CIVIL.2

01 Oct 1992 - 13 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.201 balinda,
MILENKO PAUNOVIĆ kompozitor Rođen je 28. septembra 1889. godine u Šajkašu (Bačka). Studirao je muziku u Pragu i na Konzervatorijumu u Lajpcigu. Radio je kao vojni i pozorišni kapelnik, a jedno vreme bio je dirigent u Novom Sadu i profesor u Muzičkoj školi "Stanković" u Beogradu. Pisao je popularne članke, komponovao više uvertira. Poznata je njegova Jugoslovenska simfonija (u dva dela) i muzičke drame Divina tragedia i Smail-aga žengić. Umro je u Beogradu 1. oktobra 1924. godine.
ko.je.ko.202 balinda,
ANICA SAVIĆ REBAC književnik Rođena je 1. oktobra 1893. godine u Novom Sadu. Klasičnu filologiju studirala je u Beču, a doktorirala je u Beogradu. Profesor na Filozofskom fakultetu, prevodilac sa srpskog na više svetskih jezika (naročito Njegoša). Glavna njena dela su: Predplatonska erotologija, Njegoš i bogomilstvo, Antička demokratija i socijalni problemi, Antička estetika i nauka o književnosti i dr. Objavila je i zbirku pesama Večeri na moru, a nedovršeno je ostalo njeno značajno delo Uvod u antičku estetiku. Umrla je u Beogradu 7. oktobra 1953. godine.
ko.je.ko.203 balinda,
ĐORĐE KRSTIĆ slikar Rođen je 19. aprila 1851. godine u Staroj Kanjiži. Glavni predstavnik realističke škole sa romantičkim izražajem. žlan Srpske kraljevske akademije. Posle završetka Bogoslovije u Beogradu, knez Milan ga je kao svog stipendistu uputio na studije u Minhen. Slikao je prizore iz narodnog života. Radio je istorijske kompozicije, velik broj portreta i crkvene ikonostase (žurug i dr.). Najpoznatija su mu dela: Rastanak, Slepica, Na izvoru, Sveti Sava blagosilja Srpčad, Anatom, niz pejzaža iz Srbije i dr. Umro je u Beogradu 17. oktobra 1907. godine.
ko.je.ko.204 balinda,
STEVAN ALEKSIĆ slikar Rođen je 23. decembra 1876. godine u Aradu. Akademski slikar minhenske škole. Kao i njegov ded Nikola, izradio je na stotine portreta i više stotina ikona. U osnovi realist, najviše je radio kompozicije. žuveni su njegovi radovi: Krunisanje Stevana Prvovenčanog, Spaljivanje moštiju Sv. Save, kompozicije na svodovima Preobraženske crkve u Pančevu, kao i ciklus religioznih tema na svodovima i zidovima crkve u Bavaništu. žuvene su njegove slike Autoportret i Mati, koje se, pored ostalih njegovih dela, nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu. Umro je u Modošu 20. oktobra 1923. godine.
ko.je.ko.205 balinda,
MILKA GRGUROVA glumica Rođena je 14. februara 1840. godine u Somboru. Devojačko prezime joj je Aleksić. žlanica Narodnog pozorišta u Beogradu, najveća srpska tragetkinja (Julija, Dezdemona, Ofelija). Bavila se i književnim radom. Pisala je pripovetke i prevodila sa francuskog jezika dramska dela. Umrla je u Beogradu 25. marta 1924. godine.
ko.je.ko.206 balinda,
DUŠAN čIVANOVIĆ arhitekta Rođen je 1853. godine u Senti. Arhitekturu je završio u Beču. Projektovao je više javnih zgrada u Beogradu, među kojima su najznačajnije zgrada Državnog saveta i Glavne kontrole, na uglu ulice Kneza Miloša i Admirala Geprata u Beogradu i zgrada III beogradske gimnazije. Umro je u Beogradu 12. januara 1937. godine.
ko.je.ko.207 balinda,
TADIJA KOSTIĆ književnik Rođen je 10. aprila 1863. godine u Trnavi (kod Užica). Najpre učitelj, a zatim sveštenik u Karanima. Kao književnik izdao je tri zbirke pripovedaka, jedan roman (Na tuđem poslu), kao i knjigu Kićine pesme. Kao novinar izdavao je u Nišu list Kića i bio urednik Glasa Eparhije niške. Skupljao je narodne umotvorine i pisao o njima. Umro je u manastiru Savini kod Herceg-Novog 10. aprila 1927. godine.
ko.je.ko.208 balinda,
JOVAN SUNDEžIĆ pesnik Rođen je 24. juna 1825. godine u Golinjevu (Bosna). Sveštenik, profesor, novinar, sekretar crnogorskog kneza Nikole, počasni član Srpske kraljevske akademije. Veliki patriota i pobornik srpsko-hrvatskog narodnog jedinstva. Njegovi rodoljubivi stihovi umnogome su doprineli borbi protiv italijanske prevlasti u Dalmaciji. Objavio je knjige pesama: Srce, Cvijeće, Vršidba, Vijenčić domoljubnih pjesama, Krvava košulja, Tužna knjiga, Milje i omilje itd. Uređivao je zadarsku Zvijezdu i cetinjskog Orlića. Osnovao je Bogosloviju na Cetinju. Umro je u Kotoru 6. jula 1900. godine.
ko.je.ko.209 balinda,
ĐORĐE MALETIĆ književnik Rođen je 13. marta 1816. godine u Jasenovi (Banat). Diplomirao je filozofiju u Segedinu. U Srbiju prelazi 1838. i radi u prosveti i diplomatiji. Profesor Liceja, političar, a bavi se i novinarstvom. Uređivao je časopis Podunavka, a pokrenuo list Rodoljubac. Bio je upravnik Narodnog pozorišta, član Srpske kraljevske akademije. Smatran je za najvećeg srpskog pesnika svog vremena, a bio je pozorišni pisac, dramaturg, estetičar i istoričar. Izdao je knjige pesama: Tri pobratima i Pesme (dve knjige), spevove: Spomenik Lukijanu Mušickom i Apoteoza Velikom Karađorđu, drame: Hajduci i Smrt cara Mihajla, kao i udžbenike: Teorija poezije i Retorika. Umro je u Beogradu 13. januara 1888. godine.
ko.je.ko.210 balinda,
TOŠA SELESKOVIĆ inženjer Rođen je 1856. godine u Beogradu. Jedan od najnaprednijih tehničara Srbije. Završio je Tehnički fakultet u Nemačkoj. Projektovao je barutanu "Obilićevo", izgradio vodovod u Beogradu, organizovao tehničku školu pri Vojno-tehničkom zavodu u Kragujevcu. Osnivač je Srpskog inženjerskog udruženja i prvi urednik Srpskog tehničkog lista. Umro je u Kragujevcu 1901. godine.
ko.je.ko.211 balinda,
čIVOJIN PERIĆ pravnik Rođen je 3. januara 1868. godine u Stublinama (kod Valjeva). Prava je završio u Parizu. Profesor na Velikoj školi i Univerzitet u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Veoma plodan pisac u svojoj struci. Radio je mnogo na javnom i građanskom pravu i filozofiji prava, a naročito se bavio proučavanjem porodičnih zadruga u Srbiji. Glavna su mu dela: Zadružno pravo, Granice sudske vlasti, Jedan pogled na evolucionističku pravnu školu, Građanski sudski postupak, Specijalni deo građanskog prava i dr. Umro je u Oberurnenu (Švajcarska) 12. septembra 1953. godine.
ko.je.ko.212 balinda,
ANĐELKO KRSTIĆ književnik Rođen je 20. oktobra 1871. godine u Labuništu (kod Ohrida). Posle učiteljske škole bezuspešno je pokušavao da u svom rodnom kraju otvori školu, što ga je odvelo i u tursku tamnicu. Tek posle Srpsko-turskog rata (1897) otvorio je školu i radio sve do 1925, sa prekidima za vreme balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Borac je na Solunskom frontu. Javio se u književnosti sa crticama u Carigradskom glasniku. Srpska književna zadruga objavila je dve knjige njegovih pripovedaka (1932. i 1951), a poznat je i njegov roman Trajan o makedonskim pečalbarima. Umro je u rodnom selu 6. maja 1952. godine.
ko.je.ko.213 balinda,
RANKO ALIMPIĆ general Rođen je 9. marta 1826. godine u selu Nakučani (kod Šapca). Bio je profesor, ministar građevina (1873, 1878-1880) i član Državnog saveta. Organizator dobrovoljačkih četa protiv Turaka u Raškoj (1875), učestvovao je u odbrani Beograda (1862). Prikupljao je, osposobljavao i organizovao dobrovoljce za borbu u Hercegovačkom ustanku (1875). Kao komandant drinske vojske istakao se u Srpsko-turskom ratu (1876-1877). Zaključio je konvenciju za građenje železničke pruge u Srbiji. Umro je u Beogradu 19. novembra 1882. godine.
ko.je.ko.214 balinda,
JEVREM GRUJIĆ političar Rođen je 8. novembra 1826. godine u Darosavi (kod Kragujevca). Studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Učestvovao je na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovicma (1848) i jedno vreme bio sa dobrovoljcima. Političar, diplomata, član Društva srpske slovesnosti. Jedan je od osnivača Liberalne stranke i njen vođ od 1868. do 1878. Istupao je protiv ličnih režima vladalaca i borio se za uvođenje građanskih sloboda, ustavnosti i parlamentarizma u Srbiji. Bio je više puta ministar unutrašnjih dela (1875) i pravde (1860-1861, 1876-1878). Napisao je Zapise (I i II) i dr. Umro je u Beogradu 15. septembra 1895. godine.
ko.je.ko.215 balinda,
JOVAN čIVANOVIĆ filolog Rođen je 30. januara 1841. godine u Sremskim Karlovcima. Studirao je u Beču. Profesor Bogoslovije u Sremskim Karlovicma, član Srpske kraljevske akademije. Pisao je rasprave o jeziku, školske udžbenike (Srpska čitanka, Srpska sintaksa, Gramatika staroslovenskog jezika i dr.) i praktična dela iz srpskog književnog jezika. Značajna je njegova rasprava Složene reči u srpskom jeziku. Napisao je studiju o Branku Radičeviću. Kao izvanredan poznavalac pčelarstva, pisao je mnogo i o pčelarstvu. Umro je u rodnom mestu 18. novembra 1916. godine.
ko.je.ko.216 balinda,
ALEKSA KRSMANOVIĆ trgovac Rođen je 1842. godine u Tuzli. Trgovačku školu završio je u Budimpešti. Trgovac na veliko i izvoznik zemaljskih proizvoda u inostranstvo (izvozio je šljive čak i u Ameriku). Svu svoju imovinu (oko 80 miliona dinara u zlatu) posle smrti poklonio je Srbiji. Umro je u Beču 7. aprila 1914. godine.
ko.je.ko.217 didldi,
kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to iz cista mira?
ko.je.ko.218 balinda, -> #217, didldi
>> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima >> i to iz cista mira? Kako "ovoliko"? Pa, jedva da ima po nekoliko stotina bajta. :) I kako "iz čista mira"? Pa, dobijam platu! ;)
ko.je.ko.219 valeksa, -> #217, didldi
# kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to # iz cista mira? samo piši, ima i koga interesuje. Pozdrav.
ko.je.ko.220 dmiladinovic, -> #217, didldi
>> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to iz cista >> mira? Ma samo neka pise. Imam posle nameru da na osnovu njegovih podataka odstampam antologiju i maznem silne pare. Mora neko i da radi. :)
ko.je.ko.221 balinda, -> #220, dmiladinovic
>> Ma samo neka pise. >> Imam posle nameru da na osnovu njegovih podataka odstampam >> antologiju i maznem silne pare. >> Mora neko i da radi. :) A Ugovor sa Sezamom koji si "potpisao"? ;) Tamo kaže da bez saglasnosti Uprave nema ništa. ;> P.S. Šta misliš zašto ja to i šaljem? ;) Pa, Sezam ti je poput patentnog zavoda. Nešto kažeš, i niko ne može da ti to ukrade. :) Sezam kao mišolovka, možeš unutra ali ne i napolje. ;)
ko.je.ko.222 jasicp, -> #217, didldi
> kako te balinda ne mrzi da ovoliko pises o nekim ljudima i to > iz cista mira? Svaka mu cast. Ja sam mislio da nije zanimljivo ali kada sam malo procitao sta tu sve ima, sve su poruke pocascene sa CTRL R. Hvala, Djape !
ko.je.ko.223 dmiladinovic, -> #221, balinda
>> P.S. Sta mislis zasto ja to i saljem? ;) Pa, Sezam ti je poput Ma samo ti pisi. Smatram da je to sto radis jako korisno i ne zamenjivo. Smatram takodje da je otvaranje sto vise takvih javnih baza, ne samo dobrodoslo, vec preko potrebno i nasusno. Ako ne mozemo da odemo u svet kao najveci proizvodjaci hardware-a, kao najproduktivniji proizvodjaci software-a, a mozemo makar kao prosecni konstruktori i fileri opstepotrebnih javnih baza. Samo navali. --> Let's yogurt be with you.
ko.je.ko.224 jasicp, -> #223, dmiladinovic
> Ma samo ti pisi. > Smatram da je to sto radis jako korisno i ne zamenjivo. > Smatram takodje da je otvaranje sto vise takvih javnih baza, ne > samo dobrodoslo, vec preko potrebno i nasusno. Hajde svako da da dobrovoljni prilog o nekome koga smatra vaznim, a nije spomenut. SAmo da info bude tacan ( dokumentacija... ). Pozdrav , Djape !
ko.je.ko.225 balinda,
KAMENKO SUBOTIĆ publicista Rođen je 9. septembra 1870. godine u Vukovaru. Studirao je u Zagrebu, Gracu i Pragu, a doktorirao u Gracu. Bibliotekar, dramaturg i urednik mnogobrojnih listova i časopisa. Pisao je političke i književne članke, a sarađivao je i u stranim listovima. Najpoznatija su mu dela: O glavnoj seobi Srba, Crtice iz lepe književnosti, nauke i umetnosti, Politička istorija Bune i dr. Umro je u Novom Sadu 14. oktobra 1932. godine.
ko.je.ko.226 balinda,
KOSTA MANOJLOVIĆ kompozitor Rođen je 4. decembra 1890. godine u Krnjevu (kod Smedereva). Studirao je u Beogradu, Moskvi, Minhenu i Oksfordu. Profesor Muzičke akademije i njen prvi rektor, saradnik Muzikološkog instituta SANU, folklorist. Obrađivao je narodne pesme i sakupio velik broj melodija, pesama i etnografskog materijala. Objavio je više studija o muzičkom folkloru, a proučavao je i srpsku crkvenu muziku. Najpoznatije mu je delo Narodne melodije u Istočnoj Srbiji. Dao je i niz dela iz raznih oblasti muzičkog stvaranja. Komponovao je cikluse horova čalne pesme, Pesme zemlje Raške i dr. Umro je u Beogradu 2. oktobra 1949. godine.
ko.je.ko.227 balinda,
VLADIMIR K. PETKOVIĆ geolog Rođen je 19. juna 1873. godine u Boljevcu. Diplomirao je na Velikoj školi, studirao je u Beču i Grenoblu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Državnog geološkog instituta Jugoslavije, upravnik Geološkog zavoda, urednik Geoloških anala Balkanskog poluostrva. Najbolji poznavalac tektonike i kredne formacije Srbije. Napisao je više naučnih i stručnih radova, među kojima i: Geologija istočne Srbije, Golet u Srbiji, Alpski kat u istočnoj Srbiji, O tektonskom sklopu istočne Srbije, Tercijer u Skopskoj ravnici i dr. Umro je u Beogradu 20. marta 1935. godine.
ko.je.ko.228 balinda,
čIVOJIN SIMIĆ prevodilac Rođen je 26. novembra 1896. godine u Gornjoj Nedeljici (kod Loznice). Studirao je u Bangoru (Velika Britanija). Književni prevodilac i leksikograf. Jedan od osnivača i prvi predsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije. Prevodio je dela Šekspira, Dikensa, Kronina, E. Bronte, Frejzera i dr. Umro je u Beogradu 1979. godine.
ko.je.ko.229 balinda,
MILOŠ ANDROV KRIVOKAPIĆ vojvoda Rođen je 1819. godine u Bati (u Cucama, Crna Gora). Učestvovao je u mnogim okršajima i borbama, a naročito se istakao u borbama oko Grahova, kada je i postavljen za vojvodu. Kod vladike Petra II bio je najpre perjanik, pa kapetan cuckog plemena. Knez Danilo ga je imenovao za cuckog serdara i senatora. Posebno se istakao hrabrošću u bici na Vučjem Dolu, čime je doprineo porazu Turaka i najvećoj pobedi crnogorske vojske u Crnogorsko-turskom ratu, kada je zarobljen i komandant turske vojske Selim-paša. Umro je u Riđanima 1907. godine.
ko.je.ko.230 balinda,
DRAGOMIR ANDONOVIĆ inženjer Rođen je 1. septembra 1879. godine u Beogradu. Studirao je u Beogradu, Ganu, Potsdamu i Jeni. Profesor Univerziteta u Beogradu, pedagog, zaslužan za uvođenje srpske terminologije u geodeziji i uređenje srpskog katastra. Napisao je veći broj stručnih dela: Zakon o katastru, Grafičko integrovanje i dr. Preveo je više dela iz struke. Umro je u Sjedinjenim Američkim Državama 18. septembra 1951. godine.
ko.je.ko.231 balinda,
VASA čIVKOVIĆ pesnik Rođen 31. januara 1819. godine u Pančevu. Studirao je prava u Pešti i Požunu, a bogosloviju u Vršcu. Profesor, pravnik, pesnik i prevodilac. Sveštenik. Učestvuje u revoluciji 1848, boreći se za srpska narodna prava u Vojvodini. Biran je više puta za narodnog poslanika, učestvuje u radu Karlovačkog sabora (1848). Pisao je rodoljubive lirske pesme, od kojih su i danas poznate "Rado ide Srbin u vojnike", "Oro klikće sa visine" i dr. Njegove pesme su veoma rado komponovane i pevane ("Ti plaviš, zoro krasna", "Odbi se biser-grana", itd.). Umro je u Pančevu 25. juna 1891. godine.
ko.je.ko.232 balinda,
RADOSLAV GRUJIĆ istoričar Rođen je 17. juna 1878. godine u Zemunu. Studirao je prava u Beču i filozofiju u Zagrebu. Profesor istorije Srpske crkve na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, jedan od osnivača Muzeja Južne Srbije. Prikupljao je građu za kulturnu, društvenu i političku prošlost Srba u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. žlan Srpske akademije nauka. Objavio je više studija iz prošlosti srpskih škola i crkve, o položaju seljaka u srednjovekovnoj Srbiji, o položaju Srba u Austriji i Ugarskoj posle Velike seobe i dr. Umro je u Hvaru 25. maja 1955. godine.
ko.je.ko.233 balinda,
RISTO JOVIžIĆ STOJANžEVIĆ vojvoda Rođen je 24. decembra 1814. godine u Brvniku (Bosna). Jedan od organizatora i junaka Bosanskog (1862) i Hercegovačkog ustanka (1876). Umro je u Slavonskom Šamcu 22. februara 1883. godine.
ko.je.ko.234 balinda,
TODOR MANOJLOVIĆ književnik Rođen je 17. februara 1883. godine u Velikom Bečkereku (danas Zrenjanin). Posle gimnazije, odlazi na studije prava u Pešti, a završava istoriju umetnosti u Bazelu. Prvi kritički tekst objavio je o Saputnicima Isidore Sekulić. Pisao je pesme, eseje, drame, književne, pozorišne i likovne kritike, a bavio se i prevodilaštvom. U Prvom svetskom ratu priključio se kao dobrovoljac srpskoj vojsci na Krfu. Jedan je od glavnih teoretičara novih strujanja u umetnosti, o čemu svedoči i šezdeset godina posle nastanka objavljena njegova studija Osnove i razvoj moderne poezije (1986). Glavna dela njegova su: pesme Ritmovi, drame Centrifugalni igrač i Opčinjeni kralj, te studija Ogledi iz književnosti i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata živeo je u Zrenjaninu do smrti, 27. maja 1968. godine.
ko.je.ko.235 balinda,
BOGOLJUB PETRANOVIĆ jeromonah Rođen je 1830. godine u Drnišu. Zamonašio se posle svršetka zadarske Bogoslovije pod imenom Teofil. Radio je kao učitelj u Dalmaciji i Boki Kotorskoj, bio je upravnik "srpske realke" u Sarajevu i sa grupom mladih Bosanaca radio ne oživotvorenju Ujedinjene omladine srpske. Sakupio je srpske narodne pesme i objavio ih u dve knjige. Bio je glavni poverenik Ilije Garašanina za Bosnu. Posle sukoba sa turskim vlastima povukao se u Drniš, a umro je u bolnici u Šibeniku, avgusta 1887. godine.
ko.je.ko.236 balinda,
STANOJE SIMIĆ diplomata Rođen je 16. jula 1893. godine u Beogradu. Završio je prava u Beogradu. Ambasador Jugoslavije u SAD i SSSR, član savezne vlade. Učestvovao u osnivanju Ujedinjenih nacija u San Francisku. žlan delegacije Jugoslavije na Konferenciji mira u Parizu, poslanik Savezne narodne skupštine i delegat Jugoslavije na zasedanjima Ujedinjenih nacija. Umro je u Beogradu 1970. godine.
ko.je.ko.237 balinda,
TEODOR KRAžUN slikar Rođen je četrdesetih godina XVIII veka u Sremu. Slikarstvo je učio kod domaćih učitelja i u Akademiji u Beču. Jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog baroka. Slikao je portrete i ikonostase, a najpoznatiji su u Sabornoj crkvi u Sremskim Karlovcima, u Neštinu, Laćarku, Somboru i dr. Na njegovim radovima oseća se prisustvo starovizantijskog i zapadnog stila, dao je dobra kompoziciona rešenja i sočan kolorit. Umro je u Sremskim Karlovcima 10. aprila 1781. godine.
ko.je.ko.238 balinda,
JOVAN ANDREJEVIĆ lekar Rođen je 6. oktobra 1833. godine u Novom Sadu. Poznat je i pod imenom Joles. Studirao je medicinu u Pešti, Pragu i Beču, aktivan u Ujedinjenoj omladini srpskoj. Veliki srpski patriota koji se borio za narodna prava srpskog naroda i samostalnu srpsku Vojvodinu. Kao lekar bavio se naučnim radom iz struke, književnošću i prevodilaštvom. Sa Lazom Kostićem preveo je Šekspirovog Kralja Ričarda. Umro je u Novom Sadu 9. jula 1864. godine.
ko.je.ko.239 balinda,
SAVA GRUJIĆ general Rođen je 25. novembra 1840. godine u Kolarima (kod Smedereva). Vojne nauke studirao je u Pruskoj i Rusiji, a po svršetku Mihajlovske artiljerijske akademije stupio je u rusku vojsku. Kada se vratio u Srbiju (1870) imenovan je za načelnika Artiljerijske uprave. U Srpsko-turskom ratu (1876-1878) bio je načelnik artiljerije, a za generala je proizveden tek 1888. Postavljen je za generalnog konzula u Sofiji, a zatim je poslanik u Atini, Petrogradu i Carigradu. Bio je više puta ministar i predsednik vlade Srbije (1889-1891, 1893-1894, 1903-1904, 1906), te predsednik Državnog saveta (1906-1910). Napisao je više zapaženih vojnih dela, bio je počasni član Srpske kraljevske akademije. Umro je u Beogradu 21. oktobra 1913. godine.
ko.je.ko.240 balinda,
VUžO čIKIĆ kapetan Rođen je u Mavrovu (Makedonija). U Srbiju dolazi 1805. godine. Primljen je u srpsku vojsku kao kapetan austrijske vojske. Izgradio je najveće i najsnažnije srpsko utvrđenje Deligrad. Karađorđe ga postavlja za komandanta Deligrada. Istakao se naročito 1807. kada je odbio napad velike turske vojske pod niškim Ali-pašom. Tom prilikom bio je teško ranjen i prenet u manastir Sv. Roman, gde je umro na drugi dan Uskrsa 1807. godine.
ko.je.ko.241 balinda,
MLADEN STOJANOVIĆ lekar Rođen je 1896. godine u Prijedoru. Stupio je u dobrovoljački odred za borbu protiv turskih i austrougarskih porobljivača, a posle sarajevskog atentata (1914) uhapšen je i osuđen na šesnaest godina robije, ali je kasnije amnestiran. Medicinu je završio posle Prvog svetskog rata i bio lekar u svom rodnom mestu. Pristupa radničkom pokretu, a pred rat postaje član KPJ. Za vreme rata je uhapšen, ali uspeva da pobegne iz ustaškog zatvora i da se prebaci na Kozaru, gde organizuje narodni ustanak. Komandant je Kozaračkog odreda, a zatim načelnik Operativnog štaba za Bosansku Krajinu. Proglašen je za narodnog heroja. Mučki je ubijen kada je teško ranjen pao u ruke domaćih protivnika u Jošavki 1. aprila 1942. godine.
ko.je.ko.242 balinda,
ĐOKA ANĐELKOVIĆ profesor Rođen je 1853. godine. Direktor i profesor Realke u Beogradu. Jedan od tvoraca ekonomskog programa Radikalne stranke, narodni poslanik. Pisac više popularnih, stručnih članaka i političkih tekstova. Sarađivao je često u Nastavniku, a među značajnija njegova dela spadaju Pisma o narodnom prosvećivanju i Jedan pogled na prošli vek. Umro je u Beogradu 1906. godine.
ko.je.ko.243 balinda,
JOVAN GRžIĆ književnik Rođen je 7. oktobra 1855. godine u Vukovaru. Studirao je prava u Gracu, radio kao profesor gimnazije i bio urednik Stražilova. Pisao je drame, pripovetke, putopise, književne i pozorišne kritike, a bavio se i leksikografijom. Pored pet knjiga Portreta s pisama, drame Odmetnik i Istorije srpske književnosti, napisao je i više školskih udžbenika i rečnika, a prevodio je sa nemačkog i francuskog. Umro je u Novom Sadu 5. februara 1941. godine.
ko.je.ko.244 balinda,
SINIŠA STANKOVIĆ biolog Rođen je 26. marta 1892. godine u Zaječaru. Studirao je biologiju u Beogradu, a doktorirao je u Grenoblu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, Masarikove akademije u Pragu, Akademije u Nansiju i dr. Direktor Biološkog instituta u Beogradu, predsednik Saveta akademija nauka SFRJ. Za vreme Drugog svetskog rata bio je u logoru na Banjici. Posle oslobođenja je član Glavnog NO odbora SR Srbije, predsednik Narodnooslobodilačkog fronta Beograda, ASNOS-a i prezidijuma Narodne skupštine Srbije. Dao je više zapaženih naučnih radova, naročito o živim bićima u jezerima. žuven je u svetu zbog dugogodišnjeg proučavanja živog sveta u Ohridskom jezeru. Poznata su mu dela: čivotni prostor, Ohridsko jezero i njegov živi svet, kao i univerzitetski udžbenici: Uporedna anatomija kičmenjaka, Ekologija itd. Umro je u Beogradu 24. februara 1974. godine.
ko.je.ko.245 balinda,
STEVAN ZDRAVKOVIĆ general Rođen je 16. aprila 1835. godine u čivici (kod Požarevca). Posle Artiljerijske škole u Beogradu, studirao je u Parizu. Profesor i upravnik na Vojnoj akademiji, više puta ministar građevina (1875-1876, 1880, 1894-1895). Komandant krajinske i crnorečke vojske u oslobodilačkim ratovima 1876-1878. Pisao je i stručne članke, a značajna je njegova Osnovna mehanika. Umro je u Beogradu 4. avgusta 1900. godine.
ko.je.ko.246 balinda,
MIHAJLO MARKOVIĆ lekar Rođen je 1847. godine u Kragujevcu. Studirao je tehniku na Velikoj školi u Beogradu, a završio medicinu u Beču. U Srpsko-turskom ratu (1876) učestvuje kao vojni lekar. Bio je upravnik Vojne bolnice u Nišu i načelnik sanitetskog odeljenja Ministarstva vojske. Organizator saniteta srpske vojske, osnivač Pasterovog zavoda u Nišu. Umro je u Beogradu 1911. godine.
ko.je.ko.247 balinda,
MILOJE PETROVIĆ TRNAVAC vojvoda Rođen je oko 1770. godine u Trnavi (Šumadija). Učestovao je u više bojeva, a naročito se istakao pri napadu i oslobođenju Beograda (1806-1807), predvodeći tzv. bećare, kada je i unapređen za vojvodu. Karađorđe ga postavlja za glavnog komandanta jugoistočne vojske (1809), iako je bilo znatno zaslužnijih i iskusnijih starešina, što je stvorilo razdor u srpskoj vojsci. Zbog toga što nije pritekao u pomoć Sinđeliću i Resavcima na žegru kod Kamenice, izgubio je položaj. A kada je ubijen vojvoda Marko Katić, beži u Austriju, jer je pala sumnja da je on inicijator ubistva. Karađorđe ga dobija od Austrijanaca, u zamenu za njihova dva hajduka, i osuđuje na smrt. Streljan je u Šapcu 1810. godine.