CIVIL.2

01 Oct 1992 - 13 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.101 balinda,
JOVAN SUBOTIĆ književnik Rođen je 30. januara 1817. godine u Dobrincima (u Sremu). Studirao je prava u Pešti. Doktor prava i filozofije, advokat, dopisni član Srpskog učenog društva. Jedan od najplodnijih i najraznovrsnijih srpskih pisaca, među najaktivnijim javnim radnicima u Ugarskoj. Borac za prava vojvođanskih Srba i za srpskohrvatsko jedinstvo. Jedan od vođa Narodne stranke, član Hrvatskog sabora, član Kasacionog suda u Zagrebu, podžupan Sremske županije, predsednik Matice srpske, urednik Letopisa Matice srpske i političkog lista Narod. Napisao je više dela sa istorijskom tematikom: drame Herceg Vladislav, Nemanja, Zvonimir, Miloš Obilić, Kraljica Jakinta, ep Kralj Dečanski, zbirke pesama Lira i Bosilj, roman Kaluđer, autobiografiju (u pet knjiga) itd. Umro je u Zemunu 16. januara 1886. godine.
ko.je.ko.102 balinda,
PAVLE STAMATOVIĆ prota Rođen je 11. aprila 1805. godine u Kupinovu (Srem). Školovao se u Karlovcima, Segedinu i Pešti. Sveštenik u više mesta. Profesor, pisac, istoričar i političar. žlan Majske skupštine u Sremskim Karlovcima (1848) i Blagoveštenskog sabora. Srpski delegat na Slovenskom kongresu u Pragu. Velik borac za nacionalna prava srpskog naroda pod Austrijom. Izdavao je almanah Srpska pčela, uređivao Letopis Matice srpske, objavio je više članaka i Memoare. Umro je u Novom Sadu 14. septembra 1864. godine.
ko.je.ko.103 balinda,
JEVREM NEDELJKOVIĆ profesor Rođen je 1888. godine. Profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Uveo je kod nas veštački pneumotoraks i BCG vakcinaciju što je znatno unapredilo medicinske intervencije u spasavanju teških bolesnika. Objavio je preko sto radova iz interne medicine i ftiziologije. Umro je u Beogradu 1977. godine.
ko.je.ko.104 balinda,
čIVKO G. PAVLOVIĆ general Rođen je 1. marta 1871. godine u Bašinu (kod Smederevske Palanke). Završio je Vojnu akademiju na kojoj je kasnije predavao taktiku. U balkanskim ratovima načelnik je Operativnog odeljenja Vrhovne komande srpske vojske, a za vreme opsade Skadra načelnik štaba Primorskog kora. Profesor Aleksandra Karađorđevića, tada prestolonaslednika. U Prvom svetksom ratu je pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande, blizak saradnik vojvode Putnika, te komandant Šumadijske divizije i vojni ataše u atini. Penzionisan je zbog neslaganja sa vrhovnim komandantom, kraljem Aleksandrom (1923). Napisao je više vojnih dela: Bitka na Jadru, Daleko izviđanje, Kolubarska bitka, Beogradske operacije, Opsada Skadra i dr. Umro je u Beogradu 25. aprila 1938. godine.
ko.je.ko.105 balinda,
NIKOLA SKOBALJIĆ ratnik Rođen je krajem XIV veka. Zapovednik vojske despota Đurđa Brankovića u oblasti Dubočice kod Leskovca. Kada su Turci zauzeli centralne oblasti srpske Despotovine (1454), dve brojno male srpske vojske ostale su odsečene na jugu, a on je napao i razbio daleko snažniju i brojniju tursku vojsku u predelu "Banje". Posle junačkog otpora, njegove čete podlegle su, južno od Vranja, a njega su Turci živog nabili na kolac 16. novembra 1454. godine.
ko.je.ko.106 balinda,
KOSTA NOVAKOVIĆ političar Rođen je 3. juna 1889. godine u žačku. Partijski radnik i novinar. Završio je filozofski fakultet u Beogradu. Za vreme Prvog svetskog rata bio je sekretar Radničke komore za Srbiju u Parizu. Uređivao je listove: Budućnost, Radničke novine, Radnik, Borba itd. Bio je član srpske socijaldemokratske partije i Komunističke partije Jugoslavije, delegat na IV i VI iongresu Kominterne. Između dva rata više puta je hapšen i osuđivan. Emigrirao je u Sovjetski Savez i nestao u Staljinovim čistkama 1938. godine.
ko.je.ko.107 balinda,
MILENKO STOJKOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1760. godine u Kličevcu (kod Požarevca). Jedan je od vodećih starešina iz Prvog srpskog ustanka. Pogubio je sve četiri dahije kada su, povlačeći se iz Beograda, stigli na Adakale (1804). Izvanredno hrabar i darovit vojskovođa, sa Petrom Dobrnjcem do nogu je potukao veliku tursku vojsku na Ivankovcu, zauzeo je celu severoistočnu Srbiju, a zatim i Paraćin, Ražanj i Deligrad. Na Štubiku se slavno tukao sa Mula-pašom i junački izdržao opsadu na Malajnici. Između Karađorđa i njega nikada nije postojao srdačan odnos. Na Skupštini u Beogradu (1811) ponuđeno mu je Popečateljstvo inostranih poslova, ali on ne prihvata i napušta Srbiju, sa Petrom Dobrnjcem, što će umnogome doprineti slomu ustanka (1813). Umro je u Bahčisaraju (na Krimu) 1831. godine.
ko.je.ko.108 balinda,
IMA ANDREJEVIĆ IGUMANOV trgovac Rođen je 30. jula 1804. godine u Prizrenu. Školovao se u manastiru, ali se nije zamonašio već je postao fabrikant burmuta. Bavio se preradom i trgovinom duvana. Kada se obogatio, pristupio je rodoljubivom radu i izdao je (1849) poslanicu sa porukom: "Svet učenjem progleda, a naše otačestvo slepo ostade." Kada je iz Turske otišao u Rusiju (1850), gde je razvio fabrikovanje cigareta, došao je u dodir sa najistaknutijim slovenofilima i prosvećenim Rusima, a naročito Srbima koji su se školovali u Rusiji. Svesrdno pomaže školovanje mladih Srba i interesuje se za prosvetne prilike u Srbiji. Svoje bogatstvo prenosi u Srbiju (1870) i upotrebljava ga u opšte narodne svrhe, za podizanje prosvetnih ustanova. U Prizrenu je 1871. otvorio Bogosloviju, podigao zgradu i osnovao fond za njeno izdržavanje. Pred kraj života svu gotovinu ulaže u nepokretnosti u Beogradu. Više desetina miliona ondašnjih dinara kao svoj legat zaveštava školovanju srpske omladine na fakultetima Univerziteta u Beogradu i drugim visokim školama širom zemlje. Umro je u Prizrenu 24. februara 1882. godine.
ko.je.ko.109 balinda,
ARSENIJE STOJKOVIĆ vladika Rođen je 28. oktobra 1804. godine u Mokrinu (Banat). Studirao je prava i filozofiju u Pešti. Arhimandrit manastira Rakovca i Grgetega, profesor karlovačke Bogoslavije. Kao episkop biran je dva puta za srpskog patrijarha, ali taj izbor, zbog pokazanog patriotizma i borbe koju je vodio za prava srpskog naroda u Vojvodini, nije odobrio austrijski dvor. Umro je u Budimu 25. marta 1892. godine.
ko.je.ko.110 balinda,
VIŠESLAV knez (arhont) Rodonačelnik loze srpskih vladara - Višeslavića. Prvi vladar balkanskih Srba, poznat prema istorijskim spisima vizantijskog cara-istoričara Konstanitna VII Porfirogenita. Njegov potomak, možda praunuk Vlastimir, vladao je sredinom IX veka.
ko.je.ko.111 balinda,
SRETEN STOJANOVIĆ vajar Rođen je 2. februara 1898. godine u Prijedoru. Pripadnik srpske revolucionarne omladine u Bosni. Školovao se u Beču i Parizu (učenik Burdelov). Osnivač je i dugogodišnji rektor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Izradio je mnogobrojne monumentalne skulpture i spomenike širom Jugoslavije. Pisao je studije i kritike, a najznačajnija su mu dela: O umetnosti i umetnicima, Biste, reljefi Ogrlice i Uteha, kao i više portreta (Moj otac, Umetnikova kći, Nikola Vujić). Umro je u Beogradu 29. oktobra 1960. godine.
ko.je.ko.112 balinda,
MELENTIJE PAVLOVIĆ mitropolit Rođen je 1776. godine u Vrbovi (Gruža). Iguman manastira Vraćevšnice. Junak iz Drugog srpskog ustanka, istakao se u boju na Ljubiću (1815). Beogradski arhiepiskop i prvi mitropolit oslobođene Srbije, savetnik kneza Miloša. Prikupljao je stare srbulje, povelje i druge rukopise. Izradio je prvi Ustav Srpske pravoslavne crkve. Umro je u Beogradu 11. juna 1833. godine.
ko.je.ko.113 balinda,
ILIJA OGNjANOVIĆ ABUKAZEM književnik Rođen je 30. aprila 1845. godine u Novom Sadu. Medicinu je studirao i doktorirao u Beču. Pored lekarskog poziva, ovaj veliki borac za narodna prava Srba u Ugarskoj uspešno se bavio novinarstvom i književnošću. Uređivao je časopis Javor i sarađivao sa Zmajem. Pisao je humorističke pripovetke, popularne članke iz medicine, biografije znamenitih Srba iz Novog Sada i dr. Umro je u budimpešti 8. avgusta 1900. godine.
ko.je.ko.114 balinda,
BORIVOJE NEDIĆ prevodilac Rođen je 28. avgusta 1900. godine u Beogradu. Studirao je u Oksfordu i Aberistvitu (Velika Britanija). Profesor u više učiteljskih škola, na Vojnoj akademiji i filološkom fakultetu. Sastavio je nekoliko antologija i izbora proze i poezije, bavio se esejistikom i književnom kritikom. Prevodio je dela Fildinga, Šekspira, Šoa, Bekona, Londona i dr. Umro je u Beogradu 27. jula 1987. godine.
ko.je.ko.115 balinda,
JOVAN čIVKOVIĆ pravnik Rođen je 11. aprila 1826. godine u Sremskim Karlovcima. Studirao je filozofiju u Jegri, a prava u Pečuju i Požunu. Sremski podžupan, većnik Banskog stola i Stola sedmorice, pripadao je Unionističkoj stranci i bio njen istaknuti eksponent. Borac za nacionalna prava srpskog naroda, za Srpsku Vojvodinu, uz srpskog vođu patrijarha Rajačića (1848). Sarađivao je (1868) na sklapanju hrvatsko-ugarske nagodbe. Uz bana Ivana Mažuranića bio je predstojnik unutrašnjih poslova Hrvatske i, kao predstavnik unionista, kontrola banu. Bavio se i novinarstvom. Napisao je brošuru Kako je postala hrvatsko-ugarska nagodba. Umro je u Zagrebu 8. aprila 1902. godine.
ko.je.ko.116 balinda,
DRAGIŠA ĐURIĆ filozof Rođen je 1871. godine u Užicu. Studirao je prava u Petrogradu odakle je proteran zbog učešća u demonstracijama. Doktorirao je filozofiju u Lajpcigu. Jedan je od osnivača Srpske socijaldemokratske partije, docent na Velikoj školi i profesor istorije filozofije na Univerzitetu u Beogradu. U osnovi ideja njegovog filozofskog sistema su evolucionističke i pozitivističke ideje. Glavna dela: Problemi subjekta i objekta, Opšta etika, Praizvor filozofije, Problemi marksizma, Filozofske utopije, Istorija filozofije i dr. Umro je u Beogradu aprila 1941. godine.
ko.je.ko.117 balinda,
BODIN VOJISLAVIĆ kralj Sin i naslednik kralja Mihaila. Zetski kralj (1081-1101). Za vreme ustanka makedonskih Slovena proglašen je u Prizrenu za cara (pod imenom Petar). Kada je ustanak ugušen, zarobljen je i odveden u Antiohiju. Iz ropstva su ga vratili Mlečani. Oslanjao se na Normane. Proširuje zemlju tako da su njegovu državu sačinjavali Zeta, Travunija, Bosna i Srbija. Papskom bulom 1089. njegova država dobija mitropoliju (sa sedištem u Baru), što je u ono vreme bilo veoma značajno. U zimu 1096-1097. prijateljski je primio francuske krstaše pod vođstvom Rejmona Tuskog. Umro je početkom XII veka.
ko.je.ko.118 balinda,
DIMITRIJE STAMENKOVIĆ trgovac Rođen je 4. januara 1844. godine u Beogradu. Trgovac, narodni poslanik, predsednik Trgovačkog udruženja Srbije i Beogradske berze. Radio je na podizanju privrede zaostale Srbije. Zaveštao je svoju imovinu Književnom fondu iz čijih su prihoda štampane knjige "o otadžbini, moralu, istini, privredi i narodnom zdravlju". Umro je u Beogradu 8. septembra 1899. godine.
ko.je.ko.119 balinda,
PETAR STOJANOVIĆ kompozitor Rođen je 25. avgusta 1877. godine u Budimpešti. Studirao je violinu u Budimpešti a kompoziciju na Konzervatorijumu u Beču. Profesor Muzičke akademije u Beogradu i direktor Muzičke škole "Stanković". Komponovao je opere, operete, simfonijske poeme i dr. Posvetio se koncertnoj muzici i pedagoškoj literaturi za violinu koju je izvanredno svirao. Poznata su mu dela: simfonijske poeme Sava i Smrt junaka, pedagoški udžbenik Osnovna škola za violinu i dr. Umro je u Beogradu 11. septembra 1957. godine.
ko.je.ko.120 balinda,
JOVAN PAžU pijanist Rođen je 17. marta 1847. godine u Aleksandrovu (kod Subotice). Muziku je studirao kod Smetane u Pragu. Lekar po struci. Pored medicine bavio se i politikom, novinarstvom, komponovanjem i naučnim radom. Objavio je više članaka o muzici u časopisima i dnevnim listovima i priredio mnoge koncerte. Predsednik Srpske samostalne stranke u Zagrebu, urednik Srbobrana i Zastave, član Srpskog učenog društva i Matice srpske, počasni član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Zagrebu 17. oktobra 1902. godine.
ko.je.ko.121 balinda,
RISTO STIJOVIĆ skulptor Rođen je 8. oktobra 1894. godine u Podgorici. Učenik je vajara Đorđa Jovanovića, a školovanje nastavlja u Parizu, gde i započinje svoju skulptorsku karijeru izlažući po raznim salonima. Učestvuje u Prvom svetskom ratu i preživljava albansku golgotu, a za vreme Drugog svetskog rata bio je zatvoren kao taoc u logoru smrti na Banjici. Jedno vreme je profesor gimnazije u Beogradu i predsednik Udruženja likovnih umetnika Srbije. Svoje radove izlaže širom Evrope i stiče svetski renome. U Titogradu je stvorena njegova galerija, a zbirke njegovih radova postoje i na Cetinju i u Narodnom muzeju u Beogradu. Vajao je u drvetu, klesao u mermeru i granitu. Izradio je između ostalog čitavu seriju ličnosti iz Gorskog vijenca. Radio je brojne spomenike širom zemlje. Dobitnik je većeg broja jugoslovenskih i inostranih nagrada. Smatra se osnivačem moderne skulpture kod nas. Jedan je od naših najvećih skulptora čija su dela sa izrazitom senzibilnošću, protkana ekspresionizmom, gotizmom i mistikom. Umro je u Titogradu 20. decembra 1975. godine.
ko.je.ko.122 balinda,
VELJKO PETROVIĆ književnik Rođen je 5. februara 1884. godine u Somboru. Studirao je prava u Budimpešti. Sarađuje u mnogim listoivma i časopisima. U Prvom svetskom ratu prešao je Albaniju. Svojim pesmama dao je snažan patriotski ton srpstvu u najtežim časovima njegove istorije, izvršio je obnovu srpske rodoljubive poezije. U pripovetkama je dao panoramu svih društvenih slojeva u Vojvodini i ukazao na promene kojima je društvo bilo izloženo tokom čitavih pola stoleća. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Matice srpske u Novom Sadu, upravnik Narodnog muzeja u Beogradu. Napisao je niz studija i članaka iz kulturnog i umetničkog života Vojvodine. Najznačajnija su mu dela: zbirke pesama Rodoljubive pesme, Krilata grudva zemlje, knjige pripovedaka Bunja i drugi u Ravangradu, Varljivo proleće, Pomerene savesti, Izdanci iz opaljena grma, Prepelica u ruci, Dah života i dr. Umro je u Beogradu 27. jula 1967. godine.
ko.je.ko.123 balinda,
JOVAN JOVANOVIĆ vladika Rođen je 1732. godine u Sremskim Karlovcima. Arhimandrit manastira Hopovo, vladika gornjokarlovački (1783) i bački (1786). Borio se za nacionalna prava srpskog naroda u Austriji. Početkom Prvog srpskog ustanka dostavio je ustanicima u Srbiji prva dva topa, što je podiglo borbeni duh ustanika. Finansirao je ustanak svake godine sa 12.000 forinti. Umro je u Somboru 12. aprila 1805. godine.
ko.je.ko.124 balinda,
VLADIMIR JOVANOVIĆ političar Rođen je 28. septembra 1833. godine u Šapcu. Studirao je agronomiju i ekonomske nauke u Mađarskoj i Nemačkoj, a putovao je i stručno se usavršavao po celoj Evropi. Profesor Velike škole, jedan od prvaka Liberalne stranke Srbije, proganjan zbog antirežimskih uverenja. Predsednik Srpskog učenog društva, ministar finansija (1876-1878) i državni savetnik. Glavni urednik Miletićeve Zastave. Napisao je Politički rečnik, prvo delo te vrste u Srbiji, a posmrtno su objavljene njegove Autobiografske beleške. Umro je u Beogradu 19. februara 1922. godine.
ko.je.ko.125 balinda,
PERO ŠOĆ publicist Rođen je 28. juna 1884. godine u Ljubotinju (kod Cetinja). Studirao je i doktorirao u Dižonu (Francuska). Ministar u crnogorskoj izbegličkoj vladi i učesnik na Mirovnoj konferenciji u Parizu (1919). Napisao je više dela iz obalsti političke i kulturne istorije Crne Gore, a najznačajnija su: Crna Gora, O srpskom nacionalizmu, Njegoševa bilježnica i dr. Umro je u Beogradu 1. februara 1966. godine.
ko.je.ko.126 balinda,
SIMA TROJANOVIĆ naučnik Rođen je 2. februara 1862. godine u Šapcu. Studirao je u Cirihu, Vircburgu i Hajdelbergu, gde je i doktorirao. Jedan iz plejade znamenitih srpkih etnografa. Profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Spada među najzaslužnije osnivače Etnografskog muzeja u Beogradu. Objavio je više stručnih studija i članaka, a najznačajnija su mu dela: Glavni srpski žrtveni običaji, Vatra u životu i običajima srpskog naroda, Krv i umir kod Srba i Arnauta, Zadruga i inokoština, Starinska srpska jela i pića i dr. Umro je u Beogradu 21. novembra 1935. godine.
ko.je.ko.127 balinda,
PAVLE BAKIĆ despot Rođen u Bakićevim dvorima na Venčacu. Odstupajući pred Turcima, prihvata poziv ugarskog kralja Lajoša II i prelazi u Srem, a zatim u Baranju (1525). Odlikovao se u borbama protiv Turaka, naročito u bici na Mohaču (1526) i za vreme opsade Beča (1529). Vidnog učešća je imao u borbama za ugarski presto. Kao komandant kraljevske dunavske flote (šajkaša) zadavao je teške udarce turskim dunavskim posadama. Održavao je vezu sa Srbima na turskoj teritoriji i radio na preseljenju Srba u Vojvodinu. Car Ferdinand ga je 1537. naimenovao za despota. Sa 2.000 konjanika učestovao je u Kacjanerovom pohodu. Poginuo je kod Đakova 9. oktobra 1537. godine.
ko.je.ko.128 balinda,
UROŠ STAJIĆ agronom Rođen je 6. januara 1880. godine u Vranju. Studirao je i doktorirao u Haleu. Inženjer agronomije, publicista i političar. Jedan je od osnivača Srpske zemljoradničke stranke, urednik lista Selo i saradnik raznih stručnih naših i stranih časopisa i listova. Glavni su mu naučni radovi: Klijanje semena pri različitim uslovima vlažnosti i temperature, O kolubarskom govečetu i dr. Umro je 1936. godine.
ko.je.ko.129 balinda,
MILAN ANDONOVIĆ inženjer Rođen je 11. jula 1849. godine u Požarevcu. Posle Velike škole u Beogradu, studirao je kao državni pitomac u Karlsrueu i Ahenu. Profesor geodezije na Velikoj školi i na Univerzitetu u Beogradu. Pisac zapaženih naučnih dela, jedan od osnivača Geodetskog instituta i privatne geodetsko-građevinske akademije u Beogradu. Umro je u Beču 31. avgusta 1926. godine.
ko.je.ko.130 balinda,
NIKOLA KRSTIĆ pravnik Rođen je 20. septembra 1829. godine u Vacu (Mađarska). Studirao je filozofiju i prava u Pešti. Pravnik, istoričar i književnik. Profesor Liceja i Velike škole u Beogradu, potpredsednik Državnog saveta, član Srpske kraljevske akademije. Objavio je značajne rasprave: Razmatranja o Dušanovom zakoniku i Razmatranja o starim srpskim pravima. Napisao je Istoriju srpskog naroda. Umro je u Šapcu 12. januara 1902. godine.
ko.je.ko.131 balinda,
DANILO ILIĆ revolucionar Rođen je 9. jula 1890. godine u Sarajevu. Učitelj, organizator i vođa nacionalno-revolucionarne srpske omladine u Bosni. Bavio se i novinarstvom, izdavao je u Sarajevu list Zvono. Organizator je vidovdanskog atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Posle atentata je uhvaćen, mučen i osuđen na smrt. Obešen je u Sarajevu 3. februara 1915. godine.
ko.je.ko.132 balinda,
SERGIJE KAĆANSKI vladika Rođen je 1. februara 1813. godine u Sentomašu (danas Srbobran). Kršteno ime mu je Simeon. Filozofiju i prava učio je u Pešti i Požunu, a bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Velik patriota i borac za narodna prava Srba u Austriji. Arhimandrit beočinski, gornjokarlovački episkop. Umro je u Temišvaru 1. januara 1859. godine.
ko.je.ko.133 balinda,
IVAN KNEčEVIĆ knez Rođen je oko 1760. godine u Dvorovima (Semberija). Knezovao je u rodnom kraju. Kada su Turci prešli Drinu i udarili na Mačvu, te zarobili i u Bosnu prebacili 303 srpska roba, otkupio je od Kulin-kapetana roblje za 8.000 zlatnika. Prešao je u Srbiju, priključio se ustanicima (1807) i istakao u mnogim borbama. Srbiju napušta 1813, a posle 1815. postavljen je za člana šabačkog Okružnog suda. Umro je u Šapcu 29. juna 1840. godine.
ko.je.ko.134 balinda,
GAVRILO DOčIĆ patrijarh Rođen je 17. maja 1881. godine u Vrujcima (Morača). Gimnaziju je završio u Beogradu, bogosloviju u Prizrenu i Carigradu, a više teološke nauke u Atini. Doktor teologije, mitropolit raško-prizrenski, pećki i crnogorsko-primorski. Kršteno ime mu je Đorđe. Za vreme Prvog svetskog rata bio je zatočenik neprijatelja. Srpski patrijarh (1938-1950). Kao član Velike narodne skupštine u Podgorici, predvodio je delegaciju Crne Gore za ujedinjenje sa Srbijom. U Drugom svetskom ratu je jedini crkveni poglavar u zarobljeništvu. Dao je Ustav Srpskoj pravoslavnoj crkvi (1947). Umro je u Beogradu 6. maja 1950. godine.
ko.je.ko.135 balinda,
DRAGA LJOžIĆ lekar Rođena je 22. februara 1855. godine u Šapcu. Posle gimnazije, studirala je i diplomirala medicinu u Cirihu, te postala prva žena lekar u Srbiji. Učestvovala je u oba balkanska rata, kao i u Prvom svetskom ratu. Jedan je od osnivača Materinskog udruženja. Umrla je u Beogradu 1926. godine.
ko.je.ko.136 balinda,
MAGA MAGAZINOVIĆ koreograf Rođena je 1882. godine u Beogradu. Prvi srpski savremeni baletski pedagog, koreograf i istoričar ritmičkih igara. Još pre Prvog svetskog rata osnovala je u Beogradu Školu za ritmiku i plastiku (1910), po ugledu na tada svetski poznatu Isidoru Dankan. Preplitala je emocije izražene slobodnim ritmičkim pokretima sa izvornim srpskim igračkim folklorom. Vodila je jedno vreme studentsku folklornu grupu, a napisala je i više knjiga o baletu (najpoznatija je Istorija igre). Umrla je u Beogradu 1968. godine.
ko.je.ko.137 balinda,
DUŠAN POPOVIĆ novinar Rođen je 25. decembra 1884. godine u Volujku (Srbija). Teoretičar socijalizma, jedan od osnivača i najistaknutijih rukovodilaca radničkog pokreta u Srbiji. Osnivač lista Borba (sa Dimitrijem Tucovićem), urednik Radničkih novina i partijskog dnevnika Budućnost. Sarađivao je u više domaćih i stranih socijalističkih listova i časopisa. Sekretar Srpske socijalističke stranke, delegat na Međunarodnoj socijalističkoj konferenciji u Štokholmu, gde je objavio dva značajna memoranduma (1917), učesnik na Savezničkoj socijalističkoj konferenciji u Londonu. Prevodio je dela Marksa, Bebela, Kauckog i drugih socijalističkih prvaka. Napisao je nekoliko značajnih spisa, među kojima se ističu: Apel civilizovanim narodima, gde je opisana austrougarska i bugarska okupacija Srbije za vreme Drugog svetskog rata, Akcija i taktika, Za slobodu štampe i dr. Umro je u Londonu 8. novembra 1918. godine.
ko.je.ko.138 balinda,
BORISLAV STEVANOVIĆ psiholog Rođen je 12. februara 1891. godine u Aleksincu. Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Doktorirao je u Londonu sa tezom o procesu obrazovanja pojmova. Standardizovao je brojne testove (i danas u upotrebi), a posebno je istraživao intelektualne sposobnosti. Pionir moderne srpske psihologije. Osim više stručnih radova, poznate su njegove knjige Pedagoška psihologija i Učenje i pamćenje. Umro je u Beogradu 23. novembra 1971. godine.
ko.je.ko.139 balinda,
VASA STAJIĆ novinar Rođen je 10. februara 1878. godine u Mokrinu (Banat). Prava i filozofiju studirao je u Budimpešti, Parizu i Lajpcigu. Direktor gimnazije u Novom Sadu i predsednik Matice srpske. Istaknuti borac za nacionalna prava srpskog naroda u Vojvodini. Prvi svetski rat zatekao ga je u tamnici, na koju su ga osudili mađarski vlastodršci (deset godina robije). Pre hapšenja pokrenuo je u Novom Sadu časopise Novi Srbin (1912) i Srpska prosvjeta (1914), propovedajući veru u snagu i moć srpskog naroda. Drugi svetski rat dočekao je bolestan u Sremskim Karlovcima, odakle su ga borci odneli na oslobođenu teritoriju. Bio je član Glavnog narodnog odbora Vojvodine. Predano je obradio istorijski materijal o Vojvodini. Objavio je više knjiga arhivske građe, monografije o Zmaju i Miletiću i dr. Umro je u Novom Sadu 10. februara 1947. godine.
ko.je.ko.140 balinda,
MIHAILO PETROVIĆ naučnik Rođen je 24. aprila 1868. godine u Beogradu. Poznat i kao Mika Alas. Studirao je filozofiju na Velikoj školi i na Ecole Normale u Parizu. Doktorat matematičkih i fizičkih nauka stekao je na Sorboni. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, naučnik svetskog glasa. Napisao je više naučnih dela iz oblasti matematike, fizike, hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Najznačajnija su mu dela: Matematička fenomenologija, Predavanja o matematičkim spektrima, Metodi za neposredno ispitivanje, Integracija diferencijalnih jednačina i nesvodljivih transcendenata, Fenomenološka preslikavanja, Metafore i alegorije i dr. Mnogo je putovao po svetu i napisao više popularnih dela: Kroz polarnu oblast, U carstvu gusara, Sa okeanskim ribarima, Po zabačenim ostrvima i Roman jegulje. Umro je u Beogradu 8. juna 1943. godine.
ko.je.ko.141 bbaja, -> #131, balinda
>|| DANILO ILIC >|| revolucionar Kakvo je ovo zanimanje?
ko.je.ko.142 balinda, -> #141, bbaja
>>>|| DANILO ILIC >>>|| revolucionar >> >> Kakvo je ovo zanimanje? Nigde i ne piše da je, ali ume da bude i dosta unosno. ;)
ko.je.ko.143 milan, -> #141, bbaja
>> || DANILO ILIC >> || revolucionar > > Kakvo je ovo zanimanje? U do sadašnjoj novijoj istoriji Srbije i - naročito! - Crne Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Pl poz M
ko.je.ko.144 veca, -> #143, milan
>>> Kakvo je ovo zanimanje? >> U do sadašnjoj novijoj istoriji Srbije i - naročito! - Crne >> Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Jes', zanimaju se prenošenjem ordenja sa odela na pidžame i obrnuto :))
ko.je.ko.145 bbaja, -> #143, milan
>||>> || DANILO ILIC >||>> || revolucionar >||> >||> Kakvo je ovo zanimanje? >|| >|| >|| U do sadasnjoj novijoj istoriji Srbije i - narocito! - Crne >|| Gore, Primorja i Brda, jedno od najunosnijih! Pa daj da se i mi onda prekvalifikujemo ;)
ko.je.ko.146 balinda,
FILIP ŠKRNJO KUSOVAC serdar Rođen je 1815. godine u Začiru (Crna Gora). U borbama protiv Turaka istakao se, pa ga vladika Rade prima u perjanike. Knez Danilo ga postavlja za kabadahiju. Svoju izvanrednu hrabrost pokazao je u borbama na čabljaku i Piperima, a u boju na Lipljanima je teško ranjen. Proslavio se kao neustrašiv vitez u boju na Grahovu. U Hercegovačkom ustanku nalazi se na čelu četrsto ustanika. Zadobio je teške rane u borbama na Fundini, Krstu, Nikšiću, Baru i Krajini. Iscrpljen od zadobijenih rana umro je u Ljubotinju 1905. godine.
ko.je.ko.147 balinda,
DIMITRIJE AVRAMOVIĆ slikar Rođen je 15. marta 1815. godine u Kovilju (Sv. Ivanu). Radio je portrete, ikonostase i kompozicije. Izradio je ikonostas u Sabornoj crkvi u Beogradu, u Topoli, u manastiru Vrdniku i dr. Crtao je portrete istorijskih ličnosti, od kojih je sačuvan portret Vuka Karadžića. Najznačajnija njegova kompozicija je Apoteoza Lukijana Mušickog. žuveni su njegovi opisi srpskih manastira u Svetoj Gori. Umro je u Novom Sadu 1. marta 1855. godine.
ko.je.ko.148 balinda,
VLADIMIR GAĆINOVIĆ revolucionar Rođen je 25. maja 1890. godine u Kačanju (kod Bileće). Studirao je u Beogradu, Beču, Lozani i Friburgu. Organizator i ideolog nacionalno-revolucionarne omladinske organizacije "Mlada Bosna". Za vreme aneksione krize (1908) emigrirao je u Crnu Goru, zatim u Srbiju. U Prvom balkanskom ratu bio je dobrovoljac u crnogorskoj vojsci, a u Prvom svetskom ratu u francuskoj vojsci. Kasnije je otišao u SAD, a 1917. vratio se u Švajcarsku radi završetka studija koje je započeo u Beogradu a produžio u Lozani. Ubijen je u Švajcarskoj, u Friburgu 11. avgusta 1917. godine.
ko.je.ko.149 balinda,
DRAGUTIN ĐORĐEVIĆ arhitekta Rođen je 22. avgusta 1866. godine u Loznici. Diplomirao je arhitekturu u Nemačkoj (Karlsrue). Profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske kraljevske akademije. Projektovao je više javnih (vojnih i školskih) zgrada i danas postojećih u Beogradu. Najpoznatije mu je delo fasada palate Srpske akademije nauka koja je i danas ukras Knez Mihailove ulice u Beogradu. Umro je u Beogradu 9. aprila 1933. godine.
ko.je.ko.150 balinda,
DRAGUTIN KUŠAKOVIĆ general Rođen je 21. februara 1875. godine u Šapcu. Završio je Generalštabnu školu u Petrorgradu. U balkanskim ratovima učestvuje kao načelnik štaba Moravske divizije. Učestvuje u operacijama u Dobrudži (1916-1917) kao pomoćnik komandanta Prve divizije, načelnik štaba Jugoslovenskog dobrovoljačkog korpusa i komandant druge Srpske dobrovoljačke divizije. Posle Prvog svetskog rata načelnik je Istorijskog odeljenja Glavnog generalštaba. Objavio je i više vojnih dela. Umro je u Beogradu 10. aprila 1930. godine.
ko.je.ko.151 balinda,
ĐERASIM ĐORĐEVIĆ episkop Rođen je 1779. godine u Vidinu. Vladika šabački. Prvi Srbin vladika, posle odlaska grčkih episkopa, koji su napustili Srbiju prema sporazumu (1831) između kneza Miloša, Carigradske patrijaršije i turskih vlasti. Napisao je delo Znameniti događaji novije srpske istorije, u stihu i prozi. Umro je u Šapcu 29. marta 1839. godine.
ko.je.ko.152 dkalaba, -> #146, balinda
█ █ Rođen je 1815. godine u Začiru (Crna Gora). U borbama protiv █ Turaka istakao se, ........ █ teške rane u borbama na Fundini, Krstu, Nikšiću, Baru i █ Krajini. Iscrpljen od zadobijenih rana umro je u Ljubotinju █ 1905. godine. 1905-1815 = 90 čččč A da nije ranjen živeo bi jedno... 150÷160 godina. :))))))
ko.je.ko.153 squsovac, -> #152, dkalaba
MK> A da nije ranjen živeo bi jedno... 150160 godina. Što jes jes. Prababa je umrla u 104 (i to jedva, kažu, čukunbaba u 109, a baba je još živa i zdrava (1905) i kako stvari stoje nema nameru skoro (kuva, pere, pegla, ide svaki dan u prodavnicu itd). SQ P.S. Jednom kad se vidimo podseti me da ti pokažem svoju "liniju života". Jedno triput duža no što je normalno. ;>
ko.je.ko.154 balinda,
VALENTIN biskup Nije izvesno da je ovaj čovek zaista i postojao, no, predanja kažu da je bio veoma omiljen u narodu što se nikako nije dopadalo imperatoru Klaudiju Gotiku. Kako je pisao Jakob de Veragin ("Zlatna legenda"), car ga je pozvao u Rim da ga ispita i proceni. Legenda, dalje, kaže da je Imperator bio toliko opčinjen Valentinovom mudrošću da je, na mah, zaboravio da je želeo da ga osudi. Umesto toga uputio ga je jednom plemiću koji je imao slepu ćerku i bio spreman sve da uradi ako bi ona progledala. Upornim molivama Valentin je uspeo, a glas o tom čudu vrlo brzo se pročuo. Bio je to dobar znak da se prihvati vera u ljubav punim bićem, te se Imperator trgao i naredio da se Valenti ipak pogubi. To se dogodilo 14. februara 270. godine a posmrtni ostaci, nađeni su pre pola veka (!) u Terniju, gradiću srednje Italije, u podzemnim hodnicima njemu posvećene bazilike. Da bi se nekako odužili svom znamenitom sugrađaninu, stanovnici ovog živopisnog gradića, 1664. godine, proglasili su Valentina svojim zaštitnikom. Na njegov dan proglašavaju dobitnike nagrade koja se po tradiciji dodeljuje "onima koji svoju ljubav nesebično dele s drugima". Na listi nagrađenih upadljiva su imena Pitera Justinova i Majke Tereze. O ovoj dirljivoj i romantičnoj ideji sv. Valentina kao zaštitnika zaljubljenih, pisao je i Šekspir, kada Ofelija obeća svom dragom kraljeviću da će na Valentinovo jutro doći "na tvoj balkon da budem tvoja Valentina"...
ko.je.ko.155 balinda,
MILOŠ TENKOVIĆ slikar Rođen je 8. aprila 1849. godine u Beogradu. Studirao je slikarstvo u Beču i Minhenu. Putovao je po Evropi i proučavao dela velikih majstora, a kao profesor u gimnaziji radio je u rodnom mestu. Jedan je od prvih srpskih realističkih slikara. Radio je portrete i pejzaže, a među mnogim njegovim crtežima, akvarelima i slikama najznačajnije su: Prodavačica cveća, Pejzaž sa kravama i Autoportret. Umro je u Beogradu u decembru 1890. godine.
ko.je.ko.156 balinda,
ATANASIJE RAŠKOVIĆ pukovnik Rođen je 1697. godine u Starom Vlahu. Turci su ga posebnim beratom priznali za naslednog kneza Starog Vlaha i spahiju. U Austro-turskom ratu (1737-1739) prešao je na austrijsku stranu, a prilikom povlačenja iz Srbije preveo je i deo srpskog naroda u Austriju. U austrijskoj vojsci priznat mu je čin pukovnika i data komanda nad srpkom (rackom) narodnom stražom u Austriji. Učestvovao je u Austro-pruskom ratu, kao komandant sremskog husarskog puka, i u borbama u Italiji (1747-1748). Posle povratka postao je komandant graničarskog puka u Varadinu. Umro je u Kupinovu 17. marta 1753. godine.
ko.je.ko.157 balinda,
JOVAN PAVLOVIĆ novinar Rođen je 10. februara 1843. godine u Sremskim Karlovicma. Posle Velike školeu u Beogradu studirao je u čenevi i Minhenu. Urednik mnogih listova, a pokrenuo je liberalni list Pančevac. Sledbenik Svetozara Markovića, bio je više puta hapšten, zatvaran i proganjan. Odlazi u Crnu Goru, gde postaje urednik Glasa Crnogorca i prvi ministar prosvete i crkvenih dela. Umro je u Cetinju 6. aprila 1892. godine.
ko.je.ko.158 balinda,
MIĆO LJUBIBRATIĆ vojvoda Rođen je 1839. godine u Ljubovu (kod Trebinja). Kao najbliži saradnik Luke Vukalovića, vođe hercegovačkih ustanika, istakao se ličnom hrabrošću u Hercegovačkom ustanku (1857-1862). Kada je ustanak ugušen, prebegao je u Srbiju i produžio da radi na ustaničkim akcijama. U novom Bosansko-hercegovačkom ustanku (1875) bio je eksponent srpske vlade i jedan od ustaničkih vođa. Kada se vratio u Srbiju, uoči Hercegovačko-bokeljskog ustanka, zalagao se za formiranje ustaničke vlade sa jedinstvenim političkim programom i saradnjom sa muslimanima u borbi protiv Austrijanaca. Prevodilac je istorijskih dela. Umro je u Beogradu 26. februara 1889. godine.
ko.je.ko.159 balinda,
LAZAR KUJUNDčIĆ vojvoda Rođen je uoči Lazareve subote 1880. godine u Orahovcu (kod Prizrena). Završio je bogoslovsko-učiteljsku školu u Prizrenu i postao narodni učitelj u Prilepu. Među prvima odlazi dobrovoljno u borbu protiv turskih porobljivača i bugarskih komita koji su ugrožavali srpski živalj u Južnoj Srbiji, na Kosovu i u Makedoniji. Učestvovao je i istakao se u bici na želopeku (1905), gde je izvojevana pobeda nad velikom turskom vojskom. Posle bitke prebacuje se sa jedinicom u prizrenski kraj. Poginuo je u zasedi na Velikoj Hoči kod Orahovca 25. maja 1905. godine.
ko.je.ko.160 balinda,
MIHAILO KATANIĆ major Rođen je 8. aprila 1840. godine u Bečanju (kod Gornjeg Milanovca). Heroj iz Srpsko-bugarskog rata (1885). U krvavoj borbi na Neškovom Visu, povratio je od bugarskih vojnika zarobljenu srpsku pukovsku zastavu i teško ranjen pao u zarobljeništvo. Odlikovan je Takovskim krstom i drugim medaljama i ordenima. Umro je od zadobijenih rana, u Beogradu 28. aprila 1887. godine.
ko.je.ko.161 balinda,
ĐORĐE ĐORĐEVIĆ general Rođen je 31. oktobra 1863. godine u Negotinu. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Načelnik štaba i komandant Timočke divizije, istakao se pri zauzimanju Belogradčika. U Prvom svetskom ratu je komandant konjičke divizije. Za svoja hrabra dela odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima i drugim vojnim odlikovanjima, domaćim i stranim. Napisao je i preveo više stručnih vojnih dela. Značajne su njegove Uspomene iz srpsko-bugarskog rata. Umro je u Knjaževcu 12. februara 1935. godine.
ko.je.ko.162 balinda,
ĐORĐE GENžIĆ političar Rođen je 4. novembra 1861. godine u Velikom Izvoru (kod Zaječara). Studirao je ekonomiju u Beču i vojne nauke u Rusiji. Novinar, diplomata, narodni poslanik. Upravnik grada Niša. Prvak Liberalne stranke Srbije, ministar unutrašnjih poslova Srbije (1899). Došao je u sukob sa kraljem i osuđen je na sedmogodišnju robiju. Težio je da Srbija postane republika, pa je učestvovao u organizovanju ubistva kralja Aleksandra Obrenovića. Posle ubistva (1903) postaje predsednik vlade, ali ubrzo se povlači iz politike. Bio je dopisnik stranih listova. Testamentom je ostavio srpskom narodu svu svoju imovinu u vrednosti od 150.000 dukata. Umro je u Beogradu 19. oktobra 1938. godine.
ko.je.ko.163 balinda,
MIHAJLO AVRAMOVIĆ agronom Rođen je 17. novembra 1864. godine u Smederevu. Završio je trgovačku školu, a radi proučavanja zadrugarstva putovao je u Nemačku i Italiju. Zadružni ideolog, osnivač srpskog zemljoradničkog zadrugarstva. Osnovao je prvu zadrugu novog tipa u selu Vranovu (1894). Upravnik Saveza zemljoradničkih zadruga, profesor Poljoprivrednog fakulteta, osnivač i urednik časopisa Zemljoradnička zadruga. Napisao je velik broj knjiga iz oblasti privrede i zadrugarstva: Sadašnjica zadrugarstva, Sociologija zadrugarstva, Učitelj i zadrugarstvo i dr. Umro je u Beogradu 16. aprila 1945. godine.
ko.je.ko.164 dr.grba, -> #153, squsovac
>> Jedno triput duza no sto je normalno. Do lakta, j**ote!
ko.je.ko.165 balinda,
KOSTA TAUŠANOVIĆ političar Rođen je 4. maja 1854. godine u Aleksincu. Izučavao je ekonomiju u školama u žeškoj i Nemačkoj. žlan je glavnog odbora Radikalne stranke. Učesnik u Timočkoj buni i Ivandanjskom atentatu, a osuđivan je i na robiju. Kao ministar narodne privrede radio je na ekonomskom preporodu Srbije, a bio je i ministar unutrašnjih dela (1890-1892) i predsednik Srpskog novinarskog udruženja. Predsednik Velike narodne skupštine koja je donela poznat i za ono vreme veoma slobodouman i demokratski Ustav (1888). Umro je 26. januara 1902. godine.
ko.je.ko.166 balinda,
STEVAN MAGAZINOVIĆ političar Rođen je oko 1804. godine u Šapcu. Sudski činovnik i major, predsednik Vrhovnog suda. žlan Državnog saveta, ministar unutrašnjih dela (1854-1855), knežev predstavnik i ministar inostranih dela (1858-1859). Svoje imanje je ostavio srpskom narodu za prosvetne i dobrotvorne ciljeve. Umro je u Beogradu 5. februara 1874. godine.
ko.je.ko.167 balinda,
STEVAN PAVLOVIĆ publicist Rođen je 27. februara 1829. godine u Novom Sadu. Studirao je filozofiju u Modri i Beogradu, a prava u Beču gde je i doktorirao. Pokrenuo je i uređivao Naše doba. Predsednik Matice srpske, počasni član Srpske kraljevske akademije. Objavljivao je pripovetke i romane, prevodio latinske klasike i dela nemačkih i mađarskih pisaca. Pisao je o Sarajliji, Jaši Ignjatoviću, Vuku i dr. Kao novinar pratio je sve važnije događaje iz političkog i kulturnog života Južnih Slovena. Umro je u Novom Sadu 24. januara 1908. godine.
ko.je.ko.168 balinda,
VOJISLAV RISTIĆ farmaceut Rođen je 1896. godine. Profesor Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, osnivač Medicinskog glasnika i prorektor Medicinske visoke škole. Objavio je više naučnih radova iz farmakologije i toksikologije, kao i udžbenik Farmakologija za farmaceute. Umro je 1956. godine.
ko.je.ko.169 balinda,
STOJAN KRSTIĆ pop Rođen je oko 1770. godine u Podgorici (Makedonija). Potomak vojvode Krstića. Kada je buknuo Prvi srpski ustanak (1804), oslobodilačka borba zahvatila je i potlačene Srbe u Makedoniji. Među onima koji su bili nosioci borbe za prava srpskog naroda, koga su vekovima Turci i Arnauti ugnjetavali, bio je pop Stojan. Uspomena na njega sačuvana je u narodnim pesmama. Arnauti su ga ubili iz zasede na putu, kada je iz Lebaništa išao u Podgorac 1812. godine.
ko.je.ko.170 balinda,
TODOR AVRAMOVIĆ TICAN ustanik Vođa bune srpskih seljaka u Sremu 1807. protiv Austrije, zbog teških nameta i spahijskih zuluma, sa težnjom ka ujedinjenju sa Srbijom oslobođenom turskog ropstva. Sremsku bunu Austrija je krvavo ugušila jakim vojnim snagama, a vođa je uhvaćen i osuđen na smrt. Streljan je 1807. godine.
ko.je.ko.171 balinda,
GRIGORIJE GLIŠA GERŠIĆ pravnik Rođen je 29. juna 1842. godine u Beloj Crkvi. Prava je studirao u Beču i Pešti. Duša i ideolog Ujedinjene omladine srpske. Doktor pravnih nauka, odličan pravnik i briljantan govornik. Najpopularniji profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu. Prvi savetnik srpske vlade u međunarodnopravnim pitanjima. Jedan od vođa srpske omladine i osnivač Radikalne stranke. žlan radikalskog Glavnog odobora. Osnivač naprednjačkog lista Videlo. žlan Srpske kraljevske akademije, ministar pravde (1887-1888, 1891-1892). Poznata su mu dela: Enciklopedija prava, Sistem rimskog privatnog prava, Priroda državine, Današnje ratno pravo, Današnje dipolomatsko i konzularno pravo i dr. Umro je u Beogradu 8. marta 1918. godine.
ko.je.ko.172 balinda,
ILIJA ĐUKANOVIĆ vojvoda Rođen je 1810. godine u Trešnjevu (kod Grahova). Borac protiv Turske još iz najranije mladosti. Istakao se u bitkama oko Nikšića i Gacka, a naročito kod Grahova (1853), gde je sa svojim odredom Cuca doprineo da se razbiju Turci. Poginuo je u klancu Duga 1862. godine.
ko.je.ko.173 balinda,
JOKSIM KNEčEVIĆ vojvoda Rođen je 1826. godine u Šarancima (pod Durmitorom). Prilikom napada Omer-paše Latasa na Crnu Goru (1853) istakao se ličnom hrabrošću. žesto je udarao na Turke, a posebno se proslavio u ratu sa Turcima (1876-1878). Umro je na Cetinju 28. avgusta 1886. godine.
ko.je.ko.174 balinda,
čARKO TATIĆ arhitekta Rođen je 15. avgusta 1894. godine u Beogradu. Završio je arhitektonski odsek na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Kustos Narodnog muzeja. Bavio se proučavanjem srpske arhitekture srednjeg veka, objavio je više stručnih naučnih radova (o Markovom manastiru, Kaleniću, Hilandaru itd.), uglavnom u časopisu Starinar. Umro je, od povreda koje je zadobio pri radu na terenu, u Beogradu 23. januara 1931. godine.
ko.je.ko.175 balinda,
ĐORĐE MAGARAŠEVIĆ filolog Rođen je 11. avgusta 1857. godine u Šidu. Studirao je u Zagrebu. Književnik i filolog, profesor u gimnazijama N. Sada, S. Karlovaca i Zagreba. Prikupljao je rukopise iz starijina i radio na istoriji naših škola. Objavljivao je tekstove o Dositeju, G. Magaraševiću, J. Subotiću, N. Grujiću itd. Štampao je Malu srpsku gramatiku i druge knjige i studije. Umro je 1931. godine.
ko.je.ko.176 balinda,
DIMITRIJE RUčIĆ glumac Rođen je 27. oktobra 1841. godine u Srpskom žanadu. Jedan od prvih obrazovanih glumaca u Srbiji, dugo godina član i režiser beogradskog Narodnog pozorišta i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Bio je veoma popularan kao tragičar. Zapamćene su njegove uloge Stanoja Glavaša, Pere Segedinca, cara Dušana, kralja Lira, Šajloka, Fausta, Hamleta itd. Umro je u Vršcu 20. novembra 1912. godine.
ko.je.ko.177 balinda,
ARSA PAJEVIĆ knjižar Rođen je 1840. godine u Novom Sadu. Poznat novosadski knjižar i izdavač, glavni izdavač Zmajevih listova (Neven, Starmali), a pokrenuo je i Ilustrovane novine, Ratnu hroniku i kalendar Orao. Svoju imovinu zaveštao je gimnaziji i Novom Sadu za dobrotvorne svrhe. Njegova knjižara bila je pravi rasadnik za prosvećivanje srpskog naroda. Umro je u Novom Sadu 13. oktobra 1905. godine.
ko.je.ko.178 balinda,
PETAR KRSTIĆ kompozitor Rođen je 18. februara 1877. godine u Beogradu. Posle poduke iz muzike kod S. Mokranjca studira na Konzervatorijumu u Beču. Muzički pedagog, dirigent, direktor muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" u Beogradu, urednik Muzičkog glasnika. Komponovao je scensku muziku, opere, orkestarske i horske kompozicije, obrade narodnih pesama, većinom na bazi srpskog narodnog melosa (Srpske igre, Seljančica, Devojka i vetar). Najpoznatije su mu opere Zulumćar i čenidba Janković Stojana. Umro je u Beogradu 21. januara 1957. godine.
ko.je.ko.179 balinda,
JOVAN ADAMOVIĆ novinar Rođen je 5. oktobra 1871. godine u Beogradu. Urednik Srbobrana u Zagrebu i dugogodišnji urednik Pravde u Beogradu. Napisao je više istorijskih dela, među kojima je najpoznatije Privilegije srpskog naroda u Ugarskoj. Umro je u Beogradu 30. aprila 1913. godine.
ko.je.ko.180 balinda,
UROŠ KNEčEVIĆ slikar Rođen je 2. januara 1811. godine u Sremskim Karlovcima. Slikarstvo je učio kod K. Danila u Pančevu, a kasnije na akademiji u Beču. Veliki portretista i živopisac. Nacrtao je čitavu galeriju likova srpskih istorijskih ličnosti i brojne ikonostase. U Narodnom muzeju u Beogradu nalazi se više njegovih radova koje osim dokumentarne vrednosti karakterišu studioznost i snažan realizam (portreti Kneza Miloša, Tenke, Knićanina i dr.). Umro je u Beogradu 20. oktobra 1876. godine.
ko.je.ko.181 balinda,
DIMITRIJE ĐURIĆ general Rođen je 29. septembra 1838. godine u Beogradu. Završio je Nikolajevsku generalštabnu akademiju u Rusiji. Načelnik istorijskog i operativnog odeljenja Glavnog generalštaba Srbije, profesor i upravnik Vojne akademije, ministar vojni Srbije (1889 i 1892), član Srpske kraljevske akademije. Napisao je više vojnih dela: Taktika sva tri roda vojske, Srpsko-bugarska vojna, Strategija i dr. Umro je u Beogradu 19. oktobra 1895. godine.
ko.je.ko.182 balinda,
JOVAN GLIGORIJEVIĆ buljubaša Rođen je oko 1785. godine u Novoj Varoši. Poznat i pod imenom Zeka Buljubaša. Prešao je u Srbiju kada je buknuo Prvi srpski ustanak. Na Zasavici je stvorio srpske Termopile. Kada je 1813. velika turska vojska krenula iz Bosne i udarila na srpske šančeve na Ravnju, zaustavio je tursku armadu sa svojim "golaćima". Kada je nestalo baruta, sa isukanim mačevima poveo je "golaće" na juriš, u sigurnu smrt. Poginuli su svi do jednog, u leto 1813. godine.
ko.je.ko.183 balinda,
ĐORĐE TASIĆ pravnik Rođen je 7. novembra 1892. godine u Vranju. Studirao je prava i doktorirao u Beogradu. Profesor Univerziteta u Beogradu, pisac pravnih i pravno-filozofskih studija, bavio se naročito izučavanjem sociologije. Osnovao je Društvo za sociologiju i društvene nauke (1935). Objavio je velik broj dela a najpoznatije je Uvod u pravo. Zbog naprednih i nacionalnih stavova kao antifašistu streljali su ga Nemci u Beogradu 26. avgusta 1943. godine.
ko.je.ko.184 balinda,
VOJIN MAKSIMOVIĆ general Rođen je 25. novembra 1876. godine u Kladovu. U Prvom svetskom ratu istakao se kao načelnik štaba Prve srpske dobrovoljačke divizije. Profesor Vojne akademije, veliki župan u Zagrebu, inspektor Narodne odbrane i komandant Zetske divizijske oblasti. Napisao je više značajnih vojnih dela. Zarobljen je od Nemaca za vreme Drugog svetskog rata. Umro je u zarobljeništvu u Lingenu 20. juna 1942. godine.
ko.je.ko.185 balinda,
BOGOBOJ RUCOVIĆ glumac Rođen je 21. marta 1869. godine u Budvi. Studirao je prava u Beogradu. Reditelj i glumac Narodnog pozorišta u Beogradu. Kao najbolji srpski glumac svoga doba, imao je znatan uticaj na preobražaj glume i kvalitet pozorišnih komada. Igrao je istaknute dramske uloge: Hamlet, Maksim Crnojević, Don čuan, Jago, Arman Dival i dr. Prevodilac je brojnih dramskih dela. Umro je u Beogradu 1. aprila 1912. godine.
ko.je.ko.186 balinda,
JANIĆIJE PAMUžINA arhimandrit Rođen je 13. decembra 1810. godine u Zagradinju (kod Trebinja). Kršteno ime Boško. Mostarski arhimandrit, velik dobrotvor srpskog naroda i borac za narodna prava. Bavio se književnošću i najveći broj radova objavio u Srpsko-dalmatinskom magazinu. Napisao je biografiju Ali-paše Rizvanbegovića, pisao je članke iz istorije i etnografije Srba u Hercegovini, skupljao je narodne umotvorine. Umro je u Mostaru 9. septembra 1870. godine.
ko.je.ko.187 balinda,
MICKO KRSTIĆ vojvoda Rođen je oko 1840. godine u Lapovu (kod Ohrida). Borio se protiv Turaka izvanredno hrabro i uspešno. Međutim, Turci ga na prevaru uhvate i osude na 101 godinu robije. Posle izdržanih 20 godina teškog robovanja pomilovan je. Međutim, on se ponovo odmetne, reorganizuje svoj četnički odred i, uspostavljajući kontakt sa Srbijom, nastavlja borbu. Prilikom borbi u Poreču ubijen je oko 16. oktobra 1909. godine.
ko.je.ko.188 balinda,
LUJO ADAMOVIĆ botaničar Rođen je 31. jula 1864. godine u Rovinju. Studirao je u Beču, Beogradu i Berlinu. Profesor na Velikoj školi u Beogradu i na Univerzitetu u Beču, upravnik Botaničke bašte. Jedan od najvećih i najplodnijih florističara i fitogeografa. Proučavao je floru i vegetaciju Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Uveo je mnoge pojmove u savremenu geobotaničku nauku. Glavna dela su mu: Vegetacijski odnosi balkanskih zemalja, O šumama jugoistočne Srbije i Fitogeografski položaj i podela Italije. Objavio je brojne stručne radove. Umro je u Dubrovniku 19. jula 1935. godine.
ko.je.ko.189 balinda,
LAZAR KOMARžIĆ književnik Rođen je 9. januara 1839. godine u Komarici (kod Pljevalja). Bio je terzija, učitelj i mehandžija. Uređivao je Videlo i Srpski zavet, učestvovao je u Srpsko-turskom ratu (1876-1878). Zanimao se za astronomiju i nadčulni svet, objavljivao je pripovetke i romane. Najpoznatija su mu dela: roman Jedan razoren um, pripovetke "Zapisi jednog pokojnika", "Moj kočijaš" i dr. Umro je u Beogradu 9. januara 1909. godine.
ko.je.ko.190 balinda,
ILIJA ĐURIžIĆ naučnik Rođen je 18. jula 1898. godine u Beogradu. Završio je medicinu. Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član i predsednik Srpske akademije nauka, dopisni član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti i Slovenske akademije znanosti i umetnosti, počasni član Matice srpske i Rumunske akademije nauka, saradnik brojnih naučnih društava iz oblasti biologije, fiziologije i medicine. Zapažen i aktivan član Međunarodnog društva fiziologa. Osnivač i urednik većeg broja naučnih i stručnih časopisa. Njegovo naučno delo je obimno i dalo je krupan doprinos mnogim oblastima biologije, fiziologije i medicine. Naročito se istakao u izučavanju fiziologije muskulaturnog i živčanog sistema, centralnog nervnog sistema, krvi i krvotoka, kao i endokrinologije, anafilaksije i alergije, sa izuzetnim rezultatima u fiziologiji i medicini rada. Umro je u Beogradu 2. aprila 1965. godine.
ko.je.ko.191 balinda,
ILIJA GOJKOVIĆ general Rođen je 12. januara 1854. godine u Drenovcu (kod Paraćina). Učestvovao je Srpsko-turskom ratu (1877-1878). U Balkanskom ratu istakao se u Kumanovskoj i Bregalničkoj bici (1912). Vojni ministar (1910-1911). U Prvom svetskom ratu razbio je austrijsku vojsku u bici na Iverku, na Ceru (1914). Istakao se i na Kolubari i Kačaniku (1915). Na putu iz Francuske ka Solunskom frontu, nemački sumaren, topredovao je kod Sicilije brod na kome je i on bio. Pošto nije hteo da se preda, ubijen je u čamcu za spasavanje 3. februara 1917. godine.
ko.je.ko.192 balinda,
JOVAN KRSTIĆ novinar Rođen je 1898. godine u Sarajevu. Veliki nacionalni borac. Pisao je prikaze i eseje, uređivao je časopis Pregled, izdao je Antologiju čehoslovačke lirike. Ubile su ga ustaše 1941. godine.
ko.je.ko.193 balinda,
NIKOLA ALEKSIĆ slikar Rođen je 1812. godine u Starom Bečeju. Jedan od najboljih srpskih slikara XIX veka, rodonačelnik velike srpske slikarske porodice. Slikarsku akademiju završio je u Beču. Radio je realističke portrete, ikonostase (u Elemiru, Aradu, Molu, Fibišu, Gospođincima itd.) i mnogobrojne ikone. Svi njegovi radovi imaju veliku dokumentarnu vrednost za upoznavanje društva toga vremena. žuveni su njegovi portreti: žovek u plavom, Devojčica sa ružom, Mala Kengelčeva, Portret sinova i dr.Umro je u Aradu 1. januara 1873. godine.
ko.je.ko.194 balinda,
MILAN KONJOVIĆ slikar Rođen je 28. januara 1898. godine u Somboru. Završio je gimnaziju i život posvetio rodnom gradu Somboru, u kome danas ima svoju galeriju (osnovana 1966). žlan Vojvođanske akademije nauka i umetnosti. Studirao je u Pragu, Beču i Parizu. Izlagao je u brojnim galerijama u zemlji i inostranstvu. Slika predele, portrete, mrtve prirode, kompozicije, temperamentno i sa puno boje. Strastan kolorist. U devedesetoj godini imao pet velikih samostalnih izložbi. Brojna njegova umetnička dela nalaze se u privatnom vlasništvu, a velik broj slika i crteža (oko 3.000) u njegovoj slikarskoj galeriji u Somboru.
ko.je.ko.195 balinda,
GLIŠA ELEZOVIĆ istoričar Rođen je 6. januara 1879. godine u Vučitrnu. Dopisni član Srpske akademije nauka, istoričar, filolog i prevodilac najstarijih turskih dokumenata značajnih za istoriju srpskog naroda. Izdao je i redigovao brojne turske izvore (sa albumima faksimila). Osim brojnih studija i rečnika, značajne su njegove knjige: Sokolari i sokolarstvo, Turski spomenici, Zapisi i natpisi, Tursko-srpski spomenici iz Dubrovačkog arhiva i dr. Umro je u Beogradu 17. oktobra 1960. godine.
ko.je.ko.196 balinda,
LUKA GOJNIĆ general Rođen je 1873. godine u Brčeli (Crna Gora). Završio je Vojno učilište u Rusiji. Istakao se u Prvom balkanskom ratu (1912-1913) u opsadi Skadra. U Prvom svetskom ratu sa svojom divizijom zauzeo je žajniče (1914) a kod Višegrada zadržao je austrijske snage (1915) i omogućio povlačenje srpske vojske prema Sjenici. Posle kapitulacije povukao se na Krf, odakle je 1916. otišao u Rusiju, gde je u ruskoj vojsci primljen u čin generala. Umro je u Kotoru 1953. godine.
ko.je.ko.197 balinda,
PETAR GOJNIKOVIĆ knez Pošto je proterao Mutimirove sinove, postaje knez Srbije, uključujući Bosnu i Paganiju (891-917). Iako su se Vizantija i Bugarska otimale o prevlast u Srbiji, on se na vlasti održao oko četvrt veka. Uhvaćen na veru, završio je u Bugarskoj.
ko.je.ko.198 balinda,
MUSTAFA GOLUBIĆ revolucionar Rođen je 24. oktobra 1889. godine u Stolcu (Hercegovina). Posle aneksije Bosne i Hercegovine, emigrirao je u Srbiju i studirao prava u Beogradu. Kao dobrovoljac učestvovao je u četničkim akcijama protiv Turaka i Bugara u Makedoniji. Bio je povezan sa oficirima-zaverenicima u ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića. U toku Solunskog procesa bio je uhapšen, ali je oslobođen. Emigrirao je 1920. u Beč, gde je postao član KPJ. Sarađivao je u emigrantskim listovima Balkanska federacija i Srp i čekić. Napisao je i ilegalno štampao brošuru Lenjin o vojnim pitanjima. Smatra se da je učestvovao u organizaciji ubistva Trockog u Meksiku. Vraća se u zemlju 1940, navodno sa Staljinovim nalogom da ubije Josipa Broza. Po svemu sudeći, ovaj mu namešta da ga Gestapo uhapsi, te biva streljan 29. jula 1941. godine.
ko.je.ko.199 balinda,
RANKO TAJSIĆ političar Rođen je 10. oktobra 1843. godine u Puhovu (kod žačka). Dugogodišnji narodni poslanik, odličan govornik, slobodouman i odvažan. Kao protivnik režima proganjan je i zatvaran. Kao viđeniji član Radikalne narodne stranke, posle atentata na kralja Milana (1889) i kao učesnik osumnjičen je i emigrirao u Crnu Goru, pa je u odsustvu osuđen na smrt. Kada je kasnije pomilovan, vratio se u Srbiju. Umro je u Puhovu 2. juna 1903. godine.
ko.je.ko.200 balinda,
JOVAN MAKSIMOVIĆ književnik Rođen je 2. januara 1864. godine u Rumi. Studirao je u Pešti i Beču, gde je i doktorirao. Radio je kao nastavnik po gimnazijama u Srbiji i skupljao narodne pesme. Pisao je priče za decu i prevodio velike ruske pisce (Dostojevski, Turgenjev, Tolstoj, Ljermontov, Gogolj), drame za Narodno pozorište u Beogradu i poučne, pedagoške članke. Objavio je i više ogleda i studija o ruskim i srpskim piscima. Umro je u Beogradu 28. avgusta 1955. godine.