electron.711kanki,
-> #689, wizard
Re: CB modemisanje
>> Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu
>> komunikaciju (bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to
>> omogućava taj uređaj?
Malo kasnim sa uključujem.... Čini mi se da CB sistem za povezivanje
modema bi ispao skuplji nego što se misli, uz to ne vjerujem da
bi bilo neke veće brzine. Nego jeli neko razmišljao, da li bi se po vojnim
otpadima (ima li toga još??) mogao naći neki relejni primopredajnik????
U vojsci sam radio na nekom RRU1, star kao Grčka pa bi se možda i
nešto našlo, a cijena ide na kilogram. Šta vam se čini, ludo???
goran
electron.712zeljkoj,
-> #705, wizard> Problem je što bi morali da naučimo sve komunikacione programe
> da pored 'NO CARRIER' i 'BUSY' razumeju i 'BIRD IN AIR'
> poruku... ;)
Ne, pošto je to ekvivalentno sa NO CARRIER.
;)))
electron.713kuki,
-> #705, wizard> Problem je što bi morali da naučimo sve komunikacione programe da pored
> 'NO CARRIER' i 'BUSY' razumeju i 'BIRD IN AIR' poruku... ;)
ih, pa neće valjda ptica da leti pola sata baš po komunikacionom
laserskom zraku :)))) Samo staviš da gubitak kerijera detektuje tek
posle nekoliko sekundi... :))) čemu bi inače služio MNP :))))
electron.714sljubisic,
-> #707, wizard *** Spremite sledi maratonski reply .... :))))
> Ako sam dobro razumeo jedina razlika (dodadak) je taj "radio-uredaj"?
> Svi racunari u mrezi bi onda morali da koriste istu frekvenciju? O
> kakvom se uredaju onda radi?! Koji je red velicine cene?
Da, _jedini_ dodatak jeste taj radio-modul, stim sto je i sama Ether-
net kartica vec maksimalno prilagodjena ovakvom prenosu podataka.
Sve kartice posredstvom radio uredjaja koristeci takozvanu CSMA tehniku
rade na istoj frekvenciji u simplex-u, obicno na UHF ili SHF podrucju.
Dakle kao i klasicne Ethernet kartice dele jedan isti kanal za medjusobnu
komunikaciju.
Proizvodjaca zaista nema bas mnogo, jedan od njih je skandinavska firma
Solitra, koja ih pravi vrlo kvalitetne, i daje jake garancije. Za neke
uredjaje cak i 160.000 off-on-off stanja !!! A zna se kada crkava 90%
svega sto radi na struju!
Ove kartice bas nisu namenejne 'za po kuci da se nebi saplitali o kablove'
vec za zaita profesionalnu upotrebu onih kojima to zaista i treba.
Stoga su i zbog toga kao i svega prethodno recenog cene (okvirno prera-
cunate u DEM) od 550 pa navise :(((
Definitivno otpada ? :))
> > Postoje i office varijante ovih kartica koje umesto radio-talasa rade
> > sa infra-crvenim talasima (sve su to ipak el.-magnetni talasi zar ne :)
> S obzirom da postoji opticka vidljivost izmedu lokacija ni ovo nije
> neinteresantno, mada je cena za nase uslove (s obzirom da je rec samo o
> eksperimentu/hobiju) malo... ;( (i ako domet 1km moze biti postignut?)
Kao sto im i sam naziv kaze oni su office varijanta, dakle jedan fini kom-
promis da se ista stvar uradi unutar jedne recimo novinske agencije ili
sl, a da se pri tome izbegnu sve eventualne inteferencije koje bi radio-
talasi mogli imati na ostalu opremu ('radio-ekologija'). Ovo je moguce iz
vise razloga: u zatvorenim prostorijama nema kise, snega, magle, smoga,
suvog lisca koga nosi kosava, vrabaca......, razdaljine su razmerno male
i uvek se na 'martinele' od zidova moze uspostaviti vezu. Dakle slicno kao
i neki primerci bezzicnih miseva, tastatura i interfrejsa za stampace.
Pa cak i tada, montiraju se 'banderice' koje lice na stapove za golf,
i kojea se postave uspravno pored kompjutera kako bi prijemno
predajni deo bio iznad svih pokretnih 'predmeta' u prostoriji :))
Cene nisu skoro nista manje od ovih sa radio modulima, a dosta su ranjivije
na okruzenje :)
I ovo otpada ? :)
> > Da li takav uredjaj mozes sam napraviti? Koliko bi te kostao, i da li si
> > siguran da bi na kraju radio na zadovoljavajuci nacin?
""""""""""""""""""""""""""""
> To je i najveci problem. Ja sam ne bih sigurno umeo da to napravim (ne
> bih znao ni da izaberem u radnji :), ali sam se nadao da vec postoje
> resenja proverena u praksi, i da ako krenem u investiciju znam makar da
> ce to da radi na zadovoljavajuci nacin.
Resenja koja su proverena u praksi postoje i ovde sam ti ih izneo. Ovde
je sada vec drugo pitanje: da li je opravdano da kupim hardver od xxxx DEM
samo zato da bi ostvario jednu kuriozitetnu mrezu, ili mi je ipak bolje
da za te pare uvdem i na tu drugu lokaciju telefon ( pa ako ima slobodnih
brojeva u ovom veku ? :)))
Dakle iako sve ovo krajnje jednostavno deluje, nije nimalo tako, a pogoto-
vu nije oblast D.I.Y Weekend Project (D.I.Y - do it Yourself) :)
Mozda je ovo ona tacka gde nastupa ona surovost: jest da je samo jedan
kilometar, i jeste da ti ne treba nikakva mreza, ali to nista ne menja
ti moras da kupis nesto ovako, pa ga koristi kako znas i umes :(
> > Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji
> > nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora,
> > bojim se da nema :(
> U svakom slucaju hvala na opsirnom i sadrzajnom odgovoru, iako nisi
> uspeo potpuno da me razuveris da je nemoguce da se nesto nabudzi! :)
Pa vidi ovako, da bar probam da uradim taj nezahvalni posao, tj. da te
razuverim: sve digitalne komunikacije, tj. prenos nekog digitalnih signala
sa jedne na drugu lokaciju (samo pod uslovom da lokacije nisu jako blizu
recimo unutar samog kompjutera :) i sl.) ide po nekom od paketnih proto-
kola, zvao se on ovako ili onako, to nema veze.
Dakle bilo da li se radi o paket radiju, Ethernet mrezi, ISDN ili bilo
cemu drugom, stvar jeste u malom paketicu koji ima adresu posiljaoca,
primaoca, korisnu informaciju kao i kontrolnu informaciju o integritetu
samih korisnih informacija iz paketa (opsti slucaj). Samo na takav nacin
je moguce postici prihvatljiv i minimalno podlozan uticajima kanala veze
protok informacija. Zar ne? A kod tebe postoji kanal veze koji je ranjiv,
(ne pominjem uopste one ideje IR ili laser pa kroz vazduh, jer si nadam
se uvideo da nemaju bas previse smisla?)
Dakle ti bi trebao da organizujes ili jedan paketni prenos podataka, ili
da sa svaki eventulalni kontrolni signal postavis po jedan par radio
uredjaja, tj. da SVAKI zicani vod zamenis jednim primopredajnikom sa svake
strane, i da svaki radi na posebnoj frekvenciji. To je ono sto je MOGUCE
(i teoretski i prakticno) uraditi ali je glupo u svakom pogledu, jer pog-
ledaj koliko bi ti uredjaja trebalo da ostavris serisku komunikaciju?
A tek paralelenu?
I teoretski i prakticno je moguce iskoristiti jednu frekevenciju za prenos
vise signala istovremeno, primenom raznih nacina modulacije, ALI ovim se
nista ne dobija na jednostavnosti i pouzdanosti, vec naprotiv! Dakle isto
tako neprimenjivo!
Veruj mi da postoji neki drugi, bolji nacin od paketnog prenosa (pitanje
je po kom protokolu za ovu ili onu primenu, ali paketni u svakom slucaju!)
koristili bi ga svi na opstu radost. Ali nema :(
Dakle, kao alternativa ti ostaje da sam sednes i napises neki svoj protokol
za prenos podataka, mada sudeci bar po prethodnim porukama nisi bas spreman
za to :), a na kraju karjeva, ljudi (vrlo pametni i vrsni poznavaoci i
digitalne i RF tehnike) su o tome razmislaji poodavno i nasli resenje.
Nova rupa na saksiji? :)
---
Subj: CB
Bese ovde dosta reci i o CB-u i njegovoj primeni u celoj ovoj stvari, pa
da malo rezimiram:
- Ne preporucujem CB nikome ni za kakav prenos podataka, pogotovu ne za
pravljenje uredjaja za telekomandu aviona maketa i sl. Razlog je u ogrom-
nim smetnjama, kako atmosferskim tako i od drugih stanica (QRM i QRN).
Preko dana, ponekad bolje cujete nekog CB-asa iz Djenove nego kolegu sa
Novog Beograda. I to cujete ga na 5-6 sukcesivnih kanala istovremeno!
Zamislite da tako uleti kada prenostite podatke? Ili uzivate u letu vaseg
ponosa: verne makete nekog dvokrilca iz II sv. rata, sa benzinskim motorem
i daljinskom komandom, kad uleti neko i poklopi vas signal...... :((
CB nije slucajno dat na koristenje svima bez da prethodno morajaju polagati
radio-amaterske ispite, tj. ne zove se slucajno industrijsko-otpadna
frekevncija :))
Dosta polovnih CB stanica koje se ovde prodaju su vec prosle na desetine
'majstora' od kojih je svaki hteo da iz nje izvuce 'mikrowat vise' :),
pa su toliko rastelovane, da je to uzas. Mnogima je i suzen NF propusni
opseg pa su stoga nepodesne za neki paketni prenos ili imaju neocekivane
'efekte' pri tome. Ah, da dosta starijih ne moze dovoljno brzo da prebacuje
prijem-predaja, pa im i to smeta pri radu sa paketom...
Biti vrloooo oprezan!
Sto se onih oglasa iz novina tice radi se o sledecem:
(cisto da navedem, da se nebi vise mesalo sa prenosom digitalnih
informacija u daljem toku diskusije)
- Ako imate dve CB ili bilo kakve druge stanice mozete napraviti skala-
meriju kojom mozete telefonirati. Kako?
Potreban preduslov da ovo jednostavno uradite jeste da vec imate kuci
mogucnost tonskog biranja. Nuzno je da imate i jedan biper (kao od tel
sekretarica na primer, ili vec ugradjen u sam radio-uredjaj ako je rec o
nekom UKT rucnom uredjaju :). Moze i bez tonskog biranja kod kuce ali
onda $$$$ :)
JEDNA od varijanti izgleda ovako:
Stanica koja vam stoji kuci je stalno na prijemu na jednom kanalu, i preko
sklopa koji se zove PHONE-PATCH je vezana za telefonsku mrezu. Ova druga
pokretna radi na istoj frekvenciji, i na njoj je potrebno pritisnuti predaju
prisloniti biper i otkucati odredjenu sifru (opcija kako drugi nebi mogli
da koriste vas telefon), i otpustiti predaju. Stanica koja je kuci stalno
na prijemu ima takovani DTMF dekoder (opet kazem ovo je opcija, ne nude je
svi) koja proveri da li je sifra dobro ukucana, i onda okine relej i
'podigne slusalicu'. Kada se ovo desi NF signal sa tel linije se preko pose-
bnog predajnika na drugoj frekvenciji salje do mobilnog uredjaja. Dakle
radi se o semi-duplex-u. Onda se sa biperom klasicno otkuca zeljeni broj,
i obavi razgovor (ali semi-duplex, jedan prica drugi slusa i obrnuto, ne
mogu oba istovremeno!), i zatim se po zavrsetku razgovora ugasi predaja
na baznom predajniku (spusti slusalica odnosno otpusti relej).
Dakle, neka kakva takva alternativa bezicnom telefoniranju sa vecim dometom
koja je BTW kaznjiva zakonom (!?), a i nema mnogo smisla bar ne na CB-u.
Ja glasam za komercijalne bezicne telefone velikog dometa, jes da su skupi
al bar zoves ko covek i ne slusa te pola Beograda (o ometanju ne pricam
nista! :))
Pozdrav,
Slobodan
P.S. Oprez kad replicirate: moze vam se desiti jos neki ovoliko dug reply:))
electron.715dvrekic,
-> #703, mibakO NiCd punjačima govorilo se u konferenciji orka.3, tema elektron (6), počevši
od poruke 6.88. Brojevi poruka su sledeći:
6.88, 6.96, 6.99, 6.211, 6.212, 6.214, 6.220, 6.222, 6.225, 6.226, 6.228,
6.233 i 6.239.
Pozdrav od Batagogija.
electron.716stigor,
-> #714, sljubisic> CB nije slucajno dat na koristenje svima bez da prethodno
> morajaju polagati radio-amaterske ispite, tj. ne zove se
> slucajno industrijsko-otpadna frekevncija :))
Sve to stoji, ali je veoma zarazno&dooobroooo ... ;) Pa još kad imaš
pojačalo na 30W, ma nema krJaja ... ;)
electron.717michelle,
-> #710, wizard>> Wiz, napravi opto kapler. IR predajnik na com1 TX
>> a IR prijemnik na com1 RX i kao da si vezan zicom.
>> Problem je da moras da imas OPTICKU vidljivost.
>> Jeftino i pouzdano.
> Optička vidljivost POSTOJI (gradski uslovi, to ne smeta suviše?), prema
> tome to nije problem!
Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani postavi
blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa druge lokacije
da menjaš programe, ili nešto slično.
Ako to funkcioniše, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave... :)
pozdrav,
michelle
electron.718frant,
-> #694, sljubisic> Dakle odbacujemo sve one predloge tipa da se raz-
> vuce bilo kakav kabal, da se diskete salju po golubovima pismonosama... :)
Može da katapultira 3.5" diskete, zajedno sa jednom ciglom :>
> Zato je moj savet da probas da povezes na neki drugi konvencionalniji
> nacin ili da razmisljas o nekom od ona prethodna dva, jer drugog izbora,
> bojim se da nema :(
A zašto ne bi probao sa jednom iznajmljenom telefonskom linijom?
Nije mi poznato koliko bi ona koštala (verovatno dosta), ali je to
jedino rešenje koje sigurno radi i koje se u sličnim situacijama
redovno primenjuje. Sa dva kvalitetna i brza modema (mnogi
preporučuju RACAL) takva veza će biti zadovoljavajuća za većinu
primena. Naravno, mora tačno da se zna o kakvom se povezivanju
računara radi tj. čemu to treba da služi, da bi se odredio kriterijum
za brzinu prenosa i potreban kvalitet veze. Prednost telefonske
linije je što postoji kompletno hardversko-softversko rešenje. Mana
je, jasno, što veza nije bežična, ali zašto insistirati na tom uslovu,
ako su računari na fiksnim lokacijama?
Frant
electron.719wizard,
-> #713, kuki> ih, pa neće valjda ptica da leti pola sata baš po komunikacionom
> laserskom zraku :))))
Lukave su ptice, možda ukapiraju da im je tu toplije? ;)
Nego, gledam kroz prozor i vidim da ćemo morati da naučimo naše modeme
da šalju i SNOWFLAKE poruku... :)
electron.720mibak,
-> #715, dvrekic
Hvala Batagogi !
electron.721wizard,
-> #717, michelle> Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani
> postavi blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa
> druge lokacije da menjaš programe, ili nešto slično.
Pa to nema šanse da funkcioniše, predaleko je..
Neki jači IR predajnik... možda? Ali opet ne po magli... komplikuje se
to bre. :(
electron.722wizard,
-> #714, sljubisic> Definitivno otpada ? :))
> I ovo otpada ? :)
> Dakle isto tako neprimenjivo!
> P.S. Oprez kad replicirate: moze vam se desiti jos neki ovoliko dug
> reply:))
Ma neću uopšte da pričam sa tobom, širiš defetizam! ;)
electron.723zurzul,
-> #714, sljubisic##> *** Spremite sledi maratonski reply .... :))))
auuuu....
electron.724zurzul,
-> #716, stigor##> Sve to stoji, ali je veoma zarazno&dooobroooo ... ;) Pa još kad imaš
##> pojačalo na 30W, ma nema krJaja ... ;)
Pa još malo bolja GP-ejka...
electron.725frant,
-> #717, michelle> Pre nogo što kreneš u ovaj poduhvat, probaj sledeće: Na jednoj strani
> postavi blizu prozora TV (koji ima daljinski), a sa daljinskim probaj sa
> druge lokacije da menjaš programe, ili nešto slično.
> Ako to funkcioniše, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave... :)
Ako to funkcioniše, fotografiši taj daljinski, pa urami sliku! ;>
Daljinski upravljači, koji rade na principu emitovanja
infracrvenog zračenja, najčešće imaju vrlo ograničen domet (ne mnogo
veći od 10 metara). Razlog je jednostavan: namenjeni su upotrebi u
stambenoj prostoriji, koja obično nije sajamska hala, hangar, pećina,
tunel i slično, o otvorenom prostoru da i ne govorimo.
Frant
electron.726jerry,
-> #697, spantic} I posle toga moze ladno da mlati pare prodajuci svoje resenje? Kuki
} ne zezaj Wiza ;)
A sto ga zeza? Ja sam to isto predlozio samo sa IR emitorom i
IR prijemnikom. IR emitor moze da posluzi IR dioda sa daljinu
do 100m a za vece nek skine IR emitor sa starog dvogleda za
nocno gledanje a njih ima na vojnom otpadu ko sase. Dovoljno je
jak da probije standardnu maglicu (malu), kisu ili smog. Zrak
je dovoljno sirok da nikakvo podesavanje ili optika nisu
potrebni posto je zrak oko 15 stepeni ugla.
Drajver za IR emitor je obican BC107/108 a prijemnik IR
foto celija. Takvih isto ima koliko hoces. Koriste se u kotlovima
za konstataciju plamena. Kostaju 15 dinara. Mozda cak imam i ja
koji komad u ormaru. Samo je bitno da ne pomesa pa stavi UV
prijemnik. Onda nece nista preneti od podataka. ;)
electron.727jerry,
-> #712, zeljkoj} Ne, posto je to ekvivalentno sa NO CARRIER.
} ;)))
Pa nek stavi BNP (MNP for Birds). ;)
electron.728jerry,
-> #714, sljubisicPolako, covek je rekao da trazi *jeftino* resenje.
Bezicne ethernet kartice su skupe, modem za paket
radio je oko 300 dem plus ukt toki voki koji je
oko 600-700 dem i sve to puta 2! Skupo.
electron.729jerry,
-> #717, michelle} Ako to funkcionise, prvo urami jerryjevu sliku, pa zasuci rukave...
:)
Nisam rekao IR diodu... :)
electron.730jerry,
-> #709, wizard} Cekaj polako... Ne zelis valjda da mi kazes da cela YU komunicira
preko
} samo 40 kanala?! Ili je rec o 40 kanala koje TI SAM mozes da
koristis?
I jedno i drugo. Svi mogu da koriste svih 40 kanala. Naravno, posto
je to radio komunikacija, vazi da dok jedan prica ostali cute.
CB nije pogodan za tvoj slucaj zbog jezivih smetnji na kratkim
talasima. Pogotovo kad Italijani zveknu svoja pojacala od po 2 kW
sto je prema nasih dozvoljenih 5 W, strava. A i svako od nasih
moze da ti ometa vezu. Ti prenosis fajl, dovoljno je da jedan
covek u 'etru' stisne mikrofon i kerijer je pukao.
electron.731cubra,
-> #714, sljubisicĐŠŽ█ *** Spremite sledi maratonski reply .... :))))
Samo vas slušam... Jer nisam imao vremena za diskusiju. Ali pošto
se i sam dosta bavim prenosom preko radija, čitam ove replay-ove
kolege Ljubišića, i mogu samo da se 200 % složim sa njim i da
ga preporučim kao lektiru. Sve što je rekao je jako, jako isti-
nito.
Čubra
electron.732sljubisic,
-> #726, jerry *-*-*
Evo jos jedan 'maratonski' reply, doduse malo sa zakasnjenjem,
no bolje ikad nego nikad....
... i obecavam: sve dalje ovakve reply-ove kao fajl uz poruku O:)
> do 100m a za vece nek skine IR emitor sa starog dvogleda za
> nocno gledanje a njih ima na vojnom otpadu ko sase. Dovoljno je
> jak da probije standardnu maglicu (malu), kisu ili smog. Zrak
Hajde da ovu alternativu ne posmatramo po tome da li je lako
nabaviti to sto je receno ili pak nije, po ovim ili onim cenama.
Ako jeste jeftino i lako za nabaviti - tim zaista bolje, mada
neznam koliko bi u ovom slucaju moglo da se iskoristi.
Da krenem redom:
Kao prvo mislim da su ti IR emitori pravljeni da daju sto veci inte-
zitet EMT u IR delu spektra, i da budu sto je to moguce pouzdaniji
i robusniji. Sumnjam, a voleo bih da gresim, da oni mogu dovoljno
brzo da menjaju on-off stanja, kako bi naponski skok posmatran na IR
prijemniku bio dovoljno brz odnosno ostar kako bi se ta promena tre-
tirala kao promena logickih stanja.
Mislim dakle da je sam taj IR emiter u ovoj primeni 'trom' te da nema
dovoljno brze i ostre prelaze izmedju 'on' i 'off' stanja, te da se
zbog toga ne bi mogao iskoristiti, no itekako bih voleo bih da gresim :)
Sa posebno pravljenim diodama koje emituju u IR delu spektra ovo se
lako postize, ali i kod njih je problem veci domet odnosno snaga pa
se koriste samo za manje daljine, a u skoro svim domovima prisutni
kao sastavni delovi daljinskih upravljaca jer su jeftiniji i manje
'zagadjuju' etar od radio talasa, a sobe su nam obicno konacnih
dimenzija :), kao sto smo ovde i 'elaborirali'.
Isto tako ne razmisljajmo opste na temu koliko je ceo sistem upot-
rebljiv po danu, narocito pri jakom Suncevom svetlu (Avgust mesec,
rano posle podne :), kada tu daljinu (oko 1000 m) imamo u vidu.
Pticice, sneg i sve ono sto vetar nosi sa sobom i dalje ostaju pro-
blem, jer ma koliko da je izvor IR-a jak, dovoljno je da promaknu
u blizini prijemnika i da mu samo za trenutak blokiraju prijem i eto
stete. Doduse, mogla bi se u bliskoj okolini samog prijemnika montirati
neka vrsta ogledala koja bi one zrake sa strane (15 stepeni) ponovo
slala na prijemnik, i usled brzine svetlosti i minimalne razda-
ljine u putu koje zrak treba vise da predje, ne bi bilo problema po pi-
tanju interferencije ili slicnih problema, no gde bi nas to odvelo od
naseg projekta za _jednostavnim_ resenjem?
No da zanemarimo tu tromost, i da prihvatimo da je to OK, odnosno da
je mozda taj IR emiter brzi nego sto mislimo :).
Onda dolazi pitanje: sta dalje?
> je dovoljno sirok da nikakvo podesavanje ili optika nisu
> potrebni posto je zrak oko 15 stepeni ugla.
> Drajver za IR emitor je obican BC107/108 a prijemnik IR
> foto celija. Takvih isto ima koliko hoces. Koriste se u kotlovima
> za konstataciju plamena. Kostaju 15 dinara. Mozda cak imam i ja
Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio problem
kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog.
Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba racunara
i to naizmenicno.
OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA tehnika
(Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA (Light...)
sto u prevodu glasilo: pre nego sto hocu da emitujem nesto - ja malo oslu-
snem da onaj drugi nije poceo nesto da emituje, pa ako nije, e onda imam
zeleno svetlo. Ovo nebi bilo nista drugo do jedna paketna mreza, stim
sto bi trebalo sesti i napisati protokol za nju, odnosno tacno definisati
ceo protok informacija na mrezi, mehanizme za eliminaciju i korekciju
greske i sl. Ovo nije lako uraditi, pogotovu coveku koji se ne razume u
programiranje, a hardver svog PC-a poznaje samo na korisnickom nivou.
Mada, ovo je naravno izvodljivo, ali bi za ovo bilo potrebno vreme, kako
za sam razvoj, tako i za testiranje. Kada bi se razvio jedan protokol,
onda bi bilo relativno lako (mada nisam rekao i brzo) napraviti
hardver koji bi stajao izmedju IR prijemnika i predajnika i samog PC-a
i bio 'nervni sistem' cele skalamerije.
Prakticno sam PC odnosno softver koji smo napisali bi administrirao mrezu
na osnovu signala koje bi dobijao sa RS232C porta, koji bi dalje uz
pomoc vezne elektronike bio prikacen na IR odasiljac i prijemnik.
Medjutim postavlja se pitanje, koliko bi trajalo pisanje jednog takvog
protokola, i da li bi se na kraju to uopste isplatilo, s obzirom na
realne i postojece probleme prilikom prenosa bilo kakvih signala IR
talasima kroz etar na vecu daljinu. Sve ovo, da podsetim, jos pod
pretpostavkom da je takvo nesto i moguce uz predlozeni IR Rx/Tx.
Varijanta da se uspostavi vise kanala, tj. da se simulira jedan kabal
za LapLink ili sl., je nemoguca iz prostog razloga sto bi doslo do
preklapanja kod prijema: na jedan prijemnik bi padali talasi sa svih
IR odasilajca, jer je 15 stepeni na 1000 metara zaista puno, pa cak
i kad intezitet zraka opada od centra ka periferiji.
Onako ne bas precizno iznosi da je ta razdaljina X=1000*tg(15)=267 meta
ra !!!!! Dakle oko 130 metara levo i desno od projektovane sredine!
Neka je i manje od 15 stepeni, medjutim na 1Km daje drasticne rezultate.
To jeste super da se eliminise neko precizno pozicioniranje,ali bi prijemni
senzor za jedan signal bio zapljusnut mnogim talasima, pa bi ceo sistem
dakako bio blokiran. Kako na efikasan i jeftin nacin resiti ovaj problem
to bogami neznam! Onaj skuplji nacin bi bio uz pomoc optike, ali to
nije niti jeftino niti jednostavno, osim ako se ne radi o nekoj skala-
meriji koju je napravio Grunf za citavih 12,5 centi, i moze se videti
samo u Alan Fordu :)))
No zivot, nazalost (obozavam AF!), nije kao strip, i ponekad zna
da bude mnogo suroviji (Bob Rock se nebi slozio!:)
Moguce je (teoretske preciznosti radi) za svaki kanal ponaosob nabaviti
po jedan IR Rx/Tx par od kojih svaki radi na drugoj frekvenciji unutar
IR spektra :). Dakle predajnik koji _uglavnom i maksimalno_ emituje na
jednoj talasnoj duzini, i prijemnik koji je najosetljiviji na bas tu
frekvenciji. OVO KOSTA MNOGO, pa je samo teoretska hipoteza. Pokusaji
sa nekim filterima, mislim da nebi dali nikakve rezultate, jer dobri
i precizni filteri su isto JAKO skupi.
***
Epilog:
Eto, ispada da sam 'ubacen' da sirim defetizam i prosipam pamet, ali
nije tako :). Jednostavno - jednostavnog i pouzdanog a pritom i jeft-
inog resenja za ovaj problem nema, ili ga ljudi bar do sada nisu zado-
voljavajuce resili.
Samo hocu se poprica o necemu ali da se prica dovede do kraja, jer
sasvim je jedno naci neko logicki neprotivurecno resenje, a savim nesto
drugo sesti i naci resenje koje se moze primeniti u praksi. A uostalom
malo mozganja ne moze da skodi?
Zar ne?
Ili mozda gresim? ;)
electron.733frant,
-> #732, sljubisic> Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio problem
> kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog.
> Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba racunara
> i to naizmenicno.
> OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA tehnika
> (Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA (Light...)
Uz pretpostavku da na prijemnik pada samo zrak od udaljenog
predajnika, a ne i od lokalnog, mogla bi da se formiraju 2 nezavisna
kanala na istoj talasnoj dužini. Time bi se dobio duplex bez
komplikovanih protokola.
Frant
electron.734frant,
Problem: imam jedan minijaturni kondenzatorski mikrofon i želim
da ga prikljiučim na mikrofonski ulaz kasetofona. Pošto to ne može da
se uradi direktno (tj. može, ali tada mikrofon ne radi :)), potrebno
je napraviti adapter. Šema bi trebalo da izgleda ovako:
Vbat Da li se slažete sa ovom šemom?
+ C
┌──■├──┐ - Ako da, koje vrednosti elemenata treba
Mic │ ├──┤├──o da se stave? Vbat=?
├──│──┐ │
│ ─┴─ │ █ │ Vout - Ako ne, molim da mi predložite drugu
│ ─┬─ │ █ R │ šemu.
├──┼──┘ │
└──────┼──────o
─┴─ Hvala unapred.
Frant
electron.735sljubisic,
-> #733, frant> Uz pretpostavku da na prijemnik pada samo zrak od udaljenog
> predajnika, a ne i od lokalnog, mogla bi da se formiraju 2 nezavisna
> kanala na istoj talasnoj duzini. Time bi se dobio duplex bez
> komplikovanih protokola.
Izgleda da nisam bio dovoljno precizan, tj. da sam trebao jos koji
KB pride, kako bi se izbegle sve nedoumice. Sta cu kada mi retorika
pa ni pisana rec nije jaca strana :)
Elem, nije uopste rec da bi lokalni IR predajnik smetao lokalnom
IR prijemniku, dakle govorim o onima koji su prikljuceni na jedan
te isti racunar. To bi se vrlo lako nekom pregradom ili slicnim dalo
izbeci, ako je predajnik vec toliko jak da bi refleksija i od
udaljenih predmeta stvarala probleme, kao i sama 'aurora' dakako.
Problem je ovde zapravo u sledecem: sta ako sa svake strane ima
vise od jednog IR predajnika? Onda je prijemnik na drugoj strani
(drugom kompjuteru) zapljusnut sa vise izvora, te to dovodi do onih
problema o kojima sam nesto razmisljao u prethodnoj poruci, da se
vec ne ponavljam.
Pozdrav,
Slobodan
electron.736sljubisic,
-> #734, frantPozdrav!
Mozda ovako nesto pomogne? Naime shema je za sve visokoimpedansne
mikrofone, pa bi trebalo da lepo radi i za kondezatorski.
Eksperimentisi samo malo sa otporom koji je paralelno vezan
mikrofonu.
Inace slika je nevesto (ali nadam se razumljivo:) nacrtana u
PaintBrushu .BMP formatu.
Slobodan
sema.zipelectron.737cnenad,
Da li postoje katalozi ekvivalenata tranzistora, i katalozi integralnih
kola na CD Rom-u ili na disketama ?
Kakvi su uslovi nabavke ako tako nešto uopšte postoji (gde ima, cena...)
GILE
electron.738saricl,
-> #711, kanki!!!>> Pa čekaj, jel CB stanica omogućava istovremenu dvosmernu
!!!>> komunikaciju (bez onog "soko zove orla - PRIJEM" :) ili joj to
!!!>> omogućava taj uređaj?
Postoje fabrički uređaji za takvu vrstu komunikacija
kartica se šteka u PC slot i kači se na MIC ulaz stanice
koja radi u 144 FM opsegu.
Postoji kanal rezervisan za to.
Pri tome svaki primopredajnik služi i kao rele.
electron.739jerry,
-> #732, sljubisicBojim se da si ti od onih koji na sve sto trebaju da zapocnu,
vide isuvise problema pre nego sto ista pocnu pa odustanu na
pocetku. Slazem se da nije *tokiko* jednostavno ali da je
toliko komplikovano i neizvodljivo, tu se ne salzem.
} Mislim dakle da je sam taj IR emiter u ovoj primeni 'trom' te da
nema
} dovoljno brze i ostre prelaze izmedju 'on' i 'off' stanja, te da se
} zbog toga ne bi mogao iskoristiti, no itekako bih voleo bih da
gresim :)
IR emitor, iz razloga sto je izveden u poluprovodnickoj tehnologiji,
ima sasvim dovoljnu brzinu prelaza izmedju on/off stanja. Tj, taman
toliko koliko je potrebno da se pobudi veci broj elektrona da skoce
na visu orbitalu pa da se vrnu na nizu i pri tom oslobode foton u IR
spektru sto je dovoljno brzo. Ovo su "hladni" emitori i shodno tome
dovoljno brzi za ovu namenu. Vreme odziva je oko 20ns.
} Isto tako ne razmisljajmo opste na temu koliko je ceo sistem upot-
} rebljiv po danu, narocito pri jakom Suncevom svetlu (Avgust mesec,
Govorimo li o istoj frekvenci? I ako je ista, dovoljna je cevcica od
7-8 cm pa da se ti problemi uklone. Bavio sam se (i jos uvek) optikom
i napravio sam i par teleskopa raznih montaza i tipova tako da znam
da
je ovo problem koji moze lako prevazici.
} Pticice, sneg i sve ono sto vetar nosi sa sobom i dalje ostaju pro-
} blem, jer ma koliko da je izvor IR-a jak, dovoljno je da promaknu
Za ovo postoje protokoli za korekciju greske kao sto je MNP na
primer.
Koliko smetnji i suski imas u nasem "standardnom" telefonskom
saobracaju?
Neke smetnje traju i po 5-6 sekundi pa ne dobijes no carrier signal.
Ovde je dim, sneg, magla i ostalo, bitan samo za domet celog
uredjaja.
Primer iz optike: Covek stoji sa upaljenom cigaretom na 2 kilometra.
Ti ga posmatras kroz dvogled. Posmatras zar cigarete. Ako proleti
neki insekt ili cak grupa pcela ( ;) ) to ti nece zasmetati da
nesmetano
vidis objekat. Verovatnoca za ovo je minimalna a tu je opet MNP.
} Postaviti po par prijemnika i predajnika sa svake strane ne bi bio
problem
} kao ni njihovo usmeravanje, pod pretpostavkom prethodno recenog.
} Onda imamo samo jedan jedini kanal veze koga moraju koristiti oba
racunara
} i to naizmenicno.
} OK, i to je moguce, samo se mora implementirati takozvana CSMA
tehnika
} (Carrier Detect Multiple Access) odnosno ovde bi bila LSMA
(Light...)
Ovde se na pocetku govorilo samo o dva racunara. Slazem se da je
tesko
izvesti komunikaciju sa vise racunara od jednom ali ovaj sistem koji
sam
predlozio, obuhvata samo dva racunara. A sto se tice SAMO ta dva,
nije tacno
da mogu da rade samo u simpleksu. Imas jedan kanal ali full duplex
posto svaki
racunar ima svoj emitor i svoj prijemnik. Potpuna analogija je da dva
racunara
vezes kablom. Oba emituju u isto vreme zar ne?
Jerry
electron.740sljubisic,
-> #739, jerry ***
Pre svega da kazem da mi je neopisivo drago sto se ovoj temi pristupilo
dozvolicu sebi tu rec: ozbiljno i ne povrsno. Takodje se nadam da ovim
raspravama (uglavnom nazalost samo Jerry i moja malenkost) nismo udavili
okolinu. Ako jesmo, vicite ljudi - mozemo mi i preko mail-a :)
A najinteresantnije u svemu tome je da mislim da je Wizard postavio
pitanje, ne sluteci pri tome do cega ce to dovesti..... :)))
***
> Bojim se da si ti od onih koji na sve sto trebaju da zapocnu,
> vide isuvise problema pre nego sto ista pocnu pa odustanu na
> pocetku. Slazem se da nije *tokiko* jednostavno ali da je
> toliko komplikovano i neizvodljivo, tu se ne salzem.
Daleko bilo da sam od onih koji odustaju odmah na pocetku, vec
naprotiv: volim da sve stvari dovedem do kraja. E sada, da li
je kraj odmah tu kod pocetka :(, ili je realan, to zavisi od
situacije do situacije, mada mi ovde sve ukazuje na I varijantu,
no nikad se nezna... :)
Inace ovom problematikom se bavim duzi niz godina, i za to vreme
sam resio sijaset 'neresivih' problema, tako da mi strpljenje zaista
ne nedostaje :)
> IR emitor, iz razloga sto je izveden u poluprovodnickoj tehnologiji,
> ima sasvim dovoljnu brzinu prelaza izmedju on/off stanja. Tj, taman
Ok, dobro poznate stvari. Ali interesovalo me je konkretno za
takav jedan IR sender kakav pominjes, da li mozes da ga testiras
u navedenim uslovima i da nam prezentiras rezultate? Mozda bude
zanimljiv i za neke druge svrhe?
> 7-8 cm pa da se ti problemi uklone. Bavio sam se (i jos uvek) optikom
> i napravio sam i par teleskopa raznih montaza i tipova tako da znam
> da je ovo problem koji moze lako prevazici.
Da ali cena, jednostavnost i pouzdanost? Sasvim je jedna stvar kada ti
imas vecinu kljucnih (verovatno i najskupljih, bar kada se radi o
iole kvalitetnijoj optici) komponenti kod kuce, a imas i iskustvo i
znanje, ali ako posmatramo nekoga ko krece od nule po oba pitanja?
> Za ovo postoje protokoli za korekciju greske kao sto je MNP na primer.
> Koliko smetnji i suski imas u nasem "standardnom" telefonskom saobracaju?
> Neke smetnje traju i po 5-6 sekundi pa ne dobijes no carrier signal.
Teoretski je moguce naterati hardver da ceka do nekog drugog velikog
praska :), ali sta se time dobija? Bolje je poslati disketu PTT-om,
pa makar on bio i nas ;(( No, salu na stranu, nije stvar u protokolu
za korekciju greske, on se jednostavno podrazumeva za sve prenose pa
ma koliko dobar bio kanal veze a pri tome i kratak. Nijedna protokol
ne moze da pomogne ako je SAM KANAL VEZE LOS. On samo moze da spreci
da se okrnjena informacija na prijemu proglasi za izvorno-tacnom i
zatrazi ponovno slanje i nista vise. A ovde je sam kanal veze nekva-
litetan.
> Ovde je dim, sneg, magla i ostalo, bitan samo za domet celog uredjaja.
Rekao bih preciznije: bitan za uopste funkcionisanje celog sistema na
iole vece razdaljine, sto je postavljeno kao uslov.
> Primer iz optike: Covek stoji sa upaljenom cigaretom na 2 kilometra.
> Ti ga posmatras kroz dvogled. Posmatras zar cigarete. Ako proleti
> neki insekt ili cak grupa pcela ( ;) ) to ti nece zasmetati da nesmetano
Ok, sigurno cu videti zar cigarete, tu nema diskusije. Ali posmatrano
koroz dvogled (ili da pojednostavimo - durbin) sam zar ce meni zauzimati
oko 2-3% vidnog polja. Tacno je da se moze montirati usmerena optika
na prijemnicima sa svake strane, ali to nije ni malo jeftino, niti jednos-
tavno, a kao poslednje ne mogu a da se ne setim Alana Forda po pitanju
na sta bi to licilo u samogradnji :)
Sem toga, ljudsko oko obicnu sijalicu koja trepne 100 puta/sec dozivljava
kao kontinuiranu svetlost, tj. tromo je, dok za prenos podataka svaka
truncica koja proleti, a da se ne ponavljamo pa da govorimo o..., znaci
malu katastrofu.
Zasto kazem katastrofu ? ;)
Dobro, mozda malo preterujem, ali ovo vid prenosa koji je mnogo osetljiviji
na smetnje nego recimo telefonom (modemom). Kod modema, i uz poneko krcka-
anje, zujanje i sl. prijemnik na drugoj strani registruje promenu audio
frekvencije (jer su ta krckanja recimo iznad spektra koji se koristi za
prenos podataka modemom u zadatoj vezi/brzini/protokolu), tako da se kaze
da signal prolazi kroz smetnje. Kod svetlosti (vidljive ili IR svejedno)
ako se nesto ubaci izmedju, ekvivalentno je prekidu karijera i ceo paket
mora biti re-emitovan.
> Ovde se na pocetku govorilo samo o dva racunara. Slazem se da je tesko
> izvesti komunikaciju sa vise racunara od jednom ali ovaj sistem koji sam
> predlozio, obuhvata samo dva racunara. A sto se tice SAMO ta dva,nije tacno
> da mogu da rade samo u simpleksu. Imas jedan kanal ali full duplex
> posto svaki racunar ima svoj emitor i svoj prijemnik. Potpuna analogija
> je da dva racunara vezes kablom. Oba emituju u isto vreme zar ne?
Ne, simplex je pominjan iz razloga paket radia, a i kao prakticno
najefikasnije resenje. Dakako da je dva racunara moguce povezati i
full - duplexom, ali pitanje je sta se tada dobija? Tacno je da svaki
racunar ima vlastiti i prijemnik i predajnik, i da je to potreban
uslov za duplex. Takodje oni mogu raditi nezavisno jedan od drugoga i
naravno istovremeno. Ali na taj nacin je moguce ostvariti samo JEDNOSMERNI
prenos podataka, jer pod pretpostavkom da prvi kanal iskoristis za prenos
podataka od tacke A do tacke B, drugi kanal ce prenositi kontrolne sign-
ale od tacke B ka tacki A. Ova veza jeste full - duplex, ali nije i
BIDIREKCIONA! A to je ono sto se trazi zar ne? Da bi bila i bidirekciona,
potreban je (posmatramo akademski) bar jos jedan prijemnik i predajnik sa
svake strane, a to povlaci one probleme....
Naime, konkretno je pre par godina bilo potrebno razviti slican
two-point-bidirectional data communication link :), za potrebe
jedne institucije. Projekat je dobio smernice da se trazi sto jeftiniji
i pouzdaniji jedinstveni sistem (zamislite koja je to originalnost:)
a da pri tome ni jedan vid EMT spektra nije bio unapred iskljucen, pa
cak ni dimni signali :)). Salu na stranu - potpuna sloboda izbora jednom
recju, sve sto moze da radi na do 600 m i komunicira sa 9600 bps u
oba smera.
Da rezimiram: nezavisno je radilo oko 5-6 timova uglavnom sa nasih
instituta, ojacano sa par profesora mahom sa Bg. i Niskog Univerziteta.
Od IR varijante se odustalo zbog nepouzdanosti (na jedno 20-tak stranica:
testiranja kanala veze u raznim atmosferskim i drugim uslovima, prikuplj-
nih danonocnom akvizicijom podataka), nejednostavnosti i ogromne cene
(mislim da je najpovoljnija bila japanska Advanced Optics *ili slicno
ne secam se precizno* sa svojim modulom od 1600 USD, fco Osaka, koji je
licio na semafor za pesake, samo sto je bio manji). Dakle ozbiljno se
razmatralo sve ovo sto i mi sada, i odustalo se. Inace, bio je napisan
tj. prilagodjen i poseban protokol, a i sama je veza bila demonstrirana,
doduse unutar hale. Gde su ti moduli zavrsili, ko zna: ;) Optikom se ne
bavim profesionalno, ali pretpostavljam da tu osim onih koje smo mi pob-
rojali postoje i neki drugi, te da verovatno ti moduli nebi toliko bezo-
brazno kostali da u njihov razvoj nije potroseno dosta vremena i znanja,
jer sta bi u protivnom sprecavalo bilo koga da napravi nesto slicno za
neuporedivo manje pare?
Pozdrav,
Slobodan
electron.741whitie,
-> #738, saricl-->> Pri tome svaki primopredajnik sluzi i kao rele.
Kao repetitor iliti po engleskom ripiter ! U konkretnom slucaju DIGIPITER.
electron.742frant,
-> #736, sljubisic> Mozda ovako nesto pomogne? Naime shema je za sve visokoimpedansne
> mikrofone, pa bi trebalo da lepo radi i za kondezatorski.
Hvala, pogledaću.
Frant
electron.743feniks,
Pre mesec dana, neko je sećam se obećao da će ovde
ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V).
Kako su počele restrikcije el. energije to je ponovo
postalo aktualno. Merenjem sam ustanovio kod modernih
PC ploča od 386/40 do 486/66:
- udarna struja 0.2-0.3 A
- stalna struja 0.15-0.25 A
Kolor monitori 14" troše 0.2-0.25 A. Znači da ukupna potrošnja
prosečnog PC-a ne prelazi 120 W (constantno), udarna struja
prilikom uključenja ide i do 1.5A!
One šeme iz SAM-ova pomalo su stromodne i mnogo toga bi moglo
elegantnije da se reši sa IC kolima i sa većim stepenom
iskorišćenja. Mene bi zanimao neki pretvarač snage oko
100-150 W, a koji bi mogao da podnese prelazni režim
prilikom uključenja, kada bi izlazni napon smeo da padne
i na 150-160 V, a da se pritom zadrži funcionalnost.
Pozdrav, sp
electron.744vujos,
-> #743, feniks¨> Pre mesec dana, neko je sećam se obećao da će ovde
¨>ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V).
Ja sam rekao da je u pripremi (testiranju) pretvarač sa 12 ili 24 na 220 V
ali na nekih 80-90 Hz.
Koristi se TL494. Malo strpljenja molim, potrajaće restrikcije ;)
electron.745jpptticb,
-> #743, feniks> ostaviti šemu pretvarača DC/AC 12/220 (V/V).
>
> Kako su počele restrikcije el. energije to je ponovo
> postalo aktualno. Merenjem sam ustanovio kod modernih
Nije direktno vezano, al' da pitam: Zna li neko do koje granice
(ili dokle optimalno) se smeju prazniti obicni olovni akumulatori
(oni iz kola)?
electron.746feniks,
-> #745, jpptticb│ Nije direktno vezano, al' da pitam: Zna li neko do koje granice
│ (ili dokle optimalno) se smeju prazniti obicni olovni akumulatori
│ (oni iz kola)?
└────────────────
Minimalni napon pražnjenja zavisi i od jačine struje kojom
se akumulator prazni. Ako se prazni nominalnom strujom C/10
gde je C - kapacitet akumulatora onda je Umin=1.8V po ćeliji
(ili 10.8V) za klasičan akumulator od 12V. Pri I=C/2 napon Umin=9V
Uopšte uzev, najbolje je prekinuti pražnjenje kada se vidi
da ukupan napon silazi sa "platoa" i počinje naglo da pada za više
od 1V. To sigurno znači da se jedna ćelija u seriji potpuno ispraznila
pa se zbog nje mora prekinuti pražnjenje i celog akumulatora.
Pozdrav, sp
electron.747sikima,
Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po
kojoj ceni.
Puno pozdrava od
Sikime
electron.748markiz,
-> #747, sikima> Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po
Prvo što mi pade na pamet (jer mi je najbliže) ima ga u ITC-u
Cena 6.50 DEM .....trebalo bi da ima i u Sarajevskoj (po nižoj
ceni) ....
A sad kako ja da iskoristim 2 komada Z 80 CTC-a :)) jel ima neko
neku šemicu pa makar i ne radila ništa ......... Markiz
electron.749zurzul,
Treala bi mi šema (malog) prijemika/predajnika dometa do nekih 100-tinjak
metara. Još ako je sa IC..ihihi...:)
Hvala,
Vladimir
electron.750zurzul,
-> #749, zurzul##> Treala bi mi šema (malog) prijemika/predajnika dometa do nekih 100-tinjak
Trebala
##> metara. Još ako je sa IC..ihihi...:)
Znao sam da nešto fali. :(
Zaboravih,može i 50 metara. :)
electron.751mladenp,
Upomoć!
Imam problem sa jednim univerzalcem (Iskrin Unimer 42).
Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga
neko vreme držim na toplom radijatoru lepo radi. Ima li
neko iskustva sa ovakvim kvarovima? Mogu i šemu da dam
ako će da koristi.
electron.752saricl,
-> #740, sljubisic!!! jer sta bi u protivnom sprecavalo bilo koga da napravi nesto slicno za
!!! neuporedivo manje pare?
Dali ste čuli za mikrotalasni opseg.
Cini mi se da on zadovoljava najviše uslova??!
electron.753saricl,
-> #741, whitie!!! Kao repetitor iliti po engleskom ripiter ! U konkretnom slucaju
Detalji mi nisu poznati. Covek koji je prodavao i
montirao te uređaje trenutno je u Zagrebu, a u vreme kad
smo razgovarali moje znanje je bilo neuporedivo manje
pa nisam znao ni šta da pitam.
Eventualne smernice na gospodina dr. prof. koji vodi
Prolupator, jer mi se čini da je nedavno bilo nešto
slično predstavljano u njemu.
electron.754saricl,
-> #743, feniks!!! One šeme iz SAM-ova pomalo su stromodne i mnogo toga bi moglo
!!! elegantnije da se reši sa IC kolima i sa većim stepenom
!!! iskorišćenja. Mene bi zanimao neki pretvarač snage oko
!!! 100-150 W, a koji bi mogao da podnese prelazni režim
!!! prilikom uključenja, kada bi izlazni napon smeo da padne
!!! i na 150-160 V, a da se pritom zadrži funcionalnost.
Jedan od njih sam bio i ja.
Međutim u poslednjem broju ELEKTRO izašla je šema
za isti. Tako da sam od njih naručio štampu i upravo
privodim karaju uređaj.
Razlozi koji su me naveli da kupim i upotrebim njihov
projekat su čisto ekonomske prirode.
Naime shvatio sam da moj projekat neće doneti
ništa bitno novo, a razvoj bi koštao duplo od
onih sto pedeset dinara koliko sam platio delove za
taj uređaj.
electron.755sljubisic,
-> #752, saricl> Dali ste culi za mikrotalasni opseg.
Cuj, culi , mi vec i pisali nesto o njemu :)
> Cini mi se da on zadovoljava najvise uslova??!
Apsolutno tacno. Ali ... ne zadovoljava dva osnovna i polazna uslova:
cenu i jednostavnost.
Doduse, diode se jos mogu naci po nekoj 'pristojnoj' ceni a ostatak ele-
ktronike izcupati iz nekih 'manje uspelih' ili nedovrsenih projekta
iz mladjih dana :), ali su cunkovi ogroman problem.
Oscilatorna kola i njihova ugadjanja i uz upotrebu najsavremenijih instru-
menata su posebna prica.
Ovde treba OGROMNO iskustvo (koje se meri godinama) i ogromna vestina
u koristenju turpije :), tako da za pocetnicku samogradnju nije bas na-
jbolji izbor. Strucnjaci za mikrotalase (mislim na prave strucnjake) su
vrlo retki i trazeni, pa i to nesto govori o celoj oblasti.
O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u nazivu
potice od reci 'mikrotalas':)
electron.756vujos,
-> #751, mladenp¨>Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga
¨>neko vreme držim na toplom radijatoru lepo radi. Ima li
Ako je problem u OMskom području, onda samo zameni bateriju.
electron.757feniks,
-> #754, saricl│ Međutim u poslednjem broju ELEKTRO izašla je šema
│ za isti. Tako da sam od njih naručio štampu i upravo
│ privodim kraju uređaj.
└───────────────────────
Svi privode kraju svoje uređaje, a niko da pošalje
shemu veza. :(
BTW, ko izdaje taj časopis ELEKTRO i gde bih mogao da
ga nabavim?
electron.758mladenp,
-> #756, vujos> ¨>Na sobnoj temperaturi ne pokazuje znake života. Ako ga
> Ako je problem u OMskom području, onda samo zameni bateriju.
Na moju veliku žalost isto se ponaša i kad pokušam da izmerim
napon ili struju. Proverio sam bateriju i OK je. Sumnjiv mi je
termistor sa oznakom UN3E od 1k. Napominjem da sam pacer za
elektroniku pa ne uzimaj moje izjave kao pouzdane. ;)
Nadam se samo da nije kalem negde "napuk'o". Ostalo lako mogu
da razlemim i ispozamenjujem sve ako treba. ;)
Dajte ljudi malo pomoći. Ovde sve vrvi od elektroničara, ali
kad zagusti nema ga niki da se javi.
electron.759saricl,
-> #747, sikima!!! Potreban Z80. Da li ima neko ideju gde to moze da se nabavi i po
Imam ih na lageru.
electron.760sojka,
===============================================================================
HITNO MI TREBA ŠEMA ZA PANASONIC TELEFON KX-T 9050B (BEŽIČNI).
ZANIMA ME I NABAVKA SA DALEKOG ISTOKA !!!
Mail me Sojka ili na tel.021-804235 Robert.
==============================================================================
electron.761sojka,
Tražim šemu za satelitski risiver PACE SS-6060 kao i procesor i e2prom za
isti: Procesor ima oznaku:
ZILOG z256
Z0861108 PSC
PACE 109518
9210 Mk
E2prom je tipa : 93c56
Mail me Sojka ili na tel.021-804235
electron.762sojka,
Neko mi je ukrao slušalicu(konzolu) bežičmog telefona Panasonic KXT-3910
pa tražim isti(ili sličan),ko ima da prodaje (ili mu je baza crkla).
Mail me sojka ili na tel.021-804235 Robert
electron.763nicic,
-> #757, feniks** Svi privode kraju svoje uredaje, a niko da posalje
** shemu veza. :(
** BTW, ko izdaje taj casopis ELEKTRO i gde bih mogao da
** ga nabavim?
Elektro je plagijatorski casopis iz Nisa. Ustvari, on i nije
los (kad nema boljeg). Seme koje obradjuje su najcesce iz
casopisa Elektor, stim sto je pisac napravio novu plocicu.
Pisci su cesto sitni i krupni preprodavci delova za elek-
troniku koji obavezno na kraju teksta stave i svoju malu
reklamu po sistemu: delove i plocicu...
Gresaka tu i tamo ima, ali, boze, svi gresimo. Jedan primer:
u nekom od prvih brojeva izasla je sema za DVM sa 7107. Dali
ljudi i izgled plocice. Krenem ja tako sa izradom istog jedno
8 meseci kasnije, ali ne presnimim njihovu plocicu, vec uz
pomoc Tanga precrtam nihovo resenje. I uredjaj ne radi. Nakon
uporedjenja plocice i seme vidim jednu vezu na plocici vise.
Nazovem Elektro, objasnim ljudima gde je problem, da obaveste
javnost. Oni mi u pocetku ne veruju jer pisac tekta isti DVM
prodaje sa plocicom koja je identicna objavljenoj u casopisu.
Kako li mu to uspeva?
Elektro vise ne kupujem (moram za Nis), tako da neznam o kojoj
je semi rec, ali mogu da ponudim jedno lepo resenje iz casopisa
Elektor. Sema sadrzi: CD4047, BS170 (2 kom), BD139 (2 kom),
BD249 (2kom), ZD5,6 ZD47 (2 kom), 4-5 otpornika i 3 kondenzatora.
I naravno trafo. Umesto BD249 ja sam stavio BU323A i rezulatati
su sledeci: sa 12V napajanja, trafoom od 1100W (nisam imao manji)
i priljucenom sijalicom od 100W imao sam napon od 190V i struju
od oko 9A u primaru. Trafo koji je potreban je 220V/2x10 (2x9).
Sve ovo sam uradio sinoc, tako da verujem da uredjaj jos moze da
de popravi.
Ako je nekome potrebna sema neka se javi. Takodje ima i film
za izradu stampane plocice.
electron.764mvincic,
-> #757, feniks>> Svi privode kraju svoje uređaje, a niko da pošalje
>> shemu veza. :(
Sorry, nemam skener, pa ne mogu onu iz RA. Svoju šemu ne
distribuiram iz više razloga.
Pozdrav, DENS.
electron.765rmarjan,
-> #758, mladenpPostoji mogucnost da ti je neka veza naprsla, odnosno hladan lem.
Pregledaj dobro stampanu plocu, a mozes probati i sa prelemljivanjem
komponenata na ploci.
Ako nista ne nadjes, uzmi drugi instrument pa proveri veze po redu.
To jeste dosadno, ali nema ti druge.
Pozdrav, Marjan.
electron.766zokig,
-> #758, mladenp
>> Nadam se samo da nije kalem negde "napuk'o". Ostalo lako mogu
>> da razlemim i ispozamenjujem sve ako treba. ;)
Kad već pominješ kalem. :)
Da li si ležišta kretnog sistema _dovoljno_podmazao_ ;) prošli put !?!
Sorry, ali "paceri" koji se ne ustručavaju da razlemljuju i ispozamenjuju
sve što treba, uglavnom najvoliju i da podmazuju sve što (ne)treba, u smislu
nege_&_preventive. Pa ako eventualno jesi, onda ga lepo odmasti i vozi.
Pozdrav, niki
ps Neki modeli imaju posebno bateriju za pojačavač, a posebno (2) za ommetar.
electron.767saricl,
-> #755, sljubisic!!! O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u
!!! nazivu potice od reci 'mikrotalas':)
Pa ako ima neki kolega iz Imtela neka baci neki
praktičan savet,mislim, da će svima dobro doći.
electron.768saricl,
-> #757, feniks!!! BTW, ko izdaje taj časopis ELEKTRO i gde bih mogao da
!!! ga nabavim?
Inter Hit
Tel: 018/347-127
electron.769zormi,
-> #767, saricl*!!! O ovome bi mogle da posvedoce kolege sa Imtel-a, kod koga ono 'm' u
*!!! nazivu potice od reci 'mikrotalas':)
*
* Pa ako ima neki kolega iz Imtela neka baci neki
* praktičan savet,mislim, da će svima dobro doći.
Iz tog sektora Imtela nema ljudi na Sezam-u. Inače, napravili smo
mikrotalasni link uredjaj na 23 GHz (prvi takav u ovom delu Evrope,
na njemu je nekoliko naučnih radova objavljeno u IEEE). Prenosi 8 Mbps,
domet je reda 10-20 km, cena nije za amatersku primenu. Trenutno ga
atestira PTT za svoje potrebe.
electron.770mladenp,
-> #766, zokig> podmazuju sve što (ne)treba, u smislu nege_&_preventive.
> Pa ako eventualno jesi, onda ga lepo odmasti i vozi.
Nisam baš toliko glup. ;) A nije mi ni palo na pamet. ;)
Pretpostavljam da ležišta nisu podmazama nekom običnom mašću
već grafitnom ili sl. Hvala u svakom slučaju.
> ps Neki modeli imaju posebno bateriju za pojačavač, a
> posebno (2) za ommetar.
Nema ovde nikakvog pojačavača. Svi elementi su pasivni.
electron.771mladenp,
-> #765, rmarjan> Ako nista ne nadjes, uzmi drugi instrument pa proveri veze
> po redu. To jeste dosadno, ali nema ti druge.
Hvala. Broj veza koje treba proveriti ne bi bio baš veliki
jer je problem isti kod merenja svih veličina na svim opsezima.
To sužava krug potencijalnih "krivaca" na kalem i par okolnih
elemenata za zaštitu i podešavanje. Problem je što ne mogu lako
doći do drugog instrumenta. ;)
electron.772dares,
Zna li neko gde ima da se kupi ( i koliko košta, na kraju
krajeva) IC (iliti čip) TMP47C434H (Toshiba) ?
IC je inace iz Philips-ovog televizora i dođe mu nešto kao
memorija ili tomeslično (znam samo da kad se zagrije TV potpuno poludi).
electron.773frant,
Pošto sam izradio nekoliko štampanih ploča direktnim
preslikavanjem simbola na bakarnu površinu i nagrizanjem pomoću
ferihlorida, odustao sam od toga, jer je taj način loš. Sad želim da
projektujem štampane ploče pomoću računara i da ih izrađujem npr.
foto-postupkom. Molim nekoga ko se time bavi da napiše ukratko šta mi
je potrebno, koji program je preporučljiv i kakva su iskustva. Da li
je taj metod pogodan za kućne uslove?
Frant
electron.774rmarjan,
-> #773, frant> ... zelim da projektujem stampane ploce pomocu racunara ...
> ... koji program je preporuciv i koja su iskustva ...
> ... Da li je taj metod pogodan za kucne uslove?
Postoji dosta programa pomocu kojih se moze vrsiti projektovanje stampe
na racunaru. S obzirom da je u pitanju hobi (ako nije, sorry) i kucni rad,
mislim da bi bilo najlakse nauciti TANGO, koji je, inace, dosta popularan.
Naravno, ako sam radis plocu u kucnoj radinosti, pri projektovanju moras
da obratis paznju na debljinu vodova, kao i njihov razmak. Ne znam kako si
prenosio stampu na bakar, ali se to obicno radi alkoholnim flomasterima,
cime se moze dobiti dosta dobra probna stampa u vrlo kratkom vremenu.
Sto se tice izrade stampe foto-postupkom, tu uslugu mozes dobiti na vise mesta
u gradu, ja ti mogu preporuciti Acu Ekmedzica iz Zemuna. Dovoljno je da mu
odneses projekat na pausu, a mozes ga pitati i da li prihvata projekat
na disketi, pa da on napravi kopiju na pausu. Pazi, pre nego sto se zaletis
na bilo koje mesto u gradu da ti naprave stampu, RASPITAJ SE ZA TEHNOLOGIJU
IZRADE: koju minimalnu debljinu vodova mozes da radis, minimalni precnik rupe i
slicne stvari - inace moze da se dogodi da dobijes losu stampu, ili moras da
preprojektujes gotovu stampu.
Nadam se da ce ti ovo pomoci.
Pozdrav, Marjan
electron.775mstankovic,
-> #773, frantHI, Frant.
Od programa za projektovanje stampanih ploca u PC-ju preporucujem TANGO, jer je
jednostavan,lak za ucenje, ima dovoljno izlaza na stampace,plotere... veoma je
rasiren na ovom prostoru i radi pod DOS_om!
Ako bas hoces WINDOWS onda imas PROTEL ali bez 486 masine sa 8 MEGA RAMA ti ne
bih preporucio. Ja imam 386 na 40 MHz sa koprocesorom, 4 MEGA RAMA i CIRUS 5422
karticu pa sam zbog sporosti programa odustao od njega.
Programa ima svuda po gradu, a neka firma iz Nisa prodaje i uputstva - po meni
za Tango ti nije potrebno jer je vecina ljudi koje znam sama naucila da radi na
njemu.
Ako ti stampe nisu previse komplikovane stampaj na paus pa vozi dalje. Sa
izradom stampi nemam nikakvih iskustava.
Uzgred, u februarskom casopisu ELEKTOR (engleski) izasla je prica o foliji na
koju se stampa (laser,cak i fotokopiranje) i on°─da °─n°─a˝ů ű
ű űű▀ű▀nanese na stampu, zagreje i eto otiska bez fotopostupka. Naravno ostaje
jos i nagrizanje. Ako ti treba adresa u Engleskoj gde ima toga (ne znam cenu)
mogu da je objavim.
electron.776mstankovic,
HI svima.
Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema iz elektronike.
Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo bih da se "ugrupisem". Inzenjer sam
elektrotehnike, radim mikrokontrolere,merenja,regulaciju, projektujem u TANGU i
PROTELU, ako smatrate da vredi razmenjivati iskustva mail me.
electron.777cubra,
-> #773, frantĐŠŽ█ Pošto sam izradio nekoliko štampanih ploča
ĐŠŽ█ direktnim preslikavanjem simbola na bakarnu površinu i
ĐŠŽ█ nagrizanjem pomoću ferihlorida, odustao sam od toga, jer
ĐŠŽ█ je taj način loš. Sad želim da projektujem štampane ploče
ĐŠŽ█ pomoću računara i da ih izrađujem npr. foto-postupkom.
ĐŠŽ█ Molim nekoga ko se time bavi da napiše ukratko šta mi je
ĐŠŽ█ potrebno, koji program je preporučljiv i kakva su
ĐŠŽ█ iskustva. Da li je taj metod pogodan za kućne uslove?
Pa eto malo moga iskustva...
Kao najbolji program za početak, TANGO je bez premca. PCAD je bolji,
ali mnooogo komplikovaniji. ORCAD ne može da se meri uopšte.
Dakle, imaš TANGO šematik - program za crtanje šema, i TANGO PCB -
program za projektovanje štampe. Programi se izuzetno brzo savla-
davaju. Na kraju dobiješ znači nacrt pločice...
Odavde ima nekoliko puteva:
1) (ja ga koristim) Disketu sa fajlom nosim čoveku koji direktno
sa nje foto ploterom radi filmove, po ceni od 5 DM po filmu.
Sa filmovima možeš da radiš štampu kako voliš i gde voliš.
2) Štampaš na laseru, na beli papir, obično u razmeri 2:1 i nosiš
kod nekoga grafičara koji sa toga radi film. Za takav film važi
isto kao i gore...
3) Štampaš na laseru, na paus papir, i takav "film" koristiš za
izradu štampe, ali isključivo kod kuće. Bilo koja firma koja
radi foto-postupkom ne može da napravi pločicu na ovaj način
jer je zacrnjenje nedovoljno. Ali za "domaći" foto postupak
je ovo dovoljno, eventualno se rapidografom retušira negde
ako je kritično...
Za "domaći" foto postupak ti treba foto-lak pozitiv u spreju (košta
oko 20 DM) i razvijač, koji je u stvari običan 2%-tni rastvor NaOH.
Dakle, pločicu isprskaš ravnomerno foto-lakom, i ostaviš da se suši,
ali na nekim držačima, okrenutu foto-lakom na dole, inače padne
prašina i tu ti se javlja prekid. To se radi u nekoj sobi gde nema
baš previše svetla. Potpuni mrak je suvišan, dovoljno je da je malo
mračnije. Zatim, kad se osuši, staviš film na pločicu, i osvetljavaš
UV svetlom, a najbolja je živina lampa za ulično osvetljenje kojoj
se razbije spoljni omotač. Vreme utvrđuješ eksperimentom, zavisi od
razdaljine i snage, a obično je par minuta. Zatim pločicu turiš u
razvijač i posle par minuta se lak skine sa onih mesta gde nije osve-
tljen. I gotovo... Nakon toga ti ostaje samo nagrizanje, najprakti-
čnije sonom kiselinom i hidrogenom...
Prijatno i sretan rad...
electron.778zeljkoj,
Zna li neko gde u Beogradu ima da se kupi dvostrani vitroplast?
electron.779crncic,
Potrebno kolo MN1276.
Ko ima ili zna gde ima
neka javi...
electron.780cubra,
-> #774, rmarjanĐŠŽ█ Sto se tice izrade stampe foto-postupkom, tu uslugu mozes
ĐŠŽ█ dobiti na vise mesta u gradu, ja ti mogu preporuciti Acu
ĐŠŽ█ Ekmedzica iz Zemuna. Dovoljno je da mu odneses projekat na
ĐŠŽ█ pausu, a mozes ga pitati i da li prihvata projekat na
ĐŠŽ█ disketi, pa da on napravi kopiju na pausu. Pazi, pre nego
ĐŠŽ█ sto se zaletis
Aca Ekmedžić ne radi foto postupkom nego sito štampom. Ako pro-
vlačiš linije između pinova integralaca, možeš imati problema
jer to ne izlazi baš bog zna kako. Za neke amaterske pločice
je O.K. Na disketi ne vredi...
electron.781cubra,
-> #776, mstankovicĐŠŽ█ Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema
ĐŠŽ█ iz elektronike. Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo
ĐŠŽ█ bih da se "ugrupisem". Inzenjer sam elektrotehnike, radim
ĐŠŽ█ mikrokontrolere,merenja,regulaciju, projektujem u TANGU i
ĐŠŽ█ PROTELU, ako smatrate da vredi razmenjivati iskustva mail
ĐŠŽ█ me.
Vredi kako da ne. Evo reci nam za početak s kojim kontrolerom
(najčešće) radiš. A što se tiče teme, u pravu si, malo je mrtvo...
Gde radiš? Jel' znaš nekoga ko ide češće u Nemačku i donosi
materijal? Koje su ti verzije TANGA? Da nemaš slučajno drajver
za EPSON štampač, ali koji bi radio u rezoluciji 360x360 a ne
180x180 kao što ja imam... Pa moj STYLUS ne dolazi baš do izra-
žaja...
electron.782zkrstic,
-> #775, mstankovic
>> Uzgred, u februarskom casopisu ELEKTOR (engleski) izasla je prica o foliji
>> na koju se stampa (laser,cak i fotokopranje)
Folija se zove TEC-200 i važi za trenutno čudo ;)
Treba da stigne u Radio klub i cena bi trebalo da
bude, akone bude iznenadjenja oko 4-5 demova za A4 list sa
uputstvmo za rukovanje i svim čudima.
Pozdrav, Zkr
electron.783vla.sta,
Jel' ima neko iskustva oko upravljačkih jedinica za CNC strugove?
Ko zna n, neka ostavi poruku na mail.
electron.784oper,
-> #781, cubra>> Vredi kako da ne. Evo reci nam za početak s kojim kontrolerom
>> (najčešće) radiš. A što se tiče teme, u pravu si, malo je
>> mrtvo... Gde radiš? Jel' znaš nekoga ko ide češće u Nemačku i
>> donosi
Evo i mene. Posle nekoliko neuspelih pokušaja kontaktiranja sa
ljudima koji se bave sličnim stvarima javljam se ponovo uz nadu
da će ovaj put biti bolje. Da ne bi diskusija odmah zamrla, evo
nešto kao mali resume.
Radim najviše sa (naravno) Intelovom 51 familijom. Koristim
Archimedes-ov kompajler i asembler, a pomalo i PLM51. Druga
oblast je Motorola (6833x) i tu koristim Intermetrics-ov sistem
(takođe C i asm). Štampe radimo u TANGU, ploče kod čovke u Novom
Sadu i relativno smo zadovoljni kvalitetom, a može i modemom da
se šalje (ako nekome treba adresa mail me, da ne bude reklama).
Što se tiče Nemačke, znam ljude koji relativno često
nabavljaju, ali je problem naravno sa cenama koje su VRLO
visoke.
Pz Pera...
electron.785ssimeunovic,
Da li neko ima šemu videorikordera HITACHI VT-7E?
Prvenstveno me zanima priključak za žičani daljinski
upravljač zbog mogućnosti kompjuterskog kontrolisanja
kretanja trake.
Da li neko poseduje stare ELEKTOR-e i literaturu
za Motorolin DSP 56001?
electron.786frant,
-> #778, zeljkoj> Zna li neko gde u Beogradu ima da se kupi dvostrani vitroplast?
Izgleda da se teško nabavlja i jednostrani. Da li neko zna gde u
Beogradu može da se kupi UNIVERZALNA ploča (rupice na 2.54mm, sa
paralelnim bakarnim linijama)? Naišao sam na ploču sa rupicama, ali
BEZ bakra - to mi ne vredi.
Frant
electron.787frant,
Hvala svima koji su odgovorili na moje pitanje o izradi štampanih
ploča!
Ploče koje sam pravio bile su jednostavne i koristio sam
"Lithoprint" simbole, koje sam direktno preslikavao na bakar.
Rezultat je bio zadovoljavajući, ali je takav rad naporan i
dugotrajan, a ploča je "unikat".
Od predloženih rešenja mislim da mi je najprihvatljivije da
ploču projektujem pomoću TANGO-a, a da izradu štampe prepustim nekom
ko to radi profesionalno. Zato me zanima adresa/broj telefona
pojedinca ili firme koja se time bavi. Ne bih radio serije, nego
pojedinačne primerke ili najviše do 5 komada jednakih ploča.
Kako da gotovu štampanu ploču zaštitim od oksidacije? U
nedostatku bilo čega drugog, premazujem površinu rastvorom
kolofonijuma u alkoholu, ali to nije baš...
Frant
electron.788cubra,
-> #784, operĐŠŽ█ Evo i mene. Posle nekoliko neuspelih pokušaja kontaktiranja
ĐŠŽ█ sa ljudima koji se bave sličnim stvarima javljam se ponovo
ĐŠŽ█ uz nadu da će ovaj put biti bolje. Da ne bi diskusija odmah
ĐŠŽ█ zamrla, evo nešto kao mali resume.
Pero, gde radiš, ako nije tajna, možda se čak i poznajemo...
Inače, ja koristim asembler od firme "KEIL", i prilično je dobar,
a malo sam pokušavao i sa C-om iste firme, ali to ide malko spo-
rije jer nemam nikakvu dokumentaciju. A često se okoristim i sa
BASIC-om, on je zaista jedna genijalna stvar, napisan jako pame-
tno, i vrlo je koristan ako treba nešto na brzinu da se proba...
pozdrav, Čubra
electron.789vstan,
-> #776, mstankovic> Na sezamu sam nekoliko meseci, a vidim da nema nas puno tema iz
> elektronike. Ako postoji neka grupa iz ove oblasti voleo bih da
> se "ugrupisem".
Bas zato nikako u grupu !
electron.790mstankovic,
-> #781, cubraOpet ja talasam.
Dakle za pocetak trenutno radim kod kuce(privatno) a radio sam u pupinu i loli.
Nesto malo sam radio sa 8031, ali sam posle toga iskljuciv - 68HC11. Samo
poredjenja radi- ima 4 ili 8-kanalni ,8 - bitni AD konvertor u sebi, gomilu
ptskih ulaza\izlaza, tajmerske itd. interapte itd. I 512 bajta EEPROM-a sto je
cesto znacajno. Bio je űpregled 68hc11/8031 u ˘ĘNiskom Elektru, koga
zanima.Jedna lepa prednost - ima ugradjen ROM(196) bajta koji omogucava
butstrep rad (nikom nisam pomenuo familiju)-dakle da se direktno
podize(emulira) iz Pc-ja na primer. Radim u Tangu 2.10 (PCB) i shematic 1.20 i
bio bih vrlo srecan ako bi neko prijavio noviju verziju. Probao, sam sa
protelom ali je toliko spor za moju masinu (386/40,4MB RAM-a,koprocesor) da ga
nikom ne preporucujem. WINDOWS! Ja koristim jedan drugaciji nacin pripreme za
stampu, koji se poprilicno prosirio u gradu. NAime iz PCB stampam fajl u post
script formatu i disketu nosim u B&Z na vozdovcu - Radoja Dakica 9 - nije
reklama - meni nista ne znaci. Oni to stampaju istog dana na LINOTRON masini
koja ima ... mnogo puta bolju rezoluciju od lasera. Cena je 10 DEM za A$ format
a folija koja se dobija je odlicna - gde moze film moze i ona. OPet greska -
dale A4 format- 10 DEM - ali mogu i veci formati. Probao sam stampanje sa buble
jetom i moze da prodje, malo ipakrazliva. KKKKAli onda dakle treba stampati
indirektno- prvo u postscript ili hpgl format, pa onda na stylys. Na sezamu
imas program GS za rad sa postscript formatima. JAvi ako uspes. Hvala Zkrsticu
za informaciju, javicu se za neko vreme u Radio klub. Zanima me samo da li ce
time moci da se izvede i dupla stampa (teorijski ok, ali..). POruka 6.784 me
zbunila. Radim nekoliko godina sa kontrolerima, pogotovo MOtorolinim, ali nisam
cuo za 6833x seriju, pa molim Peru da nesto kratko pise o njima. Zavrsava mi se
30 minuta pa cu sledeci put dati telefon jednog dobavljaca. POzdrav
Miki.
electron.791oper,
-> #790, mstankovic>> zbunila. Radim nekoliko godina sa kontrolerima, pogotovo
>> MOtorolinim, ali nisam cuo za 6833x seriju, pa molim Peru da
>> nesto kratko pise o njima. Zavrsava mi se 30 minuta pa cu
>> sledeci put dati telefon jednog dobavljaca. POzdrav Miki.
Ma bio je mali lapsus. Familija se zvanično zove 683xx, ali
pošto ja radim samo sa 68331 onda mi se omaklo. Da ne bi ostalo
samo na ovome evo nekih karakteristika za 6833x.
* MCU se sastoji iz 3 dela:
- CPU
Kompatibilan na nivou objektnog koda sa MC68010 + par
instrukcije optimizovanih za kontrolerske aplikacije.
- System integration module
Arbitraža nad internim bus-om, kontrola 12 chip select signala,
watchdog timer...
- Time processing unit (samo 68332)
Nisam probao pošto ga 331 nema, ali izgleda strašno moćna stvar.
Specijalizovani procesor za obradu vremenskih siganala. U
mikrokodu preprogramirano 16 programa među kojima i PWM, step
motor control, compare & capture + mogućnost sinhronizacije bilo
kojeg (od 16) kanala na bilo koji. (Npr. sinhronizacijom na 50Hz
ostvaruje se PWM i sl.)
* 32 bitna arhitektura, s tim što je sx varijanta, tj. 16 bit
data bus
* 24 bitni data bus + 3 FC pina koji selektuju jedan od osam
adress space-ova (supervisor program, supervisor data, user prg.,
user data, CPU space).
* 8 32 bitnih data i 8 32 bitnih adresnih registara
* Background emulation mode
MCU ima ugrađenu logiku koja omogućuje single step i breakpoint a
ne treba ti nikakav emulator. Naravno potrebna je pločica sa
veznom logikom (priključuje se na lpt, a radi sinhronu serijsku
komunikaciju) i program za PC.
Ako nekoga interesuje nešto više neka vikne....
Pz Pera...
electron.792oper,
-> #788, cubra>> Pero, gde radiš, ako nije tajna, možda se čak i poznajemo...
Piše u rezimeu... :)
Inače pravimo elektroniku za industriju i tu se uglavnom
koristi 51 familija i kontrolere za LED displeje, gde koristimo
motorolu.
>> Inače, ja koristim asembler od firme "KEIL", i prilično je
>> dobar, a malo sam pokušavao i sa C-om iste firme, ali to ide
>> malko spo- rije jer nemam nikakvu dokumentaciju. A često se
>> okoristim i sa BASIC-om, on je zaista jedna genijalna stvar,
>> napisan jako pame- tno, i vrlo je koristan ako treba nešto na
>> brzinu da se proba...
Pazi, ja sam jednom kod nekog tipa video taj KEIL sa sve c
kompajlerom i asemblerom i oduševio se pošto sam tada koristio
Archimedes-ov sistem. Naime, Arch daje u najmanju ruku
katastrofalan kod, dok je KEIL-ov kod bio na nivou onog koji daje
PLM, što smatram da je zadovoljavajuće (ako ne i više od toga).
Međutim, taj tip je sad daleko, a ja sam isto toliko daleko od
KEIL-a jer nemam dokumentaciju.
Iz istog razloga iz kojeg ti koristiš Basic, ja ponekad uzmem
PLM. U stvari elektroniku redovno 'oživljavam' pomoću programa u
PLM-u jer je jako jednostavan. Za Arch moram da prerađujem
biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili nema externi RAM,
pa da pravim link script, pa još trist čuda, a za PLM imam samo
.bat fajl. A ne koristim ga stalno pošto ima glup način prenosa
parametara u funkcije pa ne mogu da budu reenterant :(
Aj' neka i ova tema malo živne :)
Pz Pera...
electron.793cubra,
.oOo. ploču projektujem pomoću TANGO-a, a da izradu štampe prepustim nekom
.oOo. ko to radi profesionalno. Zato me zanima adresa/broj telefona
.oOo. Kako da gotovu štampanu ploču zaštitim od oksidacije? U
Pa ako taj neko to radi profesionalno, onda on pločicu i kalaiše,
pa je tako zaštićena...
Denis
electron.794mitcho,
-> #792, oper> Inače pravimo elektroniku za industriju i tu se uglavnom
> koristi 51 familija i kontrolere za LED displeje, gde koristimo
> motorolu.
Koje su prednosti Motorole (posebno 68HC11) u odnosu na Intel 8031.
Mislim na prednosti uočene iskustvom u radu. Znam za kataloške prednosti
tipa: ugrađen A/D konvertor, tajmer više i tome slično... BTW, ima li
ko C kompajler za 68HC11?
> Za Arch moram da prerađujem
> biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili nema externi RAM,
> pa da pravim link script, pa još trist čuda, a za PLM imam samo
> .bat fajl.
Napraviš više biblioteka, pa u .bat fajlu pozivaš onu koja ti treba.
Odnosno, napraviš više .bat fajlova.
electron.795oper,
-> #790, mstankovic>> Nesto malo sam radio sa 8031, ali sam posle toga iskljuciv -
>> 68HC11. Samo poredjenja radi- ima 4 ili 8-kanalni ,8 - bitni
>> AD konvertor u sebi, gomilu ptskih ulaza\izlaza, tajmerske
>> itd. interapte itd. I 512 bajta EEPROM-a sto je cesto
>> znacajno. Bio je űpregled 68hc11/8031 u ˘ĘNiskom Elektru,
>> koga zanima.Jedna lepa prednost - ima ugradjen ROM(196) bajta
>> koji omogucava butstrep rad (nikom nisam pomenuo
>> familiju)-dakle da se direktno
Ajde, ako te ne mrzi reci nešto više. Prvo koji tačno model
hc11 koristiš, kako radi butstrep (i ja tebi :) sa PC-a, kako
programiraš taj ROM, kakav je EEPROM, ma sve me interesuje...
(pogotovo kakvi su to 'ptski' ulazi/izlazi :)
BTW - 8 kanalni A/D kovertor ima i 535. Takođe, osim dva
tajmer/kauntera, ima i posebni tajmer2 koji radi i komper/kepčr,
ima 4 nivoa prioriteta za interapte, 256 bajta RAM-a + 128
SFR...
Inače može da se desi da treba da preradim neki program baš za
68hc11, pa me zato sve ovo interesuje. Program je pisan za makro
asembler koji se odaziva na ime x68c11.exe (postoje verzije i za
6805, 6809, a bogami i za 68k) pa me interesuje i sa čim ti radiš
i...
Ma još jednom kažem - sve me interesuje...
Pz Pera...
electron.796feniks,
Hitno mi je potrebno kolo CD4067.
To je inače 16-kanalni multiplekser (24 pina). Čuo sam da ga
ima u ITC-u po ceni od oko 8 DEM, ali izgleda da ta firma
ovih dana ne radi (zvoni, niko se ne javlja)? :(((
Da li bi još negde mogao da ga potražim?
electron.797sojka,
===============================================================================
HITNO MI TREBA ŠEMA ZA PANASONIC TELEFON KX-T 9050B (BEŽIČNI).
ZANIMA ME I NABAVKA SA DALEKOG ISTOKA !!!
Mail me Sojka ili na tel.021-804235 Robert.
==============================================================================
electron.798sojka,
Tražim šemu za satelitski risiver PACE SS-6060 kao i procesor i e2prom za
isti: Procesor ima oznaku:
ZILOG z256
Z0861108 PSC
PACE 109518
9210 Mk
E2prom je tipa : 93c56
Mail me Sojka ili na tel.021-804235
electron.799sojka,
Neko mi je ukrao slušalicu(konzolu) bežičmog telefona Panasonic KXT-3910
pa tražim isti(ili sličan),ko ima da prodaje (ili mu je baza crkla).
Mail me sojka ili na tel.021-804235 Robert
electron.800oper,
-> #794, mitcho>> Koje su prednosti Motorole (posebno 68HC11) u odnosu na Intel
>> 8031. Mislim na prednosti uočene iskustvom u radu. Znam za
>> kataloške prednosti tipa: ugrađen A/D konvertor, tajmer više i
>> tome slično... BTW, ima li ko C kompajler za 68HC11?
Ja radim sa 68331, a što se tiče 68hc11, to će morati Miki
da izdetaljiše, ako ga ne mrzi...
Gore navedene kataloške prednosti, inače ne stoje u odnosu na
Siemensov SAB 80535/535, koji uglavnom koristim, a koji otprilike
ima sve to. Što se tiče MC68331, to je već sasvim nova generacija
kontrolera i razlika između njega i hc11 i 31 je kao između XT-a
i 386sx.
>> Napraviš više biblioteka, pa u .bat fajlu pozivaš onu koja ti
>> treba. Odnosno, napraviš više .bat fajlova.
U principu da, ali to i dalje ne rešava problem pisanja link
skriptova u kojim definišem raspored segmenata u memoriji što je
posebno važno ako imam memorijski mapirane I/O uređaje. Takođe
bilo bi zgodno kad bih mogao eksplicitno da mu zadajem za svaku
varijablu ili konstantu adress space u koji treba da se smesti.
Sve je to jako lepo rešeno kod PLM-a, ali on opet ima svoje mane.
U principu ono što meni fali je nešto ovako:
const int trtmrt at 0xc000 code; /* ili */
unsigned char trtmrt at 0xc000 xdata;
Pz Pera...
electron.801frant,
-> #793, cubra> Pa ako taj neko to radi profesionalno, onda on pločicu i kalaiše,
> pa je tako zaštićena...
Nadam se da je tako. Pitanje se odnosilo na pločice koje bih
eventualno sam izrađivao i na one koje sam već napravio.
Frant
electron.802cubra,
-> #792, operĐŠŽ█ Iz istog razloga iz kojeg ti koristiš Basic, ja ponekad
ĐŠŽ█ uzmem PLM. U stvari elektroniku redovno 'oživljavam' pomoću
ĐŠŽ█ programa u PLM-u jer je jako jednostavan. Za Arch moram da
ĐŠŽ█ prerađujem biblioteke u zavisnosti od toga da li ima ili
ĐŠŽ█ nema externi RAM, pa da pravim link script, pa još trist
ĐŠŽ█ čuda, a za PLM imam samo .bat fajl. A ne koristim ga stalno
ĐŠŽ█ pošto ima glup način prenosa parametara u funkcije pa ne
ĐŠŽ█ mogu da budu reenterant :(
E, ne znam da li znaš kako izgleda BASIC, to nije kompajler,
nego je interpreter! Jedino što ti treba 1Kb eksternog RAM-a
da bi on mogao da radi. Spakovali su ceo BASIC u 8 Kb, i ima
puno lepih stvari...
Sa C-om sam uspeo da ostvarim neka dostignuća, čak sam naslepo
nab'o kako se radi sa exsternim RAM-om, i kod je zaista jako
dobar. Pri kompajliranju možeš da mu zadaš da ti generiše i
asembler, pa vidiš kako on to radi. Prilično je pametan, neke
stvari radi baš istovetno kao što bi i ja uradio... Trebalo
bi da nabavim uputstvo uskoro, ali će možda biti na nemačkom :(
jer mi jedan drugar radi u Beču, pa su tamo kupili kompajler.
pz, Čubra
electron.803cubra,
-> #790, mstankovicOvo za LINOTRON je prilično dobra ideja. Ali ne znam kako da štampam
fajl u post-script formatu? Da li ima neki drajver za to? Ja imam
drajvere u TANGU za epsone, laser i za HPGL. Ako možeš to malo da mi
objasniš...
A Motorola je zaista sjajna, jedino što se ispostavi da mi
najčešće treba jeftin kontroler, a HC11 je malo skup. Pa mu treba i
podnožje, pa onda i dobra štampa...
A 8031 ima da se kupi već za 6 DM, a i ne treba mu podnožje i često
prolazi i jednoslojna štampa koju dobijem za dan!
Ako nekog zanima, napravio sam za svoje potrebe jedan zaista dobar
EPROM EMULATOR iz "Elektor"-a, koji radi jako lepo, emulira do
512-tice, kači se na paralelni port, i program se "odštampa" u njega
za sekund, pa još po završetku generiše i reset signal da se program
startuje...
pz, Čubra
electron.804rmarjan,
-> #780, cubra> Aca Ekmedzic ne radi foto postupkom nego sito stampom.
Tacno. Moja greska. Mislim da nece da garantuje za vodove tanje od 12 milsa,
sto zaista ne prolazi kroz integralac. Medjutim, pre godinu dana sam bio
sluzbeno u Novom Sadu, ali sad ne mogu da se setim kako se zvala firma. Oni su
vukli dosta tanke vodove, i jako su nam lepo napravili stampu.
electron.805rmarjan,
-> #803, cubraDa li znate da je za 68HC11 rok isporuke od 6-9 meseci?
Motorola ga radi samo kada joj se skupi dovoljno velika placena kolicina,
i onda pusti seriju. Mnogi su se razocarali zbog ovoga, a mene zanima
da li neko zna za slican kontroler od nekog pristupacnijeg i jeftinijeg, npr.
PHILIPS-a ili SIEMENS-a (sad lupam, al` nema veze), odnosno koji
moze da se brzo dobije u velikoj kolicini? Hitachi i sl. nisu u igri.
electron.806zkrstic,
-> #796, feniks>> Hitno mi je potrebno kolo CD4067.
Radio klub, 402-096, 422-792, 09-17, cena je oko 12 dinara
Pozdrav, Zkr
electron.807mitcho,
-> #800, oper> Gore navedene kataloške prednosti, inače ne stoje u odnosu na
> Siemensov SAB 80535/535, koji uglavnom koristim, a koji
> otprilike ima sve to. Što se tiče MC68331, to je već sasvim
> nova generacija kontrolera i razlika između njega i hc11 i 31
> je kao između XT-a i 386sx.
Pretpostavljam u korist 68331. Ako je tako, mrzi li te da malo opišeš u
čemu su novine. I gde se može nabaviti, kao i koji programski jezik
(kompajler) koristiš za njega?
> U principu da, ali to i dalje ne rešava problem pisanja link
> skriptova u kojim definišem raspored segmenata u memoriji što
> je posebno važno ako imam memorijski mapirane I/O uređaje.
Kad pominješ memorijski mapirane I/O uređaje, na koji kontroler misliš?
Da li bi malo elaborirao ovo mapiranje...
electron.808mstankovic,
-> #803, cubraCubra, kod mene u Tangu postoje drajveri za postscrpt i Epostscript izlaz.
Pogledaj u drugim direktorijumRIVER, SCH) a ako ne nadjes javi se na mail pa cu
ti poslati. Jos jednom APEL - ako neko ima Tango PCB noviji od 2.10 nek se
javi, necu mu nista.
Miodrag.
electron.809mstankovic,
-> #805, rmarjanSlazem se da je znatno lakse doci do Intelovog 8031 kontrolera nego do MOtorole
, kao i da je znatno jeftnijitiniji. Do prosle godine i ja sam dosta ratovao
oko nabavke. Medjutim , u katalogu BIrklina prodaje se 5-6 verzija po ceni od
18 do 34 DEM. Kako Birklin ima radnju u MInhenu, a koliko znam vecina
dobavljaca odatle donosi, problem je resen. Ima ga i u Grckoj i u Sloveniji,
treba samo proveriti cene. Ima ga i u Farnelu, gde je skuplji nego u BIrklinu.
Pa posto i Pera pita, da ja davim vise. ű ű
Da se razumemo, nisam Motorolnim agent ni advokat, ni trgovac. Ja jednostavno
radim sa kontrolerima a ovaj mi se pokazao najpogodnijim. 68 űHc11 ˘Ę űj űe
ipak za klasu iznad 8031 (pa i noviji je), mogao bi se porediti sa 80535 i
80551, ali da se razumemo to su 8-bitni kontroleri, koji su ipak sasvim
dovoljni za vecinu industrijskih primena. Postoji i 68HC16 - 16 bitni, ne znam
koliko pinova (znam jednu verziju sa 132) ali to je vec neka druga prica.Kao i
Perin 6833X. Dakle dve osnovne klase 68HC11 su A i E. Razlika je u RAM-u (256
za A i 512bajt bajta za E seriju).A0 je bez EEPROM-a, a 68HC11A1 sa 512
internog EEPROM-a. OPet smetnje. 68HC11A1FN je u plcc 52 podnozju, a 68HC11A1P
je u standardno dilu sa 48 pinova. ˘ĘE ser űi űja jeamo u plcc pakovanju. IMa
razlike i u jednom pinu na portu A , ali je to amnje znacajno. Postoji i
verzija bez AD konvertora (d), ali je nisam vidjao. Postoji i 68HC711 sa
ugradjenim EPROM-om (12Kb), koji bi mogao i da se nabavi ovde, ali je naravno
znatno skuplji. Da ne zaboravim, naravno pakovanje sa 48 pinova ima 4 AD ulaza
manje. U osnovi 68HC11 ima DVA! akumulatora, koja mogu raditi kao jedan
16-bitni akumulator, dva 16-bitna indeksna registra, sto sve olaksava posao
onome koji pise softver. Portovi B i C sluze za klasican multiplex data/adrese.
POrt D omogucava komunikaciju - asinhronu ili sinhronu (4 pina). Ako se ne
koristi, onda se mogu konfigurisati kao pinovi opste namene. Port E je AD-
konvertorski, fda ne gnjavim sa time. Port A je posebno interesantan. Naime
postoji (uprosceno) 4 ulazna, 3 ulazna pina i jedan brojacki. Svaki od ulaznih
pinova moze da se posebno konfigurise, tako da na njemu interapt moze da
izazove: visok nivo, nizak nivo, prelaz 0-1, 1-0 ili bilo koji prelaz. Ovo je
zgodno i za merenje frekvencije. Svaki od izlaznih pinova moze biti povezan sa
tajmerom (malo uproscavam) tako da se moze generisati na primer, na 1 pinu
frekvencija 100Hz, na drugom 1000Hz, itd., a sve u interaptima, bez opterecenja
Mislioca. Naravno, lako je moguce definisati i odnos impuls/pauza.POslednjei
pin je brojacki i moze da izazove interapte ili na svaki dolazeci impuls, ili
na odredjeni unapred zadati broj impulsa ili na oba. űű▀Ú] ű ű ű ű
EE űp űrom-u. EEPROM-u se vrlo lako pristupa p űrogramski, a treba samo 5V.
Mislim da je ovo dovoljno, za vise ű ipak tr / űba literatura, a o bootstrepu
isuci put. ¸│ ű ű
electron.810d.petrovic,
-> #806, zkrstic> Radio klub, 402-096, 422-792, 09-17, cena je oko 12 dinara
Pa i nisi skoro poslao neke nove cene.
BTW. (jes' da bi ovo trebalo u clipper, ali...) što u onom programu imaš
I dinarske i devizne cene ? Mogao si u tbrowse da staviš (devizna * koef).