basrak,
Sorry na dužini, ali mislim da zavređuje da ostane u SOR-u: The Nobel Prize for Physics (1901-1994) updated 12-OCT-1994 by SIC --------------------------------------- original by Scott I. Chase The following is a complete listing of Nobel Prize awards, from the first award in 1901. Prizes were not awarded in every year. The description following the names is an abbreviation of the official citation. 1901 Wilhelm Konrad Roentgen X-rays 1902 Hendrik Antoon Lorentz Magnetism in radiation phenomena Pieter Zeeman 1903 Antoine Henri Bequerel Spontaneous radioactivity Pierre Curie Marie Sklowdowska-Curie 1904 Lord Rayleigh Density of gases and (a.k.a. John William Strutt) discovery of argon 1905 Pilipp Eduard Anton von Lenard Cathode rays 1906 Joseph John Thomson Conduction of electricity by gases 1907 Albert Abraham Michelson Precision meteorological investigations 1908 Gabriel Lippman Reproducing colors photographically based on the phenomenon of interference 1909 Guglielmo Marconi Wireless telegraphy Carl Ferdinand Braun 1910 Johannes Diderik van der Waals Equation of state of fluids 1911 Wilhelm Wien Laws of radiation of heat 1912 Nils Gustaf Dalen Automatic gas flow regulators 1913 Heike Kamerlingh Onnes Matter at low temperature 1914 Max von Laue Crystal diffraction of X-rays 1915 William Henry Bragg X-ray analysis of crystal structure William Lawrence Bragg 1917 Charles Glover Barkla Characteristic X-ray spectra of elements 1918 Max Planck Energy quanta 1919 Johannes Stark Splitting of spectral lines in E fields 1920 Charles-Edouard Guillaume Anomalies in nickel steel alloys 1921 Albert Einstein Photoelectric Effect 1922 Niels Bohr Structure of atoms 1923 Robert Andrew Millikan Elementary charge of electricity 1924 Karl Manne Georg Siegbahn X-ray spectroscopy 1925 James Franck Impact of an electron upon an atom Gustav Hertz 1926 Jean Baptiste Perrin Sedimentation equilibrium 1927 Arthur Holly Compton Compton effect Charles Thomson Rees Wilson Invention of the Cloud chamber 1928 Owen Willans Richardson Thermionic phenomena,Richardson's Law 1929 Prince Louis-Victor de Broglie Wave nature of electrons 1930 Sir Chandrasekhara Venkata Raman Scattering of light, Raman effect 1932 Werner Heisenberg Quantum Mechanics 1933 Erwin Schrodinger Atomic theory Paul Adrien Maurice Dirac 1935 James Chadwick The neutron 1936 Victor Franz Hess Cosmic rays Carl D. Anderson The positron 1937 Clinton Joseph Davisson Crystal diffraction of electrons George Paget Thomson 1938 Enrico Fermi New radioactive elements 1939 Ernest Orlando Lawrence Invention of the Cyclotron 1943 Otto Stern Proton magnetic moment 1944 Isador Isaac Rabi Magnetic resonance in atomic nuclei 1945 Wolfgang Pauli The Exclusion principle 1946 Percy Williams Bridgman Production of extremely high pressures 1947 Sir Edward Victor Appleton Physics of the upper atmosphere 1948 Patrick Maynard Stuart Blackett Cosmic ray showers in cloud chambers 1949 Hideki Yukawa Prediction of Mesons 1950 Cecil Frank Powell Photographic emulsion for meson studies 1951 Sir John Douglas Cockroft Artificial acceleration of atomic Ernest Thomas Sinton Walton particles and transmutation of nuclei 1952 Felix Bloch Nuclear magnetic precision methods Edward Mills Purcell 1953 Frits Zernike Phase-contrast microscope 1954 Max Born Fundamental research in QM Walther Bothe Coincidence counters 1955 Willis Eugene Lamb Hydrogen fine structure Polykarp Kusch Electron magnetic moment 1956 William Shockley Transistors John Bardeen Walter Houser Brattain 1957 Chen Ning Yang Parity violation Tsung Dao Lee 1958 Pavel Aleksejevic Cerenkov Interpretation of the Cerenkov effect Il'ja Mickajlovic Frank Igor' Evgen'evic Tamm 1959 Emilio Gino Segre The Antiproton Owen Chamberlain 1960 Donald Arthur Glaser The Bubble Chamber 1961 Robert Hofstadter Electron scattering on nucleons Rudolf Ludwig Mossbauer Resonant absorption of photons 1962 Lev Davidovic Landau Theory of liquid helium 1963 Eugene P. Wigner Fundamental symmetry principles Maria Goeppert Mayer Nuclear shell structure J. Hans D. Jensen 1964 Charles H. Townes Maser-Laser principle Nikolai G. Basov Alexander M. Prochorov 1965 Sin-Itiro Tomonaga Quantum electrodynamics Julian Schwinger Richard P. Feynman 1966 Alfred Kastler Study of Hertzian resonance in atoms 1967 Hans Albrecht Bethe Energy production in stars 1968 Luis W. Alvarez Discovery of many particle resonances 1969 Murray Gell-Mann Quark model for particle classification 1970 Hannes Alfven Magneto-hydrodynamics in plasma physics Louis Neel Antiferromagnetism and ferromagnetism 1971 Dennis Gabor Principles of holography 1972 John Bardeen Theory of superconductivity Leon N. Cooper J. Robert Schrieffer 1973 Leo Esaki Tunneling in superconductors Ivar Giaever Brian D. Josephson Super-current through tunnel barriers 1974 Antony Hewish Discovery of pulsars Sir Martin Ryle Pioneering radioastronomy work 1975 Aage Bohr Structure of the atomic nucleus Ben Mottelson James Rainwater 1976 Burton Richter Discovery of the J/Psi particle Samual Chao Chung Ting 1977 Philip Warren Anderson Electronic structure of magnetic and Nevill Francis Mott disordered solids John Hasbrouck Van Vleck 1978 Pyotr Kapitsa Liquefaction of helium Arno A. Penzias Cosmic Microwave Background Radiation Robert W. Wilson 1979 Sheldon Glashow Electroweak Theory, especially Steven Weinberg weak neutral currents Abdus Salam 1980 James Cronin Discovery of CP violation in the Val Fitch asymmetric decay of neutral K-mesons 1981 Kai M. Seigbahn High resolution electron spectroscopy Nicolaas Bloembergen Laser spectroscopy Arthur L. Schawlow 1982 Kenneth G. Wilson Critical phenomena in phase transitions 1983 Subrahmanyan Chandrasekhar Evolution of stars William A. Fowler 1984 Carlo Rubbia Discovery of W,Z Simon van der Meer Stochastic cooling for colliders 1985 Klaus von Klitzing Discovery of quantum Hall effect 1986 Gerd Binning Scanning Tunneling Microscopy Heinrich Rohrer Ernst August Friedrich Ruska Electron microscopy 1987 Georg Bednorz High-temperature superconductivity Alex K. Muller 1988 Leon Max Lederman Discovery of the muon neutrino leading Melvin Schwartz to classification of particles in Jack Steinberger families 1989 Hans Georg Dehmelt Penning Trap for charged particles Wolfgang Paul Paul Trap for charged particles Norman F. Ramsey Control of atomic transitions by the separated oscillatory fields method 1990 Jerome Isaac Friedman Deep inelastic scattering experiments Henry Way Kendall leading to the discovery of quarks Richard Edward Taylor 1991 Pierre-Gilles de Gennes Order-disorder transitions in liquid crystals and polymers 1992 Georges Charpak Multiwire Proportional Chamber 1993 Russell A. Hulse Discovery of the first binary pulsar Joseph H. Taylor and subsequent tests of GR 1994 Bertram N. Brockhouse Neutron scattering experiments Clifford G. Shull
nauka.383 basrak,
Einstein Manuscript on Sale Shows Science Can Be Art By ROBIN POGREBIN (New York Times, March 15) ... The 72-page untitled manuscript was written in 1912, seven years after the "special" theory was first published. The manuscript's further insights were widely disseminated, but the paper itself was not published; and except for a fleeting moment when the document was put up for auction in 1987, it has never been available to scholars or the public. On Saturday, at Sotheby's, the manuscript is to be auctioned once more. It is expected to bring as much as $6 million -- more than what a classic example of Monet's "Water Lilies" sold for last fall. ... einstein.zip
nauka.384 obren, -> #382, basrak
> Sorry na dužini, ali mislim da zavređuje da ostane u SOR-u: > > The Nobel Prize for Physics (1901-1994) updated 12-OCT-1994 > by SIC --------------------------------------- original by > Scott I. Chase Odličan prilog! :) Imaš li još ovoga (medicina, književnost, ... ) ?
nauka.385 .andrew,
INTERESUJE LI VAS ASTRONOMIJA ILI MISTIKA ? PRIDRUZITE SE GRUPAMA ASTRONOMIJA I XFILES :) MAILUJ TE MI AKO STE ZAINTERESOVANI !!!
nauka.387 basrak, -> #384, obren
> Imaš li još ovoga (medicina, književnost, ... ) ? Sorry. I na ovo sam zaista slučajno nabasao. Ali ako budem nešto pronašao, naravno da šaljem...
nauka.389 rjovic,
Iz stampe je izasla kniga "Sarena igra senki", Stanislave Skoric. U predgovoru izdanja stoji: Dugo sam se dvoumila da li da napise ovu knjigu. Potreba da je stvorim dugo je tinjala u meni, a raplamsale se odjednom, kao da je sama zelela da sto pre krene ka vama. Knjiga je napisana kao prirucnik i proizvod je mog dugogodisnjeg, kazu, vrlo uspesnog rada. Sve istine i sva znanja koja sam radeci kao regresoterapeut primila kao Boziji dar, nisam mogla da smestim u ovu knjigu. Ostalo je mnogo toga neiskazanog, cak i nenaslucenog. Knjiga nema cilj da odgovori na sva pitanja, jer je njih bezbroj, ali ima zadatak da u vama probudi zelju za znanjem i za istinom. Odgovori na sva vasa pitanja nalaze se u vama. Ne ustrucavajte se da pitate jer samo tako mozete dobiti odgovor. Nikako ne mislim da vi treba da postanete regresoterapeuti citajuci ovu knjigu i da radite regresoterapiju na osnovu uputstva koja se nalaze u njoj. To bi bilo isto kao kada biste na osnovu prirucnika iz anatomije radili operaciju srca. Sumnjam da bi neko od vas preuzeo na sebe takav rizik. Regresoterapija nije nista manje rizican poduhvat i zato vam savetujem da pre nego sto pocnete prakticno da primenjujete knjigu, prodjete kroz prakticnu obuku za regresoterapeuta i na taj nacin eliminisete moguce posledice nestrucnog rada. Prolaskom kroz obuku saznacete da li ste u stanju da radite ovaj posao, da li je taj posao uopste za vas. Ponavljam, regresoterapija je samo jedna od mnogih mogucnosti da stignete do sebe, a ova knjiga samo sansa da napravite izbor. I ne zaboravite, zivot je iluzija, carolija Duse, balon od pene, i tek sto ste ga uhvatili, on nestaje... Stanislava Skoric, se inace bavi nehipnotickom regresoterapijom, i pored nje drzi skolu ezotericne filozofije i skolu za regresoterapeute. Pozdrav, Relja
nauka.392 ilazarevic, -> #389, rjovic
> Stanislava Skoric, se inace bavi nehipnotickom regresoterapijom, i > pored nje drzi skolu ezotericne filozofije i skolu za > regresoterapeute. Ima li diplomu psihologa?
nauka.393 dr.s, -> #392, ilazarevic
/* Ima li diplomu psihologa? Je*ale vas diplome... Ortak koji studira gradjevinu ponudio neku kompjtersku animaciju nekoj nasoj privatnoj firmi. Pogledali oni; odusevili se; predlog stigao do direktora (marketinga ili generalnog) i ovaj odbio, jer ortak nije imao diplomu fakulteta... A svuda je tako... bar u nasoj zamlji. Ne gledaju sta i koliko znas, nego da l' imas diplomu.
nauka.394 ilazarevic, -> #393, dr.s
> Je*ale vas diplome... Izvini, ali ovde se radi o regresoterapiji, a ne o nekom crtežu u AutoCAD-u. Nestručna regresoterapija može da dovede do strašnih posledica. Kakve veze uopšte ima regresoterapija sa nekom ezoteričnom filozofijom?!
nauka.395 rjovic, -> #394, ilazarevic
██ Nestrucna regresoterapija moze da dovede do strasnih posledica. Potpuno si upravu. Posledice nestrucno vodjene, i uopste nestrucno otpocete regresije mogu biti katastrofalne. Posto sam prisustvovao nekim terapijama, a i dosta sam citao o tome dajem sebi za pravo da kazem da sarlatan u tom poslu moze biti vise nego opasan. ██ Kakve veze uopste ima regresoterapija sa nekom ezotericnom filozofijom?! Temelj cele prie o reinkarnacijama i dobar deo "putovanja kroz zivote" se nalazi u ezotericnoj filozofiji. Pozdrav, Relja
nauka.396 ilazarevic, -> #395, rjovic
> Temelj cele prie o reinkarnacijama i dobar deo "putovanja kroz > zivote" se nalazi u ezotericnoj filozofiji. Nije regresoterapija vezana isključivo za reinkarnaciju. Regresija može da se izvede i bez pretpostavke o mogućnosti reinkarnacije. Pacijent se može vratiti do one tačke do koje dopire njegovo sećanje. To što terapeut navodi pacijenta da priča o prethodnom životu nije dokaz da reinkarnacija postoji. Moguće je da je sve što pacijent tvrdi o svom prošlom životu samo podsvesna konstrukcija.
nauka.397 rjovic, -> #396, ilazarevic
██ To sto terapeut navodi pacijenta da prica o prethodnom zivotu nije ██ dokaz da reinkarnacija postoji. Moguce je da je sve sto ██ pacijent tvrdi o svom proslom zivotu samo podsvesna ██ konstrukcija. Sve zavisi od terapeuta. Fantaziranje sigurno postoji kada regresiju izvodi sarlatan, ali ono sto sam ja gledao se ne moze bas tako lako svrstati u tu kategoriju. U terapijama kojima sam ja prisustvovao nikakvog navodjenja nije bilo. Terapeut je postavljao pitanja tipa: "Sta sada vidite?", na sta su stizali odgovori, a terapeut bi sugerisao pacijentu da se krece po "prostoru" koji sam pacijent vidi. Druga cinjenica koja govori da mastanja tesko moze postojati pri terapiji je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Sem toga (mada se i to moze negirati), pri nehipnotickim regresijama i terapeut i pacijent na tom "putovanju" vide isto. Terapeut ne moze pratiti pacijenta u njegovim fantazijama, jer i on ne vidi, vec se samo mogu kratati zajedno u stvarnom prostoru... Pozdrav, Relja
nauka.398 velicko, -> #397, rjovic
>+ je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore >+ jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Jel ovo zvanično potvrđeno, ili je samo tema za filmove, treća oka i sl. ;) ? Šta zvanična psihijatrija kaže o tome?
nauka.399 rjovic, -> #398, velicko
██ Sta zvanicna psihijatrija kaze o tome? U SAD je regresoterapija prihvacena kao jedna od zvanicnih medicinskih nacina za lecenje fobija. Naime postavljena je predpostvka da mnogi ljudski strahovi svoj koren imaju u predhodnim karnacijama, sto je donekle i potvrdjeno relativno velikim brojem pacijenata koji su nakon profesionalno izvedene regresoterapije ostali bez tih strahova. Pokazano je da je pri takvom lecenju nehipnoticka terapija mnogo efektnija. Pozdrav, Relja
nauka.400 ilazarevic, -> #397, rjovic
> Druga cinjenica koja govori da mastanja tesko moze postojati pri > terapiji je da u hipnotickim regresijama ljudi ne retko progovore > jezikom koji u tom zivotu nikada nisu ni culi niti znali. Možda je rešenje (?) u kolektivnoj svesti, koja čuči zarobljena u neupotrebljivom većem delu mozga. Teško mi je da poverujem u reinkarnaciju :)
nauka.401 mmtosic, -> #399, rjovic
>> U SAD je regresoterapija prihvacena kao jedna od zvanicnih >> medicinskih nacina za lecenje fobija. Nov sam ovde pa se izvinjavam što ću možda pitati nešto na šta je već odgovoreno. Jel' ima neka literatura o ovome (mislim naravno na onu u elektronskom obliku) - neki faq ili tome slično?
nauka.402 mmtosic, -> #400, ilazarevic
>> Možda je rešenje (?) u kolektivnoj svesti, koja čuči zarobljena u >> neupotrebljivom većem delu mozga. Šta je to kolektivna svest? Da nije to nešto kao OS plus osnovni paket alatki? Da li je taj `neupotrebljivi veći deo mozga' stvarno neupotrebljiv, ili mi neznamo kako ga ovaj deo za koji znamo upotrebljava? Stvarno me interesuje, ne zadevam kavgu. :)
nauka.403 rjovic, -> #401, mmtosic
██ Jel' ima neka literatura o ovome (mislim naravno ██ na onu u elektronskom obliku) - neki faq ili tome slicno? U elektronskom obliku nisam video nikakvu literaturu, a u papirnom je ima dosta, samo i tu treba voditi racuna sta se uzima... Pozdrav, Relja
nauka.404 rjovic, -> #400, ilazarevic
██ Mozda je resenje (?) u kolektivnoj svesti, koja cuci ██ zarobljena u neupotrebljivom vecem delu mozga. Hm :). Vidi u ezoteriji postoji termin OPSTEG ZNANJA kako i teorija da nista sto mi ne znamo ni ne mozemo da naucimo. Princip onoga sto mi zovemo ucenjem se, po toj filzofiji, zasniva na prisecanju onoga sto vec znamo na osnovu, recimo citanja iz udzbenika ili slusanju predavanja ili... Mogao bih dosta da napisem o tome, ali nisam siguran da ljude interesuje takva prica... ██ Tesko mi je da poverujem u reinkarnaciju :) Potpuno te shvatam. U stvari i ja sam bio skeptik, dok radeci na jednom projektu nisam upoznao par ljudi koji se zaista profesionalno (?) bave tim, ajde da ih nazovemo, onostranim stvarima i ezotericnom filozofijom. Zahvaljujuci tom, sada vec prijateljstvu, imao sam prilike da nesto od tih stvari osetim na svojoj kozi, nesto posmatram kako rade na sebi ili drugima, i dosta citam one prave literature. Mogu sam da kazem da za vecinu onih stvari za koje sam pricao da su nemoguce i da pripadaju sto bajkama sto glupostima sada mislim prilicno drugacije... Pozdrav, Relja
nauka.405 rjovic, -> #402, mmtosic
██ Da li je taj `neupotrebljivi veci deo mozga' ██ stvarno neupotrebljiv, ili mi neznamo kako ga ovaj deo za koji ██ znamo upotrebljava? Istrazivanja sprovedena u SADu pokazala su da prosecan intelektualac koristi svega do 30% mogucnosti svog mozga, a prosecan covek maksimalno 20%. E sada se postavlja pitanje kako preci te pragove. Odgovora je mnogo, a u svetu se puno para zaradjuje na kojekakve kvazi metode koji ti to omogucavaju. Postoji i par njih koji, navodno, to vrlo uspesno omogucuju... Pozdrav, Relja
nauka.406 dr.s, -> #396, ilazarevic
/* Moguce je da je sve sto pacijent tvrdi o svom proslom zivotu samo podsvesna /* konstrukcija. A podsvesna konstrukcija je i kad pacijent odlicno koristi jezik za koji do tada nije ni cuo? Sto je dobra ova podsvest... :)
nauka.407 ilazarevic, -> #402, mmtosic
> upotrebljava? Stvarno me interesuje, ne zadevam kavgu. :) Ne znam ni ja šta je kolektivna svest, pošto niko nije dokazao da postoji. Moja pretpostavka je da je to neki podsvesni mehanizam koji vuče korene od naših životinjskih predaka, neki zajednički osećaj (?).
nauka.408 mmtosic, -> #403, rjovic
>> U elektronskom obliku nisam video nikakvu literaturu, a u papirnom >> je ima dosta, samo i tu treba voditi racuna sta se uzima... Jel' možeš da daš neki predlog, al' da ne bude za profesionalce, već za znatiželjne? :)
nauka.409 mmtosic, -> #405, rjovic
>> E sada se postavlja pitanje kako preci te pragove. Odgovora je mnogo, >> a u svetu se puno para zaradjuje na kojekakve kvazi metode koji ti to >> omogucavaju. Postoji i par njih koji, navodno, to vrlo uspesno >> omogucuju... Ako već nisam postao dosadan, jel' može neka informacija o ovima iz zadnje rečenice? :)
nauka.410 mmtosic, -> #404, rjovic
>> Mogao bih dosta da napisem o tome, ali nisam siguran da ljude interesuje >> takva prica... Mene interesuje. >> Mogu sam da kazem da za >> vecinu onih stvari za koje sam pricao da su nemoguce i da pripadaju >> sto bajkama sto glupostima sada mislim prilicno drugacije... A kad sam već u radnji :), ja bih malo i od ovoga. Ustvari, ja bih više, al' ne smem da kažem. :) Zrno po zrno, ...
nauka.411 basrak,
Evo jedan vrlo zanimljiv tekst, ali nažalost ne znam ime autora. Sledi par isečaka: The Beginning Of Time In this lecture, I would like to discuss whether time itself, has a beginning, and whether it will have an end. ... But it seems that quantum effects can remove the most objectionable feature, of singularities in classical General Relativity. This is that the classical theory, does not enable one to calculate what would come out of a singularity, because all the Laws of Physics would break down there. ... It seems that Quantum theory, on the other hand, can predict how the universe will begin. Quantum theory introduces a new idea, that of imaginary time. Imaginary time may sound like science fiction, and it has been brought into Doctor Who. But nevertheless, it is a genuine scientific concept. One can picture it in the following way. One can think of ordinary, real, time as a horizontal line. On the left, one has the past, and on the right, the future. But there's another kind of time in the vertical direction. This is called imaginary time, because it is not the kind of time we normally experience. But in a sense, it is just as real, as what we call real time. ... In fact, James Hartle of the University of California Santa Barbara, and I have proposed that space and imaginary time together, are indeed finite in extent, but without boundary. They would be like the surface of the Earth, but with two more dimensions. ... If space and imaginary time are indeed like the surface of the Earth, there wouldn't be any singularities in the imaginary time direction, at which the laws of physics would break down. ... beg_time.zip
nauka.412 dr.s, -> #400, ilazarevic
/* Mozda je resenje (?) u kolektivnoj svesti, koja cuci zarobljena u /* neupotrebljivom vecem delu mozga. Naucno je utvrdjeno da covek po rodjenju ne moze da koristi vise od 50% mozga. Navodno u toku trudnoce atrofira dobar deo pomenutog organa. Najverovatnije da necemo skoro saznati cemu sluzi taj procenat koji ne koristimo; bar ne dok nismo u stanju da sprecimo atrofiranje mozga tokom trudnoce. A i inace je mozak jako neispitana stvar... skoro k'o svemir. :) /* Tesko mi je da poverujem u reinkarnaciju :) A u sta verujes?
nauka.413 ilazarevic, -> #404, rjovic
> nista sto mi ne znamo ni ne mozemo da naucimo. Princip onoga sto mi > zovemo ucenjem se, po toj filzofiji, zasniva na prisecanju onoga sto > vec znamo na osnovu, recimo citanja iz udzbenika ili slusanju > predavanja ili... Da, sećam se iz škole da je neki od viđenijih filozofa zastupao takvo gledište (ali ne mogu da se setim koji, pogledaću). Ipak, to je samo jedno tumačenje. Lično sam naklonjeniji teorijama koje se više zasnivaju na tvrdoj nauci, a manje na čistoj filozofiji.
nauka.414 ilazarevic, -> #406, dr.s
> A podsvesna konstrukcija je i kad pacijent odlicno koristi jezik za > koji do tada nije ni cuo? Sto je dobra ova podsvest... :) Zašto da ne? Ako je tačna pretpostavka da čovek ne može da zna ono što nije deo opšteg znanja, celokupnom znanju ljudske rase može se pristupiti iz svakog od pojedinačnih mozgova. Liči na Gaiu.
nauka.415 rjovic, -> #408, mmtosic
██ Jel' mozes da das neki predlog, al' da ne bude za ██ profesionalce, vec za znatizeljne? :) Pa ako te interesuje prica o reinkarnacijama od srca :) ti preporucujem knjigu "Sarena igra senki" koju po najpovoljnijim uslovima mozes kupiti kod same autorke. Ako te interesuje kontakt telefon reci pa da ti ga saljem na mail. Kniga je radjena skoro na nivou "lepe knizevnosti (sto kazu nasi teoreticari :)) )" i predstavlja lep sklop teorije i opisa tehnike nehipnoticke regresije i iskustava iz rada, tj. prica koje su videli/pricali pacijenti pri terapiji. Pozdrav, Relja
nauka.416 rjovic, -> #410, mmtosic
██ A kad sam vec u radnji :), ja bih malo i od ovoga. Ustvari, ja ██ bih vise, al' ne smem da kazem. :) Zrno po zrno, ... Posto zaista ne znam da li je prica adekvatna ovoj konferenciji/temi predlazem da otvorim grupu pa da se tamo lepo raspisemo o svemu "paranormalno". Pozdrav, Relja
nauka.417 rjovic, -> #413, ilazarevic
██ Licno sam naklonjeniji teorijama koje ██ se vise zasnivaju na tvrdoj nauci, a manje na cistoj ██ filozofiji. Delimicno se slazem, mada kada sam pokusao da primenim jednu od tehnika koje omogucavaju vid pristupa Znanju i seo da ucim za ispiti priznajem da mi je ucenje islo neverovatno brzo i lako i da to sto sam to sto sam za to vreme procitao sjajno zapamtio. Kada sam izasao iz tog moda (sta ti je profesionalna deformacija korisnika racunara :) ), nisam uspeo ponovo da se vratim u njega. Postavlja se pitanje da li je ta tehnika tehnika za pristup Znanju ili je to tehnika za povecanje koncentracije i moci pamcenja? Pozdrav, Relja
nauka.418 milan, -> #411, basrak
> Evo jedan vrlo zanimljiv tekst, ali nažalost ne znam ime autora. > Sledi par isečaka: Stiven Hoking (Stephen Hawking) američki fizičar engleskog porekla. Iako faktički potpuno nepokretan (u kolicima, a koristi sintetizator glasa da govori pošto su mu se i mišići lica oaralisali) i dalje je aktivan. Poznat je po teorijskim konceptima crnih rupa koje su, u vreme kada ih je on formulisao, izazivale velike sporove. Danas se smatraju skoro potpuno dokazanim. U teorijskoj kosmologiji zastupa koncept struna a ne inflacije. Pre desetak godina strune (pretpostavka da elementarne čestice nisu tačke nego jednodimenzionalna "vlakna" koja se "zapetljavaju" i "otpetljavaju") su bile veoma u modi ali sada izlaze a inflatorni model dobija na reputaciji. Stoga je Hoking poslednjih par godina malo "izvan igre". Pl poz M
nauka.419 vitez.koja, -> #416, rjovic
#=> Posto zaista ne znam da li je prica adekvatna ovoj #=> konferenciji/temi predlazem da otvorim grupu pa da se tamo lepo #=>" raspisemo o svemu paranormalno". Ne, nastavite ovde ili u razno, meni je svejedno, ali ne u grupu... sk