zvezde.414ndragan,
-> #411, bearboy/ Nadi mi meteorit koji razbija gas....
Ne bi ga razbio, ali bi ga dobro uzvrtložio, a i svojom gravitacijom u
minohodu ( :) ) bi poremetio koješta, pa bi verovatno deo planetne mase
izbacio van domašaja gravitacije (i svoje i planetine).
Ovo je otprilike - trebalo bi proračunati za razne odnose masa i brzina.
Bue_ NDragan
zvezde.415cacxa,
Ja bih zamolio ako neko hoće da opiše taj 'prostor Lobačevskog'.
žitao sam o modelima postavljenim na drugim principima ali nisam nailazio
na konkretne primere.
zvezde.416cacxa,
-> #402, bearboy> -+={ PS: Da li si igrao SimEarth? Jedan od zadataka je bas
> -+={ teraformiranje Marsa prema TVOJOJ ideji. :)
>
> Dobih ga bas danas ! Ludo ! (kako li su samo saznali za
> moju ideju... :)
A da vidiš tek Supremes na Amigi...kupiš brod pa *formatiraš* planetu... ;)
BTW, jel' čuo neko za PC verziju Supremesa?
zvezde.417darone,
-> #412, bearboy>> Inace, o vidljivosti : Objekat koji je jos dalje
>> od Plutona, ima da se ne vidi (osim ako nije
>> velik), posto donija neverovatno malo svetlosti
>> na svoju povrsinu...
Možda otkrijete prvi u svetu apsolutno crno telo
:)))))))
darone
zvezde.418darone,
-> #416, cacxa>> BTW, jel' čuo neko za PC verziju Supremesa?
Ovo sam prvo pročitao kao Super Meso :)))))))
darone
zvezde.419pstojkov,
-> #377, pele> Da li neko zna dali je kvantna hromodinamika postala
> zvanicno priznata teorija u tretiranju i proucavanju
> kvarkova.Ovo pitam zbog toga jer sam citao knjigu Harolda
> Frica "Kvarkovi" u kojoj je on dosta posvetio paznje toj
> teoriji a iz razloga jer ju je sam izmislio i razradio pa
> se pitam dali je ona zaista nasla svoju primenu.
> Pozdrav pele.
QCD je za sada jedina konzistentna teorija jake interakcije. Niz njenih osobina
kao sto su asimptotska sloboda (sto su blizi kvarkovi, to slabije interaguju),
konjament (nemogucnost da postoje slobodne konfiguracije koje imaju
kolor_naelektrisanje razlicito od nule), renormalizabilnost, (itd) je toliko
primamljiv da je skoro sigurno (preko 99%) da je to tacna teorija. No, postoji
niz problema, kao na primer nemogucnost da se izracuna (polazeci od kvarkova i
njihove interakcije) spektar hadrona (mezona i bariona), tj. da se odrede
njihove
mase, zatim nepotpunost teorijskog dokaza konfajmenta (koji je hipoteza
opravdana
numerickim racunom na resetkama), itd...
Za sada nema bolje teorije u toj oblasti. To ne znaci da je ova teorija
tacna,
ali je sigurno da ako ona to nije onda je vrlo bliska tacnoj.
zvezde.420pstojkov,
-> #377, pele> u tretiranju i proucavanju kvarkova.Ovo pitam zbog toga
> jer sam citao knjigu Harolda Frica "Kvarkovi" u kojoj je
> on dosta posvetio paznje toj teoriji a iz razloga jer ju
> je sam izmislio i razradio pa se pitam dali je ona zaista
Osim toga, Harold Fritz nije niti izmislio kvarkovski model (to su uradili
Gell Man i Zvaig), niti je zauzimao neko znacajo mesto u razvoju iste teorije.
Naprosto on je jos jedan od popularizatora.
P.
zvezde.421ilazarevic,
-> #401, bearboy█ PS. Ne znam koliko leda/vode ima u polarnim kapama, tako da je
█ moguce da ta kolicina nije dovoljna... :(
Ono je uglavnom suvi led, tj. led od CO2 i CO... slabo bi se odatle izvuklo
dovoljno vode. Jeste da ima vode, ali ni za lek... :)
zvezde.422vasic,
-> #421, ilazarevic> Ono je uglavnom suvi led, tj. led od CO2 i CO... slabo bi se o
> dovoljno vode. Jeste da ima vode, ali ni za lek... :)
To je tacno, ali ni bearboy ne trazi vodu radi vode vec radi kiseonika.
Vasa
zvezde.423ilazarevic,
-> #408, pele█ Posto Jupiter odaje vise toplote nego sto je prima mogao bi
█ postojati jedan sloj u njegovoj atmosferi koji bi bio na povoljnoj
█ temperaturi (po zemaljskim merilima) i bogat organskim materijalom
█ (sto je za Ju- piter manje vise dokazano) tako da bi nastali
█ povoljni uslovi za na- stanak i razvitak zivota u nekoj formi.To bi
█ moglo vaziti i za Jupi-
Jedini problem u ovoj postavci su ogroman pritisak i temperatura.
Na onoj visini (dubini) na kojoj je pritisak koliko-toliko normalan,
temperatura je užasno niska, a tamo gde je temperatura odgovarajuća,
pritisak je veliki. Uostalom, kako bi živeli bez podloge?
zvezde.424ndragan,
-> #411, bearboy/ Nadi mi meteorit koji razbija gas....
ne bi ga razbio, ali bi ga dobro uzvrtložio, a i svojom gravitacijom u
minohodu ( :) ) bi poremetio koješta, pa bi verovatno deo planetne mase
izbacio van domašaja gravitacije (i svoje i planetine).
ovo je otprilike - trebalo bi proračunati za razne odnose masa i brzina.
Bue_ NDragan
zvezde.425ndragan,
-> #415, cacxa/ Ja bih zamolio ako neko hoće da opiše taj 'prostor Lobačevskog'.
očekivao sam da neko naleti :) - čak sam "Visšuju Geometriju" od
Jefimova primakao u prednji red police, i to još prekjuče.
Lobačevski je bio u stvari treći; prva dvojica koji su došli do te geometrije
su bili Gaus i Boljai; matori Gaus je bio suviše slavan, pa nije imao petlje
da objavi, a sve se nadao da će jednom u toj geometriji naći neprotivrečnost,
koja bi dokazala da je ipak 5. euklidov postulat ("kroz tačku van prave
prolazi tačno jedna prava paralelna sa njom") dokaziv iz ostalih aksioma.
Tako je ćutao 20 godina; Lobačevski je na univerzitetu u Kazanju (ili
Rostovu, ne sećam se) došao do istih stvari i lepo sve objavio. Prvi.
U ovoj (hiperboličnoj) geometriji iz jedne tačke na pravu polaze dve
paralelne prave, koje joj se asimptotski približavaju u njenim beskonačno
dalekim tačkama (dvema! - kod euklida je jedna); zbir uglova na neku pravu
koja ih seče je uvek manji od 180; svaki trougao, odatle, ima zbir uglova
manji od 180.
Dalje posledice: dve prave normalne na treću nisu paralelne, nego se
mimoilaze; postoje trouglovi sa zbirom uglova 0 (sva tri temena u
beskonačnosti); postoji petougao sa pet pravih uglova; zbir uglova u trouglu
zavisi od njegove površine; prostor je zakrivljen; postoji tačno jedna prava
normalna na dve mimoilazne prave; ona je ujedno linija najkraćeg rastojanja
među njima; dve ravni se seku ako i samo ako kroz svaku tačku jedne prolaze
dve prave paralelne sa drugom (ako prolazi jedna, paralelne su; ako nijedna,
mimoilaze se); linija koja sadrži tačke koje su na zadatom rastojanju od date
prave nije prava nego kriva, tzv ekvidistanta. Orisfera je kružnica sa
beskonačno dalekim centrom (kod euklida je ona prava; ovde je kriva).
Površina trougla jednaka je defektu trougla do na množeću konstantu:
p=k*(pi-alfa-beta-gama), što se pljunuto slaže sa odgovarajućom formulom za
sferni trougao ako se stavi da je poluprečnik sfere imaginaran (!).
Formula za ugao između dve paralelne prave (uzima se ugao između jedne od
njih i normale na onu drugu): pi(l)=2*atan(exp(-l/R)), gde je l rastojanje
među pravim u posmatranoj tački (dužina odsečka na pravoj normalnoj na jednu
od njih), a R koeficijent zakrivljenosti prostora. Ako stavimo da R->oo
(teži beskonačnosti), dobija se
2*atan(exp(0)) = 2*atan(1) = 2*pi/4 = pi/2,
što je euklidski slučaj (prav ugao). i još samo formula za rastojanje
u prostoru minkovskog:
ro(m,m0)=sqr(-c**2*(t-t0)**2)+(x-x0)**2+(y-y0)**2+(z-z0)**2)
između tačaka/događaja m(t,x,y,z) i m0(t0,x0,y0,z0)
Bue_ NDragan
p.s. jedva dobih sedmicu iz ovoga, ali sam se ludo zabavljao dok sam učio.
zvezde.426pele,
-> #410, bandit> Na Marsu ima toliko vode, da je i vise nego odvoljno..
>
Moze biti,ali je ovde ipak rec o vodi cijom bi elektrolizom dobijali O2 i
H2 dok je na Marsu u takvom obliku da bi je trebalo prvo dovesti u tecno
stanje pa onda vrsiti elektrolizu a za to je potrebno dosta energije.To
znaci da solarne celije nebi bile dobar izvor energije jer imaju mali koe-
ficijent iskoriscenja pa je za prve misije na Mars ipak bolje prvo poslati
automatske letilice sa hranom,vodom i vazduhom a tek onda ljudsku posadu.
Mozda u kasnijoj buducnosti i realizuju onaj princip ali dotle...
Pozdrav pele.
zvezde.427pele,
-> #420, pstojkov> Osim toga, Harold Fritz nije niti izmislio kvarkovski
> model (to su uradili Gell Man i Zvaig), niti je zauzimao
> neko znacajo mesto u razvoju iste teorije. Naprosto on je
> jos jedan od popularizatora.
Pa ja nisam ni rekao da je on izmislio teoriju kvarkova jer mi je poznato
ko je to ucinio ali sam hteo da proverim da nije u svojoj knjizi izneo neku
teoriju koju koju je sam izmislio a nema konkretnu podlogu i hoce da je pri-
kaze laicima kao izuzetno vaznu i korisnu.Posto je bio u pravu svaka mu cast.
Pozdrav pele.
zvezde.428pele,
-> #414, ndragan> Ne bi ga razbio, ali bi ga dobro uzvrtlozio, a i svojom
> gravitacijom u minohodu ( :) ) bi poremetio kojesta, pa bi
> verovatno deo planetne mase izbacio van domasaja
> gravitacije (i svoje i planetine).
>
> Ovo je otprilike - trebalo bi proracunati za razne odnose
> masa i brzina.
Za ova mimoilazenja se smatra du inicijatori procesa gravitacionog sazimanja.
Tako se i za suncev sistem smatra da je zgusnjavanje materije,odn. pocetak
formiranja Sunca i planeta poceo kada je jedna zvezda prosla relativno blizu
tadasnjeg gasnog oblaka i izazvala fluktuacije koje su dovele do procesa sa-
zimanja.
Pozdrav pele.
zvezde.429ssokorac,
-> #425, ndragan -=)> Dalje posledice: dve prave normalne na treću nisu
-=)> paralelne, nego se mimoilaze; postoje trouglovi sa
Pa, dve prave normalne na treću ne moraju biti paralelne već
mimoilazne i kod Euklida...?
zvezde.430bearboy,
-> #407, pele-+={ Jel se seca neko koja su bila ona tri eksperimenta odn.
-+={ kako su se izvodila za utvrdjivanje postojanja zivota
-+={ na Marsu?
Ne znam tacno, mislim da se jedan satojao od davanja hranljivih materija, i
gledanju dali ce one biti absorbirane/koristene. Koliko ja znam test nije
dokazao nista, posto se deo materije iskoristi/nestao (nepoznato kako), ali
ne dovoljna kolicina da bi se dokazalo da ima zivota.
zvezde.431bearboy,
-> #409, pele-+={> PS. Ipak treba pronaci nacin za prelazenje granice od
-+={> C.. :)
-+={ Moze se i to desiti jednog dana,odn da se pronadju
-+={ cestice koje se krecu brzinama vecim i strogo vecim od
-+={ brzine svetlosti ali sve ce to biti na nivou
-+={ elementarnih cestica.Recimo neki Fejmanovi dijag-
Cuo sam nesto o TAHIONIMA, koji su neka vrsta elementarnih cestica (ako sam ja
dobro shvatio), ali im je NAJMANJA brzina brzina svetlosti, a najbrza.... ?
Oni bi trebali da imaju parove u nama poznatom prostoru, ili vec nesto slicno..
Citao sam u jednoj starijoj Galaksiji... Cim je pronadem, prekucavam, posto se
clanak bavi sa prelazenjem C-a, Tahionima, i time slicnim i to na 2-3 strane.
PS. Necu slati kao poruku, neki ce se naljutiti zbog duzine... Okacicu je kao
file...
zvezde.432bearboy,
-> #406, zokalezic-+={ Da ne gusim vise, ako je neko voljan da se gnjavimo na
-+={ ovu i slicne vazduhopl- ovne teme - ja sam na
-+={ raspolaganju.
Interesantno ! Mene interesuje, so I want to hear about it !
zvezde.433dejanr,
-> #431, bearboy>> Cuo sam nesto o TAHIONIMA, koji su neka vrsta elementarnih cestica (ako
>> sam ja dobro shvatio), ali im je NAJMANJA brzina brzina svetlosti, a
>> najbrza.... ?
Ne bih rekao da su tahioni čestice. Mislim da se radi o fikciji utemeljenoj
na matematici. Ukratko, o zanimljivoj ideji koja trenutno nije dokazana.
zvezde.434pstojkov,
-> #427, peleOk! P.
zvezde.435pele,
Sta u stvari pokazuje Pariski eksperiment odnosno eksperiment
Ajnsajna,Rouzena i Podolskog.To je ono kad se ispale isovre-
meno dva fotona u suprotnim smerovima pa dejstvujuci na jedan
automatski karakteristike menja i drugi.Voleo bih da mi neko
to bolje objasni.
Pozdrav pele.
zvezde.436prvul,
-> #435, peleŮSta u stvari pokazuje Pariski eksperiment odnosno eksperiment
ŮAjnsajna,Rouzena i Podolskog.
Ů▄▄
Pa pokazuje da kvantna teorija i teorija opšte relativnosti
nisu baš "kompatibilne". Eksperiment je misaoni, i ide ovako:
Anihilacijom npr. elektrona i pozitrona generiše se par fotona.
Ti fotoni moraju imati suprotno orijentisane spinove (zbog održanja
momenta implusa), isti pravac i suprotne smerove kretanja, i iste
frekvencije (zbog održanja impulsa). Elem, ti fotoni su par godina kasnije
veoma daleko jedan od drugoga (2*par svetlosnih godina). Tada dolazi drugi
deo eksperimenta:
Ako jednom od fotona merimo spin, imamo po 50% šansi da dobijemo 1 ili
-1. Ali ako odmah posle toga merimo spin drugog fotona (u istom smeru),
dobićemo uvek takav rezultat da zbir spinova bude jednak 0. Pitanje:
kako je drugi foton "znao" koji spin da ima kada su ga merili (jer je bio
par svetlosnih godina daleko od prvoga, a ipak je nekako "saznao" rezultat
merenja spina prvog fotona).
Dakle, ili informacija putuje brže od svetlosti, ili fotoni zaista
imaju definisan spin od početka eksperimenta. Ako je ovo prvo, onda
OTR ne valja. Ako je ovo drugo, onda kvantna mehanika nije u redu, jer
ona tvrdi da talasna funkcija prvog od ovih fotona sve do samog merenja
sadrži stanje spin=1 I stanje spin=-1, a da tek prilikom merenja dolazi
do tzv. kolapsa talasne funkcije, tj. ona se "opredeljuje" za samo jedno
od stanja TEK pri merenju.
Prvul.
zvezde.437pele,
Da li nekog zanimaju tekstovi u vezi kvarkova,pulsara,crnih rupa i vasione.
Imam ih u CHI formatu pa ne znam dali da ih kacim ovde.Ako ima zaintereso-
vanih nka kazu pa da UPLOAD-ujem.
Pozdrav pele.
zvezde.438cacxa,
Evo nešto za mlade i neiskusne... ;)
HISTORIJA ASTRONAUTIKE
───────────────────────────
1903. : Ruski samouk Konstantin Eduardovič Ciolkovski,
profesor gimnazije u Kalugi, objavljuje znanstveni rad
"Istraživanja svemirskih prostora pomoću raketnih sprava".
(za svemirske letove se počeo zanimati 1883 da bi nakon dužeg
prekida nastavio 1896. godine)
Otac je zamisli o višestepenoj raketi na tekuće gorivo i o
svemirskoj stanici - *odskočnoj dasci* za međuplanetarne letove.
1923. : Nemački vizionar Hermann Oberth, takođe profesor gimazije,
objavljuje knjigu "Raketa za planetarna putovanja" koja pobuđuje
velik interes za astronautiku na Zapadu.
03/16/1926 : Američki profesor fizike Robert Goddard uspešno lansira prvu
raketu na tekuće gorivo.žetiri godine kasnije postiže usavršenom
letelicom visinu od 2200m i brzinu od oko 800km/h.
1926. : Osnovano u Nemačkoj prvo društvo za svemirska putovanja
(Verein für Raumfahrt). Nedugo zatim se slična društva osnivaju
1930. u SAD (American Rocket Society) i 1933. u Velikoj Britaniji
(British Interplanetary Society).
1929. : Francuski inženjer Robert Esnault-Pelterie objavljuje knjigu
"Istraživanje najviših slojeva atmosfere i mogućnosti
međuplanetarnih putovanja"
Prvi put upotrebljava reč astronautika.
1933. : Eugen Sänger, profesor strojarstva na Višoj tehničkoj školi u
Beču, objavljuje knjigu "Tehnika raketnih letova".Iako nije
donela ništa novo, ta knjiga je ozbiljnim i sistematičnim
pristupom značajno unapredila raketnu tehniku.
09/06/1944 : Ispaljena prva nemačka raketa V-2 prema Parizu.Samo dva dana
kasnije više od hiljadu projektila Hitlerovog *oružja odmazde*
biće ispaljeno prema Londonu.Bila je to najveća i najsavršenija
raketa tog vremena (visina 14m, masa 13t, domet 300km, gorivo
alkohol i tekući kiseonik). Od nje će se kasnije razviti prve
američke svemirske letelice.
10/04/1957 : Lansiran je prvi veštački Zemljin satelit : sovjetski Sputnik I.
Imao je promer 58cm i masu 83kg. Od instrumenata, imao je samo
radio-odašiljač, po čijim se signalima određivala njegova
pozicija.
11/03/1957 : Lansiran je Sputnik II s prvim putnikom, psom Lajkom.
Zbog nedovoljno razvijene tehnike u to doba, životinju nije bilo
moguće vratiti na Zemlju - to je i prva žrtva svemirskih letova.
01/02/1959 : Lansirana sovjetska svemirska sonda Lunik I koja postaje prvi
veštački planetoid.
10/14/1959 : Prvi predmet stiže (i razbija se) do Meseca : Lunik II
04/12/1961 : Prvi čovek u svemiru : sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin obleće
jedan krug oko Zemlje (za 108 minuta) u brodu Vostok I.
05/05/1961 : Američki astronaut Alan Shepard leti u kapsuli Freedom 7 ne
ulazeći u Zemljinu putanju. Njegov let traje samo 15min 22sec!
07/10/1962 : Lansiran američki satelit Telestar I, prvi komercijalni
telekomunikacioni satelit. Ostvarena *svemirska veza* između
Evrope i Amerike.
12/21/1968 : Američki astronauti Frank Borman, James Lovell i William Anders u
- brodu Appolo 8 lete oko Meseca - Ostvarenje sna Julesa Vernea iz
12/27/1968 romana "Put na Mesec".
07/20/1969 : Prvi čovek na Mesecu : Amerikanac Neil Armstrong izlazi iz modula
Eagle (orao) na površinu Meseca. Iz modula uskoro izlazi i Edwin
Aldrin, dok u matičnom brodu Columbia kruži Michael Collins.
Misija : Appolo 11.
04/12/1981 : Prvi let space shuttle-a Columbia. Let dvojice astronauta,
J.Younga
i R.Crippena traje dva dana i šest sati.Tim datumom započinje nova
era svemirskih letova - era obnovljivih letelica...
Ufff....
Pozdrav , cacxa
zvezde.439umajstorovic,
-> #437, pele IMA ZAINTERESOVANIH!!!
Ajde to ul-uj ovde sto pre!!!!
zvezde.440vpetrovic,
-> #437, peleNormalno, treba da uploaduješ!
Vlada
zvezde.441bearboy,
-> #428, pele-+={ Tako se i za suncev sistem smatra da je zgusnjavanje
-+={ materije,odn. pocetak formiranja Sunca i planeta poceo
-+={ kada je jedna zvezda prosla relativno blizu tadasnjeg
-+={ gasnog oblaka i izazvala fluktuacije koje su dovele do
-+={ procesa sa-
Jel neko citao Exploding Suns od Isaaca Asimova (ozbiljna stvar, sve o suncima
njihovim nastajanjima i nestajanjima, planetama, itd.)
zvezde.442bearboy,
-> #417, darone-+={ Mozda otkrijete prvi u svetu apsolutno crno telo
Ne bismo bili prvi - ljudi vec znaju za crne rupe, a one su stvarno crne.. :))
zvezde.443bearboy,
-> #423, ilazarevic-+={ pritisak je veliki. Uostalom, kako bi ziveli bez
-+={ podloge?
Pa kako zive ribe, planktoni, itd ?
zvezde.444bearboy,
-> #437, pele Da vidimo !
zvezde.445pele,
Evo za pocetak malo o kvarkovima.Uz tekst sam poslao fontove koje
sam koristio u slucaju da ih nemate.Ostavite utiske.
Pozdrav pele.
kvarkovi.zipzvezde.446cacxa,
Clarkeovi zakoni:
1
Kada istaknuti ali postariji naučnik tvrdi da je nešto moguće, on je gotovo
sigurno u pravu; kada tvrdi da je nešto nemoguće, najverovatnije je u krivu.
2
Jedini način da se utvrde granice mogućeg jeste
imati hrabrosti zaviriti u nemoguće.
3
Dovoljno razvijena tehnologija se ne razlikuje od magije.
zvezde.447nbatocanin,
-> #429, ssokorac> Pa, dve prave normalne na trecu ne moraju biti paralelne
> vec mimoilazne i kod Euklida...?
Da, ali u RAVNI moraju! Inace, prica se da je Boljai prvi dosao do
neeuklidske geometrije (njegov otac je to objavio kao dodatak na
kraju svoje knjige) i da je pitao Gausa za savet, a ovaj mu to
maznuo. Jadni Boljai vise nikad nista nije uradio.
Mozda nije previse poznato da je pronalazak neeuklidskih geometrija
epohalan pronalazak znacajan ne samo za matematiku, nego i za nauku
uopste: tada je prvi put utvrdjeno da cula nisu bas tako pouzdana kako nam
izgleda na prvi pogled i nauka je pocela da se odvaja od
'empirijskog' znanja.
Neupuceni obicno posmatraju geometriju kao disciplinu koja opisuje
svet, sto je veoma pogresno - na zalost, tako je koncipirana
matematika i na ogromnoj vecini nasih fakulteta.
Vazno je za neeuklidske geometrije i sve matematicke konstrukcije da
one ne pokusavaju da opisu svet: to je tek igra simbolima koja se
moze 'preslikati' u neku igru objekata u realnom svetu. Zato, ne treba
olako padati pred zaista fantasticnom lepotom konstrukcija
neeuklidskih geometrija - one nam mozda NISTA ne kazuju o realnom
svetu!
Pozdrav, Nenad
zvezde.448bandit,
-> #443, bearboy>> Pa kako zive ribe, planktoni, itd ?
U vodi, to je njihova podloga!
Johnny
zvezde.449duki,
-> #370, hercog■ A sta ako je bilo ovako : na tom mestu se nalazila planeta
■ (veca od Jupitera) koja je eksplodirala i od njenih delova su
■ nastali Jupiter ateroidi isl.
Pa da je ta planeta bila znatno veca od Jupitera (ili bar toliko
veca da su razlike u masi jedne i druge osetne) kolapsirala bi
u zvezdu. Jupiter je jako blizu granice da postane zvezda...
** Ovo "jako blizu" se odnosi na kosmicke razmere **
A i ne moze planeta tek tako da eksplodira, a i da je eksplodirala
njen sum bi se uhvatio radarima, a i doslo bi do poremecaja u kretanju
obliznjih planeta, zbog narusene gravitacije.
Ukratko - ne verujem! ;)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.450duki,
-> #361, bearboy■ -+={>> PS. Stvarno, sto ljudi ne odu na Mars ? Ima vode,
■ -+={>> nije ni tako jako
Da, ali prosecna temperatura na Marsu je 220 Kelvina (-51° C)
pa tekuce vode nema.
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.451duki,
-> #380, vasic■ Na zalost, daljina JESTE najveci problem.
Nije! Najveci problem je brzina putovanja. :)))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.452duki,
-> #381, vasic■ nije dovoljan samo O2...
I naprave tako ljudi dovoljno kiseonika i skinu zastitna odela
i posle par sati/dana/meseci (opciono) umru od opekotina i/ili
raka zbog Suncevog zracenja. :(((
Potrebno je mnogo vremena da bi se stvorio ozonski omotac koji
bi sluzio kao filter UV zracima.
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.453duki,
-> #365, bearboy■ -+={ prezivio 20 G ! Ostao bi samo poster od covjeka.
======
:)))))))))))))))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.454dejanr,
U vezi nedavne diskusije - nedavno je (kako piše New Scientist) u
Kembridžu održan simpozijum uglednih astronoma iz raznih država
posvećen "10. planeti" koja se nalazi iza Plutona. U tekstu se
opisuju razne ideje o toj planeti, njenom polju, dejstvu na orbitu
Plutona itd (sve to je ovde uglavnom rečeno) i navodi jednodušan
zaključak naučnika sa simpozijuma da raspoloživi podaci NE ukazuju
na postojanje "planete x" - navodno je znatno verovatnije da mase
Plutona i Harona (satelita) neprecizno oređene. Smatra se da će
svemirska sonda koja se kreće tim prostorima uskoro pružiti i
detaljnije podatke.
zvezde.455ndragan,
-> #446, cacxa/ Dovoljno razvijena tehnologija se ne razlikuje od magije.
4. Naučnik koji nije u stanju da prostom čoveku objasni šta radi je
najverovatnije šarlatan.
zvezde.456pele,
-> #442, bearboy> Ne bismo bili prvi - ljudi vec znaju za crne rupe, a one
> su stvarno crne.. :))
Koliko ja znam,postojanje crnih rupa nije jos stopostotno potvrdjeno mada
verujem da ce se uskoro za neki objekat na nebu sa sigurnoscu reci da je
crna rupa s obzirom da vise satelita u orbiti vrse analize X-zraka,jednu
od vaznijih pojava koje karakterisu crne rupe.
medjutim,izmedju crnog tela i crne rupe postoje velike razlike.Mi mozemo
da proucavamo crno telo da merimo i ispitujemo njegovo zracenje odnosno
ono nam daje neke informacije za razliku od crne rupe iz koje ni jedna
informacija ne moze da izadje vec mozemo samo posmatrati dogadjaje na pe-
riferiji.
Pozdrav pele.
zvezde.457pele,
-> #452, duki> ■ nije dovoljan samo O2...
>
> I naprave tako ljudi dovoljno kiseonika i skinu zastitna
> odela i posle par sati/dana/meseci (opciono) umru od
> opekotina i/ili raka zbog Suncevog zracenja. :(((
U poslednjem broju Galaksije je objavljeno da je za ozelenjavanje Marsa,
formiranje njegove atmosfere i koliko-toliko potrebne uslove za zivot
potrebno oko 100.000 godina tako da ne verujem da cemo moci u dogledno
vreme da idemo tamo na gosisnji odmor.
pozdrav pele.
zvezde.459pele,
Evo jednog teksta u vezi pulsara kog sam zapisao sa jednog predavanja
na Kolarcevom univerzitetu.U ZIP-u su i fontovi ako ih nemate.
Ostavite utiske.Pozdrav pele.
pulsari.zipzvezde.460igor.mil,
-> #455, ndragan> 4. Naucnik koji nije u stanju da prostom coveku objasni sta radi je
> najverovatnije sarlatan.
Ne mora da znaci. Mozda jednostavno nema dovoljno maste ili razvijen
smisao za izrazavanje (talenat jednog knjizevnika).
U ostalom, zar se ne bi jedno takvo ubjasnjenje svelo na obmanu
"prostog coveka" da je shvatio o cemu se radi.
zvezde.461spantic,
-> #460, igor.mil>> 4. Naucnik koji nije u stanju da prostom coveku objasni
>> sta radi je najverovatnije sarlatan.
>
> Ne mora da znaci. Mozda jednostavno nema dovoljno maste
> ili razvijen smisao za izrazavanje (talenat jednog
> knjizevnika).
Možda je šarlatan prejaka reč, ali taj čovek bi morao da se zamisli. Ako
nekome ne možeš jednostavno da objasniš čemu nešto služi bez pozivanja na
višu matematiku, nešto nije u redu.
zvezde.462prvul,
-> #442, bearboyŮ-+={ Mozda otkrijete prvi u svetu apsolutno crno telo
Ů
Ů Ne bismo bili prvi - ljudi vec znaju za crne rupe, a one su stvarno crne..
:))
Ů▄▄▄▄
E nisu... postoji nešto što se zove Hokingova radijacija (naravno, po
Stevenu Hawkingu), a radi otprilike ovako:
Svuda u svemiru se, prema kvantnoj teoriji, dešava proces stalnog
stvaraja i uništavanja parova čestica-antičestica... to su tzv.
virtualne čestice. Do njihovog stvaranja dolazi zbog kvantnih fluktuacija
u samoj strukturi prostor-vremena, te u veoma, veoma ograničenim oblastima
prostora dolazi do pojave veoma velikih gustina energije, koje kratko traju,
ali ipak dovoljno dugo da se formiraju parovi čestica. Fazon je u tome što
se u normalnom prostoru (daleko od crnih rupa) čnije bitno za ovu priču...
Kvantna teorija
dozvoljava proizvoljne količine virtualnih parova, uz uslov:
da sve ostane na kvantnom nivou.
Kod crnih rupa postoji "mali" problem: ako se parovi formiraju na samom
horizontu događaja, postoji mogućnost da jednema novog priliva materije u crnu
rupu, ona može kompletno da ispari.
Taj proces se naziva Hokingovo isparavanje. Za crne rupe "normalne" mase
(par masa našeg sunca) traje veoma dugo, ne znam tačno, ali mislim da
se radi o brojevima reda 10^35 (godina, sekundi, svejedno, ionako je
ukupna starost svemira mala prema ovome)...
Prvul
P.S. Vidite, nije sve tako CRNO kao što izgleda
zvezde.463cacxa,
-> #461, spantic>>> 4. Naucnik koji nije u stanju da prostom coveku objasni
>>> sta radi je najverovatnije sarlatan.
>>
>> Ne mora da znaci. Mozda jednostavno nema dovoljno maste
>> ili razvijen smisao za izrazavanje (talenat jednog
>> knjizevnika).
>
> Možda je šarlatan prejaka reč, ali taj čovek bi morao da
> se zamisli. Ako nekome ne možeš jednostavno da objasniš
> čemu nešto služi bez pozivanja na višu matematiku, nešto
> nije u redu.
spanticu, da li je isto 'sta radi' i 'cemu sluzi'?
Ja recimo znam čemu meni služi kompjuter, ali šta ja STVARNO radim dok sedim
za kompjuterom i kucam naredbe nemam pojma.
A da me vidiš tek kad igram FS4 : nabadam po tastaturi a ono čudo leti ;)))
a šta sam mu uradio pojma nemam ;))))))))
..al' se ludo zabavljam (tome služi) ;)))))))
P.S: Šarlatan. ;)))))
zvezde.464pele,
Evo jednog velikog teksta koga sam svojevremeno mukotrpno prekucavao iz
Galaksije a sastoji se iz dva dela zbog velicine.
Fontove potrazite u prethodnim tekstovima koje sam poslo.Ako vam ne odgovara
raspored slova u fontovima nije problem promeniti.Najlakse sa
Search/replac.Pozdrav pele.
vasiona.zipzvezde.465spantic,
-> #463, cacxa> Ja recimo znam čemu meni služi kompjuter, ali šta ja
> STVARNO radim dok sedim za kompjuterom i kucam naredbe
> nemam pojma.
Da li umeš da objasniš šte će treba da radi program koji pišeš? Ako tu
nemaš pojma, to je problem.
zvezde.466ndragan,
-> #460, igor.mil/ U ostalom, zar se ne bi jedno takvo ubjasnjenje svelo na obmanu
/ "prostog coveka" da je shvatio o cemu se radi.
Ne slažem se ni ja, samo sam dopunjavao Klarkov spisak. Mada se bilo
natovrzlo dosta nadristručnjaka, za koje je to zaista važilo. Posle smo tek
shvatili da se to kaže političar.
O ovome smo već negde raspravljali. Hvata me deža vi.
Bue_ NDragan
zvezde.467igor.mil,
-> #461, spantic> Mozda je sarlatan prejaka rec, ali taj covek bi morao da se zamisli. Ako
> nekome ne mozes jednostavno da objasnis cemu nesto sluzi bez pozivanja na
> visu matematiku, nesto nije u redu.
Ipak bih rekao da je u pitanju predrasuda kada se smatra da je svako
sposoban da se bavi svime. Neke stvari su dostupne samo odredjenom
krugu ljudi sto je sasvim prirodno.
Posto si pomenuo matematiku, kako da, na primer, matematicar koji se
bavi istrazivanjem u oblasti topologije (odabrao sam ovu oblast bas
zato sto znam da postoji, a nemam skoro nikakvu predstavu sta je to)
da "jednostavno objasni cemu to sluzi", kada verovatno to ni on sam ne
zna. Da, bas tako, jer, vrlo cesto se desava da matematicka otkrica
tek naknadno pronadju svoju primenu u drugim naukama, neka mozda i
nikada.
Naravno, ovo nikako ne znaci da sam ja za pristalica bilo kakvog
mistificiranja. Hocu samo da kazem da, da bi se nesto objasnilo t.j.
prenelo drugom (ne samo obicnom coveku, nego i nekom sa slicnim
stepenom obrazovanja) zahteva neke dodatne talente pored
istrazivackih.
zvezde.468cacxa,
-> #465, spantic> Da li umeš da objasniš šte će treba da radi program koji
> pišeš? Ako tu nemaš pojma, to je problem.
Eeeeee, to je već treća stvar.... ;)
zvezde.469spantic,
-> #467, igor.mil> Ipak bih rekao da je u pitanju predrasuda kada se smatra
> da je svako sposoban da se bavi svime. Neke stvari su
> dostupne samo odredjenom krugu ljudi sto je sasvim
> prirodno.
To je potpuno tačno. Ali nije redak slučaj baš namernog mistificiranja
područja rada. Slažem se da je u svakom slučaju neophodno imati razvijen
jezik kojim ćeš izraziti pojmove. A neophodno je da takav metajezik (sećaš
li se Labana ;) ima i onaj kome objašnjavaš. Inače nastaju problemi. Na
žalost mistifikatora često i oko dotacija.
Inače ako je za verovati onima koji se bave topologijom, na kraju krajeva
ona postoji od kraja XIX veka a prestali su da je smatraju igračkom od
50tih godina XX veka, ima znatnu primenu u aparatu moderne fizike,
posebno u teoriju polja i opštu teoriju relativnosti, fiziku anizotropnih
neprekidnih sredina i niskih temperatura, savremenu kvantnu teoriju...
zvezde.470pele,
Koliko je precnik akceleratora koji se gradi u Teksasu SAD?Kazu da ce biti
najveci na svetu ali da imaju problema sa finansiranjem.Procitao sam to
negde ali sam najvaznije zaboravio tj. precnik.
Pozdrav pele.
zvezde.471cacxa,
Jel čitao neko 'Posustajanje budućnosti' od Jeremy Rifkina?
Interesantna ideja : Entropija kao pogled na svet.
Ako vas zanima mogu da nabacim par naglasaka...
(tek toliko da vas podbodem na diskusiju :)
zvezde.472ndragan,
-> #471, cacxa/ Interesantna ideja : Entropija kao pogled na svet.
Nabaci nešto teksta, a naglaske ćemo lepo grafitnom olovkom po štampanom
primerku. Kako se obeležavaju kratkouzlazni i ostali?
Šalji, bre.
zvezde.473bearboy,
-> #457, pele-+={ U poslednjem broju Galaksije je objavljeno da je za
-+={ ozelenjavanje Marsa, formiranje njegove atmosfere i
-+={ koliko-toliko potrebne uslove za zivot potrebno oko
-+={ 100.000 godina tako da ne verujem da cemo moci u
-+={ dogledno vreme da idemo tamo na gosisnji odmor.
Ha ! Ali u to brojku nije ukalkulisan razvoj covecanstva ! (ili propast :( )
Sta ako se, u recimo, sledecih 50 godina pronade nacin za putovanje skoro sa
brzinom c, i nacin da se Mars teraformira mnooogo brze ?
zvezde.474bearboy,
-> #448, bandit-+={>> Pa kako zive ribe, planktoni, itd ?
-+={
-+={ U vodi, to je njihova podloga!
A Jupitercani (?) u njihovim gasovima ! I to moze biti podloga !
zvezde.475cacxa,
-> #472, ndragan> Šalji, bre.
Eto da se neko i javi... ;)
Pošto sledeći tekst(ovi) baš i ne spada(ju) u :zvezde zamolio bih puritance ;)
da tolerišu poruke.
Dakle :
Jerremy Rifkin : POSUSTAJANJE BUDUĆNOSTI
--------------------------------------------
(odlomci)
Oba zakona termodinamike mogu biti izražena jednom kratkom rečenicom :
Ukupan sadržaj energije u svemiru je nepromenjiv a ukupna entropija se
neprestano povećava.
(...)
Entropija je mera za količinu energije koja se više ne može pretvoriti u rad.
Ime joj je dao nemački fizičar Rudolf Clausius 1868, a prvi je njenu suštinu
shvatio 1827 mladi francuski oficir Sadi Carnot. On je otkrio da parni stroj
radi jer postoji razlika u potencijalu energije, i kad nestane te razlike,
ne može se javiti ni rad.
Dakle, postoje dva stanja u kom se energija može nalaziti :
1. Iskoristivo ili slobodno stanje energije
2. Neiskoristivo ili ograničeno stanje energije
Povećanje entropije, dakle znači smanjenje količine iskoristive energije.
Svaki put kad se nešto dogodi u prirodi, određena količina energije postaje
neiskoristiva za budući rad. Mnogi ljudi misle da je zagađenost nusproizvod
proizvodnje. U stvari, zagađenje je ukupna količina iskoristive energije u
prirodi koja je transformisana u neiskoristiv oblik - drugo ime za entropiju.
(...)
Svaki put kad zapalite cigaretu, smanjujete količinu iskoristive energije na
svetu. Naravno, moguće je zaustaviti proces entropije u izoliranom delu
prostora i vremena, ali samo ako se u procesu upotrebi dodatna energija i tako
poveća ukupna entropija u okolini.
(...)
Albert Einstein je razmišljao o tome koji od naučnih zakona zaslužuje da bude
postavljen iznad svih ostalih, kao glavni zakon. Izneo je sledeće zapažanje:
Što je neka teorija impresivnija, njezine premise su jednostavnije,
broj različitih stvari koje povezuje je veći, područje njene prime-
njivosti je šire. Otud dubok dojam koji je klasična termodinamika
ostavila na mene. To je jedina fizikalna teorija univerzalnog zna-
čaja za koju verujem da, što se tiče primenjivosti njenih temeljnih
pojmova, neće nikad biti srušena.
(...)
Kad počne rasprava o drugom zakonu, naučnici na kraju dođu do pitanja kako
široko se on može primeniti. Na primer, može li se zakon entropije primeniti
na makrosvet zvezda i galaksija koje čine univerzum?
U stvari, zakon entropije je osnova većine kosmoloških teorija. Naučnik
Benjamin Thompson je prvi 1954. godine pokazao koliko duboko značenje ima drugi
zakon za kosmologiju. Prema Thompsonu, zakon entropije govori da je
unutar ograničenog perioda u prošlosti Zemlja morala biti, i da će
unutar ograničenog perioda u budućnosti ona ponovo morati da bude
nepogodna kao obitavalište za čoveka takva kakva jeste, osim ako
budu izvršene radnje koje su neizvedive zbog zakona kojem su pod-
vrgnute spomenute radnje što se sad odvijaju u fizičkom svetu.
Dve godine kasnije, Helmholtz je utemeljio standardnu kosmološku teoriju
baziranu na zakonu entropije. Njegova teorija o *toplinskoj smrti* govori da
univerzum teži prema tački maksimalne entropije, kad će sva iskoristiva
energija
biti potrošena i kad više neće biti nikakvog delovanja. Ta tačka odgovara
stanju
večitog mirovanja.
Najšire prihvaćena teorija o poreklu i razvoju svemira, začeta od
Canona Georgesa Lemaitrea, teorija o velikom prasku također se bazira na zakonu
entropije.
-----------------------------------------------------------------------------
E ljudi ovo je samo (dosadni) uvod.....
pozdrav, cacxa.
zvezde.476dejanr,
Američki astronomi sa univerziteta Cornel (Atlanta) su praktično potvrdili da i
izvan sunčevog sistena postoje planete. Uz pomoć kolega iz Meksika otkrili su
bar dve planete koje kruže oko pulsara, ostatka eksplodirale zvezde, u sazvežđu
Device na oko 1500 svetlosnih godina od Zemlje.
zvezde.477ilazarevic,
-> #476, dejanr Postojanje planeta naslućuje se odavno, jer su u nekim sistemima
primećivani objekti koji ipak nisu veličine zvezde, već recimo kao
80 Jupitera. Možete zamisliti o kakvim gasnim džinovima se radi?!
zvezde.478ndragan,
-> #475, cacxa/ E ljudi ovo je samo (dosadni) uvod.....
Ma da, ali sam očekivao nešto drugo, možda odblesak ideje koja mi je sinula
kad sam pročitao naslov. Šta u stvari sa filozofske strane znači svest o
entropiji? Da li je entropija jedna od velikih ideja koje menjaju svet? Da li
bi bilo ekologije i zelenih da se nije došlo do zakona termodinamike?
Mislio sam da će biti nešto o tome. Možda u nastavku?
A Ajnštajn (cvajštajn, drajštajn) je potvrdio da je velik, ne samo po tome
što je umeo da izmisli velike stvari, nego i po tome što je umeo da ih
prepozna na vreme.
Bue_ NDragan
zvezde.479cacxa,
-> #478, ndragan> Ma da, ali sam očekivao nešto drugo, možda odblesak ideje
> koja mi je sinula kad sam pročitao naslov. Šta u stvari sa
> filozofske strane znači svest o entropiji? Da li je
> entropija jedna od velikih ideja koje menjaju svet? Da li
> bi bilo ekologije i zelenih da se nije došlo do zakona
> termodinamike?
Da, kao što rekoh, ovo je bio (dosadni) uvod. Sad baš gledam na šta da pređem.
Zanima li vas opis mehanicističkog pogleda pa pogledi u globalu pa entropijski,
ili ćemo odmah da predžemo na stvar ? ;)
> Mislio sam da će biti nešto o tome. Možda u nastavku?
Nastavak sledi samo da uvatim maaalčice vremena da skucam...
pozdrav , cacxa.
ps: da malo ublažim nedoumice : autor smatra da je entropijski pogled na svet
ono što nas očekuje u bliskoj budućnosti, da je iskorištavanje energije
bez reciklaže i ekonomisanja gotovo i da će čoveku budućnosti taj zakon
duboko urezati u svest i delovanje.
Ili što reče Rifkin :
"Faza kolonizacije je gotova. Na redu je klimaktička faza."
zvezde.480cacxa,
Ide nastavak, nadam se zanimljiviji od uvoda...krećemo na pistu...
* * * *
"Ako ukupna entropija u svetu raste, kako onda objašnjavamo životni proces?
Nema sumnje da živa bića pokazuju visok stepen reda. žini se i da sama
evolucija predstavlja akumuliranje sve većeg reda iz haosa. Malo dete, dok
raste, skuplja sve veću količinu energije. Dakle, život krši drugi zakon ?
Pogrešno.
Prema rečima fizičara Erwina Schrodingera, dobitnika Nobelove nagrade,
'Svako živo biće održava se na životu tako što neprestano crpe negativnu
entropiju iz svoje okoline...Organizam se hrani uz pomoć negativne
entropije; on neprestano usisava red.'
Entropiju je još slikovitije opisao hemičar G.Tyler Miller, pomoću
hranidbenog lanca kojeg čine trava,skakavci,žabe lososi i ljudi.
'Tri stotine lososa je potrebno da bi prehranili čoveka u toku jedne
godine. Zatim, lososi moraju pojesti devedeset hiljada žaba, koje moraju
pojesti dvadeset i sedam miliona skakavaca a ovi hiljadu tona trave.'
I tako, da bi jedno ljudsko biće očuvalo visok stupanj reda, mora biti
utrošena energija koja je sadržana u dvadeset i sedam miliona skakavaca
ili u hiljadu tona trave. Postoji li onda ikakva sumnja u to da svako živo
biće održava vlastiti red na račun stvaranja još većeg nereda?
(...)
Biolog Alfred Lotka bio je jedan od prvih koji su uspostavili vezu između
protoka energije i biološke evolucije, tvrdeći da su organizmi sagrađeni
tako da budu kolektori i transformatori energije. Sa gledišta evolucije,
Lotka tvrdi da prirodna selekcija daje prednost onim organizmima koji su
sposobni "povećati ukupnu masu organizma, brzinu kolanja tvari kroz
organizam i ukupni protok energije kroz organizam... sve dok je prisutan
neiskorišteni ostatak materije i korisne energije."
Lotkina tvrdnja da prirodna selekcija daje prednost onim organizmima koji
imaju najveći protok energije kroz sustav, u međuvremenu je promenjena
(čak i od strane samog Lotke). Danas se smatra da je povećanje protoka
energije uobičajena reakcija u ranim stadijima razvoja ekološkog sistema,
kad je iskoristive energije bilo u izobilju. Međutim, kad različite
biološke vrste počinju popunjavati raspoloživa ekološka staništa, one su
primorane da se prilagode konačnom kapacitetu koji okolina poseduje, tako
da koriste manji protok energije na efikasniji način.
O ranom stadiju maksimalnog protoka obično se govori kao o fazi kolonizacije,
a o kasnijem stadiju minimalnog protoka kao o klimaktičkoj fazi.
Sve u svemu, homo sapiens tek treba da pređe iz kolonizacijske faze u
klimaktičku.
(...)
Sada, kad je okolina u kojoj živimo tako istrošena i neuredna da je to
vidljivo golim okom, mi prvi put preispitujemo naše shvaćanje evolucije,
progresa i proizvodnje materijalnih dobara.
------------------------------------------------------------------------
...u idućoj poruci uzlećemo.... ;)
zvezde.481cacxa,
...nastavak...
* * * *
"
ENTROPIJA : NOVI HISTORIJSKI OKVIR
Les gens heureux n'ont pas d'histoire - to je stara francuska poslovica koja
kaže da 'sretni ljudi ne stvaraju historiju'. Postoji američka poslovica koja
kaže da se 'u nuždi pametan čovek svačemu doseti'. Povežite ove dve poslovice
i čitava historija će postati razumljiva. Historičari će se zbuniti. Oni će
dokazivati da je svet mnogo zamršeniji nego što to poslovice tvrde.
Arnold Toynbee će insistirati da je historija društva, zapravo, niz izazova
i odgovora na izazove koje postavljaju civilizacija i prirodna okolina.
Oswald Spengler će tvrditi da je historija civilizacija ciklički proces
rađanja,
sazrevanja i smrti, kao i sam život. Ortega y Gasset će mu upasti u reč
izlažući
teoriju da je historija proces izjednačavanja u kojem silna kreativnost
karizmatskih manjina biva preuzeta i upijena od masa i tako učinjena tromom i
beživotnom. Marx će poučavati da je historija, zapravo, dijalektička i da svaki
događaj koji se odvija sadrži klicu svoje vlastite propasti i zametak nove
stvarnosti koja će ga zameniti.
Ipak, za razumevanje historijske slagalice ključje zakon entropije i ove dve
poslovice. Spustimo li historiju na ličnu razinu, stvari će odmah postati
jasne.
Kad se osećamo zaista sretnima i zadovoljnima načinom na koji se odvija naš
život, mi se retko, ako uopšte ikad, bavimo idejom da stvar promenimo iz
korena.
Zašto bismo?
O korenitim izmenama u načinu života i rada obično počinjemo razmišljati kad
nas
postojeći pristup životu na neki način izneveri. Svako od nas je nekada
prolazio
kroz ličnu krizu ili traumu, kad je osetio potrebu da preispita vlastiti život
i
kad se bojao početi s nečim novim i nepoznatim. Ipak, u takvim trenucima kad
dotadašnji način više ne funkcioniše, počinjemo, ponekad mahnito, razmišljati
o izlazu iz situacije. Mentalni i emocionalni sokovi jače kolaju i počinjemo
nasumice eksperimentisati sa raznim mogućnostima. Konačno naiđemo na jedno ili
više rešenja koja imaju nekog smisla i uhvatimo se za njih-bar do sledeće
krize.
Historija jedinke ne razlikuje se mnogo od historije društva.
(...)
Bacimo nakratko pogled na historiju zapadne Evrope između 4. i 19. veka, jer
je ona imala velik uticaj na razvoj modernom pogleda na svet i način uređenja
današnjeg života.
Udžbenici i priručnici prelaz iz srednjeg veka u modernu eru obično pripisuju
ponovnom buđenju ljudskog uma - kao da je, iz čista mira, čovečanstvo odlučilo
da prestane da misli i prespava zimskim snom nekoliko vekova.
Dok se historičari prepiru oko značenja reformacije i protestantizma, uspona
buržoazije i kapitalizma, otkrivanja novih trgovačkih puteva u toku velike
metamorfoze koja se događala, gotovo niko od njih ne govori o osnovnom razlogu
koji se nalazio u pozadini tog prelaza : između 13. i 16. veka zapadna Evropa
našla se na energetskoj prekretnici.
Drveta, energetske podloge srednjovekovnog načina života bilo je sve manje.
Porast stanovnišva pogoršavao je nestašicu, pa je traganje za novim rešenjima,
koje je usledilo, dovelo do zamene drveta ugljenom. Taj prelaz je korenito
izmenio način organiziranja života u zapadnoj Evropi. Zamena drveta ugljenom
bila je glavni razlog što je srednjovekovnoj eri došao kraj i što je nastupila
industrijska revolucija.
Zemlja u zapadnoj Evropi bila je lepljiva i raskvašena za razliku od suve i
rahle zemlje na Srednjem istoku. Razlike između tih okoliša uvetovale su
neke temeljne promene u načinu obrade tla koje su duboko uticale na budući
razvoj kontinenta.
Stari rimski plug nije bio dovoljno jak da prevrće bogata i teška tla zapadne
Evrope. Sredinom 6. veka uveden je novi, teži tip pluga koji je zahvaćao tlo
tako snažno da tradicionalni tip oranja - prvo uzdužno a onda poprečno,
više nije bio potreban.
Novi plug je tražio osam volova što je bilo više nego li je imala bilo koja
seoska obitelj. Zbog toga, a i zbog nepraktičnosti oranja malih parcela, je
skupno oranje postalo obrazac na mnogim feudalnim posedima severne Evrope.
Do 9. veka ukršteni plug se proširio celom Evropom, izazivajući krčenje
kilometara šuma, jer se stanovništvo povećavalo.
Sledi uvođenje trogodišnjeg plodoreda umesto dvogodišnjeg, što povećava
prinose,
omogućuje zamenu volova konjima, sledi povećanje broja stanovnika i do sredine
14. veka prekretnica je dosegnuta - stanovništvo je preraslo svoju energetsku
podlogu.
Da bismo mogli shvatiti dubinu energetske krize u srednjem veku, važno je
razumeti od kakvog je presudnog značenja bilo drvo za život onog vremena.
Kao fosilna goriva danas, drvo se tad upotrebljavalo gotovo u svakoj prilici.
Iskrčivanje šuma zbog kultiviranja tla uvelike je smanjilo količinu
iskoristivog
drveta, a nestašici je pridoneo i ubrzani razvoj obrta. Nove staklane i
tvornice
sapuna zahtevale su velike količine drvenog pepela, ali su željezare i
brodogradilišta postavljali najveće zahteve. Tokom 16. i početkom 17. veka
kriza drveta bila je u Engleskoj tako izražena da su se izdavali kraljevski
dekreti koji su trebali regulisati seču šuma. Godine 1630 drvo je bilo dva i po
puta skuplje nego što je bilo krajem 15. veka.
Odgovor na krizu drveta bio je ugljen. Ali to nije bila stvar naprosto zamene
jedne energetske podloge drugom. Evropske civilizacije bile su srasle sa
načinom života baziranim na upotrebi drveta. Prekretnica je izazvala korenitu
promenu čitavog načina života. Način na koji su ljudi zarađivali, kako su
obavljali poslove, kako su se oblačili, način ponašanja, način na koji je vlast
vladala - sve je to okrenuto naglavce.
Počelo je u Engleskoj, u 13. veku, za vreme vladavine Henrika II. Stanovnici
Newcastlea bili su bez drva za ogrev i bukvalno su umirali od hladnoće. Kralj
je odobrio kopanje ugljena kao novog izvora energije. Do 1700. godine u
Engleskoj je ugljen kao energetska podloga već počeo zamenjivati drvo.
Danas zamenu drva ugljenom smatramo velikim skokom napred, jedinstvenim
trijumfom progresivnih snaga. Ljude onog vremena teško biste u to uverili. Na
ugljen se gledalo sa potcenjivanjem, kao na manje vredan izvor energije. On je
prljav i uzrokuje veliko zagađenje. Edmund Howes se 1631. godine jadao da
"je čitavo stanovništvo prisiljeno ložiti vatru ugljenom i da se njime loži
čak i u kućama uglednih ličnosti".
Osim toga, ugljen je teže vaditi i proizvoditi nego drvo.
Da bi se učinio upotrebljivim, bilo je potrebno potrošiti mnogo više energije
nego u slučaju drveta. Razlog je ponovo u delovanju drugog zakona. Količina
energije u svetu neprestano se smanjuje. Izvori energije koje je lakše
koristiti
prvi dolaze na red. Svaka sledeća energetska podloga je teže iskoristiva od
prethodne. Mnogo je teže kopati i proizvoditi ugljen nego cepati drva, još je
teže bušiti i proizvoditi naftu, a najteže je cepati atome da bi se dobila
nuklearna energija. Richard Wilkinson u svojoj knjizi "Siromaštvo i progres"
ovako ocenjuje historiju ekonomskog razvoja čovečanstva :
" U toku ekonomskog razvoja čovek je bio prisiljen da uvek iznova
menja izvore energije o kojima je ovisio i metode kojima se služio
prilikom njihovog iskorištavanja. Malo - pomalo se uplitao u sve
zamršenije tehnike prerade i proizvodnje, kako se energetska
podloga menjala od lakše iskoristivoj prema teže iskoristivoj.....
U širokom ekološkom kontekstu ekonomski razvoj je razvijanje sve
okrutnijih načina iskorištavanja prirodne okoline. "
Wilkinsonova tvrdnja je potpuno tačna,mada je mnogima od nas teško
prihvatljiva.
Pronalazak parne mašine je dobar primer. Kad učimo o industrijskoj revoluciji u
školi, pričaju nam da je jednog dana pametan mladić po imenu James Watt petljao
nešto u svojoj garaži i došao do pronalaska koji je nazvao parnom mašinom. To
je
objavljeno u celom svetu, i dok trepneš okom, krenula je zvečeći industrijska
revolucija. Ne govore nam da je u staroj Grčkoj Heron izmislio parnu mašinu još
u 3. veku p.n.e. , ali da su je upotrebljavali samo kao igračku za zabavu
vladara. Niko nije pomišljao da je upotrebi za rad zbog mnoštva robova koji su
mogli raditi. Na stranu Grci, priču koja stoji u pozadini razvitka moderne
parne mašine treba znati, jer ona slikovito pokazuje kako iz promena u
energetskoj okolini slede tehnološke promene.
Savremena parna mašina je izmišljena i prvi put upotrebljena da bi se olakšalo
iskapanje ugljena. Kako su se rudokopi premeštali sve dublje u zemlju da bi se
iz njih vadile postojeće rezerve ugljena, bilo ih je sve teže provetravati i
dizati iskopani ugalj do okana. Tokom 17. veka javio se i problem probijanja
vode pa je i drenaža bila potrebna. Svi ti problemi zahtevali su tehnološko
rešenje. Odgovor je bila parna mašina. Prvu parnu pumpu patentirao je 1698.
godine Thomas Savery. To je bila samo prva u dugom nizu mehaničkih inovacija
koje su direktno sledile iz nove energetske podloge s ugljenom kao glavnim
izvorom energije. Tako je problem transporta sve većih količina ugljena rešen
izumom parne lokomotive.
Wilkinson daje još jedan očit primer : u prethistorijsko doba ljudi su se
oblačili u kožu. Kako je životinjske kože i krzna bilo sve manje, bili su
naterani zameniti ih ovčjom vunom. Početkom 17. i u toku 18. veka porast
stanovništva uvetovao je porast potreba za obradivim površinama u Evropi, što
je potisnulo uzgoj ovaca. Zbog pretvaranja pašnjaka u polja vuna je morala biti
zamenjena pamukom. Ljudi nisu bili prezadovoljni novom zamenom.
Mi smo danas primorani da se sve više oslanjamo na sintetička vlakna, no kad bi
imali izbora, mnogi ljudi bi dali prednost odeći od stopostotnog pamuka ili
vune
Mi to nazivamo "progresom".
-----------------------------------------------------------------------
....ufff!
Eto i to smo pregurali. Nadam se da je ndragan bar maaalčice zadovoljniji a
kad pređemo na sadašnjost biće još lepih i interesantnih stvari....
pozdrav svima , cacxa
zvezde.482ndragan,
-> #481, cacxa/ Eto i to smo pregurali. Nadam se da je ndragan bar maaalčice zadovoljniji
Što jes, jes... nego, pročita li ti kod Stanislava Lema u "Summa
technologiae" maltene do daske isti opis "života kao organizovane lokalne
antientropije koja opstaje na račun povećanja opšte entropije"? (Naveo sam po
sećanju jer mi je knjiga zatrpana)
Po nekim proračunima, Londonu je prorečena ekološka smrt za početak ovog
veka, kada je transportni sistem, koji je važio u vreme proračuna, trebalo da
zatrpa grad slojem balege debelim tri metra. To se nije desilo, što navodim
kao valjan primer da nužda stvara izum.
Šta bi sve ljudi još mogli izmisliti, a nikad im nije jako zatrebalo?
Bue_ NDragan
P.S. Dobar ti je skener, a vidim i Rekognita 9.3 se dobro pokazala.
zvezde.483bearboy,
Znaci osnovna zamisao fotonskog pogona je OK ! A sta bi bilo ako bi se
postavilo mnooooooogo ogledalca na mesecu i oni bi svi bili fokusirani na jednu
tacku u svemiru, a brod koji 'oce da ode, samo stane na tu tacku, i ona enormna
kolicina fotona koji se zabijaju u njegovo ogledalce, gurne brod ?
zvezde.484vasic,
-> #483, bearboy> Znaci osnovna zamisao fotonskog pogona je OK ! A sta bi bilo a
Procitaj 'Fijasko' od Stanislava Lema. Ovaj put to je cist SF + sto
ces u njemu naci kako on sve to zamislja. A kad Lem opisuje neku
masineriju, imas utisak da prepisuje iz uputstva za upotrebu:)
Vasa
zvezde.485cacxa,
-> #482, ndragan> P.S. Dobar ti je skener, a vidim i Rekognita 9.3 se dobro
> pokazala.
Ma kakav skener!!!!???
I nije Recognita 9.3 već Mazohista 1.0 ;)
Jel oćete još?
zvezde.486ndragan,
-> #483, bearboy/ kolicina fotona koji se zabijaju u njegovo ogledalce, gurne brod ?
A šta bi bilo sa satelitom koji bi tako bacao svetlo na mesec? Za koje vreme
bi se primetilo pomeranje njihovih orbita?
zvezde.487gandalf,
-> #483, bearboy
A gde bi se nalazio taj brod pre nego ga pogodi fotonski snop.
zvezde.488duki,
-> #483, bearboy■ a brod koji 'oce da ode, samo stane na tu
■ tacku, i ona enormna kolicina fotona koji se zabijaju u
■ njegovo ogledalce, gurne brod ?
Ako ne gresim, najveca kolicina goriva je potrebna za kocenje a ne
za polazak (osim ako ne kocis kao "Leonov" iz Odiseje). Ideja sa
fotonima mi se svidja. Cuo sam i za teoriju da se ogranicene nuklearne
eksplozije odigravaju u brodskim motorima. Impuls bi se prenosio na debelu
plocu u motoru i tako bi brod prakticno stalno mogao da ubrzava. Jel ima
jos neko neku ideju? Jedra za suncev vetar treba da su debljine par
stotina atoma, a trebaju da budu i velika, pa to otpada :(
Sta mislite o Pogonu Neverovatnoce? :))
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.489pstojkov,
-> #488, duki> Sta mislite o Pogonu Neverovatnoce? :))
>
Neverovatan je?
zvezde.490vojkan,
-> #489, pstojkov-> > Sta mislite o Pogonu Neverovatnoce? :))
Sasvim moguć isprobao sam ga na Zlatnom Srcu pre koju godinu :)))
Pozdrav od VOjkana i
Zapphoda Bilblbroksa, SIJU
zvezde.491bearboy,
-> #486, ndragan-+={ / kolicina fotona koji se zabijaju u njegovo ogledalce,
-+={ gurne brod ?
-+={
-+={ A sta bi bilo sa satelitom koji bi tako bacao svetlo na
-+={ mesec? Za koje vreme bi se primetilo pomeranje njihovih
-+={ orbita?
Pa satelit je malecki....
zvezde.492bearboy,
-> #487, gandalf-+={ A gde bi se nalazio taj brod pre nego ga pogodi
-+={ fotonski snop.
Ajd' 'vako - Ogledala su elekronski komandovana - ako dobiju signal pretvaraju
se u ogledalo, inace su obicna stakla.... Bric se odslepa do tacke gur-a, i
ondak ukljuce ogledalca...
zvezde.493bearboy,
-> #490, vojkan-+={ Zapphoda Bilblbroksa, SIJU
Ispravka : Zaphod Beeblebrox....
zvezde.494hercog,
Jos malo horoskopa :
Devica
Budite oprezni 1, voljena osoba ce prozreti vas pokusaj
da je obmanete. Ovaj nesporazum mozete izgladiti tek 12. Na
poslu cete se maksimalno angazovati, a rezultati ce biti iz-
vrsni. Lepa poslovna ponuda odusevice vas od 25. do 29. Raz-
mislite o kracem poslovnom putovanju, moze biti vrlo korisno.
Bicete u odlicnoj fizickoj kondiciji celog meseca.
Hercog
zvezde.495hercog,
Jos horoskopa
LAV
Moracete da se prilagodite okolnostima ukoliko zelite da
izbegnete sukobe sa sefom ili pretpostavljenim na poslu.
Ovaj mesec je vrlo nesiguran, ispostavice se da niste uvek
u pravu. Cuvajte se osobe u znaku Jarca. Lepi dogadjaji na
ljubavnom planu popravice vam raspolozenje. Od 24. do 29.
nesporazumi u porodici.
Hercog
zvezde.496hercog,
Skorpion
Lepe vesti u vezi sa kucom i stanom ulepsace vam ovaj
mesec. Napokon se mozete resiti briga. Odlican poslovni dan
je 18. Povoljan ljubavni period pocece 20. kada ce nestati
napetost. Shvaticete razloge zbog kojih je voljena osoba bi-
la gruba prema vama. Ocito da je to jedini nacin da vas nat-
era da razmislite o onome sto zeli da vam objasni.
Hercog
zvezde.497hercog,
VAGA
Vrlo znacajan ljubavni period ceka vas od 19. - 25.
Ako nemate partnera, srescete osobu koja ce ispunjavati
vase stroge zahteve. Lepo cete se slagati sa osobama u
znaku Lava i Vodolije. Morate strogo voditi racuna o i-
zdacima kako biste sprecili nevolje s novcem. Nemojte
pozajmljivati, necete moci da vratite dug.
Hercog
zvezde.498vojkan,
-> #493, bearboy-> Ispravka : Zaphod Beeblebrox....
Imaš pravo, davno sam čitao englesku verziju :)
VOjkan
P.s. Stavi ovo u speach da čuješ kako izgovara :)
zvezde.499hercog,
RIBE
Prepusticete se sanjarenju, pravljenju velikih planova,
bar kada je rec o ljubavi. Voljena osoba ce rado prihvatiti
vasa pravila igre. Na poslu obavezno racunajte na pomoc kol-
ega, necete uspeti sami da se izborite sa svim obavezama.Po-
voljni dani za pocetak novog posla su 25. - 28.
Hercog
zvezde.500hercog,
OVAN
Poci ce vam za rukom da prevazidjete male nesuglasice
sa partnerom. Voljena osoba ce vas iznenaditi lepim gestom
19. Konacno, pokazacete vise razumevanja i ugodno je izne-
naditi. Na poslu cete odlicno saradjivati sa kolegama sto
ce pomoci da planirane obaveze privedete kraju bez ikakvih
poteskoca. Manje zdravstvene tegobe mucice vas prve dve ne-
delje.
Hercog
zvezde.501hercog,
BIK
Ukoliko planirate vencanje 4. je idealan dan. Naravno,
mozete zakazati prvi sastanak ili planirati ozbiljne razgo-
vore sa partnerom. Na poslu cete imati dosta uspeha, ali
pod uslovom da izbegnete nadmudrivanje i tvrdoglav nastup
koji je cesto uzrok neuspelim poslovnim dogovorima. Lepe
vesti u vezi sa mladjom osobom iz porodice obradovace vas
18. Zdravlje dobro.
Hercog
zvezde.502darone,
-> #494, hercog>> Jos malo horoskopa :
>>
>> Devica
Hvala.
darone
zvezde.503ljubisha,
Dopala mi je ruku knjiga "Astrologija 2 matematičke metode i
tehnike tumačenja" od Marion Marča. E tu se objašnjava kako se pretva-
raju stepeni u vreme. I tako je naveden primer:73 W 57` je 73x4=292
292/60=4 sata i 52 minute i 57x4=228 228/60=3 minute i 48 sekundi. U
čemu je stvar? Ili mi je crko digitron ili sam nešto propustio. Jel ima
neko ko se razume da mi malo pojednostavi stvar?
Pozdrav Ljubisha
zvezde.504ndragan,
Počelo je s tim što je mlađa ćerka napravila papirni avion; nije baš slavno
leteo, pa je meni palo na pamet "šta bi bilo sa tim aviončićima u
bestežinskom stanju". Onda je uletela starija sa "a kad bi bili u zatvorenoj
kocki, ali da odasvud duva" . "misliš da se uduvava vazduh iz više cevi -
onda bi valjda zaglavili po ćoškovima" "a ako duva iz ćoškova" "a šta ako je
to u lopti pa nema ćoškova?" "ovakve zadatke vole fizičari" "poznaješ nekog
fizičara?" "ima valjda neki na sezamu".
I to je to. Dakle: kako bi se ponašali papirni aviončići u bestežinskom
stanju u lopti ili kocki u kojoj duva bezvezan vetar?
Pitanje je sad.
Bue_ NDragan
zvezde.505skoprivica,
-> #503, ljubisha STA NIJE JASNO ? EEEEEEJ, RIKNULO MI CAPS LOCK..... E ovo je sa
shiftom _ nece da se iskljuci caps....sta te zbunjuje kod racuna,
cini mi se da je sve ok, BTW. HTEO bih i ja da procitam tu knjigu
Aje.... CTEBO.
zvezde.506vvelisavljev,
-> #500, hercog HVALA za horoskop.
Teško tebi ako ne bude kako si napisao. :))
pozdrav, Viktor !
zvezde.507dejanr,
-> #504, ndragan>> I to je to. Dakle: kako bi se ponašali papirni aviončići u bestežinskom
>> stanju u lopti ili kocki u kojoj duva bezvezan vetar?
Pa, rekao bih prilično bezvezno ;) Tj. leteli bi u unom pravcu u kom
deluje rezultujuća sila svih vetrova.
zvezde.508ljubisha,
-> #505, skoprivica> shiftom _ nece da se iskljuci caps....sta te zbunjuje kod racuna,
> cini mi se da je sve ok, BTW. HTEO bih i ja da procitam tu knjigu
Da ponovim samo deo. 73x4=292/60=4.866666 Možda ne vidim očiglednu
stvar, ali odakle je 4.86666 4 sata i 52 minuta. A što se tiče čitanja
i kod mene je samo na proputovanju (knjiga ima šest valjda a ja imam
prve četiri)
Pozdrav Ljubisha
zvezde.509dgavrilovic,
-> #508, ljubisha>> Da ponovim samo deo. 73x4=292/60=4.866666 Možda ne vidim očiglednu
>> stvar, ali odakle je 4.86666 4 sata i 52 minuta. A što se tiče čitanja
Ne razumem se dva posto u astrologiju ali mislim da znam otkuda ta konstanta.
Zemlja je podeljena na 360 stepeni geografske dužine, a isto se odnosi na nebo,
ako se primer odnosi na astronomski proračun. Zemlja se okrene oko ose za 24
sata što znači da sunce za jedan sat pređe15 stepeni geografse dužine.
1/15 = 4/60 = 0,0666 odakle sledi da sunce pređe 73 stepena za
73 * 0,0666 = 4,866 sata.
zvezde.510dgavrilovic,
-> #504, ndragan>> I to je to. Dakle: kako bi se ponašali papirni aviončići u bestežinskom
>> stanju u lopti ili kocki u kojoj duva bezvezan vetar?
U bestežinskom stanju papirni avioni bi se ponašali isto kao i gvozdeni, jer
ni jedni ni drugi nemaju težinu ali to nema veze jer težina u ovom slučaju ne
utiče na kretanje aviona. U bestežinskom stanju avioni se ponašaju isto
kao i u slobodnom padu, što je sasvim uobičajeno stanje za svaki avion
sposoban da planira. Bezvezan vetar komplikuje stvar ukoliko je čeoni jer
povećava silu uzgona. Problem je u maloj masi aviona, papir je loš materijal,
što prouzrokuje brz gubitak početne brzine zbog čega će avion nakon kratkog
vremena leteti kao suv list na košavi.
zvezde.511skoprivica,
-> #504, ndraganPa ako vetar duva sa svih strana podjednako, onda nije vetar, a inace
se moze naci rezultantna sila....
A za besstezinsko stanje, kako bacis avioncic on ce tako leteti, tj.
nece pasti pre nego sssto (vise) puta udari u zid.
Aje... CTEBO.
zvezde.512pstojkov,
Planet X remains elusive
From Leslie Morrison at the Royal Greenwich Observatory, Cambridge, UK
Pluto's satelite, Charon, discovered by James Christy and Bob
Harrington
of the US Naval Observatory, was the last large object to be discovered in the
Solar System. Now, intrigued by the possibility that there is a planet - Planet
X -
beyund the orbit of Pluto, Harrington is searching for another.
Not everyone is convinced that his quest will prove fruitful. Some of
the doubters attended a recent Royal Astronomical Society meeting in London to
consider the evidence for and against the existence of the unknown planet.
Pluto was discovered 61 years ago by Clyde Tombaugh, but this was not
the planet
for wich he was searching. On the basis of the size of Uranus' orbirtal
pertubation he
expected to find a more massive planet. Estimating Pluto's mass fromm its
brighteness,
he judged that it was to faint to be a planet that was perturbing Uranus. He
carried on searching for another planet - Planet X - until 1943, but never
found it.
The mystery of Pluto's mass was finally unravelled whit the dicovery of
of Charon in 1978. Tha mass was indeed far to small to cause the perturbations
of
Uranus' orbit. So, was Pluto found serendipitously? Well not quite.
In 1988, Harrington predicted two areas of the sky in wich Planet X
might
be found. The principle of his metod was the same as that used by Le Verrier
and Adams in 1845 when they independently predicted the location of Neptune
from large
perturbations seen in Uranus' orbit. The discovery a year later of Neptun
within
1° of the Le Verrier's prediction was one of the great triumphs of celestial
mechanics
in the 19th century. One of the areas of the sky predicted by the Harrington is
fairly
close to the place where Clyde Tombaugh's discovery was not made entirely by
chance.
Since Tombaugh had already thoroughly searched one of Harrington's two
predicted
areas, Harrington was concentrated on the other which lies south of the equator
in the
constellation of Scorpius. If Planet X is in the Scorpius, it has chosen a good
place to hide becouse Scorpius is near the plane of our galaxy and in that
direction the sky
is crowded with stars. Of course Planet X will betray its presence by its
motion relative
to the stars. Harrington is systematically searching the predicted area by
taking
photographic plates on succesive nights in a grid-like progression across the
area and
then inspecting them for the movement of one faint object amidst thousants of
stars.
The RAS meeting yielded a number of arguments against the existance of
Planet X.
Gerry Quinlan from Toronto University, Canada, reported on computer simulations
of
observations made by his group. He showed that the characteristic difference
between
the observed and predicted positions of Uranus and Neptune could be explained
by random
and systematic errors in the observations, and it was, therefore, unnecesary to
invoke
the presence of an unknown planet. If such a planet existed, and if it were at
the
distance predicted by Harrington (100 times that of the Earth from the Sun),
its mass
would have to be 30 times that of the Earth to have a noticeable effect on the
orbits
of Uranus and Neptune. By contrast, Harrington predicts a mass of only about
four times that of the Earth.
Quiblan's arguments are based on the 20th century behaviour of the
orbits
of Uranus and Neptune. There is still the difficulty of explaining the
systematic
offset between the observed and predicted position of Uranus during the 19th
cetury.
It was not resolved at this meeting whether this could also be explained simply
by observationa errors.
Michael Rowan-Robinson of Quin Mary and Westfield College, London,
argued
that on the basis of the sky survey carried out by the Infrared Astronomical
Sattelite (IRAS)
he was 70 per cent confident that Planet X did not exist. He was not fully
convinced for the following reasons; the infrared flux from the putative planet
might be lost in the higher level of background radiation near the galactic
plane; and the
motion of the planet might not be detected if it were too small, or rejected if
it were
too large. The meeting noted that Harrington's favoured area lay near the
galactic plane.
David Huges of Sheffield University, UK, produced two cosmogonical
reasons
why Planet X should not exist. First, the original solar nebula from witch the
planets coalesced
did not extend very much further than the orbit of Pluto; second, even if the
nebula extended
well beyond Pluto, the Solar System is not old enough for a planet to have
coalesced at such a
distance from the the Sun. These arguments did not preclude the possibility
that
Planet X was formed within the orbit of Pluto and later disrupted into a highly
elliptical orbit.
However, this was thought unlikely.
In common with several other issues in the Solar System, such as the
origin of the Moon and
the origin of Saturn's rings, the existence of Planet X remains an open
question. Meanwhile, telescopes
such as the Calsberg Automatic Meridian Circle at the international observatory
on La Palma
continue to chart the motions of the outer planets so that tigher constraints
can be imposed on the wherebouts of Planet X.
Physics World , January 1992.
zvezde.513duki,
-> #496, hercog:))))))))
E, mojne da vadis tekstove iz Bazara, daj napisi nesto konkretno :)
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED
zvezde.514duki,
-> #508, ljubisha■ stvar, ali odakle je 4.86666 4 sata i 52 minuta. A sto se tice
■ citanja
Prosto. 4=4, to stoji
a 86 u dekadnom brojevnom sistemu je 51.6 u sistemu koji ima
osnovu 60.
Ako ja kazem 4.86 sati to je onda:
4=4
86 : 100 = x : 60 => x=51.6
broj sa : osnova = broj sa : osnova
ti 100 ti 60
COPYRIGHT BY -Duki- LTD. ALL RIGHTS RESERVED