CIVIL.2

01 Oct 1992 - 13 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - religija

religija.415 alenin, -> #413, ndragan
|:O Uostalom, ni Ji Ding nigde ne obecava nista cvrsto - jedino |:O ti savetuje sta da radis da bi ostao posten i cist pred |:O sobom. Sta ce ti se pri tom fizicki desiti, nebitno je. Hteo bih samo da iznesem svoja iskustva sa Ji Djingom , naravno, to nema veze sa onim sto vas dvojica raspravljate ali mozda ce biti interesantno za manje obavestene o istoj knjizi - > Ji Djing cvrsto obecava tendenciju dogadjanja (provereno u praksi) a ne pojedinacni dogadjaj , da malko pojednostavim..ne u smislu da li cu otici na put, vec sta s tim putem ili poslom mogu da postignem i kako da se postavim da dogadjaj koji sledi primim na najbolji nacin, a na put cu otici sigurno ako sednem u voz. Tendencija , sta ce se desiti kao reakcija na moju akciju , ako covek zna da tumaci tekstove i ako ne zeli da iz njih izvlaci ono sto mu se svidja, nije samo tendencija vec definitivni razvoj dogadjaja. Jako bih voleo , kada bi jos neko izneo svoja iskustva na istu temu :) Pozdrav .
religija.416 andrejl, -> #383, tigor
>│ Covek po prirodi komplikuje zivot ne bi li iz svega toga >│ proizaslo nesto ko- risno po njega. Izuzmes li to - nema >│ coveka! ?!? žovek stalno želi sebi da olakša, a umesto toga iskomplikuje stvari jer je to rezultat brojnih predrasuda i njegove slabosti da prizna da je bio u zabludi i sl. bye, andrejl
religija.417 andrejl, -> #385, sifist
>│ Pa jednostavno ukoliko usmeris svoje misli na resenje >│ problema koji te muci i nedozvoljavas duhu da luta i >│ optercuje se sporednim i nepotrebnim glupostima postigao >│ si cilj. To je to zar ne? To nije toliko bitno koliko je važna nepristrasnost u rasuđivanju i gledanje bez prelamanja kroz standardne civilizacijske forme. bye, andrejl
religija.418 andrejl, -> #398, solomus
>│ Um ne treba nikako obuzdavati i zatvarati.On nam je dat >│ jer su njegove sposobnosti beskonačne baš kao univerzum u >│ kome živimo.Ograde koje mu Ne treba posmatrati um kao nešto što nam je dato. Ko nam ga je dao? Mi ga imamo onako kao što ga neki nemaju. >│ Nikako ne možemo da shvatimo da su naše misli >│ savršene.Zato stvaramo iluziju da ćemo uništavanjem >│ sopstva rešiti probleme.Vekovima tražimo boga i tumačimo Uh, osvrni se oko sebe i počuj "savršene" misli koje izgovaraju mnogi. Recimo da je to škart. Ali, da li si siguran da tvoje misli nekom ne zvuče tako jadno? >│ Zašto toliko očajnički želimo da uništimo unutrašnje Ja i >│ sopstveni ego? Da li je to neophodno?Zašto ne mislimo na >│ posledice onoga što će se posle toga desiti? Ne treba ga uništavati, ali ego ne znači i savršenost. bye, andrejl
religija.419 andrejl, -> #401, andrejl
>│ ajne energije koje poseduju. Zato je potrebno pokazati >│ ljudima put ka pravoj istini i osloboditi ih zabluda u >│ kojima sada zivimo. Moramo svi da shvatimo da najveca >│ snaga i energija upravo u nama samima ida tu snagu treba >│ osloboditi. Naravno nasi ciljevi uvek trebaju biti >│ krajnje posteni cisti nase snage treba da koristimo u >│ dobronamerne svrhe da pomazemo drugima da zracimo tom >│ svetloscu sto je u nama. Ta svetlost oslikava nasu dusu i >│ ona je jaka onoliko koliko je velika nasa dusa i koliko >│ smo mi spremnida da pruzimo ljubavi svemu sto nas Ne uplićući se trenutno u neke tvoje metode, postavljam pitanje zašto bi to činili i kome? Kažeš "pokazati ljudima put". Kojim ljudima? Oni kojima ti želiš pokazati put ne vide od očiju, a ovi drugi ga već znaju (neki svoj put i na svoj način, prilično uopšteno). Te energije o kojoj ti govoriš nema ni jednog džula :) u onome što se najčešće sreće na ulici pod nazivom homo sapiens. Vrlo mali procenat je svestan sebe, a njemu nije potrebna pomoć, bar ne u tolikoj meri da neko pokazuje put. Bitnije je ostvarivanje kontakta. Svi ti pozivi na "put ka jedinoj" istini su bespotrebni, i najčešće smešni. bye, andrejl
religija.420 veca, -> #405, solomus
>> ostavili reči da zbunjuju same sebe a Istinu tražili svojim srcima >> (?) I kakve veze ima prosvećenost sa tim?
religija.421 veca, -> #401, andrejl
>> ajne energije koje poseduju. Zato je potrebno pokazati ljudima put >> ka pravoj istini i osloboditi ih zabluda u kojima sada zivimo. A koja je to 'prava' istina?
religija.422 ladislavs, -> #411, solomus
> Ehej, ovde je neka debela zabuna. > Message 2.398 je made by cobra a jok by ja (?). :) > moj reply je 2.406 na 2.398 a u tvom reply-u piše da sam > ja autor 2.398 što ja nisam. žak šta manje, tvoj stav je > sličan mom stavu o temi ;) Tu-ru-ru-ru, you're entering to twilightzone ;). Ovo je zaista vrlo čudno. Ja sam odgovarao na poruku 2.398 by Cobra, a Tvoju poruku još nisam ni skinuo. žak štaviše kod mene u SOR-u je i Tvoj odgovor na Cobrinu poruku označen, zamisli - kao na Tvoju poruku 2.398 ;). Dakle po mom SOR-u i Ti i ja smo odgovarali Tebi, a ne Cobri. Pošto bi Sezam signalizirao da sam ja pogrešio, proizlazi da je Sezam nešto zabrljao. Da li se ovo već događalo? ciLa. PS: Evo vidim da je u religiji nastupio haos i bezzakonje ;) Više se ne zna ko pije a ko plaća ;).
religija.423 cobra, -> #409, ladislavs
> O kako duboko nisi u pravu. Ovo bi trebalo da znači da su misli > SVIH ljudi savršene, a to je daleko od istine koliko i sve laži > kroz koje prolazimo ovih dana (meseci, godina ... ) Misli JESU savršene.Mi odabiramo misli i sprovodimo ih u ubeđenja,ubeđenja koja oslikavaju naš život i daju tok življenja.Za neke ljude,ta ubeđenja mogu biti negativna i nepodesna,a za druge odgovarajuća i normalna.Svi ljudi su različiti,i da li će neko uverenje i ideal biti oni PRAVI,zavisi isključivo od ljudi.Međutim,tokom vremena,ljudi se menjaju,i sistem vrednosti i ubeđenja se takođe menja.Ali misli svo to vreme ostaju da budu kakve jesu, nesputane,slobodne i SAVRŠENE.Niko to ne može izmeniti. Ono što je i najveći zločinac posmislio,to smo pomislili nekad i mi, dakle misao je prisutna,kod njega,kao i kod nas.Misli su jedinstvene.Međutim, zavisi samo od čoveka da li će to prihvatiti kao ubeđenje i sam to uraditi. Mi sami krojimo ovu realnost,i suviše se zamaramo i zavaravamo optužujući druge za naše greške.Ako neko veruje da je novac-zlo,tada će celog života biti siromašan,sve dok ne promeni sistem uverenja.Onaj ko veruje da će se obogatiti,on će stvarno to i uspeti.Ne treba da čekamo da nam drugi reše naše probleme,već da shvatimo da ih jedino mi možemo rešiti promenom sebe, i onog dela sopstva koji nam ne odgovara.
religija.424 andrejl, -> #411, solomus
>│ Message 2.398 je made by cobra a jok by ja (?). :) >│ Ja sam samo citirao cobra-u i prokomentarisao citat alž >│ te je možda zbunio moj idiotski izbor quote karaktera :). Hm, nešto je počelo da divlja :) Možda se bog naljutio što balavimo u njegovoj temi ;))) Ispalo je da ja sam sebi šaljem replyove! bye, andrejl
religija.425 andrejl, -> #410, max.headroom
>│ (Lično mislim da je "mudrac" koji razmišlja 10 godina, >│ ukočen, i sa prstom na čelu, promašen slučaj. Biće da >│ tip ne zna da iskoristi "beskrajnu duhovnu >│ energiju". Svakako me ne privlači ni neka Svakako. Nešto smisliti ne vredi ništa ako si za to potrošio pola života. Pusti sebe da sam od sebe radiš :) bye, andrejl
religija.426 andrejl, -> #414, alenin
>│ Kinezi kazu .."Srce pustinjaka je mirno jezero ciju >│ povrsinu ne mogu da pokrenu vetrovi okolnosti." Retko ko >│ od nas uspeva da ga dostigne >│ Takvi ljudi savrseno dobro znaju da iskoriste svoju >│ duhovnu energiju ali ne u funkciji kapitalisticko >│ eksploatatorskih zapadnoevropskih odnosa i kulture, >│ oni je koriste za sebe. Takvi ljudi kada se "osame" smatraju da su SAMI. Smatraju da slobodno razmišljaju bez ikakvih uticaja. Ali to je potpuno pogrešno. Oni su vezani, oni su sami sebe obavezali i opteretili time što su se "osamili". Samoća je njihov teg koji ih drži vezanim, a ne slobodnim što oni žele da postignu. Kao što je komunista vezanza ideologiju, ili vernik za boga, te ga to upućuje na određen način razmišljanja, tako pustinjaka vezuje ta njegova "samoća". Preporučio bih ti knjigu "Jedina Revolucija", Džidu Krišnamurti u izdanju Moderne. bye, andrejl
religija.427 veca, -> #422, ladislavs
>> PS: Evo vidim da je u religiji nastupio haos i bezzakonje ;) >> Više se ne zna ko pije a ko plaća ;). Ne raduj se preterano, čekaj dok ti stigne račun :) Milan sve posmatra :)
religija.428 veca, -> #413, ndragan
>> prevodi. Više bi odgovarao prevod 'tako vam i treba'. Šta si tražio, to si dobio, u slobdnijem prevodu :) >> što izmiče skoro svima u ovoj jebenoj zemlji. A to, da li će >> inflacija za ovu godinu da se piše sa 6 ili 7 nula, nimalo ne >> zavisi od moje iskrenosti i verovanja, a od nje (inflacije) zavisi >> da li ću postići neke stvari. Ovo me podseća (s obzirom da nije tako davno bilo Bogojavljanje) kad kažu da u ponoć poželiš nešto lepo i to će ti se ispuniti. Ali... (u- vek postoji jedno ali) ne semš biti gramziv, poželeti, recimo džak zlata etc. Zašto? Zato što ti se ništa neće ispuniti, a ako poželiš nešto obično, svakodnevno, to bi ti se verovatno ispunilo i bez toga da u ponoć, na Bogojavljanje, otvoriš prozor i poželiš nešto. Stvar je dakle, ipak i opet u mirenju sa sudbinom, predavanju veri, življe- nju u nadi, bez ikakvih opipljivih rezultata. Ne kažem da je loše ako neko veruje u ovo ili ono, u Boga, Alaha etc. to je stvar ličnog izbo- ra i ubeđenja, ja sam pre svega realista, i sve što se događa prvo po- kušavam da objasnim sa stanovišta realnog života (kauzaliteta), pa tek onda eventulano, poželim i malo misterije. Od nekog višeg bića, Boga, mogu da očekujem da me zaštiti bolesti, i svega onog što prevazilazi moje mogućnosti, za ostalo se uzdam u se i eventualno, u svoje prija- telje.
religija.429 veca, -> #414, alenin
>> je materijalna egzistencija coveka.Stvari koje tako ljubomorno >> cuvamo izgubicemo posle smrti...cemu ih tako ljubomorno cuvati ( >> ovo ne znaci da se treba nehajno ponasati , vec samo da se treba >> odnositi prema tome bez prevelikog emotivnog unosenja). Duhovni >> mir ima samo prednosti Materijane stvari, pored duhovnih, su takođe deo nas. Nekog ispunja- vaju više, nekog manje, ali s ozbzirom da ne znam šta će biti posle moje smrti, želim da uživam sada, dok mogu, dok znam šta da radim i kako da upotrebim ono što imam.
religija.430 alenin, -> #426, andrejl
|:O Smatraju da slobodno razmisljaju bez ikakvih uticaja. Ali to |:O je potpuno pogresno. Oni su vezani, oni su sami sebe |:O obavezali i opteretili time sto su se "osamili". Samoca je |:O njihov teg koji ih drzi vezanim, a ne slobodnim sto oni zele |:O da postignu. Zasto mislis da im je usamljenost teret ? Postoji termin - pun unutrasnji zivot - , ako su dostigli , da ne kazem takav nivo svesti , a ono bar takvo stanje svesti da su savrseno zadovoljni onim sta rade i da ne zele da menjaju takav svoj zivot, zasto bi im to bilo opterecenje ? U ostalom niko ih ne vezuje za usamljene stene i tome slicno . I da li je opterecenje tebi kad radis ono sto te ispunjava ? Ali u svemu tome ima i dubljih stvari , zato kazem , da bi covek mogao bar malo da ih razume ,mora poznavati i osmostruki sistem joga kod svih istocnih religija/filozofija (sto neko rece filozofija bez religije je prazno trucanje a religija bez filozofije fanatizam ) i sta se njima hoce postici i sta se postize. Pozdrav :)
religija.431 milan, -> #389, balinda
> Šta je uzrok ove koncepcijske razlike, nije baš tako lako reći. Pada mi na > pamet (meni uvek samo to pada na pamet) :) razlika u odnosu na > individualni i kolektivni pogled na stvari, zapravo "stari" sukob Istoka, > u kome dominira snaga broja na račun vrednosti činilaca koju redovno prati > i svemoć Monarha, i Zapada koji se još nije (sasvim!) odrekao ideala koje > je pronašla Antika. Zato se pod zasvedenim kupolama, pred očima >* Pantokratora, ima sakupljati i "čuvati" ravnopravni* i tek u broju > značajni potencijal. Zasvedena kupola treba da asocira na nebo koje je nad > nama u zaštitničkoj funkciju, ukoliko smo mu religiozno pokorni. U ovakvim > crkvama pre svega se želi podstaći osećanje individualne beznačajnosti i > nemoći prema Svevišnjem, a tek potom pronalaženje religioznosti u sebi. > Evropa je pronašla drugi recept. Sada sam tek primetio ovaj zanimljiv "pasaž" u našoj - inače, za širi publikum nezanimljivoj - raspravi o "Hramu";)). Ovo je dosta neobično gledanje na distinkciju između Pravoslavlja i Zapada. Ja imam jednu sasvim drukčiju sliku ovih razlika u glavi. 'Ajd malo da je suprotstavim tvojoj, kol'ko da naši "neprijatelji" stalno ne prebacuju da jedan drugom odobravamo. ;) A, možda nekom bude i zanimljivo. Kao osnovno, ja na "jednu stranu" stavljam Pravoslavlje i Katoličanstvo, a na "drugu" Protestantizam. Prve dve konfesije su, kako se to obično kaže, episkopalne. Po njima Crkva je od Isusa Hrista koji je na apostole preneo zadatak stvaranja iste ("Simone bićeš kamen (lat., grč. petrus) Crkve" - otuda je Simon i postao Sv. Petar). Sa apostola je prešlo na arhijereje, sa arhijereja na sveštenike, sa sveštenika na đakone i, konačno, sa đakona na pastvu. Obe konfesije su nastale iz pretpostavke da je osnov Crkve trojstvo - Sancta, Catholica et Apostolica (Sveta, Saborna i Apostolska). Dakle jaka piramidalna hijerarhija Crkve je ono što je (pred)uslov postojanja i Katoličke i Pravoslavne crkve. Uostalom, tu ni među istoričarima nema spora, nema nikakve sumnje da su se one održale dve hiljade godina upravo zahvaljujući moćnoj organizaciji. Druga je, naravno, stvar što je Katolička crkva zahvaljujući snu o obnovi Svetog Rimskog carstva održala samo jednu ovakvu piramidu, dok su pravoslavne crkve napravile gomilu "pitine dece", iz istorijski već nadaleko poznatih razloga. Što se Protestantizma tiče, on je već "nešto sasvim drugo". Osnovna pobuna je, naravno, izbila zbog Papstva. U suštini, udarala je na Crkvu kao zemaljsku organizaciju. Luter, a Kalvin još žešće, kaže: "Ne priznajemo Papu, ni biskupe, eventualno su dopustivi sveštenici, ali samo kao pastori (pastiri) lokalne pastve da joj se nađu i pomognu. Komunikacija između Boga i čoveka je neposredna. Ukidamo sve posrednike!". "Ideološki" gledano, protestanti su se približili čuvenoj gnostičkoj šizmi sa kraja drugog i početka trećeg veka n.e., ali to je manje bitno. Bitno je da su oni krenuli u dokidanje posrednika, pa, via faci, i same Crkve. Niko nije spasen ako se drži načela koje mu Crkva propiše. Bog je čoveka stvorio slobodnim i on tokom celog života radi na svom spasenju. Veber misli da je ovaj pristup i stvorio savremeni kapitalizam ali to je druga priča. Ukratko, držim da je Pravoslavna crkva isto što i Katolička ali nešto malo manje uspešna! Pl poz M
religija.432 andrejl, -> #421, veca
>│ A koja je to 'prava' istina? Kheh, pa baš se o tome radi. Neko grune pitanje kaže da vodi ka odgovoru i očekuje da ga slede. Bez veze :) bye, andrejl
religija.433 andrejl, -> #423, cobra
>│ Misli JESU savršene.Mi odabiramo misli i sprovodimo ih u >│ ubeđenja,ubeđenja koja oslikavaju naš život i daju tok >│ življenja.Za neke ljude,ta ubeđenja Misli NISU savršene jer mi njih prelamamo kroz naš pogled na svet koji je iskvaren i podložan velikim predubeđenjima (neka utisnuta u pojednica, a neka u celo društvo). Dakle, naša misao nije čista (u smislu ispravna) jer je gradimo na na lošoj bazi ;) bye, andrejl
religija.434 balinda, -> #431, milan
>> Ovo je dosta neobično gledanje na distinkciju između >> Pravoslavlja i Zapada. >> Ja imam jednu sasvim drukčiju sliku ovih razlika u glavi. >> 'Ajd malo da je suprotstavim tvojoj, kol'ko da naši >> "neprijatelji" stalno ne prebacuju da jedan drugom odobravamo. ;) Slažem se, divna prilika! :) Doduše, dužan se malo razjašnjenje posle koga, slutim, razlika i neće biti tako velika. (?) ;( >> Kao osnovno, ja na "jednu stranu" stavljam Pravoslavlje >> i Katoličanstvo, a na "drugu" Protestantizam. >> Ukratko, držim da je Pravoslavna crkva isto što i Katolička >> ali nešto malo manje uspešna! U pogledu stanovišta da li Sveto pismo jedino merodavno za "pravog vernika", zaista stoji da se ove dve moćne organizacije nalaze nasuprot protestantima, kelvinistima, cvinglijima (Zwingli),.... (Mada je Cvingli istovremeno i antikatoličanski i antiluterovski nastrojen). Ja sam želeo na nešto drugo da ukažem, ali, zanimljivosti diskusije, možemo i o ovome što će, pretpostavljam, više zainteresovati poštovani publikum. Mada se o ovome na Sezamu već razgovaralo, makar zbog novopridošlih, ne smeta da se ponešto i ponovi. (?) Na očigledno paradoksalno pitanje: "Kako Bog, koji je milostiv, može istovremeno biti i pravičan?" (kad iz milosti prašta i onima koji to nisu zaslužili), Luter (Martin Luther) "otkriva milosrđe Božje" i s tim otkrićem, može se reći, počinje protestantska reformacija. U tom smislu zaista se protestantska pobuna može nazvati pobunom vernika protiv organizacije. (Danas bismo mogli reći, informbirovci protiv KPJ.) :))) Ključni događaj se dogodio 31. oktobra 1517. godine kada je Martin Luter prikovao svojih devedeset pet teza protiv oproštajnica na vrata crkve zamka u Vitenbergu. Lutera nije toliko razgnevilo što dominikanac Tecel (Tetzel) "mlati pare", nego što vernicima obećava ono što on ne može da im obeća: stav Boga prema njima. (!!!) I ako nije želeo sukob sa crkvom Martin Luter je bio prinuđen da ide do kraja branivši načelo da crkva ima samo jednog poglavara, samog Hrista a ne papu. Time potresa sâm Rim i autoritet pape Leona X. Neviđeni sukobi, surova razračunavanja i žestoki ratovi, decenijama su potresali Evropu. Kako to obično biva, mada je pobuna bila dosta uspešna, (možda i baš zato!?) opasnost je došla iznutra. Rascep unutar pokreta ohrabrio je katoličanstvo pa je na Tridentskom saboru (koji je se prekidima trajao gotovo 20 godina) došlo da izvesnog približavanja katoličke i pravoslavne crkve pred (zajedničkom?) opasnošću od protestantizma, u smislu navale nekakve vrste "laicizma" i/ili liberalizma koji je ozbiljno ugrozio obe *organizacije*. Ukratko, pretilo je da sveštenstvo ostane bez posla. :) Sabor je počeo 13. decembra 1545. i može se, bez previše dileme, nazvati najvažnijim saborom katoličke crkve. Pod predsedništvom tri papska legata, odlučeno je da se glasa pojedinačno a ne po nacijama. Tridenski sabor je radio uporedo na definisanju katoličkih dogmi i na reformi crkve. Odlučeno je da apostolske tradicije moraju biti isto tako poštovane kao i Sveto pismo. Sve tri grupe hrišćana: pravoslavni, katolici i protestanti, se ne pozivaju neposredno na Sveto pismo, nego na njegovo tumačenje, pa se crkve i razlikuju po "tradiciji", a ne po Svetom pismu. Dogme po kojima se crkve i razmimoilaze, i zbog kojih su i nastali rascepi tokom istorije hrišćanstva, su upravo tradicije i predanja. Tridenski sabor je u prvom redu imao da brani tradiciju, jer je reformacija upravo nju napala i istakla načelo da za hrišćanina ona nije obavezna, nego samo Sveto pismo. Priznati samo Sveto pismo i dati protestantima za pravo - značilo bi odmah raspustiti crkvu. 26. januara 1564. odluke katoličkog sabora u Tridentu potvrđene su papskom bulom Benedictus Deus. Ovom saboru se može zameriti da nije dao dovoljno jasnu definiciju crkve, da nije našao dovoljno mesta za laike, da nije započeo dijalog sa protestantima, jedva je dotakao pitanje zloupotreba papske administracije. Tridenski sabor ušao je u istoriju po praksi odbrane crkvenih dogmi pomoću popisa knjiga koje su katolicima zabranjene za čitanje (Index librorum prohibitorum). Monopol na istinu i danas obuhvata neku štampu, časopise, publikacije, filmove, pozorišne predstave itd. Prvi tridentski indeks donet je zbog toga što su protestanti koristili tek otkrivenu štampu za širenje svojih ideja. Eto, tu se slažemo. :))) Međutim, moje, sada vidim nedovoljno uspešno, :( traženje razlika između pravoslavlja i katoličanstva više je bilo u nameri otkrivanja načina i prilagođavanja različitim mentalitetima ljudi od kojih žive. Po nekakvoj profesionalnoj deformaciji, učinilo mi su se takve razlike urezale i u arhitekturu. Otuda moja rečenica da se pravoslavna crkva više okrenula svodnim konstrukcijama koje više "leže" spuštanju neba na zemlju a ne podizanju pojedinca ka nebu. U tome sam tražio razliku oko koje smo se sporečkali. Mišljenja sam, i dalje, da se "ovde" oduvek više išlo na mase a manje na individualno što je posledica onog "sukoba" istočnjačkog i zapadnjačkog gledanja na stvarnost. (?) U tome sam tražio razlike u pristupu dve, slažem se, sestre bliznjakinje u nastojanju da se podjarmi i sputa pojedinac oduzimanjem prava koje ne ume da sačuva, ne bi li mu se ta prava, kasnije, prodavala. Otprilike onako, kako to svi mi radimo sa svojom decom, smatrajući prirodnim da prava koja ona još uvek ne mogu da osvoje, prisvojimo prirodnim pravom jačega. Razlika je, na žalost, u tome što naši roditeljski motivi redovno imaju najbolju nameru, za razliku od organizacije koja živi upravo od oduzimanja prava neprofilisane individualnosti radi profesije. Ovde nije nužno govoriti o religiji kao takvoj, svaka ideologija na ovome se bazira. Pošto ću, ovoga puta, dužinom poruke sasvim dati za pravo izvesnim mišljenjima, ;) naglo prekidam sa tvrdnjom da nam sve vrste pijanstva, počev od ideološkog preko religiznog, pa sve do alkoholnog i ljubavnog, oduzimaju individualnu kontrolu i vraćaju u doba kada smo mogli biti i sasvim neodgovorni što, najčešće, i nije tako neudobno stanovište. Na ovakvoj težnji povratka u pravcu uterusa i bezbednosti, zasniva se najveći deo manipulacije masama, kojoj se razvoj čoveka, kao individue, ni izdalaka još ne može suprostaviti. :(
religija.435 max.headroom, -> #414, alenin
> Takvi ljudi savrseno dobro znaju da iskoriste svoju duhovnu energiju ali > ne u funkciji kapitalisticko eksploatatorskih zapadnoevropskih odnosa i > kulture, oni je koriste za sebe. :) Eh, kapitalističkih, eksploatatorskih... Jednostavnije bi ti bilo da si rekao "materijalističkih". Međutim, jedna stvar - ljudska zajednica može da napreduje samo ako se pojedinci međusobno pomažu, a ne kao što danas postoji tendencija: usavršavaj se, samo za sebe. Usavršavaj se za sebe, ali, pošto se "usavršiš", pokušaj da pomogneš i drugima. Zato mi je istočnjačka individualistička praksa (mudrac sa prstom na čelu) blago rečeno tupava. > U ostalom Lao Ce rece: >"Oni koji znaju ne govore, > a pricalice ne znaju nista." Zato društvo i stagnira (nazaduje).
religija.436 tigor, -> #416, andrejl
>> >> Covek po prirodi komplikuje zivot ne bi li iz svega toga >> >> proizaslo nesto ko- risno po njega. Izuzmes li to - nema >> >> coveka! >> ?!? Covek stalno zeli sebi da olaksa, a umesto toga >> iskomplikuje stvari jer je to rezultat brojnih predrasuda i >> njegove slabosti da prizna da je bio u zabludi i sl. Upravo! Uzgred, moju poruku shvati kao ZIP fajl. :)
religija.437 tigor, -> #431, milan
Buduci da se u datoj poruci jasno vidi kako uvaženi autor teksta "zna" ko- me replicira, ostaje mi samo da dodam da se replika 2.431 ne odnosi na mene, kako to već stoji u zaglavlju, vec na gospodina Balindu.
religija.438 solomus, -> #412, ndragan
■■■■ A duh neka i luta, nikad se ne zna da li će naći nešto ■■■■ dobro. Duh koji luta naći će samo delove dobrog a to je isto što i loše (?). A šta je to duh ? ■■■■ Stvari za koje se zalažeš su tipične za neke istočnjačke ■■■■ filozofske i/ili religiozne sisteme, koji se baš nisu ■■■■ proslavili svojim zalaganjem za intelektualne slobode - ■■■■ više su okrenuti raznim verzijama kulta vođe i ■■■■ unutrašnjem miru (mirenju sa postojećim?), te se pitam da ■■■■ li to leži našem temperamentu? Neobavešten si !
religija.439 solomus, -> #420, veca
■■■■ I kakve veze ima prosvećenost sa tim? Aj dont andrstend vat ju min. Ovo će raspravimo u grupici "psihologija" :).
religija.440 solomus, -> #419, andrejl
Mislim da ne znaš koliko si jako u pravu i koliko jako nisi u pravu. Baj d wej, dobar ti je monolog :).
religija.441 solomus, -> #421, veca
■■■■ A koja je to 'prava' istina? Hajde zajedno da je pronađemo .. ali svim svojim snagama !
religija.442 solomus, -> #418, andrejl
Sorry, ali malo lupaš ;). Ej, a dokle će, bre, da se replicira na moje ime a na poruku koju nisam ja potpisao. (Jel to opet zbog mog idiotskog quote karaktera ?).
religija.443 solomus, -> #415, alenin
■■■■ Tendencija , sta ce se desiti kao reakcija na moju ■■■■ akciju , ako covek zna da tumaci tekstove i ako ne ■■■■ zeli da iz njih izvlaci ono sto mu se svidja, nije samo ■■■■ tendencija vec definitivni razvoj dogadjaja. Bravo ! Ji Djing je esencija milenijumske mudrosti čoveka i ostalih ! Raduje me i samo pominjanje predivne Knjige promena.
religija.444 cobra, -> #433, andrejl
<> Misli NISU savršene jer mi njih prelamamo kroz naš pogled <> na svet koji je iskvaren i podložan velikim predubeđenjima Ti kažeš da misli prelamamo kroz naš pogled,ali ako je to tačno,onda u svom rađanju i nastanku misao je savršena,a kada se prelama kroz naš sistem ubeđenja onda se sticaju negativne osobine,koje nisu negativne osobine misli,već čoveka. Vlada
religija.445 max.headroom,
Na ZAMIR-BG BBS-u od skoro se prenosi nova Internet konferencija: QUAKER. Da li neko može da kaže reč-dve o kvekerima, pošto sam iz sadržaja konferencije zaključio da je u pitanju verska sekta?
religija.446 veca, -> #439, solomus
>> ■■■■ I kakve veze ima prosvećenost sa tim? >> Aj dont andrstend vat ju min. Prati fabulu radnje Stanislave! :)
religija.447 ladislavs, -> #423, cobra
> Misli JESU savršene.Mi odabiramo misli i sprovodimo ih u > ubeđenja,ubeđenja koja oslikavaju naš život i daju tok > življenja.Za neke ljude,ta ubeđenja mogu biti negativna i > nepodesna,a za druge odgovarajuća i normalna.Svi ljudi su > različiti,i da li će neko uverenje i ideal biti oni > PRAVI,zavisi isključivo od ljudi.Međutim,tokom > vremena,ljudi se menjaju,i sistem vrednosti i ubeđenja se > takođe menja.Ali misli svo to vreme ostaju da budu kakve > jesu, nesputane,slobodne i SAVRŠENE.Niko to ne može Od kad su to misli, po definiciji, slobodne i nesputane? žemu psihijatrija i psihologija ako su sve misli u svojoj suštini savršene? (Ne valjda samo zato što su neke SAVRŠENE misli socijalno nepoželjne?) Neobrazovana LJUDSKA misao koja ne zna logičke zakone zaključivanja i ne poznaje činjenice ne može biti savršena. Prvo u odnosu na šta savršena? Misao, kao fenomen, jeste fascinantna s evolutivne tačke gledišta, ali kako može biti savršena ako ne pronalazi uvek prave odgovore, već mnogo, mnogo češće greši. Misao čak štaviše JOŠ UVEK ne poznaje ono što bismo mogli uslovno da nazovemo istinom (sveznanjem), kojoj NEKI (ne svi) ljudi teže. I da li je misao završila evoluciju? Ako nije onda JOŠ UVEK ne može biti savršena. > izmeniti. Ono što je i najveći zločinac posmislio,to smo > pomislili nekad i mi, dakle misao je prisutna,kod > njega,kao i kod nas.Misli su jedinstvene.Međutim, Da li ovo znači da je zbog toga razmišljanje svakog čoveka savršeno? Da li je i zlo koje proističe iz tih misli savršeno. Ja se ne bi usudio ni da dobro označim kao savršeno, a kamo li sve što proističe iz čovekovog uma. Da li ovo znači da sam i ja odgovoran za njegove zločine, ili ni on nije odgovoran, jer je, tobože, zločin (?) produkt savršenstva uma? Odbijam besmislene zaključke (koji slede) da sam ja odgovoran za sve što postoji (bilo dobro, bilo zlo) na ovom svetu. Koliko sam shvatio, Ti smatraš da je podela na dobro i zlo uslovna. I jeste, ali je ipak prisutna u svakom vremenu i, ustvrdio bi, štaviše poželjna. To što se ta podela menja s' vremenom, evoluira, je, po meni, takođe dobro i uopšte ne opravdava njeno relativizovanje. > Mi sami krojimo ovu realnost,i suviše se zamaramo i > zavaravamo optužujući druge za naše greške.Ako neko veruje > da je novac-zlo,tada će celog života biti siromašan,sve > dok ne promeni sistem uverenja.Onaj ko veruje da će se > obogatiti,on će stvarno to i uspeti.Ne treba da čekamo da > nam drugi reše Zaista ne bih želeo da se uvrediš, ali ovo mi strašno liči na Hari Krišna priče za malu decu. Naime oni tvrde da Krišna samo ispunjava želje ljudi i da ukoliko ne u ovoj, a ono u sledećoj, inkarnaciji biće postaje ono o čemu je mislilo, šta je želelo. Ukoliko ja želim da postanem engleski kralj, mogu da se ubijem želeći, ali džabe kad se ne prezivam Windsor ;). Vrlo je opasno samozavaravati se da je sve moguće i da je svet ustvari iluzija koja zavisi samo od naše volje. Naravno da ništa nećemo uraditi ako ništa ne počnemo da želimo i delamo, ali treningom ne možemo prevazići krajnja ograničenja ljudskog uma i tela. Volja je vrlo značajan faktor događanja, ali ne i jedini, samom voljom ne mogu da sprečim nešto što ne zavisi od mene. ciLa.
religija.448 alenin, -> #445, max.headroom
|:O Na ZAMIR-BG BBS-u od skoro se prenosi nova Internet |:O konferencija: QUAKER. Da li neko moze da kaze rec-dve o |:O kvekerima, posto sam iz sadrzaja konferencije zakljucio da je |:O u pitanju verska sekta? Kvekeri - Verska sekta osnovana u XVII veku (1642 g.) i rasirena u Skotskoj i SAD (Osnivac Dzordz Foks iz grofovije Lester , sin svilarskog radnika 1624 - 1691). Imao je malcice cudan nacin prikaza svog verskog nadahnuca - kada mu se to desavalo "poceo bi da podrhtava , izvija se i krevelji,zadrzava dah i snazno ga ispusta,..." To je preneo i na svoje sledbenike pa im otuda i ime ...Oni koji se tresu. "Za vreme Carlsa II bilo je vise progona kvekera, ali ne zbog religije, vec zbog ne placanja desetine svestenstvu, obracanja s "ti" sudijama, ili, pak odbijanja da se polaze zakletva koju inace nalaze zakon." Odbijali su da se krste "...Hrist je od Jovana primio krstenje, ali sam nije krstio nikoga.Mi nismo Jovanovi , vec Hristovi ucenici.." Jos jedan veoma znacajan kveker je bio i Vilijam Pen (po kome je i Pensilvanija , drzava u SAD dobila ime - Pensilvania - Penova suma.."On je bio sin jedinac viteza Pena, vice-admirala Engleske i miljenik vojvode od Jorka , kasnije Dzemsa II." Vilijam je nasledio bogatstvo od oca , a takodje i potrazivanja od Kralja, medjutim ,posto on mije mogao da mu vrati godine 1680 mu dodeljuje pokrainu na jugu Merilenda.Tamo je odputovao sa dva broda prepunih kvekerima.Osnovao je i grad Filadelfiju. To je bila jedna od retkih pokraina u novom svetu u kojoj nije bilo okrsaja sa indijancima , vec i oni i doseljenici ziveli zajedno.Poznati su i po tome sto ne nose oruzje i ne idu u vojsku. Citati su iz knjige Filozofska Pisma - Volter Pozdrav :)
religija.449 alenin, -> #435, max.headroom
|:O :) Eh, kapitalistickih, eksploatatorskih... Jednostavnije |:O bi ti bilo da si rekao "materijalistickih". Kad ja kazem "materijalisticke odnose" podrazumevam odnose izmedju ljudi na osnovama medjusobnog postovanja i interesa bez primesa gramzivosti, ubijanja, pljacke , lazi i sl. Kad kazem "kapitalisticko ..etc. etc. " mislim upravo na ovo poslednje ili mislis da su ameri svojom prevelikom dobrodom pobili indijance, transportovali roblje , posto nije imao ko da im radi (pogledaj I tom glavu 24 Takozvana prvobitna akumulacija kapitala - Marks,..., molim , bez politickih dobacivanja :) ) |:O ne kao sto danas postoji tendencija: usavrsavaj se, samo |:O za sebe. Usavrsavaj se za sebe, ali, posto se "usavrsis", |:O pokusaj da pomognes i drugima. Zato mi je istocnjacka |:O individualisticka praksa (mudrac sa prstom na celu) blago |:O receno tupava. Taj aspekt koji ti istices, je vezan za , da tako kazem , poslovni zivot, zivot od danas do sutra a ne za usavrsavanje covecije duse.U ostalomoni koji dostizu najvece nivoe tog razvoja obicno i najvise pridonose ljudskom rodu (Buda i sl.) ...( He..He..Za ovo ces garantovano da se uhvatis ;) ). Istocnjacka praksa nije vezana za razvoj tocka , nego za razvoj duse :) |:O> U ostalom Lao Ce rece: |:O> "Oni koji znaju ne govore, |:O> a pricalice ne znaju nista." |:O |:O Zato drustvo i stagnira (nazaduje). <- Pismen sam :) Izvini , ali pogresno si shvatio citat :) Pozdrav :)
religija.450 alenin, -> #429, veca
|:O Materijane stvari, pored duhovnih, su takode deo nas. Nekog |:O ispunja- vaju vise, nekog manje, ali s ozbzirom da ne znam |:O sta ce biti posle moje smrti, zelim da uzivam sada, dok mogu, |:O dok znam sta da radim i kako da upotrebim ono sto imam. Slazem se, ali citat koji si upotrebila nije imao nameru da opovrgne nuznost posedovanja stvari ili njihovu vezu sa nama , vec samo da potencira odnos duhovno materijalno u procesu sticanja duhovnog mira ...uh :) Pozdrav :)
religija.451 solomus, -> #426, andrejl
■■■■ Takvi ljudi kada se "osame" smatraju da su SAMI. ■■■■ Smatraju da slobodno razmišljaju bez ikakvih uticaja. ■■■■ Ali to je potpuno pogrešno. Oni su vezani, oni su sami ■■■■ sebe obavezali i opteretili time što su se "osamili". ■■■■ Samoća je njihov teg koji ih drži vezanim, a ne ■■■■ slobodnim što oni žele da postignu. Kao što je ■■■■ komunista vezanza ideologiju, ili vernik za boga, te ga ■■■■ to upućuje na određen način razmišljanja, tako ■■■■ pustinjaka vezuje ta njegova "samoća". Preporučio bih ■■■■ ti knjigu "Jedina Revolucija", Džidu Krišnamurti u ■■■■ izdanju Moderne. A tebe pak vezuje knjiga "Jedina revolucija" i određuje tvoj način razmišljanja ;). Mislim da si shvatio velikog Krišnamurtija onako kako je odgovaralo tvom načinu razmišljanja.
religija.452 solomus, -> #430, alenin
■■■■ Ali u svemu tome ima i dubljih stvari , zato kazem , da ■■■■ bi covek mogao bar malo da ih razume ,mora poznavati i ■■■■ osmostruki sistem joga kod svih istocnih ■■■■ religija/filozofija (sto neko rece filozofija bez ■■■■ religije je prazno trucanje a religija bez filozofije ■■■■ fanatizam ) i sta se njima hoce postici i sta se ■■■■ postize. Bravo, alenin-e, again. Hvala ti što mi štediš trud time što radiš reply-e tamo i onako kako bih i ja :)). P.S.Ovo što u citatu stoji među zagradama je kristalna rečenica.
religija.453 solomus, -> #435, max.headroom
Max, uz iskreno poštovanje, još malo `leba treba da je`š :))). (`leb == information about "the fire from within" :).
religija.454 solomus,
Gospoda milan i balinda se baš razbacuju sa mastilom ;). Uz svo poštovanje prema njihovim istorijom punim glavama primetio sam kod svakog po jednu sentencu bitnu nama koji živimo sada ;).
religija.455 milan, -> #437, tigor
> Buduci da se u datoj poruci jasno vidi kako uvaženi autor teksta "zna" ko- > me replicira, ostaje mi samo da dodam da se replika 2.431 ne odnosi na > mene, kako to već stoji u zaglavlju, vec na gospodina Balindu. "Uvaženi autor" se izvinjava ako je, na bilo koji način, drugom uvaženom autoru pričinio neprilike. Spreman je da mu nadoknadi psihološku i moralnu štetu; materjalnu, pak, ne! ;)) Pl poz M
religija.456 andrejl, -> #430, alenin
>│ Zasto mislis da im je usamljenost teret ? Postoji termin >│ - pun unutrasnji zivot - , ako su dostigli , da ne kazem >│ takav nivo svesti , a ono bar takvo stanje svesti da su >│ savrseno zadovoljni onim sta rade i da ne zele da menjaju >│ takav svoj zivot, zasto bi im to bilo opterecenje ? U >│ ostalom niko ih ne vezuje za usamljene stene i tome >│ slicno . I da li je opterecenje tebi kad radis ono sto te >│ ispunjava ? Zato što se oni ponašaju po određenim pravilima. Oni se osame da bi spoznali bla,bla, truć. Oni sebe opterete time što se vežu za usamljenost. Stvar je u tome što oni idu u stene da bi bili sami, lišeni uticaja, ali to ne postižu na taj način jer su sebi odredili takvu samoću, ali oni nisu lišeni uticaja jer su vezani tim pustinjašenjem. O tome je bilo reči. bye, andrejl
religija.457 balinda, -> #454, solomus
>> Gospoda milan i balinda se baš razbacuju sa mastilom ;). >> Uz svo poštovanje prema njihovim istorijom punim glavama primetio >> sam kod svakog po jednu sentencu bitnu nama koji živimo sada ;). Zahvaljujem na toplim rečima, i iznosim svoju radost zbog takvog napretka. ;)
religija.458 ndragan, -> #390, tigor
/ boga ili bogova ) ali odbija da veruje... Sa druge strane, nevernik / negira postojanje boga pa samim tim i ne veruje u njega! Onda ne znam šta sam (al' se ni ne jedim). Držim da sam nevernik, dakle nit' verujem da ga ima niti da ga nema. Smatram da je pitanje postojanja bog(ov)a nebitno, neodlučivo i suvišno.
religija.459 ndragan, -> #391, tigor
/ Istina je laz prekrivena slojem vremena. I obrnuto. Vreme je istina prekrivena slojem laži?
religija.460 ndragan, -> #407, solomus
/ c) da velikim l u reči Laž započne filozofsku kavgu sa piscem reply-a Ne, ali može. / ;< d) da započne interesantnu diskusiju o veoma suptilnom pitanju :) Da kajišnem (pojas se kod mene još kaže kajiš): da li velika laž može dovesti do male istine?
religija.461 ndragan, -> #410, max.headroom
/ (Lično mislim da je "mudrac" koji razmišlja 10 godina, ukočen, i sa ... / praznoglava spodoba koja jede i s*re, i ni makac dalje od toga, a ... / će da je odgovor negde na sredini) (?) Sedi deset godina sa prstom na čelu i sere? :)))
religija.462 ndragan, -> #389, balinda
/ individualne beznačajnosti i nemoći prema Svevišnjem, a tek potom / pronalaženje religioznosti u sebi. Evropa je pronašla drugi recept. Nisam toliko siguran u ovo drugo. Podizanje građevina onakve visine ima pre svega za cilj da se posetilac oseti sitan. Da li se to postiže izvlačenjem vertikala u nedogled ili poklapajućim svodom - čini mi se samo metodskom nijansom.
religija.464 squsovac, -> #431, milan
> Ukratko, držim da je Pravoslavna crkva isto što i > Katolička ali nešto malo manje uspešna! Uvezi sa diskusijom o razlikama između pravoslavne i katoličke crkve, reših, evo, ovom prilikom da cenjenom auditorijumu obelodanim neke rezultate jednog malog "istraživanja". Naime, potaknut upravo Milanovim pitanjem od pre nekoliko meseci, postavljenim upravo ovde, u CIVILIZACIJA.religija (otprilike: Koliko nas zna suštinsku razliku između Pravoslavlja i Katoličanstva (ne računaju se dakako "sitnice" tipa 'tamo se popovi ne žene a ovamo žene', ili 'mi slavimo Božić tad i tad, a oni tad i tad' i sl)), od raznih Srba i Hrvata sam tražio odgovor na takvo pitanje. Svakako da su me posebno interesovali odgovori osoba za koje sam znao ili pretpostavljao da su nadprosečno obrazovani (inteligencija ovde slabo pomaže), a verovao sam da je sve u cilju "izvođenja" ekstremista na "pravi put" ;>. Pogotovo su me zanimali netom presvučeni komunisti (svih boja) koji se od juče krste, a od prekjuče odlaze u crkvu. Dakle, pitah ja rel veliki broj Srba i nešto manji, ali ipak dovoljan broj Hrvata. Rezultati - poražavajući, ili rezultati - očekujući. Kako ko voli. Uglavnom je situacija u kojoj sam pribegavao postavljanju ovog pitanja bila sledeća: okupljenom rel. šarolikom društvu sastavljenom od većeg broja konzumenata (tako zovem lica koja su sposobna samo da "konzumiraju" informaciju, ali ne i da je makar malo "obrade"), i manjeg (1-2) broja "mislilaca". Nastojao sam da budem prilično oprezan i da ne zapadnem u situaciju da "misliocem" proglasim najobičnijeg elokventnog "konzumenta". Situacija: obično lice A (mislilac) celu situaciju (rat, klanja, silovanja, pogibije, etn. čišćenja i sl.) "objašnjava" "potrebom" zaokruživanja teritorija "svoje" nacije što objašnjava obavezom zaokruživanja teritorije "svoje" vere. Konzumenti klimaju glavama, na šta ja postavljam licu A pitanje: Kakva je suštinska razlika između 'vaše' i 'njihove' vere? Samo u dva slučaja u Srba (u pitanju su oba puta bila lica sa diplomom Filozofskog fakulteta) dobio sam relativno zadovoljavajući odgovor. Kod Hrvata je samo jednom zadovoljavajući odgovor dao jedan sveštenik. Nakon što bih pokušao da objasnim (misliocu, ne konzumentima, jer oni i tako mogu samo da konzumiraju ;> i to jedino kao se "mislilac" potvrdi moju "teoriju") obično sam doživljavao odgovore: nije baš to tako jednostavno. Hrvati bi vikali, "jeste, ali njihovi popovi imaju crne mantije i brade, ko žetnici", a Srbi bi pominjali Vatikan i "zavisnost njhove crkve od Vatikana". Nekoliko puta sam bio u situaciji da "konzumenti" od mene zatraže da ih uputim na neku literaturu ili sl. gde mogu podrobnije da se obaveste o razlikama ili sličnostima "njihove" i "protivničke" vere. Takođe je zanimljivo da "mislioci-Hrvati" gotovo nikako nisu znali da mi odgovore na pitanje: Šta je to šizma i zašto Pravoslavce nazivaju "šizmaticima", a "mislioci-Srbi" nikako nisu znali odgovor na pitanje kako je to moguće da postoji jasno vertikalno ustrojstvo katoličke, ali ne toliko i pravoslavne crkve (pravoslavnih crkava). Konačno, jako je zanimljivo da po pravilu Hrvati kažu "ja sam kršćanin", a ne "ja sam katolik". Kada bih im rekao da su i Srbi u Kninu (u slučaju da nisu komunisti) isto tako "kršćani", ali pravoslavne vere, Hrvati bi odgovarali uglavnom da to "nisu kršćani" jer prave takva i takva zverstva. Dakle, Hrvati u tom mom malom "istraživanju" Srbima po pravilu "osporavaju" hrišćanstvo jer ne veruju da hrišćanin može da radi ono što oni misle (tj. čuju na TV) da Srbi rade. Sa druge strane Srbi, govoreći o Hrvatima i njihovoj crkvi gotovo uvek pominju Vatikan i vezuju crkvu u Hrvata za Vatikan ne osporavajući Hrvatima njihovo hrišćanstvo, tj. njihovu veru.
religija.465 dgavrilovic, -> #434, balinda
>> ...Rascep unutar >> pokreta ohrabrio je katoličanstvo pa je na Tridentskom saboru (koji je >> se prekidima trajao gotovo 20 godina) došlo da izvesnog približavanja >> katoličke i pravoslavne crkve pred (zajedničkom?) opasnošću od >> protestantizma, u smislu navale nekakve vrste "laicizma" i/ili >> liberalizma koji je ozbiljno ugrozio obe *organizacije*. Da ne bude zabune na Tridenskom saboru nisu učestvovali pretstavnici pravoslavnih crkvi pa se on i ne računa u vaseljenske. Ovaj sabor ne samo da nije približio katoličku i pravoslavne crkve nego je zapravo doprineo njihovom trajnjem udaljavanju po pitanju dogme. Naime, još od nastanka raskola, katolička crkva nije imala spemne odgovore na pitanja koje je sama otvorila nekritički prihvatajući arijanske teze o prirodi Svetog Trojstva, što je prouzrokovalo nejasnosti oko svete tajne pričešća, gde su popili žestoku kritiku od protestanata svih vrsta. Eto šta sve jedno "et filoquem" može da učini". Utvrđivanjem svoje dogme na Tridentskom saboru katolička crkva ogradila ne samo od protestantske već i od pravoslavne crkve. Sa druge strane luterani su u to doba pokušali da sa pravoslavljem sklope savez protiv katolika, naravno teološki a ne vojni, ali su od carigradskog patrijarha dobili korpu kao zadnji neznabožci, ne samo zbog pitanja potrebe crkvene hijerarhije već prvenstveno zbog dogmatskih pitanja. Na primer, Luterova teza o iskupljenju isključivo verom a ne i delima je sa naše tačke gledišta bogohulna. Spisak razlika je skoro nescrpan pa ga ne vredi ni navoditi. >> Međutim, moje, sada vidim nedovoljno >> uspešno, :( traženje razlika između pravoslavlja i katoličanstva više >> je bilo u nameri otkrivanja načina i prilagođavanja različitim >> mentalitetima ljudi od kojih žive. Po nekakvoj profesionalnoj >> deformaciji, učinilo mi su se takve razlike urezale i u arhitekturu. Ne bih rekao da se arhitektura pravoslavnih hramova prilagođavala mentalitetu vernika. žini mi se da je bilo obrnuto. Ne zato što je u doba kada su grčki i jermenski arhitekti kanonizovali svoja dostignuća na gradnji hramova pravoslavlje bilo religija šarenog skupa najrazličitijih naroda, već zato što je isto bilo državna religija u "carstvu Romeja", gde je car sebe smatrao po rangu ravnim apostolima pa je stoga i bio pozvan, a često i kvalifikovan, da u verskim pitanjima komanduje trojici ili četvorici patrijarha, a gde je crkva oduvek bila najbitnija i najmoćnija poluga vlasti. Jedan bog na nebu, jedan car na zemlji, to je maksima koja je diktirala izgled hramova. Vernik koji nije shvatio lekciju gledajući u Hristosa Pantokratora na kupoli mogao je prilikom izlaska iz crkve utvrditi znanje pogledom na portret ktitora i njegovih predaka. Da je vernicima ova lekcija dobro usađena u glavu najbolje govori činjenia da svi pravoslavni narodi i danas smatraju da je vlast od boga, pa ma kakva bila. Kako bi inače trpeli i Turke i Tatare i komuniste. Ako je kome lakše nek zna da je na ishod poslednjih izbora u Jugoslaviji uticao i car Konstantin. >> Otuda moja rečenica da se pravoslavna crkva više okrenula svodnim >> konstrukcijama koje više "leže" spuštanju neba na zemlju a ne podizanju >> pojedinca ka nebu. Ne znam da li svodne konstrukcije "leže" spuštanju, ali dogma kaže da se svaka liturgija vrši posredstvom samog Svetoga Duha pa verovatno i nije loša ideja napraviti jedan svod sličan nebu da bi se podvuklo kako je nebo prisutno u svakoj službi božijoj. Katoličanstvo je krenulo drugačijim putem koji je insistiranjem na praznoj grandioznosti doveo do gotike koja ima za cilj da vernika natera da o sebi misli kao o zrnu peska dok u preeeeevisokom i praznom hramu sluša liturgiju na njemu nepoznatom jeziku uz koreografiju nedokučive simbolike. Ne vidim baš kako se pojedinac u ovakvom okruženju može osetiti bliži Bogu, ni šta ga u takvoj crkvi može uzdizati ka nebu. Ovo naravno važi za katedralne hramove. žesto su male seoske crkve, bez obzira na konfesiju, pune ljupkosti. Meni se lično više sviđa uboga Karađorđeva crkva u Topoli od ove gromade na Vračaru.
religija.466 ladislavs, -> #448, alenin
> 1680 mu dodeljuje pokrainu na jugu Merilenda.Tamo je > odputovao sa dva broda prepunih kvekerima.Osnovao je i > grad Filadelfiju. To je bila jedna od retkih pokraina u > novom svetu u kojoj nije bilo okrsaja sa indijancima , vec > i oni i doseljenici ziveli zajedno.Poznati su i po tome > sto ne nose oruzje i ne idu u vojsku. Pennsylvania je ipak severno od Marylanda ;). Kvekeri su interesantni i po tome što su bili vrlo tolerantni prema svim konfesijama (čak i prema katolicima ;). U koloniju su se masovno useljavali Nemci, Škoti i Irci. Postala je kapija za kolonizovanje Amerike (kasnije joj je primat preuzeo New York). Sa Indijancima su se ophodili vrlo pošteno, nisu im otimali zemlju i nisu ih ubijali, što je u to vreme bilo izuzetno retko. ciLa.
religija.467 solomus, -> #446, veca
■■■■>> ■■■■ I kakve veze ima prosvećenost sa tim? ■■■■ ■■■■>> Aj dont andrstend vat ju min. ■■■■ ■■■■ Prati fabulu radnje Stanislave! :) 1. Veki, ja se ne zovem Stanislav ! 2. Nije nego ! :) Ti ne pratiš fabulu :)). 3. Balinda, jel` vidiš kakva si sve sranj* napravio s` tim tvojim preusmeravanjem diskusija ;))).
religija.468 squsovac, -> #454, solomus
> Gospoda milan i balinda se baš razbacuju sa mastilom ;). > > Uz svo poštovanje prema njihovim istorijom punim glavama > primetio sam kod svakog po jednu sentencu bitnu nama koji > živimo sada ;). ...što, naravno, ne mora da znači da se u njihovim porukama nalazi samo po jedna takva sentenca. Može biti i da si ti u stanju da prepoznaš (razumeš) samo po jednu takvu (rel. jasniju) sentencu u svakoj njihovoj poruci. ;> To ti je otprilike kao kod dobre knjge. Uvek postoji "radnja" koju prati jedna vrsta čitalaca preskačući "dosadne strane". Za razliku od njih postoji i druga grupa koja "radnju" doživljava kao tek usputnu pojavu "studirajući" "dosadne stranice".
religija.469 veca, -> #450, alenin
>> Slazem se, ali citat koji si upotrebila nije imao nameru da >> opovrgne nuznost posedovanja stvari ili njihovu vezu sa nama , Citat??? Jako retko se koristim citatima! (ja to bre, iz glave :) ) A i ako posegnem za nekim, to je onda, uglavnom neki aforizam.
religija.470 alenin, -> #433, andrejl
|:O Misli NISU savrsene jer mi njih prelamamo kroz nas pogled |:O na svet koji je iskvaren i podlozan velikim predubedenjima |:O (neka utisnuta u pojednica, a neka u celo drustvo). Dakle, |:O nasa misao nije cista (u smislu ispravna) jer je gradimo na |:O na losoj bazi ;) Pravo u ecntar :) , podrzavam iako bi se u opste mogla povesti i rasprava sta su to savrsene misli...ali ovo se uklapa i u moju definiciju :) Pozdrav.
religija.471 alenin, -> #444, cobra
|:O nas sistem ubedenja onda se sticaju negativne osobine,koje |:O nisu negativne osobine misli,vec coveka. A joj ...a ,da li su to misli mozda nezavisna bica pa ih mozemo deliti od mislioca ? Pozdrav :)
religija.472 alenin, -> #435, max.headroom
E, da , tek sam sada procitao tvoj rezime.Nemoj da se ljutis, medjutim, postoji jedna istina, koju naravno svako moze da napada, ali je istina i pored toga...Da bi covek mogao da sa potpunim informacijama i stavom govori o ovoj temi treba da bude dovoljno mator da mu se svet poceo pomalo gaditi....nazalost to nije i jedini uslov... Pozdrav :)
religija.473 alenin, -> #469, veca
|:O Citat??? Jako retko se koristim citatima! (ja to bre, iz |:O glave :) ) A i ako posegnem za nekim, to je onda, uglavnom |:O neki aforizam. Paaa...kad se iz nekog teksta uzme delic a narocito kad taj tekst nisi ti pisao, pa ga posle izkomentarises ili slicno....to parce teksta ,bilo kako sumnjive vrednosti, se zove citat ...ili se varam ? :) Pozdrav :)
religija.474 alenin, -> #466, ladislavs
|:O Pennsylvania je ipak severno od Marylanda ;). Juzno - severno...nije bitno ...bitno je da je u truloj Americi... :) Pozdrav :)
religija.475 alenin, -> #456, andrejl
|:O Zato sto se oni ponasaju po odredenim pravilima. Oni se |:O osame da bi spoznali bla,bla, truc. Oni sebe opterete time |:O sto se vezu za usamljenost. Stvar je u tome sto oni idu u |:O stene da bi bili sami, liseni uticaja, ali to ne postizu na |:O taj nacin jer su sebi odredili takvu samocu, ali oni nisu |:O liseni uticaja jer su vezani tim pustinjasenjem. O tome je |:O bilo reci. Prvo, za sve su potrebna pravila, ni ti ne mozes racunar da ukljucis ako neznas pravilo kako se to radi..dalje..u tom bla,bla, truc..se sastoji cela filozofija ovog sveta ..pocevsi od crteza na zidovima pecina pa do vojadzera, a svi filozofi ovog sveta se ubise objasnjavajuci i pokusavajuci da otkriju to bla,bla,truc..Bez ljutnje ali bice da bi ipak prvo trebalo da se obavestis kako oni podnose svoju samocu , sta ih na to nagoni i cime se bave za vreme samoce, kao i sta postizu time, pa da o tome pricamo :) Pozdrav :)
religija.477 bbaja, -> #454, solomus
>|| Gospoda milan i balinda se bas razbacuju sa mastilom ;). >|| >|| Uz svo postovanje prema njihovim istorijom punim glavama >|| primetio sam kod svakog po jednu sentencu bitnu nama koji >|| zivimo sada ;). Reci i nama koji nisu primetili.
religija.478 balinda, -> #465, dgavrilovic
Divna poruka i sjajne opservcije, hvala. Pomogao si mi da neke stvari mnogo bolje sagledam, no šta se čudim, na to si nas gotovo navikao. >> Da ne bude zabune na Tridenskom saboru nisu učestvovali >> pretstavnici pravoslavnih crkvi pa se on i ne računa >> u vaseljenske. Ovaj sabor ne samo da nije približio >> katoličku i pravoslavne crkve nego je zapravo doprineo >> njihovom trajnjem udaljavanju po pitanju dogme. U pravu si. Kada sam pomenuo "približavanje" katolika i pravoslavaca mislio sam *jedino* na zajednički strah od stava da organizacije nisu potrebne kao božiji posrednici. I ti kažeš: >> Sa druge strane luterani su u to doba pokušali da sa pravoslavljem >> sklope savez protiv katolika, naravno teološki a ne vojni, ali su >> od carigradskog patrijarha dobili korpu kao zadnji neznabožci, >> ne samo zbog pitanja potrebe crkvene hijerarhije već prvenstveno >> zbog dogmatskih pitanja. jer im se učinilo da je bolji pouzdani protivnik u kategoriji nego potencijalno opasni protivnik u ideologiji. U tom smislu sam mislio da se pravoslavlje i katoličanstvo zbilo pred "zajedničkom opasnošću", opasnoću za svoje institucije, ali se nisam baš najbolje izrazio. :( P.S. O razlici u našim stvaovima o crkvenoj arhitekturi, nastavićemo u temi 'umetnost'.
religija.479 balinda, -> #468, squsovac
>> Može biti i da si ti u stanju da prepoznaš (razumeš) samo po >> jednu takvu (rel. jasniju) sentencu u svakoj njihovoj poruci. ;> Nisam li se i ja u tom smislu našalio, pohvaljujući "napredak"? ;)
religija.480 andrejl, -> #440, solomus
>│ Baj d wej, dobar ti je monolog :). Hvala :) bye, andrejl
religija.481 andrejl, -> #444, cobra
>│ Ti kažeš da misli prelamamo kroz naš pogled,ali ako je to >│ tačno,onda u svom rađanju i nastanku misao je savršena,a >│ kada se prelama kroz naš sistem ubeđenja onda se sticaju >│ negativne osobine,koje nisu negativne osobine misli,već >│ čoveka. Ti svoje misli ne možeš da izoluješ od uticaja okoline. a kako većina ljudi ne vidi okolinu kakva jeste tako i misli ipadnu iskrivljene u startu. bye, andrejl
religija.482 andrejl, -> #442, solomus
>│ Sorry, ali malo lupaš ;). Ne lupam ;) >│ Ej, a dokle će, bre, da se replicira na moje ime a na >│ poruku koju nisam ja potpisao. (Jel to opet zbog mog >│ idiotskog quote karaktera ?). Nešto je stvarno ovde puklo. Promeni quote ;)) bye, andrejl
religija.483 andrejl, -> #452, solomus
>│ P.S.Ovo što u citatu stoji među zagradama je kristalna >│ rečenica. Pa baš i nije. U stvari tačan je samo njen drugi deo. bye, andrejl
religija.484 andrejl, -> #451, solomus
>│ A tebe pak vezuje knjiga "Jedina revolucija" i određuje >│ tvoj način razmišljanja ;). >│ Mislim da si shvatio velikog Krišnamurtija onako kako je >│ odgovaralo tvom načinu razmišljanja. Mene ne vezuje ta knjiga jer se ne držim nje kao pijan plota. Isto mogu ja tebi da kažem, da ti stvari shvataš kako tebi odgovara. bye, andrejl
religija.485 milan, -> #474, alenin
> Juzno - severno...nije bitno ...bitno je da je u truloj > Americi... :) Truli, truli, al', kako lepo miriše! ;) Pl poz M
religija.486 veca, -> #467, solomus
>> 1. Veki, ja se ne zovem Stanislav ! Ajde! >> 2. Nije nego ! :) Ti ne pratiš fabulu :)). Neće biti, a i kasno si se uključio, a i mrzi me da kopam po padovima da te ubedim u suprotno. >> 3. Balinda, jelž vidiš kakva si sve sranj* napravio >> sž tim tvojim preusmeravanjem diskusija ;))). Nije balinda kriv :) Raspravu smo počeli pre nego što je balinda umešao prste :)))
religija.487 cobra, -> #481, andrejl
> kako većina ljudi ne vidi okolinu kakva jeste tako i misli > ipadnu iskrivljene u startu. Jeste tako,ali ih sam čovek iskvari.Treba da zamislimo dva činioca čovekovog bića:njegove misli i njegova ubeđenja.Misli se rađaju i plove prostorom čovekovog bića čiste i neiskvarena.One su deo čoveka,ali čovekova ubeđenja su ta koja mogu biti pozitivna i negativna.Jedina "krivica" misli jeste to da od njih ubeđenja nastaju,međutim ubeđenja prelamaju čistotu i stvaraju ciljeve. Ja sve vreme pokušavam da kažem da trenutno čovek nije savršen,ali poseduje nešto veoma dragoceno što je izraz savršenstva.Ključna su dva pojma koja hoću da objasnim,i ako se ta dva pojma ne razaberu,nikako me nećete shvatiti.
religija.488 cobra, -> #447, ladislavs
<> Volja je vrlo značajan faktor događanja, ali ne i jedini, samom <> voljom ne mogu da sprečim nešto što ne zavisi od mene. Sigurno da volja nije jedini faktor.Promenom iznutra možemo izmeniti i spoljašnju realnost.Nisam rekao da isključivo sve zavisi od nas,ali moramo shvatiti da je život ono što se trenutno sada dešava,i da nećemo ništa uraditi ukazivajući prstom na druge ako se stvarno ne promenimo. Taj momenat je veoma važan,kada se čitavi sistemi verovanja i ideja menjaju, naravno,u pozitivnom smislu. > priče za malu decu. Naime oni tvrde da Krišna samo ispunjava > želje ljudi i da ukoliko ne u ovoj, a ono u sledećoj, > inkarnaciji biće postaje ono o čemu je mislilo, šta je želelo. Nije mi jasno zašto se i umaramo um razmišljajući šta će se u sledećoj inkarnaciji desiti(ako uopšte postoji),i da zato što smo u prošlim životima bili zli,sada ispaštamo grehe.Mi SADA živimo,i SADA stvaramo našu,ličnu realnost.Zašto stalno očekujemo da će nam Deda Mraz ispuniti želje ako ih sami ne možemo postići?
religija.489 tigor, -> #412, ndragan
>> više su okrenuti raznim verzijama kulta vođe i >> unutrašnjem miru (mirenju sa postojećim?), te se pitam da >> li to leži našem temperamentu? Izgleda da ipak leži :( Inače se slažem sa tobom. Takođe svrstavam sve oblike istočnjačke filozofi- je kao neprimerne ovom podneblju (zapadno od raja :))
religija.490 tigor, -> #433, andrejl
>> Misli NISU savršene jer mi njih prelamamo kroz naš pogled >> na svet koji je iskvaren i podložan velikim predubeđenjima Trenutno mi se mota po glavi (dakle, nova misao) kako bih trebao nešto i da pojedem. Međutim, moj pogled ka stolu sa piletinom ne kvari ni malo sav- ršenstvo moje zamisli ;) Da budem i ozbiljan; Ne smatram pogled na svet (ma kakav on bio) skretničarem misli na ovu ili onu stranu. Misao je ta koja dominira pa shodno tome, ona upravlja pogledom na svet. Možda i grešim ali tada verovatno ne govorimo o istom čoveku... S druge strane, misao nikako nije savršena! Ona poput svega neprestano pro- lazi svoje faze razvijanja i teži nekom konačnom cilju, nekom "biti apsolut- no u pravu".
religija.491 inesic, -> #452, solomus
> ■■■■ religija/filozofija (sto neko rece filozofija bez > ■■■■ religije je prazno trucanje a religija bez filozofije > ■■■■ fanatizam ) i sta se njima hoce postici i sta se > ■■■■ postize. > > Bravo, alenin-e, again. > Hvala ti što mi štediš trud time što radiš reply-e tamo i > onako kako bih i ja :)). > > P.S.Ovo što u citatu stoji među zagradama je kristalna > rečenica. Jock sinak, to što stoji među zagradama potiče iz knjige Božanski car Dine od Frenka Herberta, a mi smo se, još pri otvaranju ove konferencije, dogovorili da se izvori citata pošteno navedu.
religija.492 alenin, -> #491, inesic
|:O Jock sinak, to sto stoji medu zagradama potice iz knjige |:O Bozanski car Dine od Frenka Herberta, a mi smo se, jos pri |:O otvaranju ove konferencije, dogovorili da se izvori citata |:O posteno navedu. Jock takodje, nece biti da se on jedini setio toga ;) Uzgred ja sam to pokupio od -> Shri Shrimad A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade . A on teze da je citao Herberta :)
religija.493 alenin, -> #483, andrejl
|:O Pa bas i nije. U stvari tacan je samo njen drugi deo. Pa da vidimo...Cime se to bavila filozofija svih ovih vekova ? ..Uglavnom onim odakle dolazimo i zasto u opste dolazimo ovde..Naravno jos mnogim drugim stvarima , koje bi se ipak na kraju mogle svesti na ove prve dve , koje su i najinteresantnije za ljudski rod.Nauka je otrgla mnoga podrucja od filozofije , ali joj jos uvek stoji na raspolaganju ovo najvece i najznacajnije. E sad , teze koje pojedini filozofi iznose , nije moguce naucno dokazati , pa ti je potrebna velika kolicina istinskog ubedjenja u to , odnosno kad radis na tome da otkrijes izvore postojanja sveta uvek se dodje do velikog praska a time i do teme , ko ga je izazvao.A tu se umesa i religija. I jos nesto, nije religija samo vera u boga i to mnoge religije i nemaju u sebi , cak i neke od najvecih (budizam , taoizam), vec religija obuhvata spoznaju procesa stvaranja i nuznosti zivotnih tokova , zivot po tim saznanjima , odnosno ukupno ponasanje licnosti.Tu filozofija dolazi kao merilac ispravnosti i stit od zastranjivanja.
religija.494 alenin, -> #488, cobra
|:O Nije mi jasno zasto se i umaramo um razmisljajuci sta ce se u |:O sledecoj inkarnaciji desiti(ako uopste postoji),i da zato sto |:O smo u proslim zivotima bili zli,sada ispastamo grehe.Mi SADA |:O zivimo,i SADA stvaramo nasu,licnu realnost.Zasto stalno |:O ocekujemo da ce nam Deda Mraz ispuniti zelje ako ih sami ne |:O mozemo postici? Nista nije sigurno, ali ipak postoji moguccnost da je teorija o karmi istina, pa stoga nije zgoreg da se covek obavesti i o tom problemu , zar ne :) , U ostalom u tim religiskim sistemima je naglaseno razdvajanje vaznosti duse i tela , spoznaje duse kao onoga sto mi de facto jesmo a tela samo kao privremenog vozila kroz materijalni svet , naravno , niko ne govori o tome da sad treba svi da se poubijamo kako bi se vratili u izvorni oblik postojanja.Takva spoznaja , koju dostizu ljudi koji se time bave moze , ako nista , doneti smiren zivot bez nerviranja i odneti strah od smrti , a i to je dosta. Pozdrav :) P.S. A da covek ne treba da na svasta zamara um nebi smo ni mi sad ovako pametno diskutovali :)
religija.495 tigor, -> #455, milan
>> "Uvaženi autor" se izvinjava ako je, na bilo koji način, drugom >> uvaženom autoru pričinio neprilike. Spreman je da mu nadoknadi psihološku >> i moralnu štetu; materjalnu, pak, ne! ;)) Teška srca odustajem od daljeg sudskog gonjenja... ;)
religija.496 tigor, -> #458, ndragan
>> Onda ne znam šta sam (al' se ni ne jedim). Držim da sam nevernik, dakle >> nit' verujem da ga ima niti da ga nema. Smatram da je pitanje postojanja >> bog(ov)a nebitno, neodlučivo i suvišno. Pravo da ti kažem, definicije, onakve kakvim sam ih ja izneo, ne moraju biti tačne, upravo iz razloga što sam ih preneo onako kako sam čuo iz ne- kih ličnih izvora. Namera mi je bila da krene diskusija koja bi dovela do rešenja a ne da pobijem tvoje mišljenje. Takođe ne verujem u svevišnj(lj)eg, kako u potrebu verovanja, tako i u sa- mo postojanje, pa i mene interesuje gde sebe svrstati.
religija.497 andrejl, -> #475, alenin
>│ Prvo, za sve su potrebna pravila, ni ti ne mozes racunar >│ da ukljucis ako neznas pravilo kako se to radi..dalje..u >│ tom bla,bla, truc..se sastoji cela filozofija ovog sveta >│ ..pocevsi od crteza na zidovima pecina pa do vojadzera, a >│ svi filozofi ovog sveta se ubise objasnjavajuci i >│ pokusavajuci da otkriju to bla,bla,truc..Bez ljutnje ali >│ bice da bi ipak prvo trebalo da se obavestis kako oni >│ podnose svoju samocu , sta ih na to nagoni i cime se bave >│ za vreme samoce, kao i sta postizu time, pa da o tome >│ pricamo :) Fora je u tome što u toj osami u pećinama oni ne dobijaju što žele, tj. samoću. Ali ići u pećinu je "šik", "in" :) sada ne mora da znači da neko ko je otišao u pećinu ne može da kaže nešto pametno, ali pećina nije ono što to njemu omogućava. Ako imaš glavu, šta će ti u pećini? :) Druga je stvar što 90% tih pećinara pripadaju nekoj veri, organizaciji ili sl. u kojoj je prirdni put napredovanja pripadnika te grupe pećina. Dovoljno da bi ispalo smešno. bye, andrejl
religija.498 inesic, -> #492, alenin
> Uzgred ja sam to pokupio od -> Shri Shrimad A.C. > Bhaktivedanta Swami Prabhupade . A on teze da je citao > Herberta :) Je l' to onaj iz društva za svesnost Krišne?
religija.499 ladislavs, -> #488, cobra
> našu,ličnu realnost.Zašto stalno očekujemo da će nam Deda > Mraz ispuniti želje ako ih sami ne možemo postići? Sa prethodnom porukom se u potpunosti slažem, i ona uopšte nema polemički karakter u odnosu na moju. U Tvojoj prethodnoj poruci je zasmetalo to što je iz nje proizlazilo da je želja DOVOLJNA za ispunjenje bilo kog cilja, a sad su nedoumice ipak otklonjene: želje su neophodan, ali ne i dovoljan uslov, što bi rekli matematičari :). ciLa.
religija.500 alenin, -> #498, inesic
|:O Je l' to onaj iz drustva za svesnost Krisne? Da , o postovani poznavaoce :)
religija.501 alenin, -> #497, andrejl
|:O Ako imas glavu, sta ce ti u pecini? :) To je tacno, neznam ni sam kako dodjosmo do pecine :) , samo hocu da kazem da nekom to mozda i odgovara (pecina) da bi razradio to sto ima u glavi :) A svakako da to mora prvo da ima u glavi , pa makar posle razradjivao i u sred Beograda :) Pozdrav :)
religija.502 solomus, -> #491, inesic
■■■■ Jock sinak, to što stoji među zagradama potiče iz knjige Sinak ti tata, jel` znaš ! :)))))) 1. Da li mi se čini ili neki "stariji" korisnici Sezam-a imaju utisak da su vredniji od "mlađih" ? Ja visoko poštujem osnivače i jezgro Sezama-a ali ... 2. Odnos značaja porekla spornog citata i veličine teme o kojoj raspravljamo je sličan odnosu tebe i filozofije ;) 3. Zaboravio sam šta sam još po spisku hteo da ti kažem :) ali svemu tome svakako nije mesto ovde.
religija.503 solomus, -> #479, balinda
■■■■>> Može biti i da si ti u stanju da prepoznaš (razumeš) ■■■■>> samo po jednu takvu (rel. jasniju) sentencu u svakoj ■■■■>> njihovoj poruci. ;> ■■■■ Nisam li se i ja u tom smislu našalio, pohvaljujući "napredak"? ;) Ne mogu da se otmem utisku da obojica hoćete da kažete da sam glup :)). I jesam, priznajem, jer nisam dovoljno uprošćeno izneo svoj stav ;) i naveo te "sporne sentence" ali ako niste razumeli šta je pisac hteo da kaže (ne da kritikuje) onda nije ni važno. Manimo se toga i razmislimo da li bi u ovoj temi mogli da diskutujemo o suštinskijim temama.
religija.504 ilazarevic, -> #435, max.headroom
> drugima. Zato mi je istočnjačka individualistička praksa (mudrac sa > prstom na čelu) blago rečeno tupava. (Ovde sam morao da se umešam :) Otpornost istočnjačke filozofije i njihovih religija (uopšteno govoreći) pokazala se na delu kada su im "u goste" stigli "iskvareni zapadnjaci". Indijci nisu uradili ništa sve do Gandija, koji opet nije sedeo sa prstom na čelu, već je delao (pasivno, doduše). Kinesko carstvo se raspalo i odvuklo samo sebe u drugu, komunističku krajnost. Japan je jedini opstao; prilagodio se i uzeo od Zapada sve što je dobro (manje-više), dok su svoju filozofiju i način života ostavili u kućama i dojo-ima (škole borilačkih veština).
religija.505 inesic, -> #500, alenin
> Da , o postovani poznavaoce :) Kamo te lepe sreće da sam poznavaoc (poznavalac, a ndragane (ovaj će me jednog dana ubiti što ga prozivam kad god mi nešto u vezi sas jezik nije jasno)), a za poštovanje baš mnogo ne marim. Ako su ljudi OK, ti radiš svoj posao valjano, a poštovanje dođe samo od sebe. Nego šta sam ono hteo da kažem. čiva je slučajnost što sam pročitao knjigu pomenutog gospodina, slušajno mi je dopala u ruke, pa rekoh - 'ajde. Ne mogu sad da se setim o kojoj je od njegovih knjiga reč, ali mi je sveukupan utisak izuzetno negativan. Najpre tip veliča tog svog Krišnu, zatim veliča sebe, kao njegovog velikosveštenika i na kraju veliča potrebu da se Krišni (tj. njegovom sveštenstvu) klanja, kako ono beše, njegovim lotosovim stopalima. Cvrc! Paz' da neću! Ne klanjam se ja ni komunistima, a ne tamo nekom poligamijskom Krišni koji je imao 10000 i kusur žena :) . Ozbilnjo govoreći, ne klanjam se ni ovom našem pravoslavnom Bogu, ali ga priznajem kao potrebu, ovde u ovoj Srbiji. Inače Krišna religija je potpuno ista kao i sve druge i služi lepom životu onih koji je propovedaju. Kad smo već kod religije, voleo bih da mi neko, ko sebe smatra poznavaocem, objasni šta ta reč zaista znači ili bar da mi kaže na šta on misli kad kaže religija. Tražim, dakle, nekakvu definiciju reči religija. Ivica
religija.506 inesic, -> #502, solomus
> Sinak ti tata, jel` znaš ! :)))))) To se zove srpski jezik! Mada ne baš u punoj snazi. > 1. Da li mi se čini ili neki "stariji" korisnici Sezam-a > imaju utisak da su vredniji od "mlađih" ? Gwešiš! Ako se ovo odnosilo na mene, onda ti se samo čini. > 2. Odnos značaja porekla spornog citata i veličine teme o > kojoj raspravljamo je sličan odnosu tebe i filozofije ;) Hvala BOGU da je tako. > 3. Zaboravio sam šta sam još po spisku hteo da ti kažem :) > ali svemu tome svakako nije mesto ovde. Hvala BOGU i za ovo. Tako je bolje. A SAD ZVANIžNO Izvinjavam se svima koji prate ovu konferenciju.temu, što sam, nesmotrenom upotrebom reči sinak (desilo se to tako što sam neposredno pre ulaska u SOR, gledao pevca Sofronija), doveo do nepotrebnog opterećivanja PADa.
religija.507 ndragan, -> #438, solomus
/ Duh koji luta naći će samo delove dobrog a to je isto što i loše (?). Ergo, nemoj izlaziti na ulicu, jer može da ti se desi. / A šta je to duh ? Nemam pojma, al' evo ga opet. A šta je to 'dobro' a šta 'loše'? / Neobavešten si ! A ti si kratak. Pet redi navoda, i onda dve reči komentara. Očekivao sam bar novosti, ako ne analizu mesta gde sam omanuo. Ajd' ispravi to.
religija.508 ndragan, -> #427, veca
/>> PS: Evo vidim da je u religiji nastupio haos i bezzakonje ;) / Milan sve posmatra :) Gazda Milane, evo ti se deca rastrčala po avliju, sve će da razmetnu!
religija.509 ndragan, -> #423, cobra
/ zavisi samo od čoveka da li će to prihvatiti kao ubeđenje i sam to / uraditi. A prihvatanje nije misao? / obogatiti,on će stvarno to i uspeti.Ne treba da čekamo da nam drugi / reše Osim ako živi ovde; da je zaista hteo da se obogati, ne bi bio ovde? / naše probleme,već da shvatimo da ih jedino mi možemo rešiti promenom / sebe, i onog dela sopstva koji nam ne odgovara. Ovo je OK; čak se sećam da sam to radio na sebi, još kao klinac. P.S. Sad mi pade na um: Koliko je psihijatara potrebno za zavrtanje sijalice? Dovoljan je jedan, ali sijalica treba iskreno, iz dubine duše, da zaželi da je zavrne.
religija.510 ndragan, -> #430, alenin
/ Zasto mislis da im je usamljenost teret ? Postoji termin - pun / unutrasnji zivot - Nisam ga tako shvatio. Prvo, od čovečanstva se ne može pobeći, jer i u sred nigde ničega nosiš sa sobom celo svoje iskustvo koje nije stečeno ni u vakuumu ni u pustinji ni zatvorenih očiju; drugo, bogatim (da ne preterujemo sa 'punim') unutrašnjim životom se može živeti u tramvaju, ako hoćeš, za to ti uopšte ne treba samoća. Kao dobar razlog za pustinjaštvo nalazim samo tišinu; moje tehnike koncentracije nisu tako moćne ako se treba usredsrediti na nešto što nije 25 * 80 :) / ... U ostalom niko ih ne vezuje za usamljene / stene i tome slicno . ... Vezuju sami sebe odlukom da se osame. Tom odlukom određuju svoj odnos prema svetu za ubuduće; bez sveta taj odnos nije moguć. Doneli su odluku i vezani su obećanjem (sebi ili bilo kome) da će uraditi tako.
religija.511 ndragan, -> #451, solomus
/ Mislim da si shvatio velikog Krišnamurtija onako kako je odgovaralo / tvom načinu razmišljanja. E skoro mi dođe žao onih momaka što prodaju te knjige, mada ne znam zašto, jer to ionako rade (nadam se) dobrovoljno. Imam nešto tih stvari, ali - meni bi bilo gadno da prodajem reklame, kad bi trebalo da ih plaćam. Jedino što kažem tim momcima je "šta, religija - ne, hvala, ne osećam potrebu". Hoću da kažem da je dobar deo tih knjiga poprilično đubre, jer su od prve do poslednje strane propagandne brošure, i to na nivou koji smatram pomalo uvredljivim; stvari koje me zanimaju u vezi sa filozofskim pogledima i drugim, jednostavno ne isplivavaju kroz taj vašarsko - reklamerski sloj teksta. Dakle, ako mi neko još ponudi tako nešto, tražiću prvo da vidim datum prvog izdanja. Ako je posle 1960., ne igra.
religija.512 ndragan, -> #450, alenin
/ vec samo da potencira odnos duhovno materijalno u procesu / sticanja duhovnog mira ...uh :) Raspitaj se malo kako to Lale rade (nije zajebancija). Naći ćeš više puta da Lala ladno otpisuje kojekakve gubitke ("ta neću se valjda jediti za tako štogod"), da se nikad ne sekira pre vremena ("eto meni jeda za sutra"). I, da: Lala nikom nije ostao dužan. Ima tu neke više ravnoteže, u toj psihologiji. Mada, s druge strane, ovde ima nesrazmerno mnogo samoubistava, i, što je još gore, Lala se ubija na najteži način: besi se na tavanu.
religija.513 andrejl, -> #486, veca
>│ Neće biti, a i kasno si se uključio, a i mrzi me da kopam >│ po padovima da te ubedim u suprotno. Dovoljno je da kažeš da postoje i svi dokazi će biti prihvaćeni ;))) bye, andrejl
religija.514 andrejl, -> #487, cobra
>│ bića:njegove misli i njegova ubeđenja.Misli se rađaju i >│ plove prostorom čovekovog bića čiste i neiskvarena.One su >│ deo čoveka,ali čovekova ubeđenja su ta koja mogu biti >│ pozitivna i negativna.Jedina "krivica" misli jeste to da >│ od njih ubeđenja nastaju,međutim ubeđenja prelamaju >│ čistotu i stvaraju ciljeve. Nije baš sve tako jednostavno :) Recimo da misli stvaraju u ubeđenja, ali ta ubeđenja presudno utiču na buduće misli. Ali ubeđenja mogu nastati i bez misli, čisto kao reakcija na neki događaj. >│ Ja sve vreme pokušavam da kažem da trenutno čovek nije >│ savršen,ali poseduje nešto veoma dragoceno što je izraz >│ savršenstva.Ključna su dva pojma koja hoću da objasnim,i >│ ako se ta dva pojma ne razaberu,nikako me nećete >│ shvatiti. Hm, pa to se može reći za sve, ili skoro sve. Mnoge stvari imaju neke "delove" savršenosti. Ali to ne znači da će ikad biti savršene ili se čak učini takvim. bye, andrejl
religija.515 andrejl, -> #490, tigor
>│ Ne smatram pogled na svet (ma kakav on bio) skretničarem >│ misli na ovu ili onu stranu. Misao je ta koja dominira pa >│ shodno tome, ona upravlja pogledom na svet. Možda i >│ grešim ali tada verovatno ne govorimo o istom čoveku... Iz "pogleda na svet" (u smislu interakcija sa okolinom :) dolazi do stvaranja ubeđenja koje utiču i krive misli. tvoj problem sa piletinom je malo jednostavnije prirode, ali i tu može doći do raznih predubeđenja koje vode ka pogrešnim zaključcima. Npr. nekada davno si se zagrcnuo dok si jeo batak i sada taj deo izbegavaš. Glup primer :) bye, andrejl
religija.516 andrejl, -> #493, alenin
>│ E sad , teze koje pojedini filozofi iznose , nije moguce >│ naucno dokazati , pa ti je potrebna velika kolicina >│ istinskog ubedjenja u to , odnosno kad radis na tome da >│ otkrijes izvore postojanja sveta uvek se dodje do velikog >│ praska a time i do teme , ko ga je izazvao.A tu se umesa >│ i religija. Ne vidim zašto veliki prasak dovodi religiju da se umeša. Bez sumnje filozofija poboljšava naš život. Ne obavezno celog društva, većinom uže krugove. Rad mnogih filozofa nam pojednostavljuje život :) ali ne na način koji to religija čini. >│ I jos nesto, nije religija samo vera u boga i to mnoge >│ religije i nemaju u sebi , cak i neke od najvecih >│ (budizam , taoizam), vec religija obuhvata spoznaju >│ procesa stvaranja i nuznosti zivotnih tokova , zivot po >│ tim saznanjima , odnosno ukupno ponasanje licnosti.Tu >│ filozofija dolazi kao merilac ispravnosti i stit od >│ zastranjivanja. Iako se religija i filozofija često susreću, ne bih ih stalno dovodio u neku direktnu vezu. A to kako religija obuhvata spoznaju i sl. vidi se iz svih vrsta i vrstica religije. Religija ti daje recept koji ti nikako nije potreban. bye, andrejl