o.jeziku.815janko,
-> #801, sprus> citla sam neke diskusije na temu "jezik i strane reci" ,
> kao i to da mnogi zele da uporede americku, tj. zapadnu
> civilizaciju i na slicno. Hocu sakomparacija nase
> civilizacije
Daj neka svoja viđenja, za početak?
o.jeziku.816ndragan,
-> #811, iboris/ cinjenicu da je rec licenca u domenu jedne profesije tacno
A i ekonomisti imaju bisera. Mnoge stvari kad se pojave ne umeju da
prevedu, pa ladno ubace neprevedenu reč, te izgledaju mnogo stručniji. Ne
shvatam kako se stručnost ogleda u izbegavanju prevoda, al' ajd', nek im
bude.
Još uvek mi nije jasno zašto odredište uvek može da se zove tako, izuzev
na jeziku turističkih agencija i prevoznika. Inače, reč 'destination' je
jednom jako dobro (!) prevedena. "Destination unknown" Agate Kristi je
objavljen sa naslovom "Sudbina nepoznata".
Bue_ NDragan
o.jeziku.817floyd,
-> #811, iboris-> Nisam mislio na englesku rec LICENCE, nego na rec LICENCA, u
-> ekonomskom smislu. Recimo za licencu rad u spoljnoj trgovini
-> nekada
Nisam ni ja mislio na englesku rec. Uostalim, i LICENCE i LICENCA
(ili LICENCIJA) su samo varijante latinskog izraza.
-> cinjenicu da je rec licenca u domenu jedne profesije tacno
-> odredjena, ali ne i u domenu druge.
Sama rec LICENCA je svugde ista i znaci DOZVOLU da se nesto uradi;
razlike ima samo u tome na sta se ta licenca (dozvola) odnosi. Otuda i
razlike u tumacenju reci unutar pojedinih struka.
o.jeziku.818mladenp,
-> #809, balinda> Znači li to da 'stevka' definitivno otpada? :)))))))
Neeee! Ja glasam za 'stevku'! :)))
o.jeziku.819max.headroom,
-> #808, spantic> PODLOGA ili PODLOŠKA za crtanje. Poneko je koristio i
> termin ploča za crtanje.
Pre neki dan sam rekao da se zove i "držač za temperaturnu listu", što
znači da nema neki stalni, uobičajeni, jednostavni naziv. Tj. nije ga
bilo do skoro, sada je to prosto "stevka" :)
o.jeziku.820dejanr,
-> #816, ndragan>> "Destination unknown" Agate Kristi je objavljen sa naslovom "Sudbina
>> nepoznata".
E, da je jednom, nego više pute, i kod "Globusa" (koji je objavio najviše
Agatinih dela) i kod naše džepne knjige... BTW, ja ovaj roman svrstavam
u njene slabije romane, premda je i dalje mnogo bolji od poslednjeg i
najgoreg (Postern of Fate) koji kod nas, srećom, nije ni objavljen.
o.jeziku.821spantic,
-> #818, mladenp>> Znači li to da 'stevka' definitivno otpada? :)))))))
>
> Neeee! Ja glasam za 'stevku'! :)))
čalim slučaj. Nećemo novokomponovane pojmove u naš tabor.
Potpis:
Izviđači
o.jeziku.822spantic,
-> #819, max.headroom> Pre neki dan sam rekao da se zove i "držač za temperaturnu
> listu", što znači da nema neki stalni, uobičajeni,
> jednostavni naziv. Tj. nije ga bilo do skoro, sada je to
> prosto "stevka" :)
Ima. To je planšeta i tu je priči kraj što se stručnjaka koji je koriste tiče.
Vi se slobodno dalje igrajte ;)
o.jeziku.823isekulovic,
>> Heinrich Rohrer (Švajicarska)
>> 1987. K. Alex Muller (Švajicarska),
Valjda bez i? Svajcarska.
o.jeziku.824balinda,
-> #823, isekulovic>>>> Heinrich Rohrer (Švajicarska)
>>>> 1987. K. Alex Muller (Švajicarska),
>>
>> Valjda bez i? Svajcarska.
Naravno! Pejstovana greška. :( Evo "dokazâ". :)
>> 1913. Alfred Werner (Švajcarska)
>> Paul Karrer (Švajcarska)
>> Leopold Ruzicka (Švajcarska)
>> Vladimir Prelog (Jugoslavija-Švajcarska)
P.S. Hvala na ispravci.
o.jeziku.825balinda,
-> #821, spantic>> čalim slučaj. Nećemo novokomponovane pojmove u naš tabor.
>> Potpis:
>> Izviđači
Nećete strane reči, nećete novokomponovane, .... pa šta onda hoćete?
:)
o.jeziku.826iboris,
-> #825, balindaŁ Nećete strane reči, nećete novokomponovane, .... pa šta onda hoćete?
"Hocemo lepe zene, hocemo iste stvari, aj, aj , aj , ca,ca,ca"
(valjda) Idoli..who
..who
e
o.jeziku.827spantic,
-> #825, balinda> Nećete strane reči, nećete novokomponovane, .... pa šta
> onda hoćete?
Domaće :)
Šalu na stranu, ali planšeta je adoptirana strana reč. Eto :)
o.jeziku.828mladenp,
-> #821, spantic> čalim slučaj. Nećemo novokomponovane pojmove u naš tabor.
>
> Potpis:
>
> Izviđači
Ja sam mislio da izviđači vole da istražuju nove stvari.
A kad malo razmislim, vidim da su oni vrlo kompetentni
po pitanjima računarske terminologije (ovde smo ipak
počeli o tome, a ne o topografiji). ;)
Uostalom, ljudi smo, rešimo to na demokratski način:
Izraz 'stevka' smo pominjali nas trojica (balinda,
ti i ja). Hajde da glasamo. Može i ovde, da ne teramo
Dejana da nam pokreće Vote. :) Ko je za? ;)))
o.jeziku.829isekulovic,
-> #828, mladenp>> Izraz 'stevka' smo pominjali nas trojica (balinda,
Dosta simpatican izraz, glasam za!
o.jeziku.830spantic,
-> #828, mladenp> Ja sam mislio da izviđači vole da istražuju nove stvari.
> A kad malo razmislim, vidim da su oni vrlo kompetentni
> po pitanjima računarske terminologije (ovde smo ipak
> počeli o tome, a ne o topografiji). ;)
Ne kažem da nije. Ali originalan engleski termin je preuzet iz ranijeg
značenja, zar ne? Ja sam samo dao prevod za to ranije značenje :)
o.jeziku.831balinda,
-> #829, isekulovic>> Dosta simpatican izraz, glasam za!
Glasanje tu teško da može pomoći. (?) Treba imati hrabrosti pa smelo
upotrebiti novokomponovanu reč. (Ne mislim sad ovde baš na 'stevku',
nego generalno.) Sećam se kako se pričalo da je nastala reč "kviz".
Navodno je danima čitav grad (ko će se sad setiti koji?) bio izlepljen
plakatima sa ovom rečju, tako da su se svi počeli pitati šta to znači?
Otuda i izvorno značenje. Zna li neko da li je poreklo ove reči zaista
ovakvo kako ovaj trač tvrdi, ili je to samo lepa priča?
o.jeziku.832spantic,
-> #828, mladenp> Ja sam mislio da izviđači vole da istražuju nove stvari.
> A kad malo razmislim, vidim da su oni vrlo kompetentni
> po pitanjima računarske terminologije (ovde smo ipak
> počeli o tome, a ne o topografiji). ;)
Ne kažem da nije. Ali originalan engleski termin je preuzet iz ranijeg
značenja, zar ne? Ja sam samo dao prevod za to ranije značenje :)
o.jeziku.833spantic,
-> #831, balinda> Glasanje tu teško da može pomoći. (?) Treba imati
> hrabrosti pa smelo upotrebiti novokomponovanu reč. (Ne
> mislim sad ovde baš na 'stevku',
Ako ima dobrovoljaca za javnu probu "stevke" mogu li ga odvesti na sastanak
izviđača grada ( specijalista za kartomeriju i topografiju ) ? Nećemo biti
pregrubi, časna reč :)
o.jeziku.834balinda,
-> #833, spantic>> Ako ima dobrovoljaca za javnu probu "stevke" mogu li ga
>> odvesti na sastanak izviđača grada (specijalista za
>> kartomeriju i topografiju)? Nećemo biti pregrubi, časna reč :)
Ni ja ne verujem da bi 'stevka' mogla da uspe, (?) ali ne zbog
mišljenja bilo kog 'semenkarskog kluba' ;) nego iz sasvim drugih
razloga. Mišljenja da promocija nove reči ne može (niti treba) da bude
institucionalna pa makar to bila 'insitucija' ;) izviđača grada za
kartometriju i topografiju. :)))
o.jeziku.835ndragan,
-> #827, spantic/ Šalu na stranu, ali planšeta je adoptirana strana reč. Eto :)
==========
No, no! Usvojena.
o.jeziku.836balinda,
[reply na 9.441 balinda]
>> možda sigurno
E, sad sam stvarno preterao! :(
P.S. Odoh da se stidim. :)))
o.jeziku.837spantic,
-> #834, balinda> Ni ja ne verujem da bi 'stevka' mogla da uspe, (?) ali ne
> zbog mišljenja bilo kog 'semenkarskog kluba' ;) nego iz
> sasvim drugih razloga. Mišljenja da promocija nove reči ne
> može (niti treba) da bude institucionalna pa makar to bila
> 'insitucija' ;) izviđača grada za kartometriju i
> topografiju. :)))
"Semenkarski klub"! No, zaista. Pa, kad bolje razmislim, stvarno čemu
"stevka" stručnjacima? ;) Semenkari su sasvim dobri ;) U redu, ne vodim
ih :)
o.jeziku.838ilazarevic,
-> #833, spantic█ Ako ima dobrovoljaca za javnu probu "stevke" mogu li ga odvesti na
█ sastanak izviđača grada ( specijalista za kartomeriju i topografiju
█ ) ? Nećemo biti pregrubi, časna reč :)
Nisam bio ovde mesec dana; da li neko može da mi objasni šta ili ko je
to "stevka"? Znam da zvuči glupo, ali...
o.jeziku.839balinda,
-> #838, ilazarevic>> Nisam bio ovde mesec dana; da li neko može da mi objasni
>> šta ili ko je to "stevka"? Znam da zvuči glupo, ali...
Stevka je naziv za ploču sa štipaljkom i zaista je glup naziv ali
šta se tu može? :) Raniji naziv (clipboard) još je gluplji. :)))
o.jeziku.840ssokorac,
-> #838, ilazarevic :> Nisam bio ovde mesec dana; da li neko mo`e da mi objasni
:> {ta ili ko je to "stevka"? Znam da zvu~i glupo, ali...
Zna{ onu tablu sa {tipaljkom na vrhu na koju se prika~i papir. To
je to. :) Ne znam sa onim 'glupo' da li si mislio na izraz (koji i
jeste glup :), al' tek da si ~uo kako je nastao :)) ili na pitanje,
ali... U svakom slu~aju, prva re~ i Sezamove Radionice za
unapredjivanje jezika...:)
o.jeziku.841ilazarevic,
-> #839, balinda
█ Stevka je naziv za ploču sa štipaljkom i zaista je glup naziv ali
█ šta se tu može? :) Raniji naziv (clipboard) još je gluplji. :)))
A to je, dakle, clipboard? Lepo bogami, od sad pa na dalje I UBUDUĆE ;)))
koristim isključivo stevku :) Pao sam iz prve na ovaj naziv, stvarno...
o.jeziku.842ilazarevic,
-> #840, ssokorac█ je to. :) Ne znam sa onim 'glupo' da li si mislio na izraz (koji i
█ jeste glup :), al' tek da si čuo kako je nastao :)) ili na pitanje,
█ ali... U svakom slučaju, prva reč i Sezamove Radionice za
█ unapredjivanje jezika...:)
"Glupo" je bilo moje pitanje :) Već sam izrazio simpatije, još samo da mi
neko kaže kako je nastao ;)
o.jeziku.843ndragan,
-> #831, balinda/ nego generalno.) Sećam se kako se pričalo da je nastala reč "kviz".
/ Navodno je danima čitav grad (ko će se sad setiti koji?) bio izlepljen
Radilo se o nekoj opkladi, negde u Engleskoj. Jedan je tvrdio da će
izmisliti novu reč koja će ući u normalan jezik; reč po reč došli su do
toga da je nova reč 'quizz' (ako se ne varam, a možda je i u prvoj
varijanti bilo samo jedno z). Da bi dobio opkladu, tip je kostima dodao
i meso, tj. smislio je šta će nova reč da znači, i organizovao priredbu
koja je bila preteča današnjeg kviza - i plakatirao je. Reč je ušla i u
rečnike, čak postoji i 'quizzical' - zagonetan.
o.jeziku.844ndragan,
-> #834, balinda/ da promocija nove reči ne može (niti treba) da bude
Reč 'stevka' je dovoljno napredna sama po sebi, te joj ne treba
unapređenje. A i u koji bi čin? I čemu, to je miroljubiv pojam. Još se
niko nije žalio da ga je neka stavka napala 'podlo i nenajavljeno'.
o.jeziku.845mladenp,
-> #842, ilazarevic> "Glupo" je bilo moje pitanje :) Već sam izrazio simpatije,
> još samo da mi neko kaže kako je nastao ;)
Balinda je, u raspravi o terminologiji s posebnim naglaskom
na klipbord odnosno prevod istog, napisao jednu kratku (?) ;)
poruku u kojoj je pokušao (po meni i uspeo) da objasni otkud
nam toliko problema u prevođenju tehničkih izraza. Između ostalog,
napisao je (koliko se sećam):
...Da je postojao, početkom veka, gazda Steva koji je stalno
nosio sa sobom dasku sa štipaljkom, verovatno bi se kod nas
zvala 'stevka'...
Normalno, odmah su se pojavili 'Đokisti' i 'Mikisti'. :)
o.jeziku.846balinda,
-> #842, ilazarevic>> "Glupo" je bilo moje pitanje :) Već sam izrazio simpatije,
>> još samo da mi neko kaže kako je nastao ;)
Početkom ovog veka u Beogradu je živeo izvesni gazda Steva, bakalin.
Uživao je veliko poverenje i ljudi su ga voleli jer su u njegovom
širokom osmehu prepoznavali dobrog čoveka. U kraju se znalo da, šta ne
možete drugde naći, gazda Steva sigurno ima. Umeo je da sasluša tuđe
probleme i čoveku se činilo da ne samo da je stekao novog prijatelja
već da je pronašao nekog svog neznanog rođaka.
Međutim, kako to obično u životu biva, gazada Steva nije imao sreće
za ženama. Pričalo se da ga je neka šnajderka iz Mirijeva, u koju se
smrtno zaljubio, preko noći opljačkala i pobegla. Gazda Steva nije hteo
da o ovome priča, a narod je voleo da ovom slučaju dodaje ili oduzima.
Bilo kako bilo, budući da je gazda Steva bio i lep čovek, pojavile su
se mnogobrojne provodadžijke. Razočaran u ljubav, gazda Steva ih je
glatko odbijao. Zato su počeli i pomalo da ga zadirkuju i pošto se
gazda Steva gotovo nikada nije mogao videti bez ploče sa štipaljkom u
svojoj rucu, na kojoj je pedantno beležio sve što je prodao ili što mu
je u radnju stiglo, mangupi su se dosetili i tu njegovu ploču počeli
zvati 'stevka'. U početku se gazda Steva malčice i ljutio što njegovu
vezanost za ploču sa kojom neprestalno radi, njemu na zafrkanciju drugi
nazivaju 'stevkom', ali se kasnije primirio i sâm prihvatio taj termin.
Priča se da je na zadirkivanje "Gde ti je stevka?" gazda Steva bio
spreman da kaže: "Eno je u radnji, nešto je boli glava!"
Vremenom su i drugi prodavci počeli prihavtati ovu praktičnu ploču
na čijem se vrhu nalazi štipaljka jer im je omogućavala da, makar sišli
i u podrum, sa sobom imaju čvrstu podlogu na kojoj su mogli zapisati
koliko su prebrojali bačvi vina ili vreća brašna. Nemajući prikladniji
naziv, svi su ovu ploču počeli zvati 'stevka' mada mnogi, jamačno, nisu
znali kako je ovaj termin nastao.
o.jeziku.847balinda,
-> #844, ndragan>> I čemu, to je miroljubiv pojam. Još se niko nije žalio da
>> ga je neka stavka napala 'podlo i nenajavljeno'.
:) Svakako, ali bi se neko već našao da je posredi nekakva "Stevka".
(?) :)
o.jeziku.848ilazarevic,
-> #846, balinda█ Početkom ovog veka u Beogradu je živeo izvesni gazda Steva, bakalin.
Lepa priča. Da li je istinita?
o.jeziku.849balinda,
-> #848, ilazarevic>> Lepa priča. Da li je istinita?
Sve ušta verujemo, istinito je! :>
o.jeziku.850spantic,
-> #839, balinda> Stevka je naziv za ploču sa štipaljkom i zaista je glup
> naziv ali šta se tu može? :) Raniji naziv (clipboard) još
> je gluplji. :)))
Odbijam ovakve insinuacije. Stvar se zove planšeta ako baš hoćete, a "stevku"
koristite u Windows-u ;)
o.jeziku.851isekulovic,
-> #846, balinda A pa sto ne rece odmah ;)))
Mogao bi da das jos koji podatak, gde je Steva imao radnju, ko
su mu bile stalne musterije, koja mu je bila omiljena kafana, kakvog
je prekla bilo itd.
o.jeziku.852ndragan,
/ moramo pisati onako kako piše dva reda iznad. Pitanje je kako onda
/ pisati Sor (SOR, sor)? *cajzl, pošalji poruku u CIVILIZACIJA:o.jeziku
/ da nam se moderator
Prisutan i na broju, ser!
Omaklo mi se bre. I ja uglavnom pišem 'Sezam', mada je već nekako
odomaćen kao pojam, i razlikuje se od ostalih BBSova, te sam valjda sam
od sebe prestao da ga koristim kao vlastitu imenicu i pretvorio ga u...
kako se zove ona druga vrsta?
Inače, primećujem da je prvobitni način pisanja skraćenica u kosim
padežima (SKOJ-a itd) zarazan. Već sam video i 'u Forum-u', 'replicirao
spantic-u'. Uskoro ćemo videti i 'idem da kupim hleb-a'.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.853balinda,
-> #851, isekulovic>> A pa sto ne rece odmah ;)))
>> Mogao bi da das jos koji podatak, gde je Steva imao
>> radnju, ko su mu bile stalne musterije, koja mu je bila
>> omiljena kafana, kakvog je prekla bilo itd.
Ne znam baš sve ove podatke, ;) ali sam čuo da je mlađi brat
pomenute šnajderke iz Mirijeva, nakon što je gazda Steva umro, otkupio
lokal od Stevine sestre koja ga je nasledila (siroti Steva nije imao
dece) i u njemu otvorio frizersku radnju. Tako se ni mrtvom Stevi nije
dalo da zaboravi svoju nesrećnu životnu ljubav.
P.S. Ako te još nešto interesuje o gazda Stevi samo pitaj. ;)
o.jeziku.854janko,
'Dopušteno 3 greški' javlja HANG program.
Da li je potrebno objašnjavati koliko je to jezivo pogrešno?
Dejanu sam čak i poslao rutinu koja to ispisuje ispravno (jedna
greška, dve greške, pet grešaka) a on je ugrađivao podršku za CODE
NONE ali ne i nešto tako elementarno...
Ccccccc.
(žak sam mu i 'dao 100 dana' da ugradi pa da ne pišem po Sezamu,
ali, stvarno...)
o.jeziku.855ilazarevic,
-> #849, balinda█ Sve ušta verujemo, istinito je! :>
Bilo bi šteta da ne verujem u priču zbog "stevke" - simpatičan naziv :)
o.jeziku.856ndragan,
-> #848, ilazarevic/ Lepa priča. Da li je istinita?
Biće...
o.jeziku.857ndragan,
-> #853, balinda/ P.S. Ako te još nešto interesuje o gazda Stevi samo pitaj. ;)
Ne znam da li ovo ide u trač ili ovde... naime, gazda Steva je imao
dete sa jednom drugom švalerkom; nije ga nikad priznao (nije hteo ni
sebi da prizna taj trenutak slabosti), ali je malog primio na zanat, gde
se lepo pokazao. Kasnije je nesuđeni sin osnovao sopstvenu firmu, a
njegov unuk je od celog espapa posle rata iz zemlje uspeo da iznese samo
živu glavu i par stevki. Njegov sin se u SAD oženio nekom tamošnjom,
zaposlio se u nekoj fabrici kao bravar, i vremenom odvojio novaca pa se
iškolovao i postao programer. Kao član ekipe koja je razvijala
operativni sistem za Epl Lizu, izmislio je neku vrstu sistemske stevke;
pošto nije uspevao da objasni kolegama na šta u stvari misli, doneo im
je jednu od onih starih dedinih stevki i pokazao. Posle dužeg natezanja,
usvojen je opisni prevod 'clip-board', jer se u engleskom jednostavno
nije mogao naći prost izraz za stevku. Svima je bilo jasno da je prevod
rogobatan, ali šta je tu je - preuzeli su ga i oni iz malog mekanog
('micro soft'), cifarskih istraživanja ('digital research') a i toliki
drugi svet da mu se broja ne zna.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.858ndragan,
-> #854, janko/ (žak sam mu i 'dao 100 dana' da ugradi pa da ne pišem po Sezamu,
Gori si od mene.
o.jeziku.859janko,
-> #858, ndragan> / (žak sam mu i 'dao 100 dana' da ugradi pa da ne pišem po
> Sezamu,
>
> Gori si od mene.
:) Šta je ovo? (BRUM! (zvuk rušenja zida)) Ha! Niko ovde nije
očekivao špansku inkviziciju? (Leteći cirkus Montija
Pitona)
Šalu na stranu, dejanr je, izgleda, ipak, tvrdoglaviji od mene.
Ja mu pošaljem rutinu na TP-u koja ispisuje '1 greška, 2
greške, 3 greške, 4 greške, 5 grešaka' itd. za svaki broj manji
od 65535, umesto njegovog "izuma" '1 greški, 2 greški, 3
greški, 4 greški, 5 greški,' ali, njega je mrzeo i jedan CUT &
PASTE (!) pa je sada ugradio u HANG ovo:
> R:Đ>hang play
> Rečenica: A--- -- - --A-- -------
> Slova: -BCžĆDĐEFGHIJKLMNOPQRSŠTUVWXYZč
> Možete pogrešiti još: 6 put(a)
========
Moram(o) li d(a) kažem(o) d(a) mi se ni t(o) n(e) sviđ(a)?
========
žak i ako zanemarimo to što bi više u duhu srpskog bilo 'Možete
da pogrešite...' od 'Možete pogrešiti...' (srpski ne koristi
infinitive kao neki drugi jezici)
Eto. Dejanr je verovatno napisao više megabajta teksta (i to na
srpskom) od svih nas zajedno, ali neće mu se da napiše jednu
poruku ispravno. Da se pomenuta ređe pojavljuje... Ali ovako...
Ostaće u svesti i podsvesti milionskog auditorijuma Sezama (ovo
je bila tzv. hiperbola :)
Napr. ako već odbija da uskladi broj (ne znam zašto tako
uporno) mogao je da ugradi nešto u stilu:
'Broj dozvoljenih grešaka: NNNN' (gde NNNN sada može da bude
bilo koji broj)
Ali, šta da se radi...
(BTW to usklađivanje po rodu, broju i padežu se mnogo lepo
realizuje u objektnim jezicima -- rečima koje se jednako
menjaju pridružiš jednu instacijaciju klase koja radi promenu
itd, a instancijacije inicijalizuješ za svaku potrebnu
kategoriju reči posebno... mnogo zgodno)
o.jeziku.860mjova,
-> #858, ndragan> Gori si od mene.
sumnjam, ali tu ste... ;)
o.jeziku.861duke,
-> #859, janko││ žak i ako zanemarimo to što bi više u duhu srpskog bilo
││ 'Možete da pogrešite...' od 'Možete pogrešiti...'
││ (srpski ne koristi infinitive kao neki drugi jezici)
Za ostalo potpisujem, ali --- ko te ovo slaga?
Duke
o.jeziku.862mladenp,
-> #859, janko> žak i ako zanemarimo to što bi više u duhu srpskog bilo
> 'Možete da pogrešite...' od 'Možete pogrešiti...' (srpski
> ne koristi infinitive kao neki drugi jezici)
I ja sam tako do nedavno mislio. Ne samo mislio, nego
i pisao po ovoj konferenciji. :)
U međuvremenu sam porazgovarao sa svojim dragim
profesorom Borisavom Džodžom (redak primerak pravog
profesora iz starih vremena što zna sve, počevši od
pravopisa našeg jezika) i on mi reče da je tzv. "dakanje"
(da, i termin postoji) došlo u srpski iz rumunskog
jezika. Tako je potisnut infinitiv koji se ranije
koristio i kod nas, ne samo kod okolnih naroda.
Prema tome, "dakanje" je postalo deo našeg jezika,
ali nemojmo preterivati i naglašavati ga svuda
i po svaku cenu.
o.jeziku.863dejanr,
-> #859, janko>> njega je mrzeo i jedan CUT & PASTE (!) pa je sada ugradio u HANG ovo:
Eh, da parafraziram poznatog profesora ETF-a, ja tu nisam "pogrešio" iz
neznanja, čak (!) ne ni iz lenjosti nego iz ubeđenja ;)
>> Možete pogrešiti još: 6 put(a)
>> ========
Baš lepo zvuči! Ta konstrukcija i konstrukcija "i/ili" su me uvek
fascinirale :)
>> Eto. Dejanr je verovatno napisao više megabajta teksta (i to na
>> srpskom) od svih nas zajedno, ali neće mu se da napiše jednu
>> poruku ispravno.
Kada čovek piše tekst, to obično prođe kroz ruke kojekakvih lektora i
sličnih "štetočina" koji unište sve što je u jezičkom pogledu novo, lepo
i avangardno ;) Lepota pri pisanju programa je (i) u tome što čovek iza
write/printf može da napiše *tačno* ono što mu se sviđa, jer još nije
izmišljen lektor koji ume da radi sa NU i/ili SOURCER-om :)
I ti bi da se ja odreknem takve privilegije programerskog posla zarad
nekakvog pravopisa? Ni slučajno! :)
o.jeziku.864janko,
-> #863, dejanr> Kada čovek piše tekst, to obično prođe kroz ruke
> kojekakvih lektora i sličnih "štetočina" koji unište sve
> što je u jezičkom pogledu novo, lepo i avangardno ;)
> Lepota pri pisanju programa je (i) u tome što čovek iza
> write/printf može da napiše *tačno* ono što mu se sviđa,
> jer još nije izmišljen lektor koji ume da radi sa NU i/ili
> SOURCER-om :)
Jeste, sram ih bilo! Mnogo su bezobrazni.
Ti taman izmisliš nešto novo, a oni: 'Ne može!' Šaraju ti po (s
mukom) otprintanom tekstu, i ništa te ne pitaju. Pa baciš
pogled na ono što je objavljeno, i ne prepoznaješ svoj tekst ;)
Mnogo nekako fin i ispeglan, prosto da se zgroziš...
Možda bi lektor i umeo da se izbori sa NU ili sličnim, ali
brane te i privilegije, koje lektor sigurno nema. :)
STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ??? Ostajem bez teksta:
o.jeziku.865dejanr,
-> #864, janko>> Ti taman izmisliš nešto novo, a oni: 'Ne može!' Šaraju ti po (s
>> mukom) otprintanom tekstu, i ništa te ne pitaju. Pa baciš
>> pogled na ono što je objavljeno, i ne prepoznaješ svoj tekst ;)
Jes vala, to me je snašlo sa knjigom "Mašinsko programiranje za Z-80
i 6502" koja je "pošteno lektorisana" dotle da su u prvom izdanju
neke stvari ispale nerazumljive a neke druge čak materijalno pogrešne :(
Zato sam tražio da sledeći put ("Obrada teksta na računaru") ja unosim
sve ispravke u tekst, što sam sa zadovoljstvom iskoristio tako da veći
deo ne unesem ;) U sledećim izdanjima sam lično printao tekst na pausu
- jes da me je koštalo X strana pausa + toner, ali se barem nisam brukao
sa "tvrdim diskovima", "sabirnicama", "tamponima", "lenjirima" i sličnim
lepotama.
Ako nekada budem pisao još neku knjigu i ako to ne bude privatno izdanje,
strog uslov će biti da je lektori mogu lektorisati koliko 'oće, ali da
je konačna odluka o tome koja se izmena usvaja isključivo na meni, jer
na kraju lektor bude potpisan samo kao lektor, a ja budem potpisan kao
autor.
>> STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ?
Daaaaaa.... baš dobro izgleda!
o.jeziku.866duke,
-> #863, dejanr││ Eh, da parafraziram poznatog profesora ETF-a, ja tu
││ nisam "pogrešio" iz neznanja, čak (!) ne ni iz lenjosti
││ nego iz ubeđenja ;)
││
││>> Možete pogrešiti još: 6 put(a)
││>> ========
││
││ Baš lepo zvuči! Ta konstrukcija i konstrukcija "i/ili"
││ su me uvek fascinirale :)
Konverzija neznanja u ubeđenje može ponekad upaliti, ali ovaj (ovoga)
put(a), bogami, nije. Dvotačka ti je apsolutno nepotrebna; *put* ide
samo uz broj 1, a *puta* uz sve ostale brojeve. Ovoga je puta Janko u
pravu. Ali ti si fasciniran i imaš pristup Tamo Gde Treba! U to ime ja
te pozdravljam ... živeli!
Duke
o.jeziku.867duke,
-> #865, dejanr││ Zato sam tražio da sledeći put ("Obrada teksta na
││ računaru") ja unosim sve ispravke u tekst, što sam sa
││ zadovoljstvom iskoristio tako da veći deo ne unesem ;)
Da znaš da se vidi, samo sam ja krivicu svaljivao na izdavača knjige
koji nije obezbedio ni korekturu ni lekturu. Kad vidiš - čovek uvek
prvo treba na autora da pomisli. Ne bih ti savetovao da se ubuduće
hvališ svojom jezičko-pravopisnom samodovoljnošću. Mislim, nema tu
šta da se pohvali.
Pozdrav,
Duke
o.jeziku.868dejanr,
-> #867, duke>> Ne bih ti savetovao da se ubuduće hvališ svojom jezičko-pravopisnom
>> samodovoljnošću. Mislim, nema tu šta da se pohvali.
He, he, pročitah ti resume i odmah shvatih :)
Da smo uvek slušali jezičke stručnjake, i danas bismo pisali debelo i
tanko jer ;)
o.jeziku.869balinda,
-> #868, dejanr>> Da smo uvek slušali jezičke stručnjake, i danas bismo pisali
>> debelo i tanko jer ;)
Nema direktne veze sa vašom diskusijim no, da iskoristim priliku pa
da upitam: Da li bi nam (globalno gledano) bilo bolje da su se jezičkom
standardizacijom ipak bavili *samo* stručnjaci? Nemam nekakav svoj
stav, jednostavno *ne znam* pa me interesuje šta misli širi auditorujum
u kome svakako ima kompetentnijih?
o.jeziku.870dejanr,
-> #866, duke>> Konverzija neznanja u ubeđenje može ponekad upaliti, ali ovaj (ovoga)
>> put(a), bogami, nije.
>> *put* ide samo uz broj 1, a *puta* uz sve ostale brojeve.
Hmmmm... stvarno? Jel "101 put" neznanje ili ubeđenje?
Zapravo, verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih brojeva za koje
se kaže 'put' i za koje se kaže 'puta' ;) To je jedna od stvari koje čine
konstrukciju 'put(a)' fascinantnom :)
o.jeziku.871darone,
Odgovor na: VICEVI.1, 13.284, ndragan
>> / Mislim da prvo trebaš da pročitaš celu poruku,
>> / pa tek onda da kreneš sa brisanjem ;>>>>>
>>
>> Možda da odštampa, pa onda?
>>
>> P.S. 'Treba da', bez 'š' :)
Nije ni to. Ako ne zaboravim da izeditujem egzek,
ode ova poruka u viceve pa se unapred izvinjavam.
Rečenica bi trebalo da glasi:
>> Mislim da bi prvo trebalo (bilo potrebno) da
>> pročitaš celu poruku, pa tek onda da kreneš sa
>> brisanjem ;>>>>>
Iz razumljivih razloga, čoveku ništa ne treba već
je potrebno da nešto uradi. Reči u zagradama su,
naravno, moje.
Kad se već ispravljamo, daj da se ispravljamo
pravilno ;))))
darone
p.s. izeditovao sam egzek :)
o.jeziku.872duke,
-> #870, dejanr││ Hmmmm... stvarno? Jel "101 put" neznanje ili ubeđenje?
Jedva čekam HANG u kome ću moći da pogrešim 101 put! Ja sam govorio
o broju grešaka koji ima realnu šansu da se pojavi u igri, a to je
svakako manje od 100.
││ ... verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih brojeva ...
I nemoj da se psuješ! *Alef* je OK, prvo slovo severnosemitskog tj.
feničkog alfabeta, grafička predstava glave bika (alef na hebrejskom
znači "bik"), ima brojnu vrednost 1 itd. Ali alef nula ...
Vlado
o.jeziku.874duke,
-> #869, balinda║ Da li bi nam (globalno gledano) bilo bolje da su se jezičkom
║ standardizacijom ipak bavili *samo* stručnjaci?
Kamo puste sreće ... Ne znam šta će ti ovo prošlo vreme, kad još ima
jezika, jezičke standardizacije i jezičkih stručnjaka, hvala Bogu.
Nego, pitanje glasi: zašto se jezičkom standardizacijom kod nas bavi
ko hoće. Zato što je Adelungovo načelo, koje je preuzeo i prilagodio
svojim potrebama Vuk ("Piši kao što govoriš"), shvaćeno i po školama
interpretirano maksimalno liberalno i maksimalno netačno. Naime, Vuk
je tom izrekom hteo reći da treba odbaciti ona "slova" koja opterećuju
naš grafički sistem (to je i bio početni cilj njegovog angažmana - reforma
azbuke), a naš, anarhičnosti sklon narod, shvatio je otprilike
kako svaki čovek koji ume da govori ume i da piše, pa kako "narod govori
najpravilnije" (ma šta to značilo), svaki pripadnik naroda (i narodnosti)
smatrao se kompetentnim za rešavanje jezičkih problema.
Ukratko, _ne piše se kao što se govori_ (ili: mnogo se prostije govori
nego što se piše). Drugi je problem to što kod nas nema ni najosnovnijih
priručnika koji bi ljude upućivali na trnovit, ali pravi put ka
jezičkom čistilištu. A na vratima Raja - Sveti Petar Lektor. Onakvi
kao DejanR ne bi prošli u Raj, sigurno. Nego negde u peti krug Pakla.
žak i šesti. Iz prvog puta.
I ne vuci me za jezik, jer ako se ja raspišem ... kupovaće SEZAM nove
diskove.
Vlado
o.jeziku.875duke,
-> #872, duke││││ Hmmmm... stvarno? Jel "101 put" neznanje ili ubeđenje?
││
││ Jedva čekam HANG u kome ću moći da pogrešim 101 put! Ja
││ sam govorio o broju grešaka koji ima realnu šansu da se
││ pojavi u igri, a to je svakako manje od 100.
P.S. žitam i tebe i sebe; divim se obojici, jer će se narod načekati
HANGA koji ćeš ti organizovati i u kome ću ja moći da pogrešim
101 put. Ako se ne varam može se pogrešiti najmanje _1 put_, a
najviše _2-30 puta_. Ergo, ono "alef nula prirodnih brojeva" nije
za ovu priču. I nemoj drugi put da me zbunjuješ.
Vlado
o.jeziku.873duke,
-> #868, dejanr║ Da smo uvek slušali jezičke stručnjake, i danas bismo
║ pisali debelo i tanko jer ;)
Kad bi ti samo znao kako bi nama danas dobro došlo to "tanko jer" i
nespomenuto "jat" ... Pretpostavljam da ti je jasan problem uzajamne
nepretvorljivosti ćirilice u latinicu i obrnuto (usled "nesvršenosti"
naše latinice, tj. usled postojanja digrafa lj, nj, dž; odnosno, usled
"presavršenosti" ćirilice; kako ko voli). Postoji jedan ozbiljan
predlog za reformu naše ćirilice i latinice, koji bi omogućio
bezbolnu i laku ćiriličko-latiničku ekavsko-ijekavsku transliteraciju.
Ako je neko zainteresovan, možemo i o tome.
Vlado
o.jeziku.876ndragan,
-> #862, mladenp/ (da, i termin postoji) došlo u srpski iz rumunskog
/ jezika. Tako je potisnut infinitiv koji se ranije
I ja sam odustao od toga da forsiram dakanje, mada iz drugih razloga.
Prvo što ne volim ništa na silu, a drugo što mi je to dakanje ličilo na
pozajmicu švapskog porekla (Rumunima se da oprostiti, oni su se dosta
napozajmljivali od nas :) ). Takođe ni to, što Hrvati veoma strogo
forsiraju infinitiv, čak i tamo gde dovodi do teških zabuna, nije za
mene dovoljan razlog da ga izbacim iz upotrebe (to bi opet bila ona
logika "postanimo nudisti jer gaće nose komunisti").
Ovako mislim da smo bogatiji za varijantu više. Voleo bih da čujem kako
bi se na hrvatskom reklo 'treba li da...' a da se ne navede glagol? Ili
ako se naređaju tri slične konstrukcije u istoj rečenici, pa jednom
dačeš a dvaput kažeš u infinitivu, pa ne zvuči glupo, a mogla bi.
Ako se ne varam, takva upotreba infinitiva je osobenost cele porodice
indoevropskih jezika.
Bue_ Ndragan
o.jeziku.877ndragan,
-> #864, janko/ STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ??? Ostajem bez teksta:
Pošalji ga Bilu Gejtsu: "1 file(s) copied".
Bue_ Ndragan
o.jeziku.878ndragan,
-> #865, dejanr/>> STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ?
/ Daaaaaa.... baš dobro izgleda!
Ako ti se toliko sviđa, biće pet puta ko od šale, a možda padne
inspiracija i za više :)
o.jeziku.879dejanr,
-> #875, duke>> > Jedva čekam HANG u kome ću moći da pogrešim 101 put! Ja
>> > sam govorio o broju grešaka koji ima realnu šansu da se
>> > pojavi u igri, a to je svakako manje od 100.
>>
>> Ako se ne varam može se pogrešiti najmanje _1 put_, a
>> najviše _2-30 puta_.
Definitivno je neznanje ;) A 21 put? :)
>> > ... verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih brojeva ...
>>
>> I nemoj da se psuješ! *Alef* je OK, prvo slovo severnosemitskog tj.
>> feničkog alfabeta, grafička predstava glave bika (alef na hebrejskom
>> znači "bik"), ima brojnu vrednost 1 itd. Ali alef nula ...
Alef nula je simbol kojim se u matematici obeležava prebrojiva beskonačnost,
recimo skup prirodnih brojeva. Moja greška što ga mešam u temu o.jeziku,
al' šta ću kad nema teme o.matematici :)
o.jeziku.880dzakic,
-> #870, dejanr>> Zapravo, verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih brojeva
>> za koje se kaže 'put' i za koje se kaže 'puta' ;) To je jedna od
>> stvari koje čine konstrukciju 'put(a)' fascinantnom :)
Function Puta(i:integer):string;
var s:string;
begin
s:='put'; { time - ako se čita string iz eng. datoteke }
if ((i mod 10)<>1) or ((i mod 100)=11) then s:=s+'a'; { 's' }
puta:=s
end;
Zar je ovo nije fascinantnije? I zar je zbog ova tri reda
potrebna tolika prepirka. Budi srećan što se 4 puta i 5 puta
razlikuje samo u izgovoru :). Mene fascinira kad program
ispisuje '1 mesec, 2 meseca, 5 meseci...', ili '1 greška, 2
greške, 5 grešaka...' itd. Ovde bar nije tolika petljancija.
Izvinjavam se što psujem :), ali pretpostavljam da je HANG
eksterna aplikacija pisana u paskalu.
o.jeziku.881balinda,
-> #873, duke>> Kad bi ti samo znao kako bi nama danas dobro došlo to
>> "tanko jer" i nespomenuto "jat" ...
Evo "mog" čoveka. :))) A kada bi ti samo znao kako su mene ovde pre
neku godinu maltene proglasili ludim što sam se uopšte usudio da bilo
šta kažem protiv veličine našeg reformatora? :)
>> Postoji jedan ozbiljan predlog za reformu naše ćirilice
>> i latinice, koji bi omogućio bezbolnu i laku ćiriličko-latiničku
>> ekavsko-ijekavsku transliteraciju. Ako je neko zainteresovan,
>> možemo i o tome.
Veoma bi me obradovalo no moram te uputiti da smo nešto o ovome već
govorili, prvo u onom prastarom Forumu, a zatim i u ovoj temi pri
njenom početku. Ako te ne mrzi pročitaj makar ovo ovde pa nam reci gde
smo grešili?
o.jeziku.882balinda,
-> #874, duke>> I ne vuci me za jezik, jer ako se ja raspišem ... kupovaće
>> SEZAM nove diskove.
Ne sekiraj se ti za Sezamove diskove. Moram te ipak upozoriti da će
ti poziciju objektivizacije Vukove reforme napadati svi sa svih strana.
I mada vidim da je tvoja stručnost u ovome nekoliko desetina (?) puta
veća od moje, nemoj se iznenaditi ako prođeš kao ja jer je doba u kome
sam se ja "uzjogunio" :) ipak bilo manje obojeno nacionalnom euforijom
koja brani "svetle nacionalne tradicije" u koje se ubraja i Vukova
pobeda "proste narodne pameti" nad, ovde uvek, "sumnjivim namerama
učenih ljudi".
o.jeziku.883balinda,
-> #879, dejanr>> Alef nula je simbol kojim se u matematici obeležava prebrojiva
>> beskonačnost, recimo skup prirodnih brojeva. Moja greška što
>> ga mešam u temu o.jeziku, al' šta ću kad nema teme o.matematici :)
Ako treba? ....... :)
o.jeziku.884spantic,
-> #870, dejanr> Zapravo, verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih
> brojeva za koje se kaže 'put' i za koje se kaže 'puta' ;)
> To je jedna od stvari koje čine konstrukciju 'put(a)'
> fascinantnom :)
Bojim se da ne. Izvoli počni da ih nabrajaš. Uopšte ne vidim razlog
tvrdoglavoj priči kada je stvarno tačno da je moglo bolje. Zaboga
pričaš o ubeđenju u gramatičke greške. Ja nimalo ne uživam kada vidim
svoje greške otkucane u brzini.
o.jeziku.885zolika,
-> #795, iboris>> Kako je clip spajalica, onda bi clipboard bilo tabla za
>> spajanje ?
Spojotabla? Tablospoj? Ima raznih mogućnosti...
o.jeziku.886zolika,
-> #788, dejanr>> najveći galimatijas je napravljen po pitanju imena Karlo (a bilo je
Ako smem da dometnem, odgovarajući "prevod" imena Karlo na srpski bio bi
Dragutin...?
o.jeziku.887janko,
-> #879, dejanr> Definitivno je neznanje ;) A 21 put? :)
>
Yo! Dejane, pa ja sam ti poslao rutinu koja je ispisivala
ispravno 'greške' za SVAKI broj od 0..65535 ??? (što sam i
napisao) ?????
Neki jezički stručnjak (k'o što ja nisam) bi ti objasnio da
brojevi 1..4 imaju posebno ime u našem jeziku. A da se onada
5..20 menjaju na isti način... a zatim....
Takođe, postoji pravilnost za brojeve >20, pa za >100 ...
ali ona moja rutina što ti je poslah je radila za sve te
brojeve... iako se nisu koristili u HANG-u...
No, ja sam ionako ostao bez teksta...
o.jeziku.888janko,
-> #877, ndragan> / STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ??? Ostajem bez teksta:
>
> Pošalji ga Bilu Gejtsu: "1 file(s) copied".
Jes, al' to je (valjda) pisano u vreme kada je 128K bilo 'j***mu,
koliko memorije' pa se štedelo na svakom bajtu koda... Sada je to
prevaziđeno... A zar se MS nije hvalio da im MS DOS 4.0 (ili 5.0
?) konačno daje poruke koje nisu toliko 'tarzanske' kao prethodne
verzije? (A možemo i opet da razvučemo temu o krpežu zvanom MS
DOS, kako bi mnogi ostali bez posla da nije tako kilav ko što
jeste itd...)
o.jeziku.889balinda,
-> #885, zolika>> Spojotabla? Tablospoj? Ima raznih mogućnosti...
Ništa ti ne vredi, od 'stevke' nećeš naći bolji termin. :)))
o.jeziku.890ndragan,
-> #869, balinda/ standardizacijom ipak bavili *samo* stručnjaci? Nemam nekakav svoj
Nikako _samo_ stručnjaci, ali _prvo_ stručnjaci, to da. I kakvi
stručnjaci? Za oblast o kojoj govorimo, trebao bi nam nekakav
'šizofreničar' - jezikoslovac koji se doznaje u računare. Tek da budemo
sigurni da neće lupiti nikakvu glupost kojom bi se ogrešio bilo o
pravopis, bilo o činjenice koje se lektorisanim tekstom iskazuju.
Nisam ja taj, mada se trudim :). Više sam u stanju da to zamislim kao
idiličnu sliku: lektor i računarac sede i češljaju tekst, pored
tastature balon vina i bokal kafe...
o.jeziku.891ndragan,
-> #872, duke/ znači "bik"), ima brojnu vrednost 1 itd. Ali alef nula ...
Da citiram prof. Vojislava Marića: "Sad, to što je Otelo ubio
Dezdemonu, to je nekakva opšta kultura i to kao svako treba da zna, a
Šturmova teorema o separaciji promenljivih, što je jedan prirodni
zakon, to kao ne mora da se zna."
Dečko, nisi čuo za alef nula? Ja čuo onoliko put(a). Desilo se to kad
je matematičarima ponestalo slova, to jest kad je broj stvari
obeleženih malim i velikim grčkim i latinskim slovima počeo da se
približava beskonačnosti.
o.jeziku.892isekulovic,
-> #875, duke>> 101 put. Ako se ne varam može se pogrešiti najmanje _1 put_, a
Varaš se, može se pogrešiti i 0 puta.
o.jeziku.894spantic,
-> #881, balinda> Evo "mog" čoveka. :))) A kada bi ti samo znao kako su mene
> ovde pre neku godinu maltene proglasili ludim što sam se
> uopšte usudio da bilo šta kažem protiv veličine našeg
> reformatora? :)
Možemo mi to i opet, samo reci :)
o.jeziku.893spantic,
-> #882, balinda> koja brani "svetle nacionalne tradicije" u koje se ubraja
> i Vukova pobeda "proste narodne pameti" nad, ovde uvek,
> "sumnjivim namerama učenih ljudi".
Ne bih baš rekao da je baš to hteo da kaže. A svakako je bolje imati i
jezik i pismo koje će poneko i da razume za razliku od cerkvenoserbskog.
Inače, umeš li da ga čitaš? :)
o.jeziku.895ssokorac,
-> #884, spantic :> Bojim se da ne. Izvoli počni da ih nabrajaš. Uopšte ne
:> vidim razlog
Kako ne??
:> pričaš o ubeđenju u gramatičke greške. Ja nimalo ne
:> uživam kada vidim svoje greške otkucane u brzini.
Jedina gramatička greška (mada možda i nije?) je, po meni, ona
dvotačka, koja se slobodno može ukloniti. Ostalo nije greška, pa ni
gramatička. Mislim na 'put(a)'.
o.jeziku.896balinda,
-> #890, ndragan>> Nikako _samo_ stručnjaci, ali _prvo_ stručnjaci, to da.
Ok, možda je tako ispravnije. (?) Međutim, jezik je po svojoj
prirodi svačiji pa svako misli da se njime može baviti. Zato bi možda
najpreciznije bilo rečeno kada bismo rekli: "Jezičkom standardizacijom
najuputnije bi bilo da se bave najpre stručnjaci a merodavnim
odlučivenjam *samo* stručnjaci." Ide li ovako?
>> Za oblast o kojoj govorimo, trebao bi nam nekakav
>> 'šizofreničar' - jezikoslovac koji se doznaje u računare.
Nismo se razumeli. (?) :( Ja sam mislio samo na određivanje jezičkih
standarda i to misleći, pre svega, na Vukov presedan.
o.jeziku.897balinda,
-> #893, spantic>>>> koja brani "svetle nacionalne tradicije" u koje se ubraja
>>>> i Vukova pobeda "proste narodne pameti" nad, ovde uvek,
>>>> "sumnjivim namerama učenih ljudi".
>>
>> Ne bih baš rekao da je baš to hteo da kaže.
Ko? Duke? Nisam ni rekao da je to hteo da kaže, to kažem ja. :)))
>> A svakako je bolje imati i jezik i pismo koje će poneko
>> i da razume za razliku od cerkvenoserbskog.
Nisam baš siguran. Neko bi ga i razumeo, u svakom slučaju makar onaj
za koga bi imalo najviše mesta da ga razume. Idući u širinu izgubili
smo dubinu a ni širinu nismo desegli. :( Može se lako desiti da
kvalitet, a ne jednostavnost, više mami da se čovek opismeni. (?) Pored
sve jednostavnosti nalazimo se u samom vrhu na evropskoj listi
nepismenosti. :( Moguće je pomisliti da bi bilo još i gore, no možda bi
bogatije rešenje (ako je bogatije?) donelo više na sličan način kako je
donelo, recimo, Francuskoj? Tamo je pismenost preporuka za posao. Zato
je redigovan tekst francuskog autora uvek za nekoliko stepeni manje
crven od redigovanog teksta srpskog autora bez obzira o kojoj se
oblasti radi.
>> Inače, umeš li da ga čitaš? :)
Na žalost ne, ali zašto bih ja morao uopšte da budem čak i pismen?
:) Uveravam te da prosečan, recimo, austrijski prodavac jedva da se
može pohvaliti da je polupismen, tj. ume da čita ali u pisanju nije baš
sasvim siguran. ;) To mu, naravno, ne smeta da bude koristan član
društva i, u sličnoj meri kao i naš "potpuno pismen" čovek, koristi
domete civilizacije koji su mu na dohvat ruke. Nije moj ideal, ali može
i tako.
o.jeziku.898balinda,
-> #894, spantic>> Možemo mi to i opet, samo reci :)
Ja sam neznalica pa vam je to bilo sasvim lako. Međutim, ako ćemo
pravo, niste nalazili baš neke argumente osim, donekle, što je i samo
postojanje onakvog monumentalnog spomenika Vuku Karadžiću dokaz da je
reč o nesumnjivoj veličini. ;>
o.jeziku.899dejanr,
-> #874, duke>> I ne vuci me za jezik, jer ako se ja raspišem ... kupovaće SEZAM nove
>> diskove.
Samo napred!
o.jeziku.900dejanr,
-> #877, ndragan>> > STVARNO ti se sviđa '5 put(a)' ??? Ostajem bez teksta:
>>
>> Pošalji ga Bilu Gejtsu: "1 file(s) copied".
Zanimljivo je da je DOS prošao kroz nekoliko "lektura" i razne
poruke u XCOPY i sličnim naredbama su nekoliko puta menjane
(na OS/2 su čak prešli u pasiv) ali je ovo 'reading source
file(s)' ili '1 file(s) copied' ostalo. Mislim da su razlozi
sasvim jasni - nije neki problem dodati liniju-dve koda koji
bi ispisao različite rečenice za različit broj fajlova, ali
se to protivi osnovnom principu koji se primenjuje pri razvoju
softvera, principu da *ne treba trpati u program kod koji nije
neophodan*. Više koda = više potencijalnih problema. Obzirom da
je '1 file(s) copied' dovoljno jasno i da nema nikoga koga će ta
poruka zbuniti a da ga '1 file copied' ne bi zbunilo, normalno
da taj "fascinantni" oblik ostaje.
o.jeziku.901dejanr,
-> #880, dzakic>> Zar je ovo nije fascinantnije?
Meni nije :)
>> I zar je zbog ova tri reda potrebna tolika prepirka.
Eh, pa "prepirka" služi (i) oštrenju vijuga, čuju se razna
gledišta, više ljudi se zainteresuje za diskusiju, sve u svemu,
veoma korisno :)
Inače, hvala za potprogram (imam i jedan Jankov na sličnu temu),
ali meni se više sviđa ovako kako je sad ;)
o.jeziku.902dejanr,
-> #884, spantic>> > Zapravo, verujem da postoji jednako (alef nula) prirodnih
>> > brojeva za koje se kaže 'put' i za koje se kaže 'puta' ;)
>>
>> Bojim se da ne. Izvoli počni da ih nabrajaš.
Srđane, Srđane, ako duke nije išao u Matematičku gimnaziju ti
barem jesi. Pa valjda znaš da parnih brojeva ima isto koliko
i prirodnih. žak prostih brojeva ima isto koliko i prirodnih.
Pa i brojeva koji se završavaju na 1 i kojima pretposlednja
cifra nije 1 ima isto koliko i prirodnih - alef nula.
o.jeziku.903duke,
-> #876, ndragan││ Prvo što ne volim ništa na silu, a drugo što mi je to
││ dakanje ličilo na pozajmicu švapskog porekla
Ta ne znam za vas prečane šta ste (i što ste) primali od Švaba, al'
svima južno do Ugara ovo je dakanje došlo iz Grčke. To je jedan od
nekoliko upadljivih i tipičnih balkanizama (Rumuni jesu balkanci,
ali nisu toliko uticajni da bi se zbog njih gubio infinitiv; u stvari,
priroda gubljenja infinitiva ukazuje na to da je epicentar u grčkom).
││ Ovako mislim da smo bogatiji za varijantu više. Voleo bih
││ da čujem kako bi se na hrvatskom reklo 'treba li da...' a
││ da se ne navede glagol? Ili ako se naređaju tri slične
││ konstrukcije u istoj rečenici, pa jednom dačeš a dvaput
││ kažeš u infinitivu, pa ne zvuči glupo, a mogla bi.
Nije mi baš najjasnije kako si mislio "'treba li da...' a da se ne
navede glagol", ali možda pomogne ovo:
"'Sada je pred nama zadatak da evakuiramo oko 70 tisuća
ljudi ... Prednost u evakuiranju imaju imaje žene i djeca
te starci', kaže Rižkov dodajući da muškarci _trebaju
ostati pomoći raščišćavati_ teren."
Vjesnik (Zagreb), 14. 12. 1988, str. 1
││ Ako se ne varam, takva upotreba infinitiva je osobenost
││ cele porodice indoevropskih jezika.
Hajde što ne priznaješ Makedonce, ali ih onda moraš ubrojati u Bugare
(ili Srbe, ili Grke), pa konstatovati da bar jedan (našlo bi ih se još)
indoevropski jezik ne poznaje infinitiv uopšte. Oni čak i u rečnicima
glagole kao odrednice daju u prezentu. A ono "PORODICA indoEVROPSKIH"
zvuči odveć futuristički.
Vlado
o.jeziku.907duke,
-> #892, isekulovic││ Varaš se, može se pogrešiti i 0 puta.
"Nula puta" je jezički besmisleno. Tu bi već Janko morao da
se potrudi da napiše rutinu koja bi ispisivala ovo:
Niste pogrešili ni 1 put.
-------------------------
Hu! Napokon nešto bez "(a)" u HANGU. Dejane, grešim li?
Vlado
o.jeziku.904duke,
-> #890, ndragan││ Nisam ja taj, mada se trudim :). Više sam u stanju da to
││ zamislim kao idiličnu sliku: lektor i računarac sede i
││ češljaju tekst, pored tastature balon vina i bokal
││ kafe...
Pre nekoliko godina, u idiličnoj situaciji kakvu ti snatriš (bez balona
vina, što umanjuje idiličnost slike, i bez hrane - ko je uopšte
spomenuo idilu!) lektorisao sam Wirthovu (beše li tako?) knjigu
o paskalu. Primer. Prevodioci knjige maksimalno su poštovali konstrukciju
(strukturu) engleske rečenice; kada sam ja najavio nameru da menjam tu
strukturu - neeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee! "Šta vam je, bre!" "Nikako,
Virtov jezik je poseban, on se naročito trudio da formalizuje svoju
rečenicu itd. itd." E, sad ide catch-23. Prevodilac se u tom slučaju
mora naročito potruditi da formalizuje srpsku rečenicu, a ne da prosto
prenese englesku. Prevodilac to ne ume. Ja umem i hoću. Izdavač nema
vremena, a i nije ga briga. Prodaće se i ovako. I prodaje se. To je samo
jedna strana poliedrične priče. Da ne pričam one delove priče o pojedinim
terminima i sl.
Ispravljam te:
"││ lektor i računarac sede ... pored ... balona vina i piju ..."
Vlado
o.jeziku.905duke,
-> #894, spantic││> Evo "mog" čoveka. :))) A kada bi ti samo znao kako su
││> mene ovde pre neku godinu maltene proglasili ludim što
││> sam se uopšte usudio da bilo šta kažem protiv veličine
││> našeg reformatora? :)
││
││ Možemo mi to i opet, samo reci :)
žek' samo da vidim šta se to dešavalo! Možda bude kao u onom
vicu o Crnogorcu. "Viđu ti ja juče četvoricu đe biju jednoga
jada, gledam, 'oću li se umiješat, 'oću, neću ... umiješah ti se,
bogomi, ubismo ga, ka' marku!"
o.jeziku.906duke,
-> #879, dejanr││>> Ako se ne varam može se pogrešiti najmanje _1 put_, a
││>> najviše _2-30 puta_.
││
││ Definitivno je neznanje ;) A 21 put? :)
█ █
█ ███ █
█ ██.│.██ █
█ █ _ █ █
█ ███ █
███████ ... i menjam iskaz:
███████ "Ako se ne varam, može se pogrešiti
███████ samo _1 i 21 put_ ili _28 puta_."
o.jeziku.908duke,
-> #891, ndragan││ Da citiram prof. Vojislava Marića: "Sad, to što je Otelo
││ ubio Dezdemonu, to je nekakva opšta kultura i to kao
││ svako treba da zna, a Šturmova teorema o separaciji
││ promenljivih, što je jedan prirodni zakon, to kao ne mora
││ da se zna."
Tu je dobra ženska, tu je švaleracija, tu je ljubomora, tu je ubistvo -
- to svakome može da se desi, čak i informatičarima, čak i matematičarima,
uopšte svim "-tičarima", dok za "separaciju promenljivih" nisam baš siguran.
Opštost je, hoću reći, stupnjevita; što si veći društvenjak, to je stepen
opštosti društvenih tema veći. I obrnuto. Zato je valjda Zemlja okrugla.
Vlado
o.jeziku.911mladenp,
-> #890, ndragan> idiličnu sliku: lektor i računarac sede i češljaju tekst,
> pored tastature balon vina i bokal kafe...
Ne merači, bolan. :)
o.jeziku.912mjova,
-> #900, dejanr> Više koda = više potencijalnih problema.
> Obzirom da je '1 file(s) copied' dovoljno jasno i da nema
> nikoga koga će ta
drugi problem je što se korisnici naviknu na jednu 'sliku' odgovora
pa bi bilo nezgodno menjati joj oblik time što se dodaje slovo (ili
briše) u specijalnim slučajevima. to bi nateralo korisnike da čitaju
baš svaku rečenicu. možda grešim, ali meni se više sviđa ono sa
zagradama u većini slučajeva. glupo je tako nešt raditi u avanturama,
ali...
o.jeziku.913dejanr,
-> #887, janko>> Yo! Dejane, pa ja sam ti poslao rutinu koja je ispisivala
>> ispravno 'greške' za SVAKI broj od 0..65535 ??? (što sam i
>> napisao) ?????
Jesi, lepo od tebe, ali sam stvar razmotrio i zaključio da je
nepotrebno gomilati taj kod u program. X put(a) je, po mom
mišljenju, dovoljno jasno, a i mnogo lepše zvuči :))
Što se dvotačke tiče, tu ste me ubedili, će da je izbacim. Uštedi
se jedan bajt, nije za bacanje :)))))
o.jeziku.914dejanr,
-> #888, janko>> > Pošalji ga Bilu Gejtsu: "1 file(s) copied".
>>
>> Jes, al' to je (valjda) pisano u vreme kada je 128K bilo 'j***mu,
>> koliko memorije' pa se štedelo na svakom bajtu koda...
Može biti, samo što je od tada DOS prošao kroz (mali) milion lektura
u raznim verzijama, razne poruke su menjane (naredba XCOPY koja ima
poruke tog tipa dodata je pre par godinica) a to niko nije dirao.
Tako "kaže" i OS/2 koji ide na 20+ disketa po 1.44 mega - neće biti
da su tu štedeli na prostoru ;)
Nego ljudi vole jasne i precizne poruke a ne vole nepotreban kod :)))
o.jeziku.915dejanr,
-> #898, balinda>> niste nalazili baš neke argumente osim, donekle, što je i samo
>> postojanje onakvog monumentalnog spomenika Vuku Karadžiću dokaz
>> da je reč o nesumnjivoj veličini.
A pošto u međuvremenu spomenik skloniše u neki budžak (metro pojeo
Vuka ;), onda je i taj argument otpao pa si se ohrabrio ;))))
o.jeziku.916ssokorac,
-> #901, dejanr :> Inače, hvala za potprogram (imam i jedan Jankov na
:> sličnu temu),
Još malo pa možeš knjigu da izdaš...:)