CIVIL.9

24 Apr 1995 - 30 Sep 1996

Topics

  1. filozofija (206)
  2. religija (883)
  3. istorija (67)
  4. nauka (615)
  5. umetnost (176)
  6. knjizevnost (552)
  7. film (1293)
  8. dileme (281)
  9. o.jeziku (686)
  10. oko.sveta (823)
  11. enciklopedija (11)
  12. skola (616)
  13. licni.stav (2034)
  14. cyber.culture (67)
  15. hedonizam (1158)
  16. galerija (462)
  17. civ.savet (70)

Messages - skola

skola.306 supers, -> #303, balsa
>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >> longa, sed vero facilior est? Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? Za prosečnog bivšeg učenika latinskog, naravno. //Neka, ne moraš da se trudiš...gulp...//
skola.307 balsa, -> #306, supers
>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >> longa, sed vero facilior est? >Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? >Za prosečnog bivšeg učenika latinskog, naravno. Gore sam te pitao: "Misliš li da možeš da prevedeš ovu rečenicu, koja nije dugačka, već zaista veoma laka?" Jer, prethodno si napisao da ti je ostalo taman toliko da si u stanju da prevedeš "nešto razumno kratko na latinskom". A to gore su *elementarne* stvari, prezent, infinitivi, jedna imenica i dve zamenice, jedan komparativ prideva, nikakvi izuzeci, a rečenica je barem razumno kratka. E, da se ne razmećem više. :) Razume se da od srednjoškolca (prirodnog smera) niko ne očekuje da na kraju školovanja može da čita Ovidija ili Tacita (tek TO se zove duga i teška rečenica), nego naprotiv -- u programu se nalazi ono *najosnovnije* i *najnužnije*! Može biti da je i to nekom 'morbidno' i 'preobimno', ali svaka dalja redukcija bi svela nastavu na puko zezanje sa latinskim citatima i anegdotama o carevima. Možemo se raspravljati da li je onda latinskom uopšte mesto u gimnaziji prirodnog smera, ja mislim da jeste. To što uče ne mož' da bude elementarnije. balša -- ...Qui volat, valet. Qui valet, volat. Qui non volat, non valet.
skola.308 gerber, -> #305, supers
YR>*> Postavlja se pitanje šta je uopšte cilj učenja latinskog tokom jedne YR>*> godine? Da li parlanje latinskog na konverzacionom nivou, ili čisto YR>*> upoznavanje sa principima jezika, da bi lakše pamtili izreke i stručne YR>*> izraze, i eventualno razumeli neke kraće odlomke? Pod pretpostavkom da osporavaš učenje latinskog u celini, a ne zašto je samo tokom jedne godine :), odgovor leži pre svega u poreklu gimnazijskog programa, gde je gimnazija (ne samo kod nas) zamišljena kao prestižna škola gde se obrađuje kako priroene nauke tako i društvene, a latinski je deo tradicije. Znači, nije u pitanju samo korisnost nekog predmeta, već opšte obrazovanje. Koga ne zanimaju pojedini segmenti istog, slobodan je da izabere školu koja daje usmereno, tj, specifično obrazovanje. Ne znam kakva je sada situacija kod nas sa stručnim srednjim školama. Nekda ih je bilo, ali osim Matematičke gimanzije nisu bile baš na glasu. Tako da većina ni mrtva ne bi upisala srednju-tehničku, ali zato ih pola predmeta u gimnaziji ič ne zanimaju, pa eto problema i kuknjave na programe gimnazija. Druga je stvar opšta nesposobnost da se kod nas napravi pravi stručan program za srednje škole, gde će se rešiti problem pripreme za dalji nastavak školovanja, a u isto vreme, izškolovati dovoljno stručni ljudi da se mogu sdekvatno zaposliti i bez nastavka daljeg školovanja. Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :)
skola.309 dejanr, -> #308, gerber
>> Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za >> razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) Pravo da ti kažem, ne razumem kako bi učenje latinskog jezika pomoglo logičkom načinu razmišljanja. Mislim da je njega nekada imalo smisla učiti, jer je bio jezik kojim su se pisala sva naučna dela. Danas, osim za lekare i par srodnih struka, ne znam kome je potreban. Bolje bi bilo učiti jedan živ jezik više.
skola.310 inferno, -> #304, supers
Ů│ ˙ Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i sa Ů│ ˙ nečim što ne želi ozbiljno da uči. kod nas.
skola.311 inferno, -> #308, gerber
Ů│ ˙ Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za Ů│ ˙ razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) :)))))) Kakve gluposti.. ko da je izmislila Milja Vujanovic ;)
skola.312 ilazarevic, -> #307, balsa
> ...Qui volat, valet. Qui valet, volat. Qui non volat, non valet. Dobro, ovo je stvarno lako :) Inače, ja uopšte nisam protiv učenja latinskog u gimnaziji, samo zato što se to meni lično mnogo sviđalo. Ne kažem da se sad sećam nečega što sam učio; dok sam ga učio, sviđao mi se. Sa druge strane, to što se meni latinski sviđa ne znači da treba da se uči u gimnaziji.
skola.313 gerber, -> #309, dejanr
YR>*> Pravo da ti kažem, ne razumem kako bi učenje latinskog jezika pomoglo YR>*> logičkom načinu razmišljanja. Mislim da je njega nekada imalo smisla Pravo da ti kažem - otkud znam :) Učio sam ga dve godine, ali slabo da se sećam ičega. Ali, kao što rekoh - Tako kažu, a gde je tu logika, pa to bi trebalo pitati g. Gaju Petrovića, autora odličnog udžbenika Logike :) Ali uopšte nije pitanje same logike učenja Latinskog već samog opredeljenja kako treba da izgleda školski sistem. Dakle, da li da postoje srednje škole koje će samo da pripreme učenike za određena polja njihovog interesovanja a da nema gimnazija tipa realki, ili da postoje i jedne i druge, ili da sve bude u rasulu pa kako se koje godine zalomi. način razmišljanja nadležnih se, čini mi se nije mnogo promenio od vremena usmerenih srednjih škola, kada je Psihlogija kao predmet izbačena iz (tadašnjih) gimnazija, a uvrštena u program srednje frizerske :>
skola.314 gerber, -> #311, inferno
YR>*> :)))))) Kakve gluposti.. ko da je izmislila Milja Vujanovic A ne. To je suviše jednostavna konstrukcija za nekadašnju heroinu Rane Radne (i kratkotrajne) revolucije, sada u ostavci, prešla na rad kao pripravnik kod Van Helsinga ;)
skola.315 superhik, -> #299, ikordic
=:> => jedne škole ne sme da bude krivično gonjen, tj. sme ali =:> =:> Bato, biti krivično gonjen ne znači i biti i kriv/osuđen. Ako =:> su po tebi svi koji su optuženi za nešto oma i krivi, =:> slobodan si se pridružiti snagama MUP-a, puni su takvih =:> genijalaca ;( Lapsus, ovaj zverak je osuđien! Usput, otkud ti podaci za MUP?
skola.316 supers, -> #310, inferno
>> Ů│ ˙ Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i >> sa Ů│ ˙ nečim što ne želi ozbiljno da uči. >> >> kod nas. Baš to je ono što me strahovito nervira. Volim svoju zemlju, ali ispada da se u njoj ne možeš ljudski ni školovati.
skola.317 supers, -> #308, gerber
>> Znači, nije u pitanju samo korisnost nekog predmeta, već opšte >> obrazovanje. Koga ne zanimaju pojedini segmenti istog, slobodan je >> da izabere školu koja daje usmereno, tj, specifično obrazovanje. Eh, pošto kod nas nema drugih srednjih škola osim gimnazija i tehničko- tehnološko-metalskih, uz poneku medicinsku, taj koga ne zanimaju pojedini segmenti gimnazijskog programa a ne želi uskostručno ukalupljivanje, slobodan je da se slika! Tužno je što kod nas u gimnazijama praktično nema izbornih predmeta. Neko ne želi da uči latinski, neko ne želi informatiku. Gimnzaija pruža smešno mali izbor: učiti svašta a posebno prirodne nauke (matematički smer), učiti svašta a posebno društvene nauke (jezički smer) ili jednostavno učiti svašta (opšti smer). Jadno. >> Inače, smatra se da je učenje Latinskog jezika izuzetno dobro za >> razvijanje radnih sposobnosti i logičkog načina razmišljanja :) Ne sporim da je latinski koristan, i to ne samo za suve treninge nego ima i praktičnu primenu. žak ne mislim da ga treba izbaciti. Ali se gradivo mora smanjiti. Prirodni smer na idiotski način kroz godinu dana protrčava kroz celokupnu latinsku gramatiku. Svake nedelje po jedna deklinacija ili vreme. Koji se strani jezik u bilo kojoj školi uči tim tempom?
skola.318 supers, -> #307, balsa
>> Gore sam te pitao: "Misliš li da možeš da prevedeš ovu >> rečenicu, koja nije dugačka, već zaista veoma laka?" Jer, >>>> Putasne te potesse transferre hanc sententiam, quae non >>>> longa, sed vero facilior est? >> >>> Šta je onda po tebi duga i teška rečenica? Zar iz mog odgovora nisi video da mi je kontekst jasan? Da budem iskren, uzdržao sam se od eksplicitnog prevoda jer prevrnuvši tri rečnika nišam našao potesse i putare. Dakle, ako je bila elementarna gramatika, za leksiku baš i nisam siguran. Ili, osim što uči latinski, svaki srednjoškolac mora da poseduje i neki bolji rečnik koji meni nije poznat? >> raspravljati da li je onda latinskom uopšte mesto u gimnaziji >> prirodnog smera, ja mislim da jeste. To što uče ne mož' da bude >> elementarnije. Ma, da bi učenje latinskog dobilo neku upotrebnu vrednost, ili se on mora proširiti na više godina ili da mu se proširi fond časova u prvoj godini. A ni za jedno ni za drugo na prirodnom smeru nema mesta u okviru postojeće šeme od cca. 6 časova dnevno. Zaboga, pa moraju se raditi i brojne druge stvari. A učiti nešto metodom zbrzavanja je dokazano loš sistem i takve stvari se ne smeju raditi čak ni pod izgovorom da se vremena nema dovoljno.
skola.319 gerber, -> #317, supers
YR>*> smešno mali izbor: učiti svašta a posebno prirodne nauke (matematički YR>*> smer), učiti svašta a posebno društvene nauke (jezički smer) ili YR>*> jednostavno učiti svašta (opšti smer). !!!!!!!!!! Šta i ovo su uveli ? YR>*> Jadno. Ono što izgleda najviše nedostaje je bilo kakva vizija celokupnog obrazovnog sistema. Kada bi već jednom zacrtali šta nam je u tom pogledu potrebno valjda bi se najzad našao neko i da osmisli kako da se to na najelegantniji način i ostvari. Ovako, ispada da imamo škole i fakultete jer to tako treba a ne zato što su nam potrebni obrazovani ili manje obrazovani, stručni ili manje stručni ljudi. Problem Latinskog je tu tek mali segment, čije rešenje na jedan ili drugi način ničim neće promeniti situaciju.
skola.320 balsa, -> #318, supers
>Zar iz mog odgovora nisi video da mi je kontekst jasan? >Da budem iskren, uzdržao sam se od eksplicitnog prevoda jer >prevrnuvši tri rečnika nišam našao potesse i putare. >Dakle, ako je bila elementarna gramatika, za leksiku baš i nisam siguran. >Ili, osim što uči latinski, svaki srednjoškolac mora da poseduje >i neki bolji rečnik koji meni nije poznat? "puto, 1." nema ni u jednom od tri (!) rečnika koja si gledao? Je l' smeš da se kladiš u šestomesečnu pretplatu? ;) Uzgred, glede rečnika latinskog, naša kultura ne stoji tu najbolje. Jedini (relativno) dobar rečnik je veliki Divkovićev "Latinsko - hrvatski rječnik", izašao prvi put još 1881. i od tada se preštampava. (Što ne znači da se gornji glagol ne nalazi i u svakom drugom manjem rečniku.) Ali zastranili smo već. Moja skromna primedba je trebalo da pokaže da je i latinski, zaboga, čitav jezik, bogat i razvijen, a ne kakav kulturni relikt, i da je i "nešto razumno kratko" (ali i dalje sasvim elementarno!) mnogo više od "Puella discipula est.", te da gradivo iz latinskog naprosto ne može biti više redukovano. >Ma, da bi učenje latinskog dobilo neku upotrebnu vrednost, ili se >on mora proširiti na više godina ili da mu se proširi fond časova >u prvoj godini. A ni za jedno ni za drugo na prirodnom smeru nema >mesta u okviru postojeće šeme od cca. 6 časova dnevno. Zaboga, pa moraju >se raditi i brojne druge stvari. >A učiti nešto metodom zbrzavanja je dokazano loš sistem i takve stvari >se ne smeju raditi čak ni pod izgovorom da se vremena nema dovoljno. To je istina. Ali, kad pogledaš, i nastava srpskog jezika je mnogo obimnija (koliko beše -- 5-6 časova nedeljno za prirodni smer?), pa poražavajuće veliki broj srednjoškolaca nije načisto ni s najosnovnijim pravopisnim pravilima. balša ----------------------------------------------11.318 ---
skola.321 supers, -> #319, gerber
>> YR>*> jednostavno učiti svašta (opšti smer). >> !!!!!!!!!! >> Šta i ovo su uveli ? Da, da. Naročito ih mnogo ima po unutrašnjosti, gde ih je mrzelo da vrše diferencijaciju na prirodni i društveni smer. U Beogradu je, čini mi se, 12-ta takva.
skola.322 supers, -> #320, balsa
>> Uzgred, glede rečnika latinskog, naša kultura ne stoji tu >> najbolje. Jedini (relativno) dobar rečnik je veliki Divkovićev >> "Latinsko - hrvatski rječnik", izašao prvi put još 1881. i od tada Ne da ne stoji najbolje, nego je očajno. Dešava se da ne mogu u rečnicima da nađem najobičnije priloge kao što je deinde... Bilo je još bisera, ali ne mogu sad da se setim. Divkovića (jel to ono zeleno debelo), naravno, nemam. >> Moja skromna primedba je trebalo da pokaže da je i latinski, zaboga, >> čitav jezik, bogat i razvijen, a ne kakav kulturni relikt, To je tačno. Ali ovo što imamo od nastave latinskog po organizaciji podseća na večernje kurseve za priučene šustere. Protrčavanje kroz gradivo, sa posebnom pažnjom da se slučajno neki pasiv ne ispusti. A kako se radnička klasa izobrazuje nedeljom uveče, opšte je poznato... >> To je istina. Ali, kad pogledaš, i nastava srpskog jezika je >> mnogo obimnija (koliko beše -- 5-6 časova nedeljno za prirodni >> smer?), pa poražavajuće veliki broj srednjoškolaca nije načisto >> ni s najosnovnijim pravopisnim pravilima. Problem je u tome što je predviđeno da se praktično sva bitna pravopisna pravila savladaju još u osnovnoj školi. Sećam se kako sam strepeo od srednje škole baš zbog srpskog "Ako sad u 8. razredu moramo sve ove glasovne đpromene da znamo, šta će tek biti u gimnaziji" Ali, prevario sam se. U gimnaziji je srpski čista književnost. Samo čitaj, čitaj, čitaj i tumači knjige onako kako profesor kaže. Možda nema 10 časova gramatike godišnje. Ministarstvo se uopšte ne uzbuđuje što pola ljudi piše "ne će te". Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% gimnazijalaca to pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen roman (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u drugom odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked questions i završili su posao...
skola.323 ilazarevic, -> #321, supers
> Da, da. Naročito ih mnogo ima po unutrašnjosti, gde ih je mrzelo da > vrše diferencijaciju na prirodni i društveni smer. U Beogradu je, > čini mi se, 12-ta takva. I Deseta je opšta.
skola.324 dejanr, -> #322, supers
>> Ministarstvo se uopšte ne uzbuđuje što pola ljudi piše "ne će te". >> Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% gimnazijalaca to >> pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen roman >> (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u drugom >> odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked questions >> i završili su posao... 100% saglasan. Zato toliko ljudi završi školu, a posle ne znaju pismo da napišu. Kao kada bi neko izučio silnu matematiku, a ne bi posle znao da sabere tri broja.
skola.325 gerber, -> #322, supers
YR>*> pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde je ispričan i rastumačen YR>*> roman (obično pogrešno), a oni koje i to mrzi (poput mene;>) se u YR>*> drugom odeljenju raspitaju koja su profesorkina frequently asked YR>*> questions i završili su posao... Zar nema više izuzetno popularne knjige koja je davala opšti komentar i siže za veći deo obavezne literature, pa se uz to pročita jedan odlomak, pa se onda još sam javiš da odgovaraš jer onda možeš sam birati o kom delu ćeš pričati ;))
skola.326 ratman,
B00000000000000 Ja sam, hvala Bogu, svoje skole poodavno prebrinuo a o Ph.D&post-doc skolama jos ne razmisljam preterano ozbiljno, i mada sam uvek u svim tim skolama bio prilicno blistav, imao sam obicaj da kazem: zbogom skolo, nisam te ni vol'o, ali posto sam na osnovu iskustva sa jednom vrlo mracnom sozi-nazi osnovnom skolom (tipa "Majstori, majstori"), i jednom dosta dobrom gimnazijom stekao dobar uvid u znacaj formalnog i neformalnog obrazovanja , ova tema me obicno ne ostavlja ravnodusnim. Kakva su sadasnja iskustva Sezamovaca o bivsoj VIII, danasnjoj III gimnaziji ? Meni je ostala u vrlo dobrom secanju, ali izgleda da se predavaci razilaze i odlaze u penziju i privatne skole..BTW, gde se nalaze po Beogradu te privatne skole? Ide li neko od Sezamovaca u neku od njih, i kakva su iskustva? Kao zagovornika liberalnog obrazovanja, interesuje me i sta Sezamovci misle o skolama tipa Summerhill-a (A.S. Neill: Summerhill- a Radical Approach to Children Rearing)? Pozdrav, Dejan
skola.327 zeljkoj, -> #237, paki
> Uostalom, sve da sam i zadržao u glavi informaciju da se > hemoglobin sastoji od toga-i-toga, gde ću posle s njom? Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet, tako da si tu informaciju mogao da smestiš negde pod 'razno'. Možda bi ti nekad zatrebala. :) Nije to hard disk koji možeš da napuniš za sat vremena. :)
skola.328 zeljkoj, -> #239, inferno
> ma ionako ne bi ništa korisno naučio. > Mi u Drapšinu učimo BASIC 2 godine, i u trećoj Fortran (pre > koliko decenija je beše izmišljen?)... FORTRAN je razvijen u IBM-u za njihov kompjuterčić IBM-708 1954. godine. > Umesto da nas bace na C ili nešto tako... Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu drugaricu čiji je ćale profesor na Mašinskom fakultetu, jednom sam malo otišao u posetu kod njega :) i ustanovio da se tamo mnooogo koristi taj jezik.
skola.329 zeljkoj, -> #243, inferno
> Ů│ ˙ Kad bi samo to učio, od toga bi takodje ostao samo jedan > delić, što Ů│ ˙ nije dovoljno. Nemoguće je zapamtiti sve što se > uči. > > moguće je. Teško. :)
skola.330 zeljkoj, -> #244, inferno
> jer ko želi da bude opšte obrazovan, taj će to saznati i bez > škole. Ko želi da bude opšte obrazovan, taj će se upisati u gimnaziju. :) > žovek može da primi određenu količinu informacija u svoj > mozak. žovek u toku svog života iskorišćava manje od 10 % kapaciteta svog mozga, tako da praktično može da primi neograničenu količinu informacija. > oblasti. Sa druge srane, ne može čovek ni da bude idiot koji > će da zna samo matemtiku (na primer) i ništa drugo. Takvom će > nedostajati Sad si uvredio pola Sezama. ;>
skola.331 zeljkoj, -> #254, dejanr
> (al' ona leva muzika kod koje niko ne peva) pa onda pitanje na > A/B/C, Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po rnd principu. :)
skola.332 zeljkoj, -> #259, ilazarevic
> Dosadno je, i samim tim zadaje glavobolju. A ko te tera da ih slušaš ako ti je dosadno? :)
skola.333 zeljkoj, -> #261, ilazarevic
> obnavlja, lako se zaboravlja. Pošto niko normalan neće da > obnavlja ono što ga Nema zaboravljanja. Mozak funkcioniše po WORM principu (Write Once, Read Many Times :). Sve što si ikada čuo/video/pročitao/rekao trajno je zapisano. Ovo je ustanovljeno tako što su pri operacijama na otvorenom mozgu pojedini njegovi delovi nadraživani električnim impulsima. Pacijent (samo pod lokalnom anestezijom) je počinjao da se seća svih mogućih detalja iz odredjenog perioda života - svega što je rekao, video, itd. Znači, učenje se sastoji samo u pravilnom 'indeksiranju' te mase podataka.
skola.334 zeljkoj, -> #264, ilazarevic
> Pa, bio je mafijaški iz sociologije, filozofije, ustava i > biologije ;) Tu su padale petice na sve, samo ne na znanje ;) Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije.
skola.335 zeljkoj, -> #266, superhik
> Na žalost ;))))) > Na sezamu sve više ljudi u baletankama ;> Ima ovde više učenika V gimnazije nego što možeš i da predpostaviš. :)
skola.336 zeljkoj, -> #268, inferno
> ngodo grugara koji idu u Prvu Beogradsku gimnaziju i rekli > su mi da oni ni u snu ne rade te zadatke koje mi radimo i da > ono što nas pitaju za 2 to njih pitaju za 4. Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora matematike tako da je ono što prvi traži za 2 dovoljno drugom za 4. Evo i primera (za Petu gimnaziju): Svetozar Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević (pola razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru.
skola.337 zeljkoj, -> #272, mileusna
> žini mi se da sam u nekoj poruci istakao da je ta Drapšina neka > nova, eksperimentalna škola, dakle jedna u Srbiji, za razliku > od ko zna koliko 'običnih' tehničkih škola. Ne možeš prema > svojoj školi donositi sud o Ma jok, Petar Drapšin je obična mašinska škola, samo što Inferno ide u neko specijalno, eksperimentalno odeljenje.
skola.338 zeljkoj, -> #280, supers
> Da li ti, kao žrtva ovoga, misliš da je to u redu? Veličaš > količinu informacija koje učenici usvoje u V gimnaziji. Misliš > li da je to zaista Ma neeeee. :)) Ovo je bio primer preterivanja profesora, što možeš videti ukoliko pročitaš nekoliko poruka koje predhode ovoj na koju si odgovorio. Uostalom, rekao sam da je posle došla nova profesorka. Ona baba-Roga :) nije još bila primljena za stalno, a pošto smo se žalili direktorki, ubrzo je došla nova. :) > godina? Da li je to dobro što si dobio 3ř na tom kontrolnom? Naravno da nije dobro. :) > Ne volim petu jer sam stekao utisak da predmeta koji se rade na > takav, pogrešan, način tamo ima previše. Stekao si pogrešan utisak. To je bilo jedini put da smo imali takvog profesora. (U stvari i sad na kraju su pokušali da nam dovedu neku takvu fizičarku, ali smo jednostavno odbili da posećujemo njene časove, i pošto se i ona nalazila na 'probnom radu', ubrzo je nestala iz škole).
skola.339 zeljkoj, -> #282, supers
> Sve što znam iz "levih" predmeta mi ne potiče iz škole nego iz > milion drugih izvora. Za to su profesori krivi.
skola.340 zeljkoj, -> #284, supers
> Van normalnih granica je program latinskog za prvu godinu > gimnazije. Nije. Ono je samo jedan mali, minimalan deo latinskog jezika. Sve manje od toga ne bi predstavljalo zaokruženu celinu. A plus što u većini gimnazija profesori prirodnom smeru nisu ni predavali pet-šest završnih lekcija, koje su i najteže. :) Ja sam imao (ne)sreću da mi predaje prof. Mirjana Maskareli (ona koja je pisala knjigu :), tako da ništa nismo preskakali. > Dok se iz engleskog samo prežvakava gradivo iz osnovne uz malo žinjenica je da je latinski daleko komplikovaniji od engleskog, tako da i 'minimum' mora biti veći.
skola.341 zeljkoj, -> #285, supers
> Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. > To nije za prirodni smer. A o čemu bi ti da učiš?
skola.342 zeljkoj, -> #295, supers
> i osobito sam srećan zbog toga :) Ostalo mi je taman toliko da > sam u stanju da prevedem nešto razumno kratko na latinskom, a žini ti se. BTW, šta podrazumevaš pod 'razumno kratko'? Nije stvar u dužini teksta, već u njegovoj kompleksnosti.
skola.343 zeljkoj, -> #304, supers
> Nije reč samo o muzičkom i likovnom. Neko koga interesuje > fizika i matematika mora da izuči kompletnu biologiju i hemiju. > I obrnuto. Neko ko će da se bavi teorijskom fizikom a invalid > je za kompjutere, mora da uči informatiku Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. > Ako hoćeš išta da naučiš, obavezan si da učiš sve što nekome > dune. Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve ostalo je stvar tvog ličnog izbora. > Opet je to relativno. Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro > znanje matematike. Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? > Dobro, to će mu trebati i isplati se. Ali, istovremeno on mora > da izvoli polomiti se učeći i hemiju, biologiju i ne znam šta > je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku iz nekog takvog predmeta, > on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti Taj neko može da upiše MG i onda će moći da se posveti matematici. :) Nema hemije, nema biologije... > Svako ko hoće da nešto ozbiljno uči, mora da se zamlaćuje i sa > nečim što ne želi ozbiljno da uči. Netačno. Postoji mnooogo srednjih stručnih škola u kojima svako može da uči samo ono što ga zanima. > a svedočanstva mi puna super-ocena. I ne mislim da takav način > hendikepira na upisu za faks. Zavisi koji faks. Šta ako recimo ti hoćeš da upišeš ETF, a tvoj drug iz razreda Medicinski fakultet? Predaju vam isti profesori, što znači da ti, iako ti to neće trebati, MORAŠ da učiš biologiju i hemiju, a on fiziku i matematiku. To je gimnazija, i svako pre nego što se upiše u nju mora da bude svestan toga.
skola.344 zeljkoj, -> #319, gerber
> Šta i ovo su uveli ? Postoji samo u pojedinim gimnazijama (XII na primer).
skola.345 inferno, -> #327, zeljkoj
Ů│ ˙ Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet, tako da si tu Ů│ ˙ informaciju mogao da smestiš negde pod 'razno'. Možda bi ti nekad Ů│ ˙ zatrebala. :) Nije to hard disk koji možeš da napuniš za sat vremena. :) problem kod mozga je što ne možeš da pozovš svako podatak koji imaš kad god hoćeš, već samo onaj koji se nalazi u "baferu", čiji kapacitet jeste ograničen kvalitetom ucenja. ljudski mozak pamti svaku sliku koju smo u životu videli, ali je ne mozemo pozvati.. kad bi mogli da je pozovemo, ne bi bio nikakavproblem nauciti bilo sta.. jednostavno fotografisemo knjigu i listamo uu glavi... :)
skola.346 inferno, -> #328, zeljkoj
Ů│ ˙ Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu drugaricu čiji je Ů│ ˙ ćale profesor na Mašinskom fakultetu, jednom sam malo otišao u posetu Ů│ ˙ kod njega :) i ustanovio da se tamo mnooogo koristi taj jezik. a kako fortran stoji sa grafikom? ;>>
skola.347 inferno, -> #330, zeljkoj
Ů│ ˙> žovek može da primi određenu količinu informacija u svoj Ů│ ˙> mozak. Ů│ ˙ Ů│ ˙ žovek u toku svog života iskorišćava manje od 10 % kapaciteta svog Ů│ ˙ mozga, tako da praktično može da primi neograničenu količinu napiši mi 5-u reč u trećem redu na 15-oj strani udžbenika za "poznavanje prirode i društva" za 2 razed osnovne. ;> kao što rekoh, mozak ima ogroman kapacitet, ali ne možeš prizvati svaku informaciju koju si naučio. e sad, ponovnim ucenjem (ponavljanje je majka ucenja, ili tako nekako. ma napisi ti na latinskom;)) se te informacije pozivaju i svako naredno ucenje iste stvari je lakse.
skola.348 inferno, -> #336, zeljkoj
Ů│ ˙ Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. Ů│ ˙ I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora matematike tako da je Ů│ ˙ ono što prvi traži za 2 dovoljno drugom za 4. Evo i primera (za Petu Ů│ ˙ gimnaziju): Svetozar Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević Ů│ ˙ (pola razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, Ů│ ˙ recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru. ona prva se baš iživljava, a Vene je (uz svo dužno poštovanje) pomalo izlapeo, tako da jedini izbor ostaje Dr. Jasna Mađarević.. ;)
skola.349 inferno, -> #337, zeljkoj
Ů│ ˙ Ma jok, Petar Drapšin je obična mašinska škola, samo što Inferno ide Ů│ ˙ u neko specijalno, eksperimentalno odeljenje. "Obična mašinska škola"?? sad si ugasio... ;)
skola.350 inferno, -> #343, zeljkoj
Ů│ ˙ Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da Ů│ ˙ nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se Ů│ ˙ upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na Ů│ ˙ raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. koliko ti možeš biti spreman za mašinac, a koliko ja? ceo fax ću proći mnogo lakše i bolje od tebe. sa druge sstrane ja na pravnom nemam šta da tražim pored gimnazijalaca. dakle, iz gimnazije se izlazi spreman na sve, ali pomalo. i još se pride dobije i neko kvazi-opšte obrazovanje. ;> Ů│ ˙ Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve ostalo Ů│ ˙ je stvar tvog ličnog izbora. tačno. pravo zbog toga smo zaslužili da nas poštuju više nego uličare sa 8 razreda OŠ. Ů│ ˙ Netačno. Postoji mnooogo srednjih stručnih škola u kojima svako može da Ů│ ˙ uči samo ono što ga zanima. nemoj da se zanosiš mišljenjem da se u stručnim školama uči samo ovo ili samo ono.. nas maltretiraju više nego vas upravo zbog toga što se zna koji su predmeti važni pa se profani "nevažnih" predmeta svete na nama.
skola.351 dejanr, -> #331, zeljkoj
>> Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po rnd >> principu. :) 33.33% :) Muka je otkad su izmislili i negativne poene.
skola.352 supers, -> #334, zeljkoj
>>> Pa, bio je mafijaški iz sociologije, filozofije, ustava i >>> biologije ;) Tu su padale petice na sve, samo ne na znanje ;) >> >> Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije. Što, s druge strane, govori o tome kako je čovek izabrao pravo mesto za sebe, jer kada ne učiš mnogo ono što te ne interesuje ostane ti više vremena za stvari koje te interesuju :)
skola.353 supers, -> #338, zeljkoj
>> nije još bila primljena za stalno, a pošto smo se žalili >> direktorki, ubrzo je došla nova. :) >> fizičarku, ali smo jednostavno odbili da posećujemo njene časove, i >> pošto se i ona nalazila na 'probnom radu', ubrzo je nestala iz >> škole). Oooo, pa vi ste u stanju i da se borite za svoju stvar :) Ako je stvarno bilo tako, prijatno sam inanađen...
skola.354 supers, -> #340, zeljkoj
>> Nije. Ono je samo jedan mali, minimalan deo latinskog jezika. Sve >> manje od toga ne bi predstavljalo zaokruženu celinu. A plus što u >> većini gimnazija Recimo da je tako. Ali, to i dalje nije opravdanje da se obimno gradivo zbrzava za kratko vreme.
skola.355 supers, -> #341, zeljkoj
>>> Smeta mi što se uči o Flandrijskom baroku i sličnim stvarima. >>> To nije za prirodni smer. >> >> A o čemu bi ti da učiš? Predmeti kao što su muzičko i likovno bi trebalo da budu fakultativni. I izbor bi se morao proširiti. Neko voli arhitekturu, bauhaus recimo, neko progresiv džez itd. Toga u udžbenicima nema. Ali, zato ima svakog prokletog renesansnog umetnika, mogućeg i nemogućeg. U 8. razredu osnovne škole može se u knjizi naći Let the sunshine iz Kose, a u 2. razredu gimnazije (prirodni smer) knjiga završava kompozitorima SSSR-a iz tridesetih godina, ili tako nečim. Programom je, kao, predviđeno da se ubaci i malo džeza kojeg u knjizi nema. Zašto mora da se uči šta je sve ovaj ili onaj napisao ako to neko u životu neće odslušati? Može on da zna i da svira gitaru pa da mu opet bude potpuno svejedno za raznorazne klasičare. Od svih bubačkih predmeta likovno i muzičko su najgori, jer nema pomoći ako ti to mrziš ili ne razumeš. Bar ne na ovakav način, kada se "kultura" uteruje bubanjem. To tako ne ide.
skola.356 supers, -> #342, zeljkoj
>> žini ti se. BTW, šta podrazumevaš pod 'razumno kratko'? Nije stvar >> u dužini teksta, već u njegovoj kompleksnosti. Da, loše sam se izrazio, u stvari sam na to mislio.
skola.357 supers, -> #343, zeljkoj
>> Ne zna se ko će se čime baviti. Iz gimanzije svi izlaze spremni da >> nastave da se bave bilo čim. Toga treba da je svestan svako ko se >> upisuje u gimanziju. Ukoliko se nekom taj sistem ne dopada, na >> raspolaganju su mu Tesla, Drapšin, Končar, itd. Zato ja mrzim gimnaziju. Nisam ja neko ko ima životnu dilemu da li studirati prava, fiziku ili možda medicinu. Postoje 3 ili 4 predmeta koji me posebno zanimaju, a ne postoji škola koja pokriva njih i samo njih. Što je, uostalom, normalno, jer se ne može otvarati škola za svakoga pojedinačno, zbog njegovih interesovanja. :)))) Zato se ja zalažem za mogućnost izbora - da se u okviru svakog smera svake stručne škole omogući izbor svakog predmeta koji će se pohađati. Očigledno je da fantaziram, pošto je ovde sveprisutna logika "upiši školu, ćuti i uči". >>> Ako hoćeš išta da naučiš, obavezan si da učiš sve što nekome >>> dune. >> >> Obavezno je samo 8 (bolje bi bilo 4) razreda osnovne škole. Sve >> ostalo je stvar tvog ličnog izbora. Nisi porekao moju tvrdnju. Mada, trebalo je da kažem "ako hoćeš išta iole značajnije da naučiš". >>> Opet je to relativno. Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro >>> znanje matematike. Da upiše Petu? I da se polomi učeći matu? >> Taj neko može da upiše MG i onda će moći da se posveti matematici. >> :) Nema hemije, nema biologije... Ali ima fizike, koja se tu uči u meri koja je prevelika svima osim pasioniranim ljubiteljima fizike! To je ono što hoću da kažem, jednostavno si osuđen da učiš milion stvari koje ne voliš, ma gde otišao. U ovom stupidnom sistemu možda ne može drukčije, ali to nije razlog da budem srećan zbog toga!
skola.358 ivan.mile, -> #304, supers
>> Uzmimo za primer nekoga kome treba dobro znanje matematike. Da upiše >> Petu? I da se polomi učeći matu? Dobro, to će mu trebati i isplati se. >> Ali, istovremeno on mora da izvoli polomiti se učeći i hemiju, biologiju >> i ne znem šta je već bauk u Petoj. Borbom za dvojku iz nekog takvog >> predmeta, on je, u stvari, ometen da se ozbiljno posveti predmetima koji >> imaju veze sa pozivom koji je odabrao. Zato nam je obrazovni sistem >> ogavan. Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći matematiku. Da se "lomi" iz ostalih predmeta baš i ne mora. Ono što mu sigurno neće trebati učiće kampanjski i "izvlačiti" prosek na tim predmetima. Dvojku možeš 'ladno da dobiješ ako zapamtiš bar malo od onoga što ti je ispredavano, a kući i ne pipneš knjigu. Ko se bar malo pomuči, može imati 5 bez većih problema. Što se tiče bauka, za ove dve godine meni su najveći problemi bili matematika, fizika i istorija. Njih sam morao da učim "pošteno".
skola.359 ivan.mile, -> #305, supers
>> Ali, pred latinskom književnošću u originalu bi obojica bili prilično >> izgubljeni, bez obzira na broj nabubanih izuzetaka od deklinacija. >> Doduše, za tebe ovo ne mogu da tvrdim, ali ako gotiviš Ovidija u originalu >> onda ti je to hobi, a to se ne važi ;> Sada bih verovatno bio izgubljen i imao bih dosta problema sa razumevanjem originala. Ipak, prošle godine mi je latinski bio dosta "u glavi" i bilo bi mi (možda) i malo lakše. >> Postavlja se pitanje šta je uopšte cilj učenja latinskog tokom jedne >> godine? Da li parlanje latinskog na konverzacionom nivou, ili čisto >> upoznavanje sa principima jezika, da bi lakše pamtili izreke i stručne >> izraze, i eventualno razumeli neke kraće odlomke? Mislim da je ovo drugo jer malo ljudi može dobro pričati latinski posle prve godine.
skola.360 ivan.mile, -> #309, dejanr
>> Danas, osim za lekare i par srodnih nauka, ne znam kome je potreban. >> Bolje bi bilo učiti jedan živ jezik više. Mislim da ne bi bilo bolje, jer i sa 2 živa jezika (ne računajući srpski) mnogi teško izlaze na kraj. Opet, ako bi se učio i treći živ jezik, on bi opet bio nov, jer se u O.Š. uče samo dva i đacima verovatno ne bi bilo ništa lakše da umesto latinskog uče npr. ruski, nemački...
skola.361 zeljkoj, -> #322, supers
> Važno je da svako pročita celu Anu Karenjinu. Možda 25% > gimnazijalaca to pročita, ostali lepo uzmu neku brošuricu gde > je ispričan i rastumačen roman Mi lepo otišli u školsku biblioteku, profesorka donela kasetu, i odgledali Anu (i to onu američku verziju, ruska je preopširna :)) za sat vremena. :)
skola.362 zeljkoj, -> #324, dejanr
> 100% saglasan. Zato toliko ljudi završi školu, a posle ne znaju > pismo da napišu. Kao kada bi neko izučio silnu matematiku, a ne > bi posle znao da sabere tri broja. Ako je neko propustio u osnovnoj školi da nauči kako da sabere tri broja (u ovom slučaju gramatiku), ne može se zahtevati od profesora u srednjoj školi da pored svog programa još i obnavlja te propuštene stvari. Jednostavno nema vremana. Uostalom, postoji prijemni ispit... pa onaj ko nije naučio osnovne stvari ne bi trebalo da može da se upiše u srednju školu.
skola.363 zeljkoj, -> #326, ratman
> Kakva su sadasnja iskustva Sezamovaca o bivsoj VIII, danasnjoj > III gimnaziji ? Meni je ostala u vrlo dobrom secanju, ali > izgleda da se Ima jako lepu fasadu. :) Samo... ne dopada mi se što ima više društvenih odeljenja nego prirodnih. :)
skola.364 zeljkoj, -> #346, inferno
> Ů│ ˙ Ma FORTRAN je baš dobar za vas mašince. :) Imam jednu > drugaricu čiji je Ů│ ˙ ćale profesor na Mašinskom fakultetu, > jednom sam malo otišao u posetu Ů│ ˙ kod njega :) i ustanovio > da se tamo mnooogo koristi taj jezik. > > a kako fortran stoji sa grafikom? ;>> MS FORTRAN 5.1 koji ja koristim, odlično. Do 1280 x 1024 u 256 boja. :) Dovoljno. Imaš sve potrebne grafičke funkcije, iste one kao u MS C-u. Imaš čak i funkcije za rad sa Windows .FON fontovima (iz DOS programa!), a može da pravi i programe za Windows, kao i za OS/2. To je verzija od pre 4 godine... nisam imao prilike da vidim MS FORTRAN PowerStation i ostale 32-bitne FORTRAN-e. :)
skola.365 zeljkoj, -> #348, inferno
> Ů│ ˙ Sve zavisi od profesora do profesora i od škole do škole. > Ů│ ˙ I u okviru iste škole se mogu naći dva profesora > matematike tako da je Ů│ ˙ ono što prvi traži za 2 dovoljno > drugom za 4. Evo i primera (za Petu Ů│ ˙ gimnaziju): Svetozar > Branković (1 učenik ima 5 :) i Dr. Jasna Madjarević Ů│ ˙ (pola > razreda imalo 5 :)). Naravno, postoje i 'umereni' profesori, Ů│ > ˙ recimo mr. Vene Bogoslavov u ovom primeru. > > ona prva se baš iživljava, a Vene je (uz svo dužno > poštovanje) pomalo izlapeo, tako da jedini izbor ostaje Dr. > Jasna Mađarević.. ;) Nije 'ona prva' nego 'onaj prvi'. :) E taj baš meni sada predaje. ;( BTW, ko nije primetio, to je recenzent Veneove zbirke.
skola.366 inferno, -> #362, zeljkoj
Ů│ ˙ Jednostavno nema vremana. Uostalom, postoji prijemni ispit... pa onaj ko Ů│ ˙ nije naučio osnovne stvari ne bi trebalo da može da se upiše u srednju Ů│ ˙ školu. a zašto taj nije naučio to što je trebao u oš?
skola.367 zeljkoj, -> #353, supers
> Oooo, pa vi ste u stanju i da se borite za svoju stvar :) Uz malu pomoć razredne... :)
skola.368 zeljkoj, -> #355, supers
> I izbor bi se morao proširiti. Neko voli arhitekturu, bauhaus > recimo, neko progresiv džez itd. Toga u udžbenicima nema. Ali, > zato ima svakog prokletog 'Muzička kultura za srednju školu', str. 115, 116, 117: Džez muzika Džez je najznačajnija pojava u muzičkom životu XX veka. Prema nekim muzičarima i etnomuzikolozima, džez bi se mogao definisati kao "najmlađi folklor koji se u istoriji muzike pojavio". Nastao je krajem prošlog i početkom ovog veka na tlu SAD, a njegovo poreklo svakako treba tražiti u muzici američkih Crnaca. Prihvatajući i izvodeći muziku belaca na svoj način, izgradili su jedan nov i specifičan muzički jezik. Radeći kao robovi na plantažama, Crnci su stvorili takozvane pesme sa plantaža ili radne pesme (Work songs). Pored duhovne pesme (Negro spirituals) i radnih pesama, tipično crnačka narodna muzika je bluz. Bluz je zapravo monolog usamljenog čoveka koji peva o svakodnevnom životu. Pored toga, izrazito crnački instrumentalni izraz uticao je da se stvori novi način muzičkog izražavanja. To je klavirska muzika regtajm (Rag time). Iz takvih pesama američkih Crnaca rođen je džez i to u trenutku kada se sa vokalnog prešlo na instrumentalno muziciranje. Tu muziku su krajem XIX veka u Nju Orleansu izvodili mali instrumentalni sastavi i tada ona dobija naziv džez (možda po iskrivljenom imenu nekog od muzičara ili od glagola lascivnog značenja). U početku, džez nije privlačio veću pažnju javnosti. Međutim, kada je jedan mali instrumentalni sastav (klarinet, truba, trombon i udaraljke) od petorice belaca snimio 1917. prvu ploču, muzika crnačkih muzičara odmah stiče veliku popularnost širom Amerike. Bio je to sastav "Original Dixieland Jazz Band". Glavna karakteristika ovog specifičnog načina muzičkog izražavanja je improvizacija. Na početku kompozicije iznosi se "tema" koja se zatim melodijski i ritmički varira, prelazi iz instrumenta u instrument. Ponekad se dve improvizovane varijacije paralelno odvijaju. Prvi stilski pravac ove muzike bio je Nju Orleans stil ili hot džez. Oko 1920. javlja se nešto razvijeniji oblik žikago stil koji uvodi saksofon kao važan melodijski instrument. Izvođači ovog stila su se osposobili za izvanredno improvizovanje i variranje teme, tako da u svojim sastavima neguju jedinstvenu kontrapunktsku zvučnost. Međufaza toga razvoja je diksilend stil. Tridesetih godina javlja se sving (nepoznat je nastanak izraza swing), novi stil koji će dugo godina biti popularna muzika za igru. Karakterišu ga veliki orkestarski sastavi (big bands) u kojima improvizacija više nije mogla da bude kolektivna već se ograničavala samo na soliste. Neposredno pre pojave svinga, Pol Vajtmen je stvorio tip simfonijskog džeza čiji će najznačajniji predstavnik biti Džordž Geršvin (Rapsodija u plavom i Amerikanac u Parizu). Simfonijski džez nastaje udruživanjem elemenata džeza i simfonijske muzike. Američki kompozitor Džordž Geršvin (1898 - 1937) je tvorac prve crnačke i jedine američe opere svetskog dometa - Porgi i Bes. U toku i posle II svetskog rata javljaju se bugi-vugi i bi-bap kao ogranci "hot džeza". U odnosu na sving, bi-bap kao novi eksplozivni izraz crnačkih muzičara bio je prava revolucija. Nasuprot njemu, javlja se kul (cool - svež, hladan), a zatim i progresivni džez, koji se melodijsko - harmonskom konstrukcijom i polifonim kretanjem melodija približavaju savremenoj umetničkoj muzici. Sličan tome je moderan džez, ali namenjen manjem, kamernom sastavu. Šezdesetih godina u okviru modernog džeza pojavljuju se fri džez (free-jazz - slobodni džez) i džez-rok. Velikani džeza su: trubači Luis Armstrong "Sačmo", Biks Bajderbek, Roj Eldridž, Majls Dejvis; klarinetisti Alfons Piku, Beni Gudmen; saksofonisti Kolmen Hokins, žarli Parker, Džon Koltrejn, Lester Jang; gitaristi Džango Renart, Barni Kasel; klavirista Djuk Elington; violinista Stefan Grapeli; pevači Bili Holidej, Ela Ficdžerald, Sara Von, Mahalija Džekson i mnogi drugi. Kao što vidiš, pominje se, izmedju ostalog, i 'progresiv džez'. I kako onda 'toga u udžbenicima nema'!? > Zašto mora da se uči šta je sve ovaj ili onaj napisao ako to > neko u životu Kao što svi uče matematiku jer će se neko tim baviti u životu, tako će se neko baviti i istorijom muzike. :) > neće odslušati? Može on da zna i da svira gitaru pa da mu opet > bude potpuno svejedno za raznorazne klasičare. Od svih bubačkih > predmeta likovno Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona treba da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti?
skola.369 bpetrovic, -> #343, zeljkoj
■˙> ■˙> Taj neko moze da upise MG i onda ce moci da se posveti ■˙> matematici. :) Nema hemije, nema biologije... ■˙> ^^^^^^^^ Ma nemoj da se zavaravas ;). Meni, a i vecini ljudi iz odeljenja hemija je bila jedan od najtezih i najomrznutijih predmeta. Takodje je pogresno misljenje da u MG ima samo matematike. Kod nas se Hemija uci po programu za gimnazije prirodnog smera, ali umesto 4 godine, mi je ucimo samo 3, pa je zbog manjka vremena sve teze.. Medjutim, ne treba se mnogo zaliti na program. Koliko sam ja provalio sve zavisi od profesora, pa i tumacenje programa. Posto nikada ne znas sta ce te snaci pre nego sto upoznas profu, ostaje samo da se pri upisu uzdas u srecu ;) Vlada
skola.370 zeljkoj, -> #369, bpetrovic
> ■˙> matematici. :) Nema hemije, nema biologije... > ■˙> ^^^^^^^^ > > > Ma nemoj da se zavaravas ;). Ok... ali biologije nema. :) Ko li je to pravio program... Po meni je biologija važnija od hemije.
skola.371 ivan.mile, -> #327, zeljkoj
>> Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet... Oko 100 (!) TB.
skola.372 ivan.mile, -> #355, supers
>> U 8. razredu osnovne škole može se u knjizi naći Let the sunshine iz >> Kose, a u 2. razredu gimnazije (prirodni smer) knjiga završava >> kompozitorima SSSR-a iz tridesetih godina, ili tako nečim. Programom >> je predviđeno da se ubaci i malo džeza kojeg u knjizi nema. Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om i sl. Školsku godinu u Petoj ( što se tiče muzičkog) smo završili predavanjima o filmskoj muzici, new wave-u i roku (psihodelija).
skola.373 ilazarevic, -> #370, zeljkoj
> Ok... ali biologije nema. :) Ko li je to pravio program... Po meni > je biologija važnija od hemije. Program je definitivno pravio neki car od čoveka, i MG-ovci nisu ni svesni koliko su srećni (ili možda jesu? ;) One budalaštine koje se uče iz biologije nisu potrebne nikome sem onome ko misli da se bavi nekom srodnom strukom.
skola.374 ilazarevic, -> #358, ivan.mile
> Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći > matematiku. Vidiš, to je ono što ne valja kod naših školskih programa - u koju god školu da odeš, moraš da se lomiš oko nečega što ne voliš. Onaj ko voli matematiku neće to shvatiti kao lomljavu. Ali, taj koji voli matiš teško da voli biologiju, pa će se lomiti oko biologije. Da li je cilj školovanja da se đaci lome, ili da uživaju u učenju?
skola.375 ilazarevic, -> #326, ratman
> Kao zagovornika liberalnog obrazovanja, interesuje me i sta > Sezamovci misle o skolama tipa Summerhill-a (A.S. Neill: Summerhill- > a Radical Approach to Children Rearing)? Moje mišljenje je da je Nilov pristup suviše radikalan. Ne treba potpuno poništavati sistem konvencionalnog obrazovanja, treba ga samo humanizovati.
skola.376 ilazarevic, -> #333, zeljkoj
> Nema zaboravljanja. Mozak funkcioniše po WORM principu (Write Once, > Read Many Times :). Sve što si ikada čuo/video/pročitao/rekao trajno > je Ko ti je ovo rekao? Sve se zaboravlja ako se ne obnavlja. Naravno, govorimo o živim, zdravim i svesnim ljudima, a ne o Crncima i beskućnicima koji se prodaju medicinskim institutima za dobar ručak i "kilo i kilo" ;)
skola.377 ilazarevic, -> #334, zeljkoj
> Što opet govori o kvalitetu tvoje (beše IX?) gimnazije. Beše IX :) Kvalitet je za mene bio sasvim zadovoljavajući. Ono što me je interesovalo sam i naučio, ostalo sam odradio.
skola.378 ilazarevic, -> #368, zeljkoj
> Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona treba > da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti? Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez muzike može. Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u svakom semestru, a obavezan je samo engleski.
skola.379 mdrazic, -> #351, dejanr
>>> Lako je sa A/B/C. :) I ako ništa ne znaš, možeš da ubodeš ponešto po >>> rnd principu. :) > > 33.33% :) Muka je otkad su izmislili i negativne poene. Na tehničkim fakultetima imaju negativne poene, ali 'blage', po -10% od tačnog odgovora, koliko mi je poznato. Zato je matematičko očekivanje (1+4*(-0.1))/5 = 0.12, tj na testovima ukupno 7.2 poena na čistu sreću. Ako u nekom pitanju eliminišeš neke odgovore kao besmislene (a i za to treba neko znanje), šanse rastu. I pored svega, na Farmaciji sko našli nekoliko testova gde su odgovarali na 30 pitanja i NIJEDNO nije bilo tačno. A da su fiksirali svuda prvi odgovor (recimo) bilo bi poena... A nije bilo negativnih poena na netačne odgovore. Milan
skola.380 supers, -> #368, zeljkoj
>> Kao što vidiš, pominje se, izmedju ostalog, i 'progresiv džez'. >> I kako onda 'toga u udžbenicima nema'!? Da, u polovini rečenice. Hvala što si prekucao 3 stranice... >> Kao što svi uče matematiku jer će se neko tim baviti u životu, tako >> će se neko baviti i istorijom muzike. :) Koliko će se gimnazijalaca sa prirodnog smera baviti istorijom muzike? Koliko će polaznika srednje muzičke studirati matematiku? >> Ako nekog, recimo, ne zanima matematika, da li to znači da ona >> treba da bude faultativni predmet, ili je možda treba izbaciti? Ne, ali mislim da bi program trebalo smanjiti onima koji za to nisu zainteresovani. Izgleda da je ovo što uči društveni smer iz matematike previše i za one koji će studirati ekonomiju, a o ostalima da ne govorimo.
skola.381 supers, -> #358, ivan.mile
>> Onaj ko upiše Petu će najverovatnije morati da se polomi učeći >> matematiku. Da se "lomi" iz ostalih predmeta baš i ne mora. Ono što >> mu sigurno neće trebati učiće kampanjski i "izvlačiti" prosek na >> tim predmetima. Dvojku A šta kažeš na soluciju da manje važne predmete ne učiš kampanjski, nego pročitaš lekciju da znaš o čemu se radi, a ostalo ti šapnu ili sam pročitaš iz knjige (na licu mesta, naravno) i provlačiš se sa dobrim ocenama. Ako te baš mrzi, može i bez onog jednog čitanja :) Doduše, ne u svakoj gimnaziji ;>
skola.382 supers, -> #362, zeljkoj
>> Ako je neko propustio u osnovnoj školi da nauči kako da sabere tri >> broja (u ovom slučaju gramatiku), ne može se zahtevati od profesora >> u srednjoj školi da pored svog programa još i obnavlja te >> propuštene stvari. Da, da, sigurno da nema vremena kada mora da se obrađuje tolika kjiževnost. Tako je to kada u ministarstvu misle da ti je važnije da pročitaš ogromnu količinu LRP literature (što u praksi, naravno, ne uradiš) nego da znaš da li se piše beogradski ili, možda, Beogradski.
skola.383 zeljkoj, -> #373, ilazarevic
> koliko su srećni (ili možda jesu? ;) One budalaštine koje se > uče iz biologije nisu potrebne nikome sem onome ko misli da se > bavi nekom srodnom strukom. Koje to 'budalaštine'!?
skola.384 zeljkoj, -> #376, ilazarevic
> Ko ti je ovo rekao? Sve se zaboravlja ako se ne obnavlja. > Naravno, govorimo o Pročitao sam negde, a i pričali smo o tome na časovima psihologije. Kako možeš da tvrdiš da se 'sve zaboravlja' kada je dokazano suprotno. > živim, zdravim i svesnim ljudima, a ne o Crncima i beskućnicima ?
skola.385 zeljkoj, -> #378, ilazarevic
> Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez > muzike može. Zašto se ne bi moglo bez matemtike? :) > Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u > svakom semestru, a obavezan je samo engleski. Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti sveta, itd.
skola.386 supers, -> #372, ivan.mile
>> Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om >> i sl. Školsku godinu u Petoj ( što se tiče muzičkog) smo završili >> predavanjima o filmskoj muzici, new wave-u i roku (psihodelija). Aaaaa? Definitivno nemamo iste knjige (a ni profesore!) Nego, prirodni si smer, zar ne?
skola.387 supers, -> #385, zeljkoj
>>> Kanadski sistem je prava stvar - četiri predmeta se biraju u >>> svakom semestru, a obavezan je samo engleski. >> >> Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im >> biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti >> sveta, itd. E, mogu ti reći da kod nas ima nebrojeno slučajeva da i četvorogodišnje bubanje geografije (uključujući i površine svih evropskih zemalja) ne pomaže u nalaženju svoje zemlje na karti.
skola.388 ilazarevic, -> #383, zeljkoj
> Koje to 'budalaštine'!? Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi aminokiselina, enzima, vitamina, proces razmnožavanja kišnih glista, životni ciklus mahovine... Treba li još nešto da napišem?
skola.389 ilazarevic, -> #384, zeljkoj
> Kako možeš da tvrdiš da se 'sve zaboravlja' kada je dokazano > suprotno. Da li možeš da se u ovom trenutku setiš svega što si jednom čuo? Pošto ne možeš, mislim da na tu temu nema šta da se priča. Ili, možda možeš... U tom slučaju ti se divim i zaklinjem na večno obožavanje tvog lika i dela.
skola.390 ilazarevic, -> #385, zeljkoj
> Zašto se ne bi moglo bez matemtike? :) Kreni ti lepo na pijacu, pa stani kod onog čiče tamo i traži mu pola kile pasulja, dve veze zeleni, i jedno kilo i po bresaka, pa sračunaj koliko te sve to košta. Eto ti najbanalnijeg mogućeg primera. > Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im > biti posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti > sveta, itd. Iz takvih škola izlaze ljudi koji znaju ono što je bitno, a za ono što nije bitno koriste literaturu. žovek ne može ni svoju struku da drži celu u glavi, a kamo li još po nešto sa strane.
skola.391 ilazarevic, -> #387, supers
> E, mogu ti reći da kod nas ima nebrojeno slučajeva da i > četvorogodišnje bubanje geografije (uključujući i površine svih > evropskih zemalja) ne pomaže u nalaženju svoje zemlje na karti. Da se nadovežem - ne samo što ne pomaže, nego unosi nepotrebnu zabunu. žemu služi učenje svih glavnih gradova? Ničemu. Naučiš kad ti treba, a posle zaboraviš jer ne obnavljaš.
skola.392 inferno, -> #371, ivan.mile
Ů│ ˙>> Ljudski mozak ima praktično beskonačan kapacitet... Ů│ ˙ Ů│ ˙ Oko 100 (!) TB. Kako li su to izmerili? Da nije ono "Johnny, jack in, please..." ;)
skola.393 inferno, -> #372, ivan.mile
Ů│ ˙ Ne znam koju knjigu imaš, moja se završava Elvisom, Deep Purple-om i sl. nemoj da pričaš.. :) šta kaže za purple, please.. :)
skola.394 inferno, -> #374, ilazarevic
Ů│ ˙ Da li je cilj školovanja da se đaci lome, ili da uživaju u učenju? cilj školovanja je da sebe napraviš stručnjaka za nešto i da od toga živiš. ovde to ne pali. ovde najbolje prolaze lopovi, ljudi sa vezama, mito...
skola.395 inferno, -> #378, ilazarevic
Ů│ ˙ Bez matematike se ne može (barem na nivou računice), dok se bez muzike ---------------- ja ne znam kako drugi, ali ja muzkiu slušam non-stop.. ;)
skola.396 inferno, -> #383, zeljkoj
Ů│ ˙ Koje to 'budalaštine'!? znaš ono.... hemoglobin, eritrociti, likvorotok ;) i tako te fore. ;)
skola.397 inferno, -> #385, zeljkoj
Ů│ ˙ Iz takvih škola izlaze debilčići koji samo znaju samo ono što će im biti Ů│ ˙ posao u životu, a ne znaju da nadju svoju zemlju na karti sveta, itd. ni kod nas nije bolja situacija što se tiče napipavanja karte.
skola.398 zeljkoj, -> #386, supers
> Aaaaa? > Definitivno nemamo iste knjige (a ni profesore!) > Nego, prirodni si smer, zar ne? Postoji samo jedna knjiga iz muzičkog za srednju školu - koriste je učenici svih škola, svih smerova, i svih razreda. :) BTW, školske 1994/95. izašla je NOVA knjiga, koja je primetno deblja od ove koju ja imam, i ima više slika. Dakle - ko je sada završio prvi razred, radio je po novoj knjizi, a onaj ko je završio 2+ razred, po staroj. P.S. Nova knjiga je štampana na dosta lošijem papiru. :)
skola.399 zeljkoj, -> #388, ilazarevic
>> Koje to 'budalaštine'!? > > Latinska imena nekih tamo riba i skakavaca, nazivi > aminokiselina, enzima, vitamina, proces razmnožavanja kišnih > glista, životni ciklus mahovine... Treba li još nešto da > napišem? Prvo, ovo nikako nisu budalaštine. Drugo, po toj logici može neko da kaže da su budalaštine sve one kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije, itd. kad je sasvim dovoljno znati 4 osnovne računske operacije. :) Treće, ponavljam po n-ti put: U gimnaziji se ne zna ko će se čime baviti i svi moraju da uče sve. P.S. Stvari koje si naveo se uz korišćenje video kaseta, slajdova, itd. mogu učini vrlo zanimljivim. Naša profesorka snima sve emisije tipa 'Opstanak', i bar na jednom času nedeljno nam pušta neku od emisija u zavisnosti od onoga što trenutno radimo. Na taj način znanje ulazi u glavu lako i neprimetno :) i trajno tu ostaje.
skola.400 zeljkoj, -> #389, ilazarevic
> Da li možeš da se u ovom trenutku setiš svega što si jednom > čuo? Pošto ne možeš, mislim da na tu temu nema šta da se priča. Ali ukoliko propustim malo struje kroz odredjene delove mozga, setiću se svega. ;)) Dokazano je da je znanje 'neizbrisivo'. Dakle, samo treba organizovati način njegovom pistupanju.
skola.401 zeljkoj, -> #390, ilazarevic
> Kreni ti lepo na pijacu, pa stani kod onog čiče tamo i traži mu > pola kile pasulja, dve veze zeleni, i jedno kilo i po bresaka, > pa sračunaj koliko te sve to košta. Eto ti najbanalnijeg > mogućeg primera. Za ovo je dovoljno ono što se uči u prva 4 razreda osnovne škole. Dakle, matematika u gimnaziji je suvišna. ;)) > Iz takvih škola izlaze ljudi koji znaju ono što je bitno, a za > ono što nije bitno koriste literaturu. žovek ne može ni svoju > struku da drži celu u glavi, a kamo li još po nešto sa strane. Bez obzira čime se bavi, svaki čovek mora (tj. trebalo bi) da ima jednu količinu 'opšteg' znanja, znači onog što mu je potrebno za svakodnevni život.
skola.402 zeljkoj, -> #391, ilazarevic
> Da se nadovežem - ne samo što ne pomaže, nego unosi nepotrebnu > zabunu. žemu služi učenje svih glavnih gradova? Ničemu. Naučiš > kad ti treba, a posle zaboraviš jer ne obnavljaš. Ti si učio sve glavne gradove napamet? :)
skola.403 ilazarevic, -> #395, inferno
> ja ne znam kako drugi, ali ja muzkiu slušam non-stop.. ;) Ti i ja ne možemo, ali ima ko može :) Bez matematike ne može niko ko želi da opstane u životu duže od jednog dana.
skola.404 ilazarevic, -> #402, zeljkoj
> Ti si učio sve glavne gradove napamet? :) Nisam, zato što je moj profesor znao da je ne volim da učim napamet, pa me nije pitao gradove. Gradove su učili oni koji ne umeju da misle, i oni koje on nije voleo ;)
skola.405 ilazarevic, -> #399, zeljkoj
> Drugo, po toj logici može neko da kaže da su budalaštine sve one > kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske > funkcije, itd. kad je sasvim dovoljno znati 4 osnovne računske > operacije. :) Naravno, budalaštine su za onoga koga matematika ne zanima. > Treće, ponavljam po n-ti put: U gimnaziji se ne zna ko > će se čime baviti i svi moraju da uče sve. Baš zbog toga je gimnazija jedna velika glupost.