ORKA.4

21 Feb 1994 - 14 Nov 1999

Topics

  1. literatura (104)
  2. help (54)
  3. trendovi (24)
  4. zakoni (69)
  5. dogadjaji (53)
  6. electron (2202)
  7. p.jezici (12)
  8. dzepni (96)
  9. hp48sx (123)
  10. mac (3838)
  11. najbolji (1052)
  12. klub.p (183)
  13. yu.kod (265)
  14. razno (331)

Messages - electron

electron.1927 whitie, -> #1922, vvelisavljev
> Mozes li da napises tacan naziv firme, Najblizi zvanicni Konradov predstavnik je u Sofiji. Kod nas ima dosta svercera koji koriste njihov katalog za narucivanje (najskuplji su ! ), tako da nema sanse za virmansko placanje. > Ne bi bilo lose ako imas i neke nazive modela doticnih lasera. Govorio sam o samim emisionim telima. Nekad imaju integrisanu i elek- troniku, ali uglavnom mogu da se smeste u kutiju sibica. Model se ne navodi, samo kataloski broj. Njega i karakteristike ces naci kod svercera sa kojim poslujes. Sastavljanje komponenata je vrlo jednostavno jer je na diodu vec postav- ljena neka osnovna optika. Mnoge firme se bave prakticnom upotrebom ove tehnologije i cudi me da se niko nije javio da ti ovo ponudi. Video sam i laserski nisan za CZ-99 -> k'o na filmu !! Cela stvar je stala u osu povratne opruge.
electron.1928 biber, -> #1909, tomil
>> Da li je neko probao merenje jednosmernih napona pomoću Sound >> Blaster kartice, a da hoće sa nama da podeli to svoje iskustvo i >> zapažanja? Zar to uopšte može? SB ima samo audio ulaz, na kome sigurno ima neki kondenzator, koji sprečava prolaz jednosmerne komponente.
electron.1929 kovacevicd, -> #1909, tomil
Zdravo, ja isto imam u planu da iskoristim SB u merenju u elektronici. Postoji jedna mana što muzičke kartice na izlazima i ulazima imaju kondezatore pa zbog toga ispada merenje jednosmernih signala. Mada sam zamenu kondezatora sa otpornicima ostavio za kraj eksperimenta (tada verovatno neće više važiti garancija!). Imao sam nekih problema da nađem informacije za programiranje ADC i DAC konvertora, nešto sam našao ali uglavnom za 8-bitni SB,SB-PRO kao i vrlo malo za 16-bitni rad čak sam našao i za WSS, on isto podržava 16-bitni rad. Imam problema oko rada u stereo načinu levi i desni kanal pošto sam koristi direktan način umesto DMA načina rada. Na mikrofon se može uglavnom priključiti mono mikrofon hardversko ograničenje pa zato ostaje LINE-IN ulaz stereo ali se tada signal prosledjuje i na LINE-OUT (moja kartica ne poseduje FULL-DUPLEX) kao i Speaker-out. Prvo sam radio na Opti muzičkoj kartici nema SB-16 emulaciju ali ima WSS, sada imam Amigo Sound ALS007 ima SB-16 emulaciju kao i valjda WSS ali nisam uspeo da aktiviram datu emulaciju. Inače ima razlike u radu klasične emulacije SB jedne i druge, druga je brža ne trebaju da se prave pauze između komandi prva je nekako odvajala levi i desni kanal (90:10) a treba (50:50)% dok ALS neće nikako (100:0) ali u muzičkim programima radi perfektno odvajanje pri ADC. I jedna i druga uspevaju da izguraju frekvenciju semplovanja od oko 120Khz pri direktnom slanju DSP komandi a preko DMA ide do 48KHz-44KHz Sa obzirom na cenu isplati se koristiti je za eksperimentalni rad 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator funkcija", itd. skinutih sa interneta.
electron.1930 sjocic, -> #1929, kovacevicd
├> 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator funkcija", ├> itd. skinutih sa interneta. Možeš li da okačiš te programe ovde ?
electron.1931 superhik,
Poseduje li neko literaturu DIgitalna Televizija ili Digitalni prenos signala Možda se knjige ne zovu baš tako, ali o tome govore :)
electron.1932 maiden,
Pozdrav svima, Svi koji su trazili shemu rasterivaca gostiju dobice uskoro!!! Razlog zbog koga je nisam do sad poslao je sto nisam mogao da nadjem semu na disku pa sam morao da dovlacim skener od ortaka tako da ce biti sad svega i svacega samo malo strpljenja. Izinjavam se jos jednom svima koji su ovu semu cekali!!! Pozdrav od milosha P.S.Da li je neko imao bilo kakvo iskustvo u projektima tipa VGA->TV ?Imam neke sheme a posto imam EGA monitor :((( onda bi mi ovo bilo od velikog znacaja posto vec posedujem VGA Card i TV sa Scart prikljuckom!!!
electron.1933 tomil, -> #1928, biber
> Zar to uopšte može? SB ima samo audio ulaz, na kome sigurno > ima neki kondenzator, koji sprečava prolaz jednosmerne komponente. Premošćavanje kondenzatora, koji su smetnja za prolaz jednosmernog signala, nije neki problem, pa sam zato i pitao, da vidim da li je neko to već radio. Koliko sam video iz dokumentacije koju imam, verovatno bi bilo potrebno staviti na ulaz apsolutni pojačavač, negativni naponi veći od 0.3 V bi mogli da spale čip.
electron.1934 tomil, -> #1929, kovacevicd
> kraj eksperimenta (tada verovatno neće više važiti garancija!). Imao To je i meni problem, kartica nije ni mesec dana kod mene, a već me svrbe prsti :). Mada za ovu cenu kartice (45D), možda i zaboravim na garanciju. > sam nekih problema da nađem informacije za programiranje ADC i DAC > konvertora, nešto sam našao ali uglavnom za 8-bitni SB,SB-PRO kao i > vrlo malo za 16-bitni rad čak sam našao i za WSS, on isto podržava Okačio sam u konf PCUTIL.4:zvuk uputstvo za programiranje SB kartica, pogledaj možda će ti pomoći nešto, ima i primera u asembleru. Za moju karticu sa ES1868 čipom (ESS Technology), skinuo sam sa Interneta vrlo obimnu dokumentaciju na 72 strane, pored elektro karakteristika i šema, ima i detaljno upustvo za programiranje. > 50-60DM, čak imam i neke programe "osciloskop", "generator > funkcija", itd. skinutih sa interneta. Može li ovo da se okači ovde? Ne bi bilo loše i da daš Internet adresu gde si ovo našao.
electron.1935 acafaca, -> #151, crncic
-=> Evo seme i uputstva za FM predajnik snage oko 2 W, 88 - 108 MHz. Nešto sam čeprkao pa nađoh... Imaš li još ovaj FM 88-108 FM predajnik?
electron.1936 vdjole, -> #1934, tomil
>me svrbe prsti :). Mada za ovu cenu kartice (45D), možda i zaboravim >na garanciju. Hm... da li se pokusaj zapravo isplatia? Mislim da najjeftiniji analogni ulazni moduli kod Electronic Design-a koštaju otprilike toliko. A dobiješ i multiplekser, programibilno pojačanje i sl.
electron.1937 zeljkoj,
Zna li neko gde mogu da se nabave tela za motanje zavojnica i sve što uz to ide (feritna jezgra, oklopi, itd.). Takodje me zanimaju i razne fabrički motane zavojnice (vidim po katalozima da toga ima) i MF transformatori.
electron.1938 tomil, -> #1936, vdjole
> Hm... da li se pokusaj zapravo isplatia? Mislim da najjeftiniji > analogni ulazni moduli kod Electronic Design-a koštaju otprilike > toliko. A dobiješ Nešto nisam gledao njihove cene skoro, ali je ranije najjeftiniji bio ED300 za oko 500 Dem, što je oko deset puta skuplje. Dobro, u kvalitetu sigurno ne mogu da se mere, tamo je AD konvertor i pored toga što je 12-to bitni, sigurno daleko kvalitetniji, sam pojačavač PGA je kvalitetniji (ovde bi naknadno tek trebalo da se doda)... Ipak je za eksperimentisanje i igru povoljnija varijanta sa SB karticom, a za neki ozbiljniji projekat poverenje bih poklonio AD konvertorima koje pravi BurrBrown, bilo da karticu kupim, ili je izradim u sopstvenoj režiji (zavisi od količine).
electron.1939 vdjole, -> #1938, tomil
>najjeftiniji >bio ED300 za oko 500 Dem, Mislim da je najjeftiniji neki koji u nazivu ima nešto "monitor..." i trebalo bi da bude ispod 100DEM. Pogledaću u ponedeljak na poslu pa ću da javim. >poverenje bih poklonio >AD konvertorima koje pravi BurrBrown, ED-ove kartice su praktično kopije BB i navodno softverski potpuno kompatibilne. Videću u prospektima u firmi. Javim se.
electron.1940 s.ilic,
Subject: Poboljsanje prijema/predaje kod mobilnog telefona Cc: conf extra.9 ham-radio Da li se neko bavi (imao kontakta) sa instalisanjem stacionarnih antena za mobilne telefone Mobtel-a :) Informacije o ostaloj pratećoj opremi koja se pri tome koristi su isto dobro dosle (tip antene, konektora, koaksa, gde se mogu naći). Zahvaljuem za bilo kakve informacije na ovu temu. Odgovor može ovde u konferenciji ili na mail. Pozdrav, Slobodan
electron.1948 tomil,
d Evo programa za osciloskop, koji je najavio kovacevicd, skinut je sa Internet-a, adresa: ftp://x2ftp.oulu.fi /pub/msdos/programming/mxutil/ fftkit10.zip Za rad je potrebna SB kompatibilna kartica. fftkit10.zip
electron.1949 tomil,
d Sledi program za generator funkcija / osciloskop sa Internet adrese: ftp://oak.oakland.edu /pub/simtelnet/msdos/electrcl/ pg143.zip Za rad je potrebna SB kompatibilna kartica. pg143.zip
electron.1950 tomil,
d Još jedan program sa Internet-a, generator pravougaonih impulsa. Adresa je: ftp://oak.oakland.edu /pub/simtelnet/msdos/electrcl/ sqw_2.zip Za rad je potreban slobodan serijski (RS232) port. sqw_2.zip
electron.1951 nenad,
Revolucionarni pronalazak koji će nam svima omogućiti da imamo Internet u kući - jeftino i lako. U pitanju su antene koje se ne postavljaju visoko već duboko :) - u zemlju. Koriste mikrotalase za prenos informacija kroz zemlju, ruteri se lociraju pomoću korišćenje drugih frekvencija. Postoje i sigurnosni problemi pošto je u ovoj varijanti mnogo lakše raditi "prisluškivanje" i presretanje paketa, ali sve se to da rešiti. Izgleda da će "SUBnets" najzad dobiti potvrdu svoga imena. :)) Sledeći korak (baš tako - korak :) su patike sa ugrađenim transiverom koji svaki put kada dodirnete zemlju razmeni onoliko paketa koliko može i na taj način ostvari stalnu direktnu vezu sa Internet backbone-om za naše notebook-ove, PDA-ove i sl. Detalji slede: Stay down-to-earth while you surf with this Internet connectivity innovation Recently the Petaluma, Calif.-based research and development group Advanced Programming Research for Integration Logic (April) changed its focus from e-mail integration to improving global internetworking via the Internet. As a result, this talented group of engineers has invented a new technology that could revolutionize Internet access from both business and home. April is calling this technology Mole, which stands for modulation over loose Earth. The concept is simple. April has developed a microwave transceiver optimized to use the Earth itself as an Internet backbone. The transceiver is connected to an inexpensive antenna that you place underground, obviating the need to create a complex wiring infrastructure to replace the current phone system or cable television. One would think that IP routing, the cornerstone of Internet communications, would be nearly impossible if you use radio waves as your medium. And that's exactly the problem April uniquely solves: April assigns each IP router or subnet a dedicated microwave frequency. When a packet is routed to a subnet or specific router, it is broadcast on the destination router's assigned frequency. The router listening to that frequency gets the packet and retransmits it on a different frequency, one assigned to the next router along the path to the packet's final destination. Strictly speaking, Earth-based radio communication is not a new idea. The concept may have originated with an article published many years ago in the an amateur radio magazine called CQ. In that article, the author described a way to use the Earth as a conductor of radio waves for better ham radio communications. The author demonstrated that you could achieve high-quality connectivity if you buried an antenna (what ham operators call a dipole) and use the Earth, rather than the air, as your medium. According to the folks at April, the idea never gained popularity because it was too difficult to bury the large antennae required by ham-radio communications. For ham-radio operators to use what they call the 40-meter band, they would have to construct a 40-or 20-meter-long antenna and bury it at least 20 meters deep for the best results. And because there are many different ham-radio bands, they would have to bury a separate antenna for each one. It's a dirty job April addresses these problems by choosing a microwave band that is approximately the same length as an average grain of dirt (set according to the geographic properties of the area where the antenna is to be used). As a result, you can bury a Mole and the microwaves will travel between particles with minimal loss of signal, because the microwave electromagnetic signals reflect cleanly off one correct-size grain of dirt to the next. You can bury the antenna at practically any depth, because the signals are reflected off dirt particles, not the ground surface. The microwave conductivity of dirt is of such good quality, in fact, that a Mole can communicate using very low power microwave signals. There are few spots on Earth where you can't find a place with enough right-size dirt grains to provide an ideal medium, so the microwaves of even the worst placed Mole will cook worms and bugs within a maximum 3-foot radius of the antenna. April is working on its first spin-off, a product called the Walk-Net, which allows you to surf the World Wide Web while walking or jogging. The Walk-Net is based on a sneaker with cleats that function as the antenna. Each time your foot hits the ground, the Walk-Net transmits or receives as many network packets as possible. You can get fast, reliable Internet access with packet buffering and a slight adjustment in your stride. Unfortunately, early beta testers of the prototype are unhappy about the superficial burns they're getting on their toes. Other than that, the one problem that remains unsolved is one of security. A clever hacker can simply create a Mole that spoofs (masquerades) as your default router. If that hacker shoves the Mole into the ground somewhere between you and your legitimate default router, chances are you'll end up communicating through the bogus router to the Internet. If so, there's no way to know if someone is intercepting your communications. In addition, there's nothing to stop someone from monitoring all frequencies and watching everything that is exchanged over the Internet. Given this major security hole, I was surprised to hear from April that the Department of Defense is extremely interested in seeing this technology succeed. If Mole does succeed, it will make high-bandwidth, high-speed access to the Internet cheap, easy, and ubiquitous. And that will draw the attention and ire of companies that stand to lose money on competing technologies. I urge you not to allow any propaganda campaigns to bury this technology when some of those companies inevitably call those brilliant engineers at April fools. Pa... šta vi mislite? ;)
electron.1952 vdjole, -> #1951, nenad
>Pa... šta vi mislite? ;) Pa... aprilililili !
electron.1953 acafaca, -> #1951, nenad
-=> Revolucionarni pronalazak koji će nam svima omogućiti da imamo -=> Internet u kući - jeftino i lako. U pitanju su antene koje se ne -=> Detalji slede: -=> Stay down-to-earth while you surf with -=> this Internet connectivity innovation -=> Recently the Petaluma, Calif.-based research and -=> development group Advanced Programming Research for Je li ovo neka pošalica od sinoć? :)
electron.1954 paan,
Hitno potrebna sema za rds-uredjaj pozdrav paan
electron.1955 acafaca, -> #1903, maiden
-=> Na internetu mozes skinuti opise skoro svih IC-ova koji postoje na -=> svetu a cije firme imaju PAGE na inernetu.Konkretno ja sam skoro -=> skidao opis za kolo mc1488 a postupak je sledeci: Je l' može na yahoo ili onaj altavista komunista :) da ja upišem naziv kola pa da mi on nađe i firmu i da me prebaci u njen katalog. Jer ako imam, evo na primer crko mi sintisajzer pa mi treba, kolo AN8053. Da ga tražim u nekoj firmi, npr. Philips
electron.1956 kovacevicd,
Da li neko ima neke podatke o tranzistoru BUL310P. pozdrav Dejan.
electron.1957 acafaca,
Zna li neko neki bolji program od MicroCap-a. Ono je bre njesra živo. nema nikakav help, uputstvo. Ubih se provaljujući kako se koristi prekidač. Još jedna stvar, u vezi Tanga. Je l' on može na osnovu nacrtanog kola da iscrta lepo kako bi išle grane kola, tj. može li da sredi graf kola, na primer ono kad se grane kola prepliću.
electron.1958 floyd,
Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Snaga treba da im bude taman tolika da teraju mehaniku ovećeg plotera...
electron.1959 mmisic,
Gde se može naći integrisano kolo TDA 4935 i uz koju cenu ?
electron.1960 mirkomi, -> #1959, mmisic
Gde da ga nadjes ne znam, ali sam malo pogledao cenu u katalogu koji imam. Katalog je Burklin (Nemacki) iz '94. Cena koja po komadu je 8,50 DM. (Nisu neke info, al' mozda ti posluze).
electron.1961 vdjole, -> #1958, floyd
> Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Jedan moj kolega je prošle godine našao na otpadu u nekim rashodovanim štampačima... (mislim da je onaj otpad kod hipodroma).
electron.1962 mmisic, -> #1960, mirkomi
> Gde da ga nadjes ne znam, ali sam malo pogledao cenu u katalogu koji imam. > Katalog je Burklin (Nemacki) iz '94. Cena koja po komadu je 8,50 DM. Ovde kod nas deru po ušima. Zvao sam 'Vremeplov' i u njemu je 100din :(
electron.1963 s.ilic, -> #1958, floyd
> Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? Snaga treba da I ja bih voleo to da znam :) Moguće rešenje: Rasturiš (iskoristiš) stari štampač (dovoljne snage) i iskoristiš njegov step motor. Slično važi i za flopy drajv.
electron.1964 feniks, -> #1962, mmisic
> ...TDA... Veliki izbor ovih kola bio je u ITC electronic (444-0044) ul. Sinđelićeva 30
electron.1965 zlaya, -> #1961, vdjole
- > Mogu li se negde u Beogradu naći koračni motori? - Jedan moj kolega je prošle godine našao na otpadu u nekim - rashodovanim štampačima... (mislim da je onaj otpad kod - hipodroma). Ako ti trebaju motori male snage, najjeftinija ti je varijanta da počneš organizovanu akciju skupljanja crknutih drajvova od 5,1/4 inča, na njima su skoro svi motori za glave ispravni - dobićeš ih po ceni od džabe. Ako ti treba nešto jače to već predstavjlja problem. Neko mi je spominjao nekakvu firmu koja valja step motore (mislim da je u bratskoj nemačkoj), pa ako se ne snađete viknite da potražim adresu...
electron.1966 paan,
Znaciniko nema onu semu za RDS? Pozdrav,paan
electron.1967 mmisic,
Ima li neko da pravi mrežne-transformatore po narudžbini ?
electron.1968 zlaya, -> #1967, mmisic
- Ima li neko da pravi mrežne-transformatore po narudžbini ? U Beogradu to radi Trafco - motaju ih na toroidnim jezgrima, telefon im je 444-9104.
electron.1969 paan,
Hitno potrebna sema za sklapanje zvucnika(bilo kakvih). Pozdrav,PAAN
electron.1970 vasic,
Gde se u gradu mogu naći Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) i punjač za njih? Koliko bi to uopšte trebalo da košta?
electron.1971 gmatic, -> #1970, vasic
==> Gde se u gradu mogu naci Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) ==> i punjac za njih? Koliko bi to uopste trebalo da kosta? Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i veselju ih vec 2 godine koristim i jos traju). Za punjac neznam ali i to bi trebao da nadjes a kolka je cena zavisi sta sve puni punjac i kolko brzo. Ja sam kupio jedan lep mali koji samo puni 1.5V male baterije koji srce 50mA i radi OK. Inace platio sam ga 35 din ali tad je d bila 2.8 pa sad racunaj. A da nisam ga kupio na pijaci nego na novogodisnjem sajmu. A ako bas neces da kupis na pijaci a ti idi u robnu kucu ili prosetaj kroz knez i zagledaj malo brate!
electron.1972 vdjole, -> #1971, gmatic
>==> Gde se u gradu mogu naci Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) >==> i punjac za njih? Koliko bi to uopste trebalo da kosta? >Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i veselju ih vec >2 godine koristim i jos traju). Za punjac neznam ali i to bi trebao da >nadjes a kolka je cena zavisi sta sve puni punjac i kolko brzo. Ja sam >kupio jedan lep mali koji samo puni 1.5V male baterije koji srce 50mA i >radi OK. Inace platio sam ga 35 din ali tad je d bila 2.8 pa sad racunaj. Ne bih se složio. Činjenica je da IBG baterije rade. Međutim... ako bi u nekim uslovima malo žešće potrošnje (recimo: pogon uređaja koji sadrži elektromotor) uporedio IBG i, na primer, VARTA ili neke slične akumulatore istog nominalnog kapaciteta (500mAh), video bi da se IBG baterije isprazne gotovo dvostruko brže nego ove druge. (Testirano u kod moje žene u vokmenu i kod mog sina u automobilčiću). U korist VARTA ili nekih drugih boljih NiCd baterija bi još išla i činjenica da se sada uglavnom prave sa povećanim kapacitetom (600mAh ili 750mAh prema standardnih 500mAh) i da je moguće punjenje znatno većom strujom, tj. mnogo brže. BTW: kako su mi rekli, idealno bi bilo puniti NiCd akumulatore mnogo većom strujom nego što se obično pune; za te male bi bilo pogodno nešto između 750 i 1000mA! Tada se elektrolit drugačije prestrukturira pri punjenju i ne dolazi do postepenog gubitka kapaciteta koji se dešava pri ponovljenim punjenjima slabom strujom. Nezgodno je što bi u tom slučaju punjač morao da bude pametan: morala bi se pratiti temperatura baterija i čim poraste više od nekoliko stepeni iznad okoline, baterija je puna i trebalo bi prekinuti punjenje. U svim drugim varijantama brzo punjenje je siguran način za smanjenje životnog veka NiCd baterija.
electron.1973 zlaya, -> #1970, vasic
- Gde se u gradu mogu naći Ni-Cd baterije (standardne AA 1.5V) i - punjač za njih? Koliko bi to uopšte trebalo da košta? Nigde, i to iz prostog razloga što NiCd imaju napon od 1,2V po ćeliji. Ako ti treba baš 1.5V, postoje punjive baterije, bile su u Conrad-ovom katalogu za 1996, i to sa specijalnim punjačem, ali ih nisam video u katalogu za ovu godinu. Ako ti paše 1.2V moj predlog su ti NiMh baterije (NikalMetalHibrid), koje imaju veći kapacitet od NiCd, ali su i primetno skuplje. Ja sam ih stavio na moje bežične telefone, i rade samo tako. Punjač nemoraš ništa da prepravljaš, samo staviš ove i to je to.
electron.1974 superhik, -> #1971, gmatic
=:> Na svakoj pijaci imas baterije (IBG nisu lose u zdravlju i =:> veselju ih vec 2 godine koristim i jos traju). Za punjac =:> neznam ali i to bi trebao da Koje god Ni-Cd baterije kupovao, nemoj IBG. Mnogo kraće traju (kada se napune), od recimo Panasonic ili Varta baterija (provereno kod mene u vokmenu)
electron.1975 gmatic, -> #1972, vdjole
==> Ne bih se slozio. Cinjenica je da IBG baterije rade. ==> Medutim... ako bi u nekim uslovima malo zesce potrosnje ==> (recimo: pogon uredaja koji sadrzi elektromotor) uporedio IBG ==> i, na primer, VARTA ili neke slicne akumulatore istog ==> nominalnog kapaciteta (500mAh), video bi da se IBG baterije ==> isprazne gotovo dvostruko brze nego ove druge. Ma coveku sto posto ovo treba za vokmen (ili diskmen) a ovo je za to sasvim dovoljno.
electron.1976 gmatic, -> #1974, superhik
==> Koje god Ni-Cd baterije kupovao, nemoj IBG. ==> Mnogo krace traju (kada se napune), od recimo Panasonic ili ==> Varta baterija (provereno kod mene u vokmenu) Meni ove rede OK. Inace kolko kostaju Panasonic ili Varta baterije. IBG je oko 9 dindzi. I ja ih koristim u vokmenu vec 2godine pa sad ti vidi. I nije da ih netrosim. U proseku svaki dan po 3-4 sata. Inace kad ih zesce napunim znaju da traju i 24h. Neznam kako ali to je tako.
electron.1977 gmatic, -> #1973, zlaya
==> Nigde, i to iz prostog razloga sto NiCd imaju napon od 1,2V ==> po celiji. Ako ti treba bas 1.5V, postoje punjive baterije, ==> bile su u Conrad-ovom katalogu za Ma za vokmen ti je i 1,2V dosta.
electron.1978 vdjole, -> #1976, gmatic
>Inace kolko kostaju Panasonic ili Varta baterije. >IBG je oko 9 dindzi. IBG imaju nominalni kapacitet 500mAh. Realni oko 300mAh. Vartini akumulatori od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda bili 15din. Sudeći po ranijem odnosu cena Panasonic (600mAh) bi trebalo da budu 10-12din.
electron.1979 gmatic, -> #1978, vdjole
==> IBG imaju nominalni kapacitet 500mAh. Realni oko 300mAh. ==> Vartini akumulatori od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda ==> bili 15din. Sudeci po ranijem odnosu cena Panasonic (600mAh) ==> bi trebalo da budu 10-12din. Dobro kad mi crknu ove baterije kupujem VART-u.
electron.1980 superhik, -> #1976, gmatic
=:> IBG je oko 9 dindzi. I ja ih koristim u vokmenu vec 2godine =:> pa sad ti vidi. I nije da ih netrosim. U proseku svaki dan po =:> 3-4 sata. To i nije tako loše, verovatno je meni zapala škart roba ;(
electron.1981 superhik, -> #1978, vdjole
=:> od 750mAh su na buvljaku ovog vikenda bili 15din. Sudeći po =:> ranijem odnosu Buvljak radi?
electron.1982 gmatic, -> #1980, superhik
==> To i nije tako lose, verovatno je meni zapala skart roba ;( Ja sam baterije kupio u radnji. One na pijaci se razlikuju ako malo zagledas vrh i dno na primer. Mozda nisu original pa zato.
electron.1983 gmatic, -> #1981, superhik
==> Buvljak radi? Ne jos ali imas zelenjak a i druge pijace.
electron.1984 vdjole, -> #1981, superhik
> Buvljak radi? Ne, ali radi bljuvak umesto bljuvaka. Na okolnim parkinzima, trotoarima, tramvajskim stanicama i livadama je praktično kompletan sadržaj ranijeg buvljaka. Naravo, sve to u neizmernoj prašini, prljavštini i đubretu. Tako da narod može da se oseća k'o kod kuće ;)
electron.1985 kovacevicd,
Da li neko imamo iskustva u gradnji VCO oscilatora, inace potreban je siri raspon setanja frekvencije tako da vise/niza > 2 kao i priblizno ujednacene amplitude. Inace koristio sam onaj iz TV tjunera (510-910Mhz), ali je problem sto nema ujednacen nivo signala tj. ustvari ima tri grbe a pri setnji varikap napona imaju umeren histerezis (slika se ne poklapa kad napon ide nagore i nadole, inace koristio sam napon iz mreze ispravljen preko greca, 100Hz za varikap napon). N| * i| * v| * * o| * * * | * * * * * * | *** **** ****** *** -+---------------------------------- |500 600 700 800 900 Mhz Zanimljivo da sam probao vise tjunera i uglavnom svi imaju tri grbe( grundig, gorenje i Ei-nis), verovatno sto koriste slicne tranzistore AF239 ili BF970 i oscilator sa uzemljenom bazom.
electron.1986 floyd,
Potreban tačan raspored kontakta za kola 74HC573 i 74HC541. Slavko
electron.1987 kovacevicd, -> #1986, floyd
74HC541 74HC573 (8X BUFFERS DRIVERS, (8X D-LATCHES 3-STATE OUTPUT) 3-STATE OUTPUT) 1- G1_ 20-VCC 1-OC_ 20-VCC 19- G2_ 11-C 2- A1 18-Y1 2-1D 19-1Q 3- A2 17-Y2 3-2D 18-2Q 4- A3 16-Y3 4-3D 17-3Q 5- A4 15-Y4 5-4D 16-4Q 6- A5 14-Y5 6-5D 15-5Q 7- A6 13-Y6 7-6D 14-6Q 8- A7 12-Y7 8-7D 13-7Q 9- A8 11-Y8 9-8D 12-8Q 10- GND 10-GND Znak "_" oznacava invertovan ulaz.
electron.1988 nobody,
Ma radi bre buvljak... nego pitanje! Treba mi neki program za PC koji iscrtava sastavnu shemu stampane plocice. Dakle, ja u programu uradim klasicnu shemu, i kazem mu da mi na osnovu toga napravi sastavnu. Moze li to u nekom prog. dakle? Thanx! operator/Linear dRAFT
electron.1989 gmatic, -> #1988, nobody
==> nego pitanje! Treba mi neki program za PC koji iscrtava ==> sastavnu shemu stampane plocice. Dakle, ja u programu uradim ==> klasicnu shemu, i kazem mu da mi na osnovu toga napravi ==> sastavnu. Moze li to u nekom prog. dakle? Tango na primer. Imao sam ja al sam obrisao(budala).
electron.1990 nobody, -> #1989, gmatic
> Tango na primer. Imao sam ja al sam obrisao(budala). Thanx, imam doticni program na jednoj kompilaciji... Vlada
electron.1991 gmatic, -> #1990, nobody
==> Thanx, imam doticni program na jednoj kompilaciji... Samo vidi dali imas sve delove(i za crtanje i za plocice). Nije sve izjedna vec u dva dira pa uradis ovde pa snimis po u onaj za kreiranje i tu obavis posao.
electron.1992 nobody, -> #1991, gmatic
> Samo vidi dali imas sve delove(i za crtanje i za plocice). > Nije sve izjedna vec u dva dira pa uradis ovde pa snimis po u > onaj za kreiranje i tu obavis posao. Da, primetih, nego nece da radi, kaze da ima neki security problem ili ako neshto... Kanda nije crackovan kako treba... I josh neshto. Raspravljalo se pre izvesnog vremena o Ni-Cd baterijama. Jedno upozorenje. IBG (bar model koji ja imam) su za oko milimetar DEBLJE od standarda, shto moze da pravi problem. Npr nisam mogao da ih stavim u Maglite lampicu. operator/Linear dRAFT
electron.1993 iaca,
Eto i mene sa jednim problemom. Naime u pitanju je EI TV (color) star jedno 13-15 godina. Pre jedno 7-8 meseci je počeo povremeno da skuplja sliku po vertikali, nekad levu ivicu, nekad desnu a nekad obe. Međutim sada sve češće skuplja tako da je onemogućeno normalno praćenje programa. Čuo sam da je u pitanju kaskada, ali nisam siguran pa da je ne bi bezveze menjao reko' da pitam nekog iskusnijeg. ACA
electron.1994 iaca, -> #1993, iaca
> Naime u pitanju je EI TV (color) star jedno 13-15 godina. > Pre jedno 7-8 meseci je počeo povremeno da skuplja sliku po > vertikali, nekad levu ivicu, nekad desnu a nekad obe. > Međutim sada sve češće skuplja tako da je onemogućeno normalno > praćenje programa. > Čuo sam da je u pitanju kaskada, ali nisam siguran pa da je ne bi > bezveze menjao reko' da pitam nekog iskusnijeg. Nije valjda da se niko ne razume u ovo čudo??? ACA
electron.1995 dasavic,
Menjam za PC hardver ili prodajem elektrolitske kondenzatore velikog kapaciteta. Karakteristika: C=(4.000 - 70.000)mikroF U=(7,5 - 350)V Nacin montaze:vijci. Ukupno imam 60 kom. Cena:(7 - 30)din.
electron.1996 dule.n,
Odgovor na PCHARD.6:razno.1125, svitac │ Zna li neko elektronsku semu logickog kola NE(ako tako nesto uopste │ postoji). │ Ako zna neka nacrta semu u BMP fajlu i prikaci je uz odgovor! └─────────────────── Kako da ne postoji. To je osnova svih logičkih kola koja postoje. Najprostije NE kolo (invertor), iz koga se razvijaju sva ostala, se sastoji iz samo jednog bipolarnog tranzistora, jednog otpornika i napona napajanja. Postoje i malo složeniji invertori sa boljim karakteristikama. Bitno je zašta tebi treba taj invertor. Napiši to pa da vidimo šta može da se uradi.
electron.1997 nenad,
Imam staru Philips-ovu muzičku liniju na kojoj je sve sem radija i pojačala u blagom odumiranju pa je i ne koristim previše. Kako bih opravdao njeno dalje postojanje želeo bih da povežem izlaz sa Sound Blaster-a na njega, a odatle već ide na zvučnike. E sad, koliko sam ja video pozadi od priključaka jedino što liči na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh već da je krš star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, sličan kao priključak za tastaturu. Pitanje naravno glasi da li je moguće line-out sa blaster-a dovesti do tog priključka i postoje li / mogu li se, što bi rek'o Flojd, "ubudžiti" da rade a da ništa ne spale. Dodatni problem je što bi taj kabl trebao da bude dugačak bar 5 metara. :( Ako postoji nešto takvo ili može da se napravi, javite mi gde postoji i gde može da se napravi, ili u najgorem slučaju KAKO može da se napravi pa ću ja pokušati da nađem nekog ko to ume da uradi pošto nisam baš vičan sa tim stvarima. Hvala unapred.
electron.1998 kostja, -> #1997, nenad
=> E sad, koliko sam ja video pozadi od prikljucaka jedino sto lici => na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh vec da je krs => star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, slican kao Jeste, zove se petopolni DIN prikljucak. Srednji pin je masa za sve kanale, dva levo su levi i desni za snimanje a analogno tome preostala dva su isto to ali za reprodukciju. U pitanju je klasican linijski ulaz tako da spoji SB na ona dva za reprodukciju + masa i teraj. PS. Nisam siguran za duzinu kabla, ali u svakom slucaju gubitak u kablu je ocekivan.
electron.1999 sjocic, -> #1997, nenad
├> E sad, koliko sam ja video pozadi od priključaka jedino što liči ├> na nekakav audio-in (na slici je magnetofon - rekoh već da je krš ├> star :) je jedan petopolni ulaz, DIN se valjda zove, sličan kao ├> priključak za tastaturu. Pitanje naravno glasi da li je moguće ├> line-out sa blaster-a dovesti do tog priključka i postoje li / ├> mogu li se, što bi rek'o Flojd, "ubudžiti" da rade a da ništa ne ├> spale. Dodatni problem je što bi taj kabl trebao da bude dugačak ├> bar 5 metara. :( Najverovatnije mogu da se nakaleme Line in/out: (najverovatnije = linija ima ispravne ulaze) 1 o 2 o o 3 4 o o 5 1 :GND (masa) 2/4:L/R in ili 2/3 3/5:L/R out 4/5 1)Ovo gore je nacrtano po sećanju. Ne možeš ništa da spališ i ako nešto pogrešno vežeš, samo je bitno da se ne zameni masa. Dakle, probaj a sve što radiš ide na tvoju odgovornost ;) 2) 5m nije problem, kod mene radi Ok sa istom dužinom. Inače, ako nisi vičan sa lemilicom i kupovinom jackova i kablova, ima jedna elektro radnjica u Svetozara Markovića (kod foto Smile-a i Grčke poslastičarnice) gde bi ti verovatno to napravili ili prodali već gotovo (možeš i 2 kabla, 2 banane i 1 DIN za izlaz iz SB-a i ulaz u SB) 3. Ako ne uspeš da se snađeš, javi mi sa na mail.
electron.2000 svitac,
Moze li neko da mi preporuci neku dobru knjigu iz oblasti elektronike - za pocetnike(osnove rada tranzistora i drugih elemenata i tome slicno).Potom bih voleo bolje da upoznam i oblast racunarske logike,logicka kola i operacije i tome slicno(razumete sta hocu da kazem :) ). (pozeljno je da knjige budu na srpskom jeziku) Hvala!
electron.2001 nenad, -> #1999, sjocic
> 1)Ovo gore je nacrtano po sećanju. Ne možeš ništa da spališ i ako > nešto pogrešno vežeš, samo je bitno da se ne zameni masa. Dakle, > probaj a sve što radiš ide na tvoju odgovornost ;) Probao sam (thanks to Pifat), doduše sa malo neodgovarajućim kablovima ali važno da je ona DIN strana bila ok. Sve u svemu radi sve kako treba, nije bitno šta se povezuje i da na koju je stranu okrenuto. Međutim nisam baš najzadovoljniji rezultatima, čak se nosim mišlju da vežem direktno ove zvučnike na blaster. Da li se neko seća kakvi zvučnici smeju da se kače direktno na Blaster, dal' beše 4 oma ili 8 oma? I ako je 8 oma, da li je opasno (i za koga :) da ove od 4 oma stavim direktno na izlaz. > 2) 5m nije problem, kod mene radi Ok sa istom dužinom. Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) > ima jedna elektro radnjica u Svetozara Markovića (kod foto Smile-a > i Grčke poslastičarnice) gde bi ti verovatno to napravili ili Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim.
electron.2002 sareni, -> #2000, svitac
> Moze li neko da mi preporuci neku dobru knjigu iz oblasti > elektronike - za pocetnike(osnove rada tranzistora i drugih > elemenata Po pitanju logickih kola, i tome slicno (memorije, brojaci, registri, A/D i D/A konvertori itd.) nije losa knjiga (udzbenik) "Impulsna i digitalna elektronika" od autora: Dr. Dejan B. Zivkovic i Dr. Miodrag V. Popovic. Imam izdanje iz 1992. godine, a znam da ima novije izdanje. Mislim da je pisana sasvim razumljivo, i lepo je opisan rad pojedinih sema. Sto se tice samih osnova (dakle, tranzistori i sl.) postoji udzbenik za elektroniku od Slavoljuba Marjanovica, mada mislim da nije napisana bas najsrecnije (bar je na srpskom jeziku ;)). Igor
electron.2003 sjocic, -> #2001, nenad
├> stranu okrenuto. Međutim nisam baš najzadovoljniji rezultatima, ├> čak se nosim mišlju da vežem direktno ove zvučnike na blaster. Može, ali bolje nemoj. ├> Da li se neko seća kakvi zvučnici smeju da se kače direktno na ├> Blaster, dal' beše 4 oma ili 8 oma? I ako je 8 oma, da li je ├> opasno (i za koga :) da ove od 4 oma stavim direktno na izlaz. U principu trebalo bi da piše u knjižici za blaster koju impedansu možeš da im kačiš na izlaz. Sigurniji si sa 8 oma - jer će blaster davati manju struju u zvučnike (slabije će se čuti) ali će se i izlazni tranzistori na blasteru manje grejati. Pošto ti tranzistori nemaju hladnjake, pitanje je kako će se oni ponašati pri nekim većim izlaznim opterećenjima i zbog toga je bolje koristiti neko izlazno NF pojačalo, tipa linije. Zašto ti se slabo čuje, ne znam. U najmanju ruku trebalo bi da se čuje kao sa tuner-a, što će reći solidno. Uzgred, pazi da predžamperišeš SB da mu je izlaz Line Out, a ne Speaker out, inače možeš da spališ liniju (ovo kod blastera sa zajedničkim jack-om) ├> Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom ├> da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) Ne vodi se isti signal do linije, i od linije do zvučnika, za vezu SB-Linija ti treba coax kabl, a za zvučnike ide običan dvožilni. ├> Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam ├> se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim. Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju cena.
electron.2004 nenad, -> #2003, sjocic
> Može, ali bolje nemoj. Ma najverovatnije neću ništa ni da uradim pošto sam delimično razočaran rezultatima, naročio ako se ispostavi da to zadovoljstvo košta neku neprijatno visoku sumu. Koliko može realno da košta pravljenje kabla od 5-6 metara koji sa jedne strane ima DIN a sa druge stereo džek koji ide na line-out blastera? > Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju > cena. Ne znam, ja nisam neki redovan kupac tih stvari, ali u 2-3 navrata su bili jeftiniji. Jednom kada mi je trebao "konvertor" sa velikog na mali priključak, drugi put kada su mi trebali šuko priključci za kablove.
electron.2005 biber,
Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu struju?
electron.2006 tomak, -> #2005, biber
> Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu > struju? Ovako su prikačene u šporetu tri faze: F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ │ │ │ │ │ │ └────────┐█┌───────┘ │ └─────────────────┐███┌────────────────┘ █████ ███████ Petožilni kabl Ovako se veže jedna (sa odgovarajućim kablom ili sa istim ali sa odgovarajućim utikačem): F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ └─────────┴─────────┤ │ │ │ │ │ █┌───────┘ │ ██┌────────────────┘ ███ █████ Trožilni kabl Jednostavno rečeno (nešto mi se crtalo :)) spoje se mesta gde se kače faze i zakači se ta jedna na njih, treba odgovarajući (trožilni, kao za el. peć) kabl sa odgovarajućim utikačem.
electron.2007 tomak, -> #2005, biber
> Kako da povezem sporet sa trofaznim utikacem na monofaznu > struju? Ovako su prikačene u šporetu tri faze: F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ │ │ │ │ │ │ └────────┐█┌───────┘ │ └─────────────────┐███┌────────────────┘ █████ ███████ Petožilni kabl Ovako se veže jedna (sa odgovarajućim kablom ili sa istim ali sa odgovarajućim utikačem): F A Z E NULA UZAMLJENJE I II III N ¸ █ █ █ █ █ └─────────┴─────────┤ │ │ │ │ │ █┌───────┘ │ ██┌────────────────┘ ███ █████ Trožilni kabl Jednostavno rečeno (nešto mi se crtalo :)) spoje se mesta gde se kače faze i tu se zakači ta jedna faza, treba odgovarajući (trožilni, kao za el. peć) kabl sa odgovarajućim utikačem.
electron.2008 kostja, -> #2003, sjocic
=> ├> Znam za tu radnju, a ima i jedna u Sremskoj koja je, bar kad sam => ├> se ja interesovao, uvek bila jefitnija. O kvalitetu ne umem da sudim. => => Interesantno, ja sam imao totalno suprotno mišljenje po pitanju cena. E, a kod mene u komšiluku je radnja od koje dotična iz Sremske nabavlja robu.
electron.2009 gmatic, -> #2003, sjocic
==> U principu trebalo bi da pise u knjizici za blaster koju ==> impedansu mozes da im kacis na izlaz. Sigurniji si sa 8 oma ==> - jer ce blaster Juce sam probao kod ortaka(pa necu sebi blastera da palim sigurno) ovo sa zvucnicima. Radi OK sa 4 oma. Doduse nije dugo bilo nakaceno (keten uzeo zvucnike od 160W i misli da ce be pojacala bolje da bude neko sa aktivnim zvucnicima od 10W sinusa a nemozes da ga ubedis u suprotno sem demonstracije).
electron.2010 sjocic, -> #2004, nenad
├> Ma najverovatnije neću ništa ni da uradim pošto sam delimično ├> razočaran rezultatima, naročio ako se ispostavi da to ├> zadovoljstvo košta neku neprijatno visoku sumu. Koliko može ├> realno da košta pravljenje kabla od 5-6 metara koji sa jedne ├> strane ima DIN a sa druge stereo džek koji ide na line-out ├> blastera? Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te koštalo 1 sok od kajsije ;) Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Što se tiče tvog razočarenja zvučnim rezultatima, ne znam šta pod tim podrazumevaš - jačinu zvuka, kvalitet zvuka, ili nešto treće ? ├> Ne znam, ja nisam neki redovan kupac tih stvari, ali u 2-3 ├> navrata su bili jeftiniji. Jednom kada mi je trebao "konvertor" ├> sa velikog na mali priključak, drugi put kada su mi trebali šuko ├> priključci za kablove. Uglavnom, sve te andrmolje imaš na buvljaku, ali ne na tezgama, nego kod jednog kioska sa desne strane uz ogradu do ulice (sredina buvljaka) ...al' ga objasnih ;)
electron.2011 pvlada, -> #2010, sjocic
> Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, > i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te Ja ako se dobro sećam u Vremeplovu sam platio stereo dček 8 Din, a džek u koji ulaze 2 stereo i izlazi jedan valjda 27 Din i ja još mislio Vremeplov jeftin :) pozdrav Vlada
electron.2012 kostja, -> #2010, sjocic
=> Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za => SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Ako se ne varam u pitanju je petopolni DIN koji će čovek priključiti na linijski ulaz za magnetofon. Dakle, računica je: jedan petopolni DIN, 5m kabla i dve 3.6mm stereo bananice. Što bi se reklo 30 din.
electron.2013 sjocic, -> #2012, kostja
├> Dakle, računica je: jedan petopolni DIN, 5m kabla i ├> dve 3.6mm stereo bananice. Što bi se reklo 30 din. Fali ti još 5m kabla, tj, treba 2x5m. Znači ipak 40din.
electron.2014 gmatic, -> #2011, pvlada
==> Ja ako se dobro secam u Vremeplovu sam platio stereo dcek 8 ==> Din, a dzek u koji ulaze 2 stereo i izlazi jedan valjda 27 ==> Din i ja jos mislio Vremeplov jeftin :) Spustis se nize (u Teslinu cinimise) i krenes desno. Naici ces na malu prodavnicicu u kojoj mozes naci sta te zanima. Naravno usluga nije bas najbolja(otiso na burek, vracam se za 3 sata i slicno) ali je mnogo jevtinije.
electron.2015 kostja, -> #2013, sjocic
=> Fali ti još 5m kabla, tj, treba 2x5m. Znači ipak 40din. Pa, fali ako pričaš o nekom drugom kablu, a ne o četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN.
electron.2016 pvlada, -> #2014, gmatic
> Spustis se nize (u Teslinu cinimise) i krenes desno. Naici ces na Ako misliš na prvu ulicu desno i levo, to je valjda Sarajevska ? Pozdrav Vlada
electron.2017 sjocic, -> #2015, kostja
├> Pa, fali ako pričaš o nekom drugom kablu, a ne o ├> četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN. Naravno da pričam o nekom drugom kablu - kabl za medjusobno povezivanje komponenti je koaxijalni (pogledaj na bilo kom stubu/liniji kakvi su kablovi između činčeva). Znači za svaki kanal ide 1 par: signal + oklop masa. Dve takve žice slepljene čine `kabl`, tj. levi i desni kanal. Takvog kabla treba 5m ako želi samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu je potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) ├> četvorožilnom kablu potrebnom za petopolni DIN. Kako si ovo zamislio, gde ćeš masu da kačiš ?
electron.2018 kostja, -> #2017, sjocic
=> kablovi između činčeva). Znači za svaki kanal ide 1 par: signal + oklop => masa. Dve takve žice slepljene čine `kabl`, tj. levi i desni kanal. => Takvog kabla treba 5m ako želi samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu => je potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) Nemoj... sve mi jasno, ali jel tebi jasno da je original kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde svaka žica ima svoj oklop? E, sad, ako se uzme ovo gore napisano onda se zna šta se lemi na peti pin (zajedničku masu).
electron.2019 nenad, -> #2010, sjocic
> Cena bi recimo bila 10 din za DIN utikač, 5 din. za jack za SB, > i recimo kabl 2din/m, što tebi ukupno izađe 25din. Lemljenje bi te > koštalo 1 sok od kajsije ;) Ok, onda smo kvit pošto si mi dužan jedan još od sajma tehnike. ;) > Ako ti treba i obrnuta veza (linija -> SB) to bi te koštalo 5din za > SB jack + 5*2din/m za kabl, što će reći sve ukupno 40 din. Misliš da taj priključak služi i za to? U principu mi ne treba, ali kad se već pravi... Ajde videćemo. :) > Što se tiče tvog razočarenja zvučnim rezultatima, ne znam šta pod > tim podrazumevaš - jačinu zvuka, kvalitet zvuka, ili nešto treće ? Pa jačinu, kvalitet je ok. Doduše sve je probano tako što sam rukom držao prislonjene džekove jedan za drugi...
electron.2020 dasavic,
Kupujem tonsku glavu za video sa oznakom 225211C 109A. Zna li neko u kom servisu da pogledam(telefon) i koliko to otprilike kosta. Takodje, trebaju mi seme za TV.Iste otkupljujem.Npr.ako neko ima seme za Ei,Grunding itd od Teh.knjige nek iskopira pa mi proda. Ponude na mail.
electron.2021 gmatic, -> #2017, sjocic
==> Naravno da pricam o nekom drugom kablu - kabl za medjusobno ==> povezivanje komponenti je koaxijalni (pogledaj na bilo kom ==> stubu/liniji kakvi su kablovi izmedu cinceva). Znaci za svaki ==> kanal ide 1 par: signal + oklop masa. Dve takve zice ==> slepljene cine `kabl`, tj. levi i desni kanal. Takvog kabla ==> treba 5m ako zeli samo jedan smer signala, ili 2x5m ako mu je ==> potrebna dvosmerna komunikacija. Da crtam ? ;) S tim da se moze koristiti koax sa buzirom oko dve zice koje su za levi i desni kanal a buzir je masa.
electron.2022 gmatic, -> #2016, pvlada
==> Ako mislis na prvu ulicu desno i levo, to je valjda ==> Sarajevska ? Neznam tacno kako se zove ali je odma iza bolnice (kada gledas sa zeleznicke stanice levo od iste).
electron.2023 sjocic, -> #2018, kostja
├> kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde ├> svaka žica ima svoj oklop? Taj još nisam video, ali jesam četvorožilni sa _zajedničkim_ oklopom. U svakom slučaju, se teško nalazi, a i ako se nađe cena mu sigurno nije 2din/m, nego bar 4din/m, što opet izađe 40din ;)
electron.2024 sjocic, -> #2019, nenad
├> Misliš da taj priključak služi i za to? U principu mi ne treba, Da, petopolni stereo DIN ima taj raspored. Ima i vešepolnih DIN-ova, kod njih imaš i još neke dodatne ulaze. ├> Pa jačinu, kvalitet je ok. Doduše sve je probano tako što sam ├> rukom držao prislonjene džekove jedan za drugi... To što si rukom držao nema veze, pitanje je da li ti je mixeta na PC-u bila setovana na max vrednosti, i da li si pogodio prave priključke na DIN-u.
electron.2025 migoran,
Ima li neko semu pojacala od 100-150 W rms, ali ne sa MOSFET tranzistorima Unapred hvala
electron.2026 kostja, -> #2023, sjocic
=> Taj još nisam video, ali jesam četvorožilni sa _zajedničkim_ oklopom. => U svakom slučaju, se teško nalazi, a i ako se nađe cena mu sigurno => nije 2din/m, nego bar 4din/m, što opet izađe 40din ;) Ja jesam... al kako bilo da bilo, prvo smo krenuli sa kablom, pa prešli na cenu, pa ukrstili ta dva i ... da popijemo mi po pivo a što se tiče ostalog... šta košta da košta, sve će to narod pozlatiti :)
electron.2027 pvlada,
Neznam da li je ovo pitanje za ovu conf, ali da pitam ;) Jedan moj ortak će za žurku naabviti 2 stroba, paga interesuje da li ih je moguće prikačiti npr. za baseve i kako, pa ako neko zna... ;) Pozrdav Vlada
electron.2029 calex, -> #1999, sjocic
> > 1 > o > 2 o o 3 > 4 o o 5 > 1 :GND (masa) > 2/4:L/R in ili 2/3 > 3/5:L/R out 4/5 Možda ovo više i nije bitno ali raspored je malo drugačiji (što opet nije previše bitno). ;)) Sad sam pogledao jedan petopolac i raspored mu je ovakav, kad se gleda direkt u njega: 2 o 4 o o 5 1 o o 3 Malo mi glupo deluje ovaj raspored ali je to verovatno zbog toga što se 1, 2 i 3 koriste kod mono pa da se ne šara mnogo. ;)) Pinovi 1 i 4 su za reprodukciju (1 je levi a 4 desni) a 3 i 5 za snimanje (3 je levi a 5 desni). Masa se zna. ;)
electron.2030 calex, -> #2001, nenad
> Da, i ja sam posle razmišljao kako je to sasvim logično s obzirom > da su i kablovi od zvučnika obično podugački. :) Nisi uzeo za poređenje kabl za napajanje ili antenski kabl? ;)) Nemaju oni nikakve veze, signal za u pojačalo je prilično mali i ima gubitaka sa većom dužinom kabla. Ipak, ovo što ti 'oćeš je relativno jak signal a i nije ti baš bitno da je kvalitet toliki pa neće da ti smeta ta dužina.
electron.2031 calex, -> #2018, kostja
> Nemoj... sve mi jasno, ali jel tebi jasno da je original > kabal za petopolni DIN u stvari četvorožilni kabl gde > svaka žica ima svoj oklop? Nije, originalni kabl (DIN<->DIN) je četvorožilni sa jednim oklopom, jedino ako se na drugom kraju razilazi u chinch ili neke slične odvojene, može da ima svaka žica svoj oklop. Ipak, i tamo se često tek kod činčeva razilaze i tu dobijaju shield. Nema potrebe da svaka ima svoj oklop, kad su već u utikaču bez, nema svrhe oklapati ih u kablu. Druga priča za činčeve gde takoreći od štampane ploče svaki signal bude posebno zaštićen.
electron.2032 calex, -> #2024, sjocic
> Da, petopolni stereo DIN ima taj raspored. Ima i vešepolnih DIN-ova, > kod njih imaš i još neke dodatne ulaze. Ako ne računaš razne konektore za kamere i slične gluposti ;) najčešći je DIN šestopolac čiji šesti pin služi za video signal u _oba_ smera.
electron.2033 pvlada,
Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja imam jednu ali bez vrednosti otpora na jednom otporiku ;) Pozdrav Vlada
electron.2034 n.ceh, -> #2033, pvlada
> Ako bi mi neko poslao šemu nekog stroba bio bi mu zahvalan, ja Evo, izvoli.