CIVIL.5

02 Feb 1994 - 11 Apr 1994

Topics

  1. filozofija (15)
  2. religija (24)
  3. istorija (16)
  4. nauka (82)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (206)
  7. film (692)
  8. muzika (581)
  9. o.jeziku (1892)
  10. oko.sveta (124)
  11. satira (32)
  12. ko.je.ko (377)
  13. deponija (58)
  14. skola (201)
  15. licni.stav (669)

Messages - o.jeziku

o.jeziku.1 aleksandra.m,
> ▀ >> Sto se mene licno tice, ja bih najradije i knjizevnim >> prevodiocima ukinula mogucnost da u fusnotama objasnjavaju >> ono o cemu je do sada u ovoj diskusiji vodena rasprava, a to >>ce reci: viceve, igre reci, lokalizme, dijalektizme ... > > Buduci da se profesionalno bavis prevodjenjem, ne zelim da ti > mnogo solim pamet, ali ipak osecam potrebu da na ovom mestu > iznesem svoje neslaganje u vezi tvog gore citiranog stava. Ok, moja greška. Zaobišla sam konvenciju i nisam stavila smajlija, ironičnog, tamo gde mu je bilo mesto. Ova moja izjava bi trebalo da bude shvaćena kao neka vrsta epskog preterivanja :). Naravno da je normiranje u ovakovome poslu već samo po sebi veoma problematična stvar, a već zabrane su nešto što je sasvim problematično kao ozbiljan stav. Htela sam u stvari da kažem nešto drugo. Nije nikakva mudrost objasniti u fusnoti neku neprevodljivu igru reči. Međutim, takvi elementi teksta upravo i jesu ono mesto na kojem se pokazuje da li je prevodilac prevodilac ili samo marljivi filolog. Po mome mišljenju, dakle, prevodilac će omogućiti čitaocu da "uklaviri" "šta je pisac hteo da kaže" (;)) ne služeći se stilom "važno je da ja shvatim šta je to, pa ću sad ću da ti objasnim, onako stručno i naučno" (= fusnota), nego tako što će se potruditi da ponudi nešto maštovitije kao rešenje. Kada su u pitanju aluzije na konkretne ličnosti, događaje, mesta, poznate čitaocima originala ali ne i čitaocima prevoda, možda je bolje rešenje potražiti u aluzijama koje će postati opštije, a ne tražiti stvari isključivo vezane za sredinu za koju se prevodi: otkud Alf zna za Selmu? šta zan Amer ko je čika Obretković? Sasvim u vezi sa ovime, ali sa suprotne strane: > Ja bih se jos jednom kratko vratio na knjizevnost. Zanimljivo > je i pitanje prevodjenja imena, prezimena i geografskih > pojmova. Ovo ima smisla samo u fantasy- i slicnim zanrovima, > gde se susrecemo sa raznim Woodshield-ovima, Clearwater-ima, i > sl. Nasi prevodi ovakvih naziva znaju ponekad da budu jako > komicni. Clearwater = Bistrovodić ? Smešno. * = Bistra Voda? Da nije Indijanac ili Kinez? * = Klirvoter? Tek još jedno ime koje mi ne govori ništa? Zbilja nimalo nije lako odlučiti se. A opet, nimalo nam ne smeta ni Snežana, ni Pepeljuga, ni Zvončica. :) Naprotiv. I tu smo opet kod solomonskog rešenja "sve zavisi od svega".
o.jeziku.2 aleksandra.m,
> Jednog dana ćemo svi govoriti sve jezike. :) Jašta! :)
o.jeziku.3 ndragan,
(9.343) / Oni su se definitivno opredelili za "totalno" prevodjenje filmova (u / stilu "Glup si ko' Hans Rudolf fon Klinkenschraben!", pa kud puklo da Daaa. Zato sam pre neku godinu, kad ostanem sam u hotelskoj sobi u Švabiji, okretao neki od dva tri holandska kanala. Jezik razumem još manje od nemačkog, ali oni titluju :) a napisan holandski je nekako razumljiviji od izgovorenog. Je li tačno da su Slovenci svojevremeno sinhronizovali filmove? Ono, upada Džon Vejn u salun, zvekne pesnicom o šank i drekne "prosim eno ljutico"? / Ja bih se jos jednom kratko vratio na knjizevnost. Zanimljivo je i / pitanje prevodjenja imena, prezimena i geografskih pojmova. I trgovačkih naziva, naziva grupa itd. U knjigama, gde ima smisla, zaista bi trebalo u fusnoti objasniti taj smisao, što se često i radi. To bi doprinelo da se i ovi naši kulovi ovde malo opamete da ne mora svaki par engleskih reči da znači nešto otmeno, ma kako glamurozno zvučao. Tako su čak u jednom mestašcetu u Italiji novi hotel krstili 'Sporting House', pa se čudili što ga Ameri zaobilaze. Posle su im objasnili da to u slobodnijem prevodu znači, a svakako asocira, na kupleraj. Da krenemo od naziva 'our little town' u vesternu. Te selendre imaju poprilično slikovita imena, naprimer 'Rat River', '* strip' (* jaruga?). Baška slučajevi kad su u pitanju engleski _prevodi_ prvobitnih imena. Da li pisati Wounded Knee, ili Vundid Ni, ili Ranjeno Koleno? Nijedno od ta tri nije original. Analogno, Sitting Bull, Siting Bul, Sedeći Bik ili Bik Koji Sedi? U filmovima sa mnogo radio razgovora, gde (piloti, šoferi, idioti i ostala zanimanja :) drže nadimke, a nadimci nisu ko kod nas Prle, Mika, Sule, Kendža i slično, nego Big Bear, Thunderball i slično, mislim da ih treba prevoditi, jer njihov zvuk ima manje smisla od njihovog značenja. Hm, al' sam lako otišao u... Novime, u šta sam to zagazio? Semantiku, semiologiju, semenke, seminar? Bue_ Ndragan
o.jeziku.4 ndragan,
(9.345) / Legende - Nada i Kosta Carina, Dejan Mitrović (nezaboravni prevodi Bolje da sam ćutao. Sinoć na HC+u, 'Murder of Quality', prevod Nade Carine, dosta frljoka. Biser: opisuje se koaksijalni kabl, 'and those two wires have a common axis' prevede dva-tri puta sa 'imaju zajednički ulaz', verovatno shvativši 'axis' kao 'access'. Očigledno prevođenje bez dijalog liste, ali je naglasak bio nedvosmislen. Lapsus earphonius? A bilo je toga još dosta, čak materijalnih grešaka. Bue_ Ndragan
o.jeziku.5 dcolak, -> #2, aleksandra.m
│> Jednog dana ćemo svi govoriti sve jezike. :) │ │ Jašta! :) ..a postojaće samo jedan jezik: Engleski :> Sledge DAMMIR!
o.jeziku.6 dikla, -> #3, ndragan
> Je li tacno da su Slovenci svojevremeno sinhronizovali filmove? Ono, > upada Dzon Vejn u salun, zvekne pesnicom o sank i drekne "prosim eno > ljutico"? I to je bolje nego u ono u madjarskim sinhronizacima kad kaze 'djere ide Vinetu'...
o.jeziku.7 ganta,
Imam jednu molbu prijatelja iz USA, koji se (drma nostalgija) lože da budu u toku sa ovdašnjim slengom, pa traže ako neko ima u el. obliku zbirku (recnik, beleške ...) novih reči i izraza. Pretpostavljam da nema ništa novije od Andrićevog rečika u štampanom obliku. Recimo, tek sad su čuli za 'dao mu ga' i 'do jaja' :) Može i hint sa brojem poruke ako je već bilo u ovoj konferenciji. G. P.S. Ne znaju ni za 'džiber', 'šaner', 'dizelaš'...
o.jeziku.8 dr.grba, -> #3, ndragan
>> Je li tačno da su Slovenci svojevremeno sinhronizovali filmove? >> Ono, upada Džon Vejn u salun, zvekne pesnicom o šank i drekne >> "prosim eno ljutico"? Da li sam vam pričao o sopstvenom iskustvu u jednom mozi u Budimu? Kada se pojavila glava Džejn Fonde u kadru, shvatili smo da ne gledamo "Ghostbusters II", kao što smo mislili da ćemo gledati... Beše to film "Jutro posle", tada nov film. "Nema veze", pomislismo, ali desio se obrt kada je počela priča u filmu... Sinhronizovana drama u kojoj je 70% vremena u dijalozima, a mi od mađarskog znamo samo "keto šer!", "kijarat/bejarat" i "ferfi/noi"... (: Ostali smo do kraja.
o.jeziku.9 ndragan, -> #1, aleksandra.m
/ Ok, moja greška. Zaobišla sam konvenciju i nisam stavila / smajlija, ironičnog, tamo gde mu je bilo mesto. Draga koleginice, potpuno vas razumem, imao sam slučaj :). Neki se ovde sećaju (verovatno bolje od mene) kad sam nešto odvalio pa bez smajlija, skroz zaboravivši da nisam kod kuće... radilo se, valjda, o keširanju ram diska. Da ne dužim, najoptimalnije (*) podržavam izbacivanje redundantnih smajlija - to mu dođe kao da sam ispričao vic, pa se prvi smejem. / Clearwater = Bistrovodić ? Smešno. * = Bistra Voda? Da nije Vrlo dobro, da pređemo na sledeće pitanje. 'Creedence Clearwater Revival', 'Blue oyster cult', 'Iron maiden', 'Iron butterfly', 'Dire straits', ... (popuniti po sećanju). Prevoditi ili ne? Značenje svakako ima. / nimalo nam ne smeta ni Snežana, ni Pepeljuga, ni Zvončica. :) Padoše mi na um geniji koji su prekrstili Donalda u Paju, Gufija u Šilju, Dejzi u Patu... i jedino im se Mika Miš nije primio, re-reinkarnirao se u Mikija Mausa. To dan danji dobro leži. Bue_ Ndragan ------ (*) druga omiljena reč mog poslodavca, posle reči 'optimalizacija'
o.jeziku.10 dior, -> #4, ndragan
>> Bolje da sam ćutao. Sinoć na HC+u, 'Murder of Quality', >> prevod Nade Carine, dosta frljoka. Biser: opisuje se >> koaksijalni kabl, 'and those two wires have a common >> axis' prevede dva-tri puta sa 'imaju zajednički ulaz', >> verovatno shvativši 'axis' kao 'access'. Očigledno >> prevođenje bez dijalog liste, ali je naglasak bio >> nedvosmislen. Lapsus earphonius? A bilo je toga još >> dosta, čak materijalnih grešaka. >> >> Bue_ Ndragan Naprotiv. Baš dobro što si to pomenuo. Ovakva greška ne mora da bude 'lapsus earphonicus' niti je očigledno prevod bez dijalog liste (naro~ito ako je naglasak bio nedvosmislen). Treba da vidiš kakvih sve gluposti ima u dijalog listama! Mogao bih da navedem dobar broj primera iz ličnog iskustva. Ljudi koji pišu dijalog liste su takođe podložni 'lapsus earphonicus-ima'. Ako prevodilac ima listu u kojoj stoji gomila gluposti a ne može da vidi film, onda pomoći nema. To samo pokazuje da i legende rade stvari pod prinudom. Takve grube greške su upravo posledice prinude, a ne kvaliteta samog prevodioca. Kvalitet se može videti iz niza drugih stvari, koje prosečan gledalac uglavnom ne primećuje. Pozdrav Ljuba
o.jeziku.11 balsa, -> #4, ndragan
*> two wires have a common axis' prevede dva-tri puta sa 'imaju zajednički *> ulaz', verovatno shvativši 'axis' kao 'access'. Očigledno prevođenje bez *> dijalog liste, ali je naglasak bio nedvosmislen. Lapsus earphonius? A Pa i nije naglasak nedvosmislen.. :) žesto čujem u filmovima da se 'access' naglašava na prvom slogu.
o.jeziku.12 fancy, -> #7, ganta
ŮŢ> Recimo, tek sad su čuli za 'dao mu ga' i 'do jaja' :) ŮŢ> P.S. Ne znaju ni za 'džiber', 'šaner', 'dizelaš'... ONO KAO..? Ovih dana non stop vrtim sintagmu "pazi kad je to..." * - Pazi kad je to straaašno! - Straaaaašno.
o.jeziku.13 fancy, -> #11, balsa
ŮŢ> Pa i nije naglasak nedvosmislen.. :) žesto čujem u filmovima da se ŮŢ> 'access' naglašava na prvom slogu. Da, kaže se EKses...
o.jeziku.14 haevorn, -> #13, fancy
Joj, sinoc bio "Pale Rider" na Politici - Em je prevod bio, hm... 'nedobar', em je u titlovima bilo nesto gaaadno
o.jeziku.15 armitage, -> #1, aleksandra.m
> prevodilac ili samo marljivi filolog. Po mome misljenju, dakle, > prevodilac ce omoguciti citaocu da "uklaviri" "sta je pisac > hteo da kaze" (;)) ne sluzeci se stilom "vazno je da ja shvatim > sta je to, pa cu sad cu da ti objasnim, onako strucno i naucno" > (= fusnota), nego tako sto ce se potruditi da ponudi nesto > mastovitije kao resenje. Kada su u pitanju aluzije na konkretne Slazem se! Takvih fusnota (tipa: "Bas sam car, sto MI je jasno ...") ima stvarno mnogo. -*- Armitage -*-
o.jeziku.16 armitage, -> #4, ndragan
> Bolje da sam cutao. Sinoc na HC+u, 'Murder of Quality', prevod Nade >Carine, dosta frljoka. Biser: opisuje se koaksijalni kabl, 'and those >two wires have a common axis' prevede dva-tri puta sa 'imaju zajednicki >ulaz', verovatno shvativsi 'axis' kao 'access'. Ocigledno prevodenje bez Ma pusti ljude koji svoj posao uglavnom rade dobro, samo ponekad zapnu kod strucnih stvari. Mnogo su smesniji oni piratski prevodioci (ranije ih je bilo ko' pleve), koji kada im naidje neki "vruc" film imaju strasno malo vremena da ga prevedu (a i nedostaje im obrazovanje, svakako). Takve filmove cesto vredi pogledati i drugi put samo zbog prevoda. Doduse, profesionalcima se cesto desava da se spoplicu uz usko strucne termine, i onda iste prevode bukvalno. Kao veliki ljubitelj i poznavalac aviona a pogotovu americke pilotske terminologije i zargona, uvek mi predstavlja veliko zadovoljsto da gledam prevode Top-Gun-like filmovima Koliko tu ima bukvalnog prevodjenja strucnih izraza, pa to je strasno! Samo jedan primer, usred filma ide: "Your gear is up !!!" - "Oprema ti je gore !!!" (waar, har, har,:))))) Da stvari uvek mogu da se urade kako treba govori cinjenica, da je film "Dinu" preveo g. Zoran Zivkovic (koji je inace preveo i sam roman) i da je svoj posao obavio majstorski. Uvek mi je zao ljudi koji su u gubitku zbog lose prevedenih filmova. Primera radi: dok sam sa roditeljima gledao "City Slickers" (Gradski kauboji) na TV-u, ja sam se grcio na stolici i posle me je boleo stomak od smejanja (iako sam taj film vec odgledao na FEST-u). Njima je medjutim promaklo pola fazona sto je jako velika steta jer je film vecim delom baziran na dijalozima. -*- Armitage -*-
o.jeziku.17 armitage, -> #9, ndragan
> Revival', 'Blue oyster cult', 'Iron maiden', 'Iron butterfly', 'Dire > straits', ... (popuniti po secanju). Prevoditi ili ne? Znacenje svakako Nemoj sTRAITS-e da mi diras !!! sTRAITS-i su svetinja ! Inace bi se mogli prevesti kao: "Do grla u g**nima" ( Prevodilac je koristio svoju (bolesnu) mastu ! :) ) > Silju, Dejzi u Patu... i jedino im se Mika Mis nije primio, > re-reinkarnirao se u Mikija Mausa. To dan danji dobro lezi. Ovo je stvarno zanimljivo ... Zasto su zaobisli Miku Misa ? -*- Armitage -*-
o.jeziku.18 index, -> #5, dcolak
÷■÷ ..a postojaće samo jedan jezik: Engleski :> I imaće mnogo dijalekata ;). Nenad
o.jeziku.19 dior, -> #9, ndragan
>> Padoše mi na um geniji koji su prekrstili Donalda u Paju, >> Gufija u Šilju, Dejzi u Patu... i jedino im se Mika Miš >> nije primio, re-reinkarnirao se u Mikija Mausa. To dan >> danji dobro leži. Kad smo kod crtaća, uvek se oduševim jednom legendarnom scenom sa Sofronijem u glavnoj ulozi: džukac podmetne Sofroniju jaje, a ovaj kao svaka dobra majka, leži na njemu. Kad se pile izlegne, Sofronije oduševljeno vikne 'Sony boy!' a Ljubiša Bačić simultano preko njega: 'sine Nebojša!' :) Izvanredno! Ljuba
o.jeziku.20 dejanr, -> #14, haevorn
>> Joj, sinoc bio "Pale Rider" na Politici - Em je prevod >> bio, hm... 'nedobar', em je u titlovima bilo nesto gaaadno U gornjim redovima skoro redovno falilo po pola rečenice :((( Hteli su da nam pruže priliku da malo vežbamo engleski ;>
o.jeziku.21 jovca.car, -> #4, ndragan
/* Carine, dosta frljoka. Biser: opisuje se koaksijalni kabl, 'and those /* two wires have a common axis' prevede dva-tri puta sa 'imaju zajednicki /* ulaz', verovatno shvativsi 'axis' kao 'access'. Ocigledno prevodenje bez Tjah, nije to nista. Nedavno sam gledao neki trecerazredni horor o demonima, vesticama i ostaloj bratiji (mislim da se zvao 'Demonska tabla'). Titl je tipican videoklubovski (Amiga). Sve u svemu, glumac u jednom trenutku kaze "...speaking of WHICH...", a dole prevod "...govoreci o VESTICAMA..." ;)))) Valjda coveka (prevodioca) ponela tematika...;)))
o.jeziku.22 niklaus, -> #5, dcolak
(:>│> Jednog dana ćemo svi govoriti sve jezike. :) (:>│ (:>│ Jašta! :) (:> (:> ..a postojaće samo jedan jezik: Engleski :> Misliš C? (: (: Sean :)
o.jeziku.23 janko, -> #17, armitage
> Nemoj sTRAITS-e da mi diras !!! sTRAITS-i su svetinja ! > > Inace bi se mogli prevesti kao: "Do grla u g**nima" Ali, ja sam ubeđen, ne slučajno, i "Do jaja strejt tipovi." žak, ovo tvoje tumečenje mi nikad nije ni palo na pamet -- ovo drugo im mnogo više leži. ;) Eto, ispade da gubimo drugo tumačenje, ako se opredelimo za jedno. Šta sad? Fusnotu? ;)
o.jeziku.24 janko, -> #19, dior
> Kad smo kod crtaća, uvek se oduševim jednom legendarnom > scenom (...) > simultano preko njega: 'sine Nebojša!' :) Izvanredno! A scena kada Duško i Eskim vise na ledenici, koja samo što se ne slomi, Eskim se zadihao, a Duško "nemoj tAko da dAHćeš!!!" (taj su crtani prevodili dvaput, drugi put je prevod bio mnogo bleđi... ni original uopšte nema ovome ekvivalentan štos, ako se sećam."
o.jeziku.26 mdave,
Film, mislim da je EVIL DEAD II : borba ljudi i necistih sila in progress. necastivi in charge kaze svom posilnom nesto kao 'Good job!', a prevod 'TAKO TREBA!' Ili u filmu SOUL MAN prevod crnackog slenga: 'Ej kevo, di si cale, moram da gibam!'
o.jeziku.27 general, -> #5, dcolak
*> ..a postojaće samo jedan jezik: Engleski :> Shtobash Engleski ?! O:)
o.jeziku.28 general, -> #7, ganta
*> P.S. Ne znaju ni za 'džiber', 'šaner', 'dizelaš'... ******** MASA ljudi iz BGD-a nezna shta znachi rech 'Shaner' a kamoli Ameri :)
o.jeziku.29 ndragan, -> #7, ganta
/ Može i hint sa brojem poruke ako je već bilo u ovoj / konferenciji. U prethodnoj konferenciji (civilizacija.4 i .3) postojala je tema 'rečnik' koja je trebalo da skuplja građu za sledeće izdanje rečnika žargona. Tema je ugašena zbog slabe posećenosti i dugih digresija van teme. Svakako ima i onoga što tražiš, a valjda će se i u odgovorima na ovu tvoju poruku naći nešto od novijeg slenga. Najbolje da mu okačiš neku prepucačinu iz foruma i raspravu o dizelašima iz civilizacije.4:deponija, pa nek te pita sve što mu nije jasno :). E da, i obavezno tekuće nadimke za viđenije političare, mnogo su dobri :) Bue_ Ndragan
o.jeziku.30 balsa,
*** Ovaj exec ste već poslali. Da bi izbegli dupliranje poruka, exec se prekida == bisno? biste? :)
o.jeziku.31 haevorn,
Oduvek me je zanimalo da li su u nekoj vezi reči: likvid (liquid), likvidnost, likvidirati i likvor :)
o.jeziku.32 armitage, -> #27, general
> *> ..a postojace samo jedan jezik: Engleski :> > > Shtobash Engleski ?! O:) Pa, kako je pocelo sa engleskim nazivima firma, produkata, grupa i da ne nabrajam, moguce je da se jednoga dana kompletno prebacimo na taj jezik. Uostalom, mnoge radio stanice ga propagiraju --- "Rejdijo Pingvin tvenifor aur mjuzk paur!" "Der iz mor mjuzk on najnopojntnajn efem stereo" --- a i nas predsednik ga parla odlicno. :> /\ || Smajlija sam stavio da mi ne biste replicirali bez potrebe ... -*- Armitage -*-
o.jeziku.33 darone, -> #28, general
>> *> P.S. Ne znaju ni za 'džiber', 'šaner', 'dizelaš'... >> >> MASA ljudi iz BGD-a nezna shta znachi rech 'Shaner' a kamoli Ameri :) Da, to sam i ja primetio, al reko bolje da ćutim. Ipak: šaner je izraz iz Sarajeva.
o.jeziku.34 mpaunovic,
Može li neko pomoći u pitanju jedne opkalde? Da li je banka deset dinara ili je to deset para tj 0,10 dinara? Unaprad hvala!
o.jeziku.35 balinda, -> #34, mpaunovic
>> Da li je banka deset dinara ili je to deset >> para tj 0,10 dinara? 'Banka' je bila 10 para. Koliko je to u novim dinarima - ne znam. :)
o.jeziku.36 stefan, -> #35, balinda
> >> Da li je banka deset dinara ili je to deset > >> para tj 0,10 dinara? > > 'Banka' je bila 10 para. Koliko je to u novim dinarima - ne znam. :) Ja bih se skoro mogao zakleti da je banka bila 10 din :)
o.jeziku.37 dejanr, -> #35, balinda
>> 'Banka' je bila 10 para. Koliko je to u novim dinarima - ne znam. :) Nije! Banka je pre rata a i posle rata bila 10 DINARA! Međutim, kada smo mi bili mali uveden je novi dinar, bez dve nule. Međutim, i dalje se dosta govorilo u starim dinarima (sve do skora, dok Radoman ne "ojača dinar 10 puta", tu negde je i "ukokan" stari dinar), pa je "banka" bila ona žuta para na kojoj piše 10. To je, zaista, po novom bilo 10 para, ali po starom je to 10 dinara, zato se i zvalo banka :)
o.jeziku.38 mpaunovic, -> #35, balinda
> 'Banka' je bila 10 para. Koliko je to u novim dinarima - ne znam. :) > Ja bih se skoro mogao zakleti da je banka bila 10 din :) Eto, tako je i kod nas u firmi bilo i najzad smo se kladili:))) Može li neko nešto konačno da kaže, pa da razrešimo?
o.jeziku.39 balinda, -> #37, dejanr
>> pa je "banka" bila ona žuta para na kojoj piše 10. To je, >> zaista, po novom bilo 10 para, ali po starom je to 10 dinara, >> zato se i zvalo banka :) U pravu si! Ja sam pogrešio! Potrudio sam se da pronađem novčić za koji sa apsolutnom sigurnošću :) znam da se zove 'banka', :) kada tamo zaista piše 10 dinara. Dakle, oni koji su se kladili da znaju da je pobedio onaj koji je tvrdio da se radi o 10 dinara.
o.jeziku.40 m.hristodulo, -> #32, armitage
>> Uostalom, mnoge radio stanice ga propagiraju --- >> "Rejdijo Pingvin tvenifor aur mjuzk paur!" >> "Der iz mor mjuzk on najnopojntnajn efem stereo" Mnoge? ;-))
o.jeziku.41 aleksandra.m, -> #31, haevorn
> Oduvek me je zanimalo da li su > u nekoj vezi reči: > likvid (liquid), likvidnost, likvidirati i likvor Jesu! :) Ove reči imaju zajedničko poreklo i, sasvim očigledno, zajednički koren (liqu*). Klasičnolatinski pridev liquidus, prema rečniku Mirka Divkovića, ravnatelja Kraljevske gornjogradske gimnazije zagrebačke, iz 1900. godine, opisan je na sledeći način: liquidus, adj, s komp. i sup. /liqueo/ 1)*tekući, rastopljen; supst. liquidum, tekućina, piće; 2) bistar, jasan, providan; 3) a) lagan, gladak, b) jasan, razumljiv, čist, bistar, c) miran, veseo d) jasan, razumljiv, siguran; supst.liquidum, izvjesnost. Iz ovih različitih značenja u klasičnom latinskom nastale su i reči sa različitim značenjima u savremenim jezicima, pa su prenete i u naš jezik. Na osnovu prvog značenja izvedena je reč likvor (Vujaklija: likvor - tečnost; alkohol, špiritus; med. rastvor nekog čvrstog tela koji se daje u kapljicama; naročito: kičmena tečnost koja se nalazi pod mrežastom opnom, a postaje lučenjem u mozgu. Takođe, i reč liker, koju smo preuzeli iz francuskog, potiče od latinskog liquorem. Istog porekla su i reči likvacija (utečnjavanje), likventan (tečan), likvescencija (topljenje, pretvaranje u tečnost), likvefakcija (pretvaranje čvrstih tela u tečna) - sva značenja sam dala prema Vujakliji. Nisam sigurna na šta si mislio kada si napisao likvid. U srpskom se koristi, kao termin u fonetici, reč likvida, u značenju "tekući suglasnik", tj. glas l ili r, i poreklo te reči je isto. Postoji, prema Vujakliji, i reč likvidum, u značenju "nešto tečno, tečnost", ali i u značenju "jasno dokazano potraživanje, jasno dokazan dug". Reči likvidan, likvidant, likvidat, likvidator, likvidacija, likvidirati, likviditet (odnosno likvidnost) proističu iz modifikacija ranijih latinskih značenja, pa sada znače obračunavanje, prečišćavanje, raščišćavanje, plaćanje, sredstva koja su "protočna". Prema Rečniku Matice srpske, likvidnost je: mogućnost brzog pretvaranja vrednosti u platežna sredstva; a likvidacija: obustavljanje delatnosti nekog preduzeća i finansijskih delatnosti u vezi sa tim; konačan obračun; ispunjenje i poslednjeg dela neke obaveze. Ovde moram dodati da su putevi značenja reči nedokučivi, pa se kod glagola likvidirati od "raščišćavanja računa" došlo i do značenja a) uništenje b) izvršenje smrtne kazne (u ratnim i neredovnim prilikama) - sve prema rečniku Matice srpske, ili "smaći, ukloniti", prema Vujaklijinom Leksikonu. Zanimljivo je, pri tom, da se ovo poslednje značenje ne pominje u Daničićevom Rječniku JAZU (odgovarajući tom je iz godine 1904-1910), nego za glagol "likvidovati" kaže da je sačinjeno prema nemačkom liquidieren, talijanskom liquidare, i daje značenje "izvoditi na čisto kakav posao". Rečnik SANU, iz 1981. godine daje i značenje koje nalazimo u Matičinom rečniku, iz 1969, a ima ga i u Moskovljevićevom rečniku, čije je sastavljanje autor dovršio 1964. Sudeći po izvorima koje navode naši rečnici koji to značenje daju, ono je kod nas ušlo u upotrebu posle Drugog svetskog rata. Prema rečnicima koje sam pregledala, ovo značenje prvi beleži Vujaklija u svom Leksikonu stranih reči i izraza iz 1954. godine.
o.jeziku.42 ganta, -> #29, ndragan
> Najbolje da mu okačiš neku prepucačinu iz foruma i raspravu o dizelašima > iz civilizacije.4:deponija, pa nek te pita sve što mu nije jasno :). E Hvala, već preturam po Civilizaciji 4,3,2... :)
o.jeziku.43 ndragan, -> #17, armitage
/ Ovo je stvarno zanimljivo ... Zasto su zaobisli Miku Misa ? Nisu, ali su potonji naraštaji odustali, zadržavši sve ostalo. Bue_ Ndragan
o.jeziku.44 ndragan, -> #23, janko
/ Eto, ispade da gubimo drugo tumačenje, ako se opredelimo za jedno. Šta / sad? Fusnotu? ;) Samo 'do jaja', a onda ostaje fino neizrečeno ono 'a u čemu to'. Bue_ Ndragan
o.jeziku.45 pele, -> #36, stefan
>=}> 'Banka' je bila 10 para. Koliko je to u novim dinarima >=} - ne znam. :) >=} >=} Ja bih se skoro mogao zakleti da je banka bila 10 din :) Dobro se zaklinješ :) Mada je davno bilo, sećam se da se često za 10 dinara gpvorilo "banka". pele.
o.jeziku.46 balsa,
*> Cetervm censeo... = Ndragane, a što uvek pišeš 'v' mesto 'u'? :)
o.jeziku.47 madamov, -> #36, stefan
> Ja bih se skoro mogao zakleti da je banka bila 10 din :) U moje doba je to bilo 10 para. E sad da li je nekad to bilo 10 dinara, trebalo proveriti kod starijih od mene. B)
o.jeziku.48 madamov, -> #36, stefan
> Ja bih se skoro mogao zakleti da je banka bila 10 din :) U moje doba je to bilo 10 para. E sad da li je nekad to bilo 10 dinara, trebalo proveriti kod starijih od mene. B)
o.jeziku.49 sekretarica, -> #46, balsa
Zato sto prica covek na starolatinskom. :)
o.jeziku.50 enterprise, -> #12, fancy
> - Pazi kad je to straaasno! Jebitačno! ;)
o.jeziku.51 paki,
<FORUM.10, 4.2170> ­> da moje bilo kakve interese nebrani niko dok ja to ne zatrazim. ­> ------- ­> Inace gledanje svojih poslova i NE guranje nosa u tudj smatram izuzetnom ---------- Ne znam kako uspeva... (Inače, ovo 'NE guranje nosa u tuđ' izrazito fino zvuči ;)
o.jeziku.52 .bale., -> #37, dejanr
> Nije! Banka je pre rata a i posle rata bila 10 DINARA! Predlažem da dejanr promeni username u "No.1" :-)
o.jeziku.53 niklaus, -> #30, balsa
(:>*** (:> Ovaj exec ste već poslali. (:> Da bi izbegli dupliranje poruka, exec se prekida (:> == (:> (:> bisno? biste? :) BISMO (kako se SEZAM smatra za komunikacioni sistem koji drži do dobrih (i prisnih) odnosa sa korisnikom, te bi trebalo da se koristi množina pre nego jednina). "bi" jeste pogrešno, jer se ne nalazimo u direktnom razgovoru sa sa- govornikom, a i u tom slučaju sitaciji bi bilo primereno (u skladu sa prvom rečenicom) persirati, što glagol "bi" ne čini. (: Sean :)
o.jeziku.54 oldtimer, -> #49, sekretarica
> Cetervm censeo... >>Ndragane, a što uvek pišeš 'v' mesto 'u'? :) >>> Zato sto prica covek na starolatinskom. :) Znam da su pisali V jer U nisu ni imali, ali se nešto ne sećam da su imali mala slova :)) B) Miša
o.jeziku.55 fancy, -> #49, sekretarica
ŮŢ> Zato sto prica covek na starolatinskom. :) i na lošem engleskom (Bue_ Ndragan) ^
o.jeziku.56 gristic, -> #55, fancy
* Spelling problems? Use PUPIN "error-correcting" modems! ;)
o.jeziku.58 mpaunovic, -> #39, balinda
> Dakle, oni koji su se kladili da znaju da je pobedio onaj koji je > tvrdio da se radi o 10 dinara. Ode meni jedna (bundes)banka ili 10 nemackih dinara:((( Ipak, hvala svima koji odgovorise!
o.jeziku.59 gtomic, -> #34, mpaunovic
> Da li je banka deset dinara ili je to deset > para tj 0,10 dinara? Obojica ste u pravu ili obojica niste u pravu! ;) Banka je bila deset dinara pre denominacije koja se dogodila 1965. godine u proporciji 1:100 tako da je jedan dinar postao jedna para, a narod je zadrzao stare nazive tako da je 10 para postala 'banka', jedan dinar je postao 'stoja' i to je tako bilo do denominacije koju je izvrsio Ante Markovic u odnosu 1:10000 kada su 7 dinara bili jedna DM. Posto obojica gubite opkladu, mislim da je zgodno da nagradu dobijem ja, ukoliko nije rec o cvegerima, samarima i sl. ;)
o.jeziku.60 paki,
<MALI.OGLASI.4, 12.1060> ­> 2400b, malo korisxcyen, 110 DM (Domacya Moneta !!!) ---------- ------- Zar ne bi bilo mnooogo lepše 'koriscen' itd? (Naravno, najlepše bi bilo 'korišćen', ali da ne preterujemo...).
o.jeziku.61 general, -> #33, darone
*> >> *> P.S. Ne znaju ni za 'džiber', 'šaner', 'dizelaš'... *> >> *> >> MASA ljudi iz BGD-a nezna shta znachi rech 'Shaner' a kamoli Ameri :) *> *> Da, to sam i ja primetio, al reko bolje da ćutim. Ipak: šaner je izraz iz *> Sarajeva. *>
o.jeziku.62 .bale., -> #53, niklaus
> (:>*** > (:> Ovaj exec ste već poslali. > (:> Da bi izbegli dupliranje poruka, exec se prekida > (:> == > (:> > (:> bisno? biste? :) > > BISMO (kako se SEZAM smatra za komunikacioni sistem koji drži do > dobrih (i prisnih) odnosa sa korisnikom, te bi trebalo da se koristi > množina pre nego jednina). "bi" jeste pogrešno, jer se ne nalazimo u > direktnom razgovoru sa sagovornikom, a i u tom slučaju sitaciji bi > bilo primereno (u skladu sa prvom rečenicom) persirati, što glagol > "bi" ne čini. Hm, ali si zamrsio... "Bi" bi :) u pomenutom slučaju moglo da se odnosi na neko treće lice ili lica, pa se ne zna ko bi to izbegao dupliranje poruka. Ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi :-)
o.jeziku.63 niklaus, -> #62, .bale.
(:>> (:> Ovaj exec ste već poslali. (:>> (:> Da bi izbegli dupliranje poruka, exec se prekida (:>> (:>> "bi" jeste pogrešno, jer se ne nalazimo u (:>> direktnom razgovoru sa sagovornikom, a i u tom slučaju sitaciji bi (:>> bilo primereno (u skladu sa prvom rečenicom) persirati, što glagol (:>> "bi" ne čini. (:> (:> Hm, ali si zamrsio... "Bi" bi :) u pomenutom slučaju moglo da se (:> odnosi na neko treće lice ili lica, pa se ne zna ko bi to izbegao (:> dupliranje poruka. Ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi Vi BISTE to uradili? Ja ne BI. (: Tako to zvuči 'in real life'. U prvoj rečenici ('Ovaj exec STE...') se persira, pa valjda i u drugoj. Naravno, ako je bila namera da se SEZAM ponovo obraća korisniku (VI ne želite da duplirate poruke). A ako nije (ni SEZAM, ni korisnik ne želi da se poruke ne dupliraju), onda glagolski oblik "BI" opet nije primeren. Vidiš, i sam si napisao "MI BISMO". Dakle, ispravno je "Da BISMO izbegli ..." (: Sean :)
o.jeziku.64 .bale., -> #63, niklaus
> Dakle, ispravno je "Da BISMO izbegli ..." Tako je! :)
o.jeziku.65 rzoltan, -> #17, armitage
/ Ovo je stvarno zanimljivo ... Zasto su zaobisli Miku Misa ? Nisu, ali su potonji naraštaji odustali, zadržavši sve ostalo. Bue_ Ndragan
o.jeziku.66 rzoltan, -> #23, janko
/ Eto, ispade da gubimo drugo tumačenje, ako se opredelimo za jedno. Šta / sad? Fusnotu? ;) Samo 'do jaja', a onda ostaje fino neizrečeno ono 'a u čemu to'. Bue_ Ndragan
o.jeziku.67 mjova, -> #63, niklaus
> Ja ne BI. (: Ja ne BI*H*.
o.jeziku.68 balsa, -> #54, oldtimer
*>> Cetervm censeo... *> *>>>> Zato sto prica covek na starolatinskom. :) *> *>Znam da su pisali V jer U nisu ni imali, ali se nešto ne sećam da su *>imali mala slova :)) Al' zbog čega sam to pitao? :) Zbog toga što je pisanje 'v' (malog!) besmisleno. Jer, u početku bejahu samo velika slova sa slovom "V" za glasove /v/ i /u/. Kad su 'pronađena' i mala slova, onda su slovo "u" i njegov stariji parnjak "V" opet služili za dva glasa. Pa tako: CETERVM CENSEO ili Ceterum censeo = = IN VINO VERITAS ili In uino ueritas = = = = VERBA VOLANT ili Verba uolant = = = = Ako se već 'priča na starolatinskom' i koriste mala slova, onda valja pisati 'u' a ne 'v'. :) Eto, da i ja malo izigravam picajzla. NHF.
o.jeziku.69 balsa,
Hoćete da se testirate? Evo pitanja iz klasifikacionog ispita iz srpskohrvatskog jezika, na Filološkom fakultetu ('90. ili '91). KLASIFIKACIONI ISPIT IZ SRPSKOHRVATSKOG JEZIKA ============================================== 1) Za osnovicu srpskohrvatskog književnog ( = standardnog) jezika ekavskog izgovora uzet je sledeći dijalekat: a) istočnohercegovački b) kosovsko-resavski c) šumadijsko-vojvođanski d) staroštokavski (zaokružite slovo ispred tačnog odgovora) 2) Kako se zvao naš najistaknutiji prosvetiteljski pisac, Vukov prethodnik? 3) Sava Mrkalj je reformator a) ćirilice b) latinice c) glagoljice? 4) Prvo izdanje Vukovog "Srpskog rječnika" objavljeno je ____ godine, a drugo ____ godine. 5) Napišite sve bezvučne afrikate: _______________ 6) Kako se zovu glasovne promene koje ilustruju parovi primera: ležati - leškariti ________________ čeznuti - čežnja ________________ vas - sav ________________ 7) U sledećim primerima izvršena je jedna glasovna promena (alternacija). Kako se zove? grašak, dužnik, mračan 8) Primeri: KUPLJEN, IZDUBLJEN, SNIMLJEN, STAVLJEN pokazuju karakteristične rezultate jedne glasovne promene (alternacije). a) ona se zove _______________ b) obuhvata (u navedenim primerima) konsonante __________ c) ovi konsonanti su po mestu tvorbe ____________ 9) Napišite nazive akcenata kojim amogu biti naglašene jednosložne reči: _______________________________________________. 10) Akcentujte reči: mart, početak. 11) Nenaglašene dužine mogu stajati u slogu: a) ispred naglašenog sloga b) iza naglašenog sloga c) i ispred i iza naglašenog sloga (zaokružite slovo ispred tačnog odgovora) 12) Od tri navedene kategorije primera jedna ima ispravno obeležene neakcentovane dužine. Zaokružite slovo ispred tačno obeleženih primera: _ _ a) uzevši, rekavši _ _ b) došao, našao _ _ c) sedeti, čitati 13) Uspravnom crtom označite gde je u drugoj od dve rečenice moguća pauza: "Očekujemo dve pošiljke knjiga". (???? verovatno je greška - prim. B.) 14) U primeru "Dete boli zub." odredite u kojim su padežima upotrebljene imenice "dete" i "zub". 15) Napišite kojoj vrsti reči pripadaju: "prema" _____________ "ali" _____________ "čak" _____________ "kroz" _____________ 16) Ispišite sve zamenice iz primera: "Ko zna? Ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!" _________________________________________ 17) Podvucite nelične glagolske oblike: GLEDAH, PROLAZEĆI, DOŠAO, IMAŠE, UZEVŠI 18) Odredite kojoj vrsti brojeva pripadaju podvućene reči u primeru: "Pošlo devet baba, devet deda, devetoro dece, devetog dana na reku Belicu." a) devet ____________ b) devet ____________ c) devetoro _____________ d) devetog ____________ 19) Napišite oblik trećeg lica jednine i množine imperfekta glagola PEVATI. 3. l. jed. _______________ 3. l. mn. ______________ 20) U primeru: "Ja bih postupio drugačije." glagolski oblik 'bih postupio' zove se ________________. 21) Kako glase oblici nominativa množine od imenica: gospodin _____________ predak _____________ 22) U kom padežu je podvučena reč u rečenici: "Okupili su se oko Jovana da čuju novosti."? ====== 23) Napišite enklitičke oblike dativa ličnih zamenica: _____________________________________ 24) Zaokružite slovo SAMO ispred primera koji ilustruju pojavu supletivizma: a) dobrog/dobroga b) imalac/imaoca c) dete/deca 25) Zaokružite slovo ispred tačnog odgovora. Imenica GOVORNIK je reč: a) prosta (neizvedena) b) izvedena c) složena 26) Napišite kako se zove podvučeni deo u reči OMALEN: = _____________________ 27) Od kojih reči su izvedeni pridevi: HOTIMIžAN, VEžAN, PROTIVAN, VLAčAN? Ispišite te reči: _________, _________, _________, _________. 28) Date su imenice VLAST, BEZVLAŠĆE, ANARHIJA. Ispišite koje od njih čine par (parove): a) sinonima ____________________ b) antonima ____________________ 29) Ispišite sve neknjiževne (dijalekatske) reči iz primera: "Ono čoek i ono ljuđi! Ono nastavilo šenšir i pripučilo mašnju pa se ubaćilo!" _________________________________________ 30) Podvucite sve reči stranog porekla (pozajmljenice, posuđenice) upotrebljene u primeru: "Instrumenti su prilagođeni predmetu analize, a stroga klasifikacija odabranih aspekata potkrepljena adekvatnim primerima." 31) U primeru: "Tri mladića brode uvalom. Jedan sanja bijele, kao oblak, ruke, ======================= drugi zlatne, kao sunce, kose, treći modre, kao more, oči. ======================= ==================== podvučeni skupovi reči (sintagme) upotrebljeni su u rečenici u službi (funkciji) __________. 32) U primeru "Spava MI se.", 'mi' je upotrebljeno u funkciji _____________. 33) U rečenici: "Muka mi je OD JEDRENJA", 'od jedrenja' je u službi (funkciji) __________________. 34) Napišite kako se zovu naporedne (nezavisne) rečenice u primeru: "Dan bismo provodili plutajući bez veze po reci, ili bismo se lenjo usidrili negde ispod drveća." _________________ 35) Zaokružite slovo ispred pravilnog odgovora. U primeru: "Kad ujutru ustane - vinograd posađen; drugo jutro listao, do sedam ====== ======= ====== dana bilo već zrelo grožđe u njemu." ==== ===== podvučeni glagolski oblici imaju značenje: a) indikativno b) relativno c) modalno 36) U primeru: "Ko drugome jamu KOPA, sam u nju PADA." prezenti su upotrebljeni u _______________ značenju. 37) Podvucite veznike koji se mogu upotrebiti u uslovnim ( = pogodbenim) rečenicama: KAKO, DA, JER, žIM, AKO, POŠTO, IAKO, KAD. 38) Napišite koliko ima prostih rečenica u složenoj u ovom primeru: "Niko ne zna ni ko su ni odakle su, niti oni znaju za se šta su". ______ 39) Podvucite ispravno napisane oblike: OTŠETATI, ODŠETATI, JURISDIKCIJA, JURIZDIKCIJA. 40) Podvucite nepravilno napisane reči i izraze: Jadransko more dialekat prethodni na primer Njegoševski ne znam ------ * ------ The end. pozdrav, Balša
o.jeziku.70 niklaus, -> #67, mjova
(:>> Ja ne BI. (: (:> (:> Ja ne BI*H*. Naravno. (: (: Sean :)
o.jeziku.71 ndragan, -> #49, sekretarica
/ Zato sto prica covek na starolatinskom. :) Au, sad će da krene priča kako sam povlašćen ovde, eto sekretarica me brani :). Novolatinski je proizvod srednjeg veka, dakle emulacija, budževina (ostale pogrde smislite sami). Ako ćemo već latinski, ja sam za to da se držimo što bliže originalu. Bue_ Ndragan
o.jeziku.72 ndragan, -> #55, fancy
/ i na lošem engleskom (Bue_ Ndragan) Ovo sam već jednom objasnio, prošle - pretprošle godine. Radilo se o mom drugaru Stivu Karabi iz Melenaca, koji je tako čitao ('taman sam ga istekabeovo, a on meni "no suc files"', sa straobalnim lalinskim naglaskom), pa sam u sistemske aliase ubacio i jedno BUE da izigrava BYE, čisto da čovek može da piše onako kako govori. Podvlaka je uspomena na vaksa... itd. Bue_ Ndragan --> koje iks? aha, iks bez i
o.jeziku.73 ndragan,
(CIVILIZACIJA.5, 15.98) / zna izvestiću :) U svakom slučaju to bi bio veliki korak napred / kada bi mi to uveli. Ko da ti uvede? Ili 'kada bismo mi to uveli'? (PC.UTIL.2, 9.342) / Ako si koristio opciju /F:1440 nemoj đzabe da se trudiš :(((( == Za domaći, izgovoriti naglas 'burekđzija' sto puta pred ogledalom. Bue_ Ndragan --> ako vam nije jasna razlika između džema i đema, probajte oboje
o.jeziku.74 dr.grba, -> #68, balsa
>> *> Znam da su pisali V jer U nisu ni imali, ali se nešto ne sećam >> *> da su imali mala slova :)) >> ... >> Ako se već 'priča na starolatinskom' i koriste mala slova, onda >> valja pisati 'u' a ne 'v'. :) itd, itd... A sve zato što beše običaj da se u kamen kleše "V" umesto "U" i to je cela priča. A da su Latini imali V, a nisu imali U nije tačno.
o.jeziku.75 dr.grba, -> #73, ndragan
>> Za domaći, izgovoriti naglas 'burekđzija' sto puta pred ogledalom. Pripremiti krpu i "Kristal"...
o.jeziku.76 novim, -> #74, dr.grba
" A sve zato što beše običaj da se u kamen kleše "V" umesto "U" i " to je cela priča. A da su Latini imali V, a nisu imali U nije " tačno. ma, postojala je cela škola beogradskog izgovora klasičnih jezika (i danas priča po svome, after Milan Budimir). e sad, uvek ima (ona empiristička) caka da se smire klasični filolozi. kažeš im: "ajd' mi dovedi nekog starog Grka ili Rimljanina, pa da čujemo!" :))
o.jeziku.77 mpaunovic, -> #59, gtomic
> Posto obojica gubite opkladu, mislim da je zgodno da nagradu dobijem ja, > ukoliko nije rec o cvegerima, samarima i sl. ;) Ja sam izgubio ali sam oponentu priznao da je dobio jer je tvrdio da je banka 10 dinara a ne kao ja para. Bila je u isto toliko nemackih dinara:)
o.jeziku.78 .bale.,
(Iz udžbenika za informatiku, štampanog u Zagrebu) Da bi se izpomogao pri radu, tjelesnome ili umnome, čovjek izumieva i proizvodi strojeve. Stroj je građen tvarni sustav koji primjenjujući snagu vrši rad: prenosi, preobličuje i obrađuje tvar, snagu, ili u naša doba podatke (kraće: datke). Datkovni je obradnik računalo, računač ili rednik, naputljiv, munjkovni računski stroj - protočan sustav koji učitava uznačene obaviestne datke, znamenčane (kraće: znamčane) i slovne, preobličuje ih, te ih predočava, izpisuje, sprema ili odašilje. Glavne su mu djelatnosti unos i izvrat, izvedba i obrada, pohrana i opčitba. Dvostanjac je pamtioni sklop koji odazivljući se na jedno ulazno djelovanje, prelazi iz jednoga stavna stanja u drugo, iz stanja zapornosti (ništičnoga, s mislovnom vriednošću 0) u stanje provodnosti (jedinično, s vriednošću 1) i obrnuto. Sučeljem među dvama dielovima koji rade različnom brzinom služi suspremnica, privrjemen posrjedan spremnik, dočim je za pojačbu djelovanja za pogon koje okolne naprave (predočnika, učitnika, izpisnika) potrijebit naputak pogonič. Suspremnica je, primjerice učitnična, kada posrjeduje među učitnikom i obradnikom i obrnuto. Utipnična kada djeluje među utipnikom i obradnikom. Izpisnična, kada posluje među obradnikom i izpisnikom, te prirednična, kada čuva datnicu prilikom oblikovanja orječja prirednikom. Uskladba je vrjemena osigurana kucalom i ledcem. Strojni se znakovnik ozbiljava u obliku nizova osmaka, dionica po osam dvojnica, po osam mjesta popunjenih izborom od dvaju stanja. U strojevini za to služe osmočlani spojevi dvostanjaca.
o.jeziku.79 dejanr, -> #78, .bale.
>> (Iz udžbenika za informatiku, štampanog u Zagrebu) Dakle, stvarno im je uspelo da totalno unište jezik :( Ovo je na granici da se ne može razumeti :((
o.jeziku.80 ndragan,
(7.142) / kad hoću da opustim. :) Šta opuštamo? Bue_ Ndragan
o.jeziku.81 .bale.,
Date: Tue, 15 Feb 94 13:54 GMT From: mathew@mantis.co.uk (Snakes of Medusa) Subject: Electronic Mail vs Paper Mail (RISKS DIGEST 15.53) I'd just like to disagree briefly with one of the comments made in RISKS 15.53 by Jack B. Rochester <0002757498@mcimail.com>, talking about electronic mail. He writes that "Good grammar and proper punctuation are not required in e-mail, and their absence does not seem to affect regard for that person." I must disagree with that assertion strongly. One particular case springs to mind, where I first met someone over the net. I got the impression that he was, shall we say, 'intellectually challenged'. When I eventually met him in real life, I was astounded to discover that he was quite eloquent. I had built up a very strong disregard for him, based on his appalling grammar, spelling and punctuation. That may seem unfair, but people discriminate the same way in real life, as any stutterer or stammerer will know. At the risk of being contentious, my perception is that those who claim spelling, punctuation and grammar are unimportant, generally turn out to be people who cannot spell, punctuate or string together a sentence. It's true that e-mail lacks the boilerplate formalisms of paper mail. In fact, when I get e-mail which starts "Dear Sir", it seems very odd to me. Whether the lack of generally meaningless stock phrases is a risk, I don't know. Doubtless such formalisms originally served some purpose, or else they wouldn't be there; I'm not sure that all etiquette is worth keeping in the transition from paper to screen, though. Some of it may be obsolete. Regarding notoriety, I do still find it bemusing to discover that "real people" (from TV, films and so on) have e-mail addresses. Sometimes the lack of distance and formalism one gets with e-mail can give a whole new perspective on a person. For example, I gave in to temptation and sent electronic mail to Billy Idol. He turned out to be a really nice guy, and articulate too -- absolutely not what I was expecting from a world-famous rock musician. mathew
o.jeziku.82 ndragan, -> #79, dejanr
/ Dakle, stvarno im je uspelo da totalno unište jezik :( Ovo je / na granici da se ne može razumeti :(( Skoro uništiše mene - čitao sam ženi naglas, izgovarajući u slovo tačno onako kako piše; srećom sam bio daleko od monitora pa nisam morao da ga brišem. Kako uopšte misle da izgovore 'iZPis' a da ne pljucnu malo? Ima da se isporazboljevaju. Elem, sad je šansa da ih prestignemo - njihova deca neće ništa naučiti u školi :) Bue_ Ndragan
o.jeziku.83 dr.grba,
U jednom od onih english viceva se pominje izraz "hard roll", koji/koja/koje se nalazi na stolu u restoranu. Ne znam šta izraz znači. Nema ga u Hornby-ju I Bensonu.
o.jeziku.84 mikis, -> #78, .bale.
+> (Iz udzbenika za informatiku, stampanog u Zagrebu) :))))) Ne znam da li da se smejem ili da placem. Nego, daj jos ovoga ako imas, molim te. ;)
o.jeziku.85 paki,
<PC.PROG.3, 13.442> ­> Trebalo je da se i dalje ložiš. "Zadnji" je u rečenici priloška odredba ­> za mesto, a "poslednji" priloška odredba za vreme. U skladu sa time se i ­> upotrebljavaju. Mislim da sam negde čuo suprotno (tj. da je i 'zadnji' i 'poslednji' OK). Može li još neko od jezičara ;) da dâ svoje mišljenje?
o.jeziku.86 ndragan,
(SEZAM.6 3.922) / Pre nego sto pocnes sa prevodjenjem svih kompjuterskih termina na Ne, nisam izmislio reč. Reč je postojala ('u početku beše reč' :). Od prevođenja svih izraza sam odustao kad sam stigao do bafera - valjanog prevoda jednostavno nema. Disk je disk, flopi je disketla, e sad onaj enveloup za nju se jednostavno zove gaće, po analogiji sa nekim drugim futrolama iz kancelarijskog poslovanja. Printer je štampač (čemu dve strane reči kad već imamo jednu). Bojim se da ne pređemo u drugu krajnost, da počnemo sasvim da izbegavamo domaće reči tamo gde je neko našao stranu, samo da ne bi izgledalo da se povodimo za hrvatskim novogovornim navikama. Zato se trudim da, bar u onom što sam pišem govorim onoliko normalan srpski, koliko mi rečnik dozvoljava, te da ne počnem da govorim poluengleski ko što automehaničari govore polušvapski. Bue_ Ndragan
o.jeziku.87 ndragan,
(SEZAM.6 3.978) / Obzirom da nemogu procitati sta si napisao nemogu ti ni odgovoriti. 1. S obzirom 2. ne mogu (odvojeno) 3. set code none, automatski nekompetentan za raspravu o ćirilici; izjasnio se da ga domaće pismo ne zanima. Bue_ Ndragan
o.jeziku.88 ndragan, -> #83, dr.grba
/ U jednom od onih english viceva se pominje izraz "hard roll", Bajata kifla? Bue_ Ndragan
o.jeziku.89 ndragan,
(SEZAM.6, 3.895, povodom upotrebe reči 'izvornik' umesto 'source', naročito zbog ružne navike ove druge da se šeta između jezika dok se menja po padežima) / Ono na engleskom ti je stavrno bilo super :), ali OVO !!?? Uzas !! Što da ne? Reč nisam izmislio, a ako zvuči kao da jesam, hm... tim gore po nas. Nije valjda da svaka upotreba domaće reči, tamo gde je prevodilac skoknuo na burek u radno vreme pa ostavio neprevedeno, te to ušlo u jezik, automatski liči na oponašanje hrvatskog novogovora? Ili treba da kažem da liči na imitaciju? Pa bogamu, imamo reči za svaki deo na kolima (volovskim :), imamo za svaku gredu na krovu, e sad i ovo reči što imamo nije za upotrebu jer je jednom neko zaboravio da prevede pa svi 'started pitching it in english'? Može i na engleskom, meni ne smeta, čak sam letos na SetNetu pisao dve nedelje na tom jeziku, pošto su pokušali da zabrane šđčć, pa srpski nije bio kompatibilan. Povremeno me papazjanija od pola ribe pola ribe (strana reč sa domaćim nastavkom, ređe viđam obratno) nadahne da se malo, hm, preskočio bih glagol. / On rece "ISLEDNIK" !!?? :)))) :(((( Hm, taj stvarno smatra programiranje za kriminalnu radnju? Odgovarajući prevod, poznat iz domaće filmografije, bio bi 'bubašinter' :) Bue_ Ndragan
o.jeziku.90 fancy, -> #85, paki
ŮŢ> Mislim da sam negde čuo suprotno (tj. da je i 'zadnji' i ŮŢ> 'poslednji' OK). Može li još neko od jezičara ;) da dâ Nisam jezičar ;) ali po najnovijem pravopisu, oba su OK.
o.jeziku.91 danica, -> #85, paki
Moja je profesorka umela slikovito da nam odagna takove nedoumice. Napr. :* Zadnje su noge u psa a poslednje je vreme* :) Zakljucak se sam namece. :)
o.jeziku.92 darone, -> #85, paki
>> Mislim da sam negde čuo suprotno (tj. da je i 'zadnji' i >> 'poslednji' OK). Može li još neko od jezičara ;) da dâ >> svoje mišljenje? CIV.2, 6.28. Ili, da ne tražite ;) =============================== 6.28 CIVILIZACIJA.2:o.jeziku duke, 07.10.92. 22:26, 1505 chr --------------------------------------------------------- Evo, dakle, lingvističkog objašnjenja koje bi trebalo da objasni kako od "zadnjeg" postaje "poslednji": M. Stevanović, Pisma Uredništvu, Naš jezik, n.s., III/1-2, 1951, str. 56-58. "Pridevom _zadnji_ određuje se pojam uz čije ime on stoji, njim se kazuje da se taj pojam nalazi iza nečega što je pred njim i prema čemu on nije samo zadnji nego -- ako su samo ova dva pojma u pitanju -- i poslednji, u isto vreme. A poslednji od dva je lako mogao postati -- _poslednji_ uopšte. I nesum- njivo tim putem je pridev _zadnji_, koji je označa- vao poslednji od dva pojma, postao pridevom koji će označavati poslednji od niza pojmova, a to je priro- dan i logičan, otuda i lingvistički opravdan put. U jezičkoj logici nema, dakle, ničega što bi se proti- vilo upotrebi prideva _zadnji_ u značenju _posled- nji_. A širina te upotrebe kod naših pisaca, koju smo potvrdili navedenim primerima, svakako joj je obezbedila mesto u književnom jeziku." Zanimljiva je i ova Stevanovićeva konstatacija: "I određenije -- možemo reći da ga <pridev _zadnji_ u značenju _poslednji_>, svi hrvatski kao i srpski pisci iz zapadnih naših krajeva upotrebljavaju u značenju koje on ima u primerima "zadnje vreme, zadnji dani, zadnji put ..." Nešto je ređa upotreba prideva _zadnji_ sa ovim značenjem kod srpskih pisa- ca iz istočnog dela naše jezičke teritorije ..." Pozdrav, Vlado ----------------------------------------------- 6.28 ---
o.jeziku.93 ilazarevic,
>> Pet zadnjih dana kapiram kako funkcionisu DMA i > ####### > poslednjih. Koliko se ja sećam, "zadnji" i "poslednji" mogu ravnopravno da se koriste.
o.jeziku.94 dr.grba, -> #86, ndragan
>> Od prevođenja svih izraza sam odustao kad sam stigao do bafera - >> valjanog prevoda jednostavno nema. Disk je disk, flopi je disketla, Što reče moja profesorica engleskog iz srednje škole: "Zašto da se služimo stranim rečima kada imamo ADEKVATNE domaće?"
o.jeziku.95 wizard, -> #86, ndragan
> Od prevođenja svih izraza sam odustao kad sam stigao do bafera - > valjanog prevoda jednostavno nema. Šta fali terminu "međumemorija"?
o.jeziku.96 darone, -> #95, wizard
>> > Od prevođenja svih izraza sam odustao kad sam stigao do bafera - >> > valjanog prevoda jednostavno nema. >> >> Šta fali terminu "međumemorija"? Možda slovo P? ;)
o.jeziku.97 darone,
[mali.oglasi, 2.236] >> jedan ortak mi nudi njihov stampac A045 >> INACE A3 FORMAT HEWY DJUTY ^^^^^^^^^^ ;)
o.jeziku.98 fancy, -> #97, darone
ŮŢ>>> INACE A3 FORMAT HEWY DJUTY ŮŢ> ;) Šta je..? Nisi čuo za Hjui Đuti štampače..? ;>
o.jeziku.99 ndragan,
(SEZAM.6, 3.1022) / ... Ľˇ˛´š­°÷š ˘šŘŕ §š ­ß ŕ§÷˛Ű ˇŕ■° Windows i Typewriter / Dakle, eto i latinice i cirilice u istoj poruci! Nego, kad rece Jus b.015 to omogućava, dakle tehnički je u redu, ali mislim da je ružno. I, kako ćeš to onda da menjaš po padežima? Može primer? Nemoj samo da ubacuješ crtice, onda tvoja rečenica otvoreno priznaje da ima i krajine i pokrajine i granice između. / prevodu, "Uord Perfekt" :)) pogledajte malo i ruske knjige / o kompjuterima. Pa kad mogu oni, sto ne bi i mi :)) Tako smo uvek i radili, samo se zaboravilo. Odakle misliš da potiču reči kao što su Njujork (a ne New York), vikend... oduvek smo strane reči pisali onako kako ih izgovaramo, i to rade svi (osim gluvih Engleza i Amera, koji ne izgovaraju kako se približno izgovara, nego čitaju zapisano ali po svojim pravilima, i ne možeš ih opasuljiti da se to negde čita drugačije; čuj samo kako govore latinski). E onda je ćirilica gurana u stranu, a običaj tretiranja stranih reči onako kako smo navikli je zamenjen običajem strahopoštovanja prema njima, pa smo za dvadesetak godina došli do toga da su strane reči postale maltene nedodirljive. Kad smo pre četiri-pet godina štampali neku knjigu, negde u tehničke podatke (zahvalnice itd) ubacim čoveka koji nam je pozajmio laser, Üô Źß§š˘ Łš÷ II (HP Laser Džet II). E hteli da me obrijaju za to što nisam te dve tri reči složio latinicom u sred knjige na ćirilici. Prelistaj bilo koje naše predratne ili čak poseratne novine (do sredine sedamdesetih, onda počinje, i to u člancima rok kritičara po ono malo omladinskih novina što je izlazilo ćirilicom), i pogledaj kako se pišu strane reči (i imena i ostalo). Bue_ Ndragan
o.jeziku.100 ndragan, -> #95, wizard
/ Šta fali terminu "međumemorija"? Kratkoća. Bue_ Ndragan
o.jeziku.101 wizard, -> #100, ndragan
> / Šta fali terminu "međumemorija"? > > Kratkoća. Više me brine ono 'p' što fali... ;)
o.jeziku.102 maksa, -> #99, ndragan
>> kao što su Njujork (a ne New York), vikend... oduvek smo >> strane reči pisali onako kako ih izgovaramo, i to rade svi >> (osim gluvih Engleza i Amera, koji ne izgovaraju kako se Tako se ponašaju i Francuzi: Johnny Hollyday = čoni Olidaj David Bowie = David Boui. Michael Jackson = Mišel čakson ...ja čuo Francuza kako to izgovara. ;) >> približno izgovara, nego čitaju zapisano ali po svojim >> pravilima, i ne možeš ih opasuljiti da se to negde čita >> drugačije; čuj samo kako govore latinski). Već pominjani čuvar iz Towera je na pitanje: "Izvinite, šta vam to piše na grudima ?" (E II R) odgovorio: "Elizabet Seknd Ridžajna" (Elisabeta Secunda Regina) ;)