o.jeziku.1818ndragan,
-> #1784, ilazarevic/ "Imali" - ja sam upotrebio prezent "nemaju". Sem toga, nisam mislio na
/ trgovinu, već na kulturu. Arapi nemaju kulturnih veza sa Evropom, a
/ ono što je od njih zaostalo u Španiji i kod nas ne priznajem u
/ evropsku kulturu.
Nije nego ćemo da ih brišemo iz istorije, valjda? Trgovina je uvek donosila
i mešanje kultura, makar na nivou ideja. Uostalom, renesansa je svoje grčke
korene delom nalazila preko arapskih prevoda (!). Takve stvari jednostavno
ne mogu tek tako da se izbace iz zajedničkog nasleđa zapadne Evrope, a
bogumi i Evrope, i Arapa.
Druga je stvar što sad o Arapima stičeš sliku na osnovu toga što su
prethodni vek proveli pod vlašću istih tih zapadnih Evropljana, što se po
istoj toj z.e. mota njihova sirotinja i ostala uboga bagra, što su im
Englezi uvalili bliskoistočni večiti rat, što su im dinastije dekadentne,
što su na naftnom bumu i kod njih na vlast došle skorojevićke jajare
(ratno-profiterska mafija, kao i svuda) i što se u pregledima svetske
kulture (koje piše zapadna evropa s Amerikom_i_Engleskom) spominju u
fusnotama, kaogod i većina Azije i ostatka sveta. To se zove da su ih
Z_Evropljani nadjebali tokom poslednjih dvesta godina.
Dvesta godina je malo da bi se zaboravili i/ili prekinuli uzajamni
uticaji. To što ih ti ne osećaš, stvar je toga što su delom postali deo
z.e. kulture, a delom se kod nas osećaju malo jače, zbog onih 500
godina.
o.jeziku.1819ndragan,
-> #1785, ilazarevic/ Ni ja nemam naviku da se mešam sa zaje*ancijom na ulici - samo prođem
Nikad ne ideš na pijacu? Ne progovoriš ni reč kad pazariš? Ni u dućanu?
Nismo proverili da li su nam definicije 'zajebancije na ulici' dovoljno
slične.
o.jeziku.1820ndragan,
(PC.PROG.3, 8.862)
/ je prava disketa u flopyu. Primer: jedan task krene da čita flopy
++++++
Evo vam ga pisanje u tzv. originalu. Kako se ovo ima čitati: flopju, flopja,
floupiu (ajdž da ima dva p pa da se ne čita kao 'ou', ali nema), floupiju...
o.jeziku.1821ndragan,
-> #1718, darone/ Jel i za latinične fontove? Ako to ne podrazumevaš (a ja nisam baš
/ ubeđen da to radiš), onda diskriminišeš latinicu :) Cccc :)
Hm, latinične fontove već imamo (a što ćirilične nemamo, jel' to
diskriminacija, a?) - ugrađene u većinu novijih štampača, od epsona do
pakarda, po 852 ili 1250. Ćiriličnih ima straobalno malo; za početak bi
država bar mogla da pljune koju kintu za skidanje ćiriličnih fontova iz
knjiga objavljenih na ćirilici u poslednjih stotinak godina. Nije neki
kreativan posao, ali bi se isplatio - na njemu bi se iškolovala jedna
generacija računarski pismenih dizajnera ćiriličnih slova koji bi posle
mogli (i imali iz čega) da dalje izmišljaju nove fontove, kad nauče
zakonitosti ugrađene u one stare.
o.jeziku.1822fancy,
-> #1816, ndraganŮŢ> Uticaj Bastilje, nikad ne znaš koliko nula su dodali ili sknuli. Desetak
ŮŢ> (stranaca, ne nula). Jel' se broji unprofor ili ne? Oni bi kao trebalo da
ŮŢ> su učili jezik.
Ma nije uopšte o tome bilo reči...
o.jeziku.1823index,
-> #1815, wizard[] Naravno da sam siguran. Svi će govoriti sve žive jezike. ;)
~~~~~~~~
So, koliko će ih biti? (ponavljam pitanje) ;)
Nenad
o.jeziku.1824markom,
-> #1823, index*** So, koliko će ih biti? (ponavljam pitanje) ;)
Jedan. Onaj koji govore na nebu i kojim govori nebeski narod -- srpski ;)
o.jeziku.1825wizard,
-> #1823, index> So, koliko će ih biti? (ponavljam pitanje) ;)
Ako očekuješ proročanstvo, obratio si se pogrešnu adresu. To
radim samo za pare. ;)
U suštini će ih biti - 1, nastao kao mešavina jezika
najrazvijenijih kultura sveta.
o.jeziku.1826ilazarevic,
-> #1814, janko> Morao sam da ti skrenem pažnju da kodovi nisu jedini aspekt gledanja na
> problem. ;>
Naravno :) Ja i ne mislim da znam sve poglede i sve odgovore :)
o.jeziku.1827ilazarevic,
-> #1818, ndragan> Nije nego ćemo da ih brišemo iz istorije, valjda? Trgovina je uvek
> donosila i mešanje kultura, makar na nivou ideja. Uostalom, renesansa je
> svoje grčke
Nećemo da ih brišemo iz istorije, zašto bismo? I oni su postojali tu negde, i
još postoje. Evropljani su se jednostavno najbolje snašli posle srednjeg
veka, i ovladali većim delom ostatka sveta (a time preneli i svoj kulturni
uticaj). Što se naših (srbijanskih) veza sa Arapima tiče - primetno je do
čega su dovele. Turska vlast na Balkanu nije imala nikakvih pozitivnih
posledica (sem ako ne misliš da su padanje u opšti nemar i primitivizam dobra
strana). Ove zavijačko-komponovane pesme imaju u sebi previše istočnjačkog
prizvuka. One, valjda, nisu dobre ni korisne (sem ZNA SE kome :)
Dakle, moj stav stoji: sem što su preneli znanja iz antike i svoje nauke,
ništa nam dobro nisu ostavili ti Arapi.
o.jeziku.1828ilazarevic,
-> #1819, ndragan> Nikad ne ideš na pijacu? Ne progovoriš ni reč kad pazariš? Ni u dućanu?
Idem kad me nateraju. Progovaram koliko moram, i gadim se razmazanog
paradajza na podu. U prodavnici takođe isključivo službeno, i najmanje moguće
- nemam ni volje ni želje da razgovaram sa bilo kim.
o.jeziku.1829mpaunovic,
-> #971, markom> Jel ti bese imas anonimus flag?
Nemam, nekad sam za vreme
mobilizacije imao ali sam jos pre
nekog vremena trazio da mi ga ukinu.
A i kave to veze ima, nemas argumente
pa onda mislis tako da diskvalifikujes?
> Po cemu su nasi preci bili primitivniji od ruskih i grckih ?
Od grckih? nisi cuo za
anticku grcku, kolevku kulture? :))
o.jeziku.1830mpaunovic,
-> #1053, spantic>> Nije to tako besmisleno cinjenica je
>> da su spsovci sada najveci cirilicari. Pre
>
> Znaci Patrijarh je SPSovac?
Normalno da nije, ali je on oduvek
pisao cirilicom, kao i cela crkva(ili bar
veci deo) a ti sps-ovci su se naknadno
pokondirili u cirilicare, kad je to postalo
politicki ispravno
o.jeziku.1831mpaunovic,
-> #1054, spantic>> Aleksandar potpisao cirilicom,
>> istina, ali ceo akt kaligrafisan latinicom,
>> racunajuci i ime odlikovanog.
>
> To je bilo odlikovanje Kraljevine Jugoslavije, a zarad
> ondasnjeg bratstva und jedinstva prokleti Aleksandar je
> gurao latinicu.
Dakle sta osta od tvoje tvrdnje da je
to pocelo posle ii sv. rata? Znaci ipak je
ranije malo pocelo?
o.jeziku.1832mpaunovic,
-> #1080, mikis+> A sto se "tvoga" pisma tice, nije
+> ono tvoje nego su ti to uvalili sa istoka,
+> dakle Grci i Rusi, a kontra toga imas pismo
+> sa Zapada koje bi da ti uvale Germani i
+> Romani.
> Slusaj, uzmi udzbenik istorije ili enciklopediju, pa vidi kada je
>cirilica nastala i ko je sta kome 'uvalio'.
Ajde prosvetli me, po kome se cirilica
zove ako nije po Cirilu, a onda mi kazi sta je
on bio, da nije mozda bio kinez ili je bio Grk?
>+> Kad malo pogledas, skoro sve americko je bolje
>+> od ruskog. E pa onda je za verovati da su i
>+> slova bolja ;>
> Aha, znaci Amerikanci su izmislili i latinicu! Bravo majstore,
> potrudi se da to objasnis i siroj naucnoj javnosti, mozda te prime u
> Akademiju...
Nisu izmislili ali su bar znali da uzmu
ono sto valja, kao i kod mnogih drugih stvari.
Ljudi su glasali za koji jezik su, bilo skoro
pola pola engleski/nemacki i najzad izabrali
engleski i ostali pri tom.
o.jeziku.1833mpaunovic,
-> #928, janko
> > Izvini, no kako će to deca koristiti latinicu kad je sledeći logičan
>korak ukidanje učenja latinice u školama?
>
> Ako je za tebe logičan korak, možda nije i za druge?
Daj Bože, ali pogledaj recimo tzv. Republiku
Srpsku i njenog samozvanog predsednika Karadžića:
dekretom ukinuo ijekavski, uveo julijanski
kalendar... šta je prema tom ukidanje latinice
u školama?
Ko zna, možda su je već i ukinuli... ako nisu
ukinuli i škole :)
o.jeziku.1834markom,
-> #1829, mpaunovic*** Od grckih? nisi cuo za
*** anticku grcku, kolevku kulture? :))
Naravno da sam čuo, nego jel si se ti to spremao za ovaj reply 15 dana pa te
zato nije bilo ili ? ;)
o.jeziku.1835ndragan,
-> #1811, darone/ Tekst (isti) na kineskom nećeš nikada prevesti. Hoćeš jedino ako znaš
/ kineski
Imam neki kineski rečnik (na kraju neke kratke gramatike novokineskog,
DDR izdanje iz sedamdeset i neke) i u njemu je redosled ideograma od
jednopoteznih preko dvopoteznih itd, do onih koji se pišu iz sedamnaest
poteza. E, kad bih naučio da brojim poteze, bilo bi lakše.
o.jeziku.1836spantic,
-> #1827, ilazarevic> Dakle, moj stav stoji: sem što su preneli znanja iz antike i svoje nauke,
> ništa nam dobro nisu ostavili ti Arapi.
Ti sudiš o starim Arapima po njihovim potomcima. Moraš znati
da je tadašnja Evropa vrvela varvarima u odnosu na stanje
stvar na arapskim teritorijama.
o.jeziku.1837spantic,
-> #1830, mpaunovic> veci deo) a ti sps-ovci su se naknadno
> pokondirili u cirilicare, kad je to postalo
Pa za to bi smo mogli, ruku na srce, da napravimo
i duži spisak, mada je nezahvalno generalisati bez
individualne provere.
o.jeziku.1838spantic,
-> #1831, mpaunovic> Dakle sta osta od tvoje tvrdnje da je
> to pocelo posle ii sv. rata? Znaci ipak je
> ranije malo pocelo?
Ala ti kasno uskačeš? Sam proveri koje je pismo bilo
u opštoj upotrebi. To što je Aleksandar gurao latinicu
povodom "bratstva i jedinstva" više govori o njemu nego
o zastupljenosti iste ovde.
o.jeziku.1839spantic,
-> #1832, mpaunovic> Ljudi su glasali za koji jezik su, bilo skoro
> pola pola engleski/nemacki i najzad izabrali
> engleski i ostali pri tom.
Nemački je beše izgubio za 30 000 glasova? Beše
to ipak veća cifra tada u odnosu na broj stanovnika
nego sada.
o.jeziku.1840danica,
-> #1827, ilazarevicNemoj tako. :) A cevapcici, bakljave, tuljumbe, tufahije i ostale krasote? :)
o.jeziku.1841ndragan,
-> #1827, ilazarevic/ čega su dovele. Turska vlast na Balkanu nije imala nikakvih pozitivnih
/ posledica (sem ako ne misliš da su padanje u opšti nemar i
/ primitivizam dobra strana).
Ne usuđujem se da sudim tako apsolutno. Biće da su nam ipak ostavili i
nešto stvari koje nam danas valjaju (ne bih čak ni glasno govorio šta je
tu dobro a šta ne - to su ipak relativne stvari), a valjda i mi njima.
Nemar ne valja baš nikako, ali izvesna otpornost na stres i sporiji
ritam života koji ostaju posle 'javaš, javaš' (sutra, sutra) ipak
valjaju.
Reč 'primitivizam' bukvalno znači 'prvobitnost' ili sklonost ka njoj,
ili stanje slično prvobitnom. Omalovažavajući prizvuk je ta reč dobila u
doba kolonijalizma, a stvarno značenje je zadržala valjda samo u
matematici (niko za primitivnu funkciju ne kaže da je nekulturna).
/ Ove zavijačko-komponovane pesme imaju u
/ sebi previše istočnjačkog prizvuka. One, valjda, nisu dobre ni korisne
/ (sem ZNA SE kome :)
Saglasan, osim što reč 'prizvuk' podrazumeva da bar imaju zvuk. Mislim
da nemaju ni zvuk kako valja - nakrali su se zvučnih i ostalih efekata,
a slažu ih podjednako krasno kao što se zbrdozdoljeno i oblače i
nameštaju svoje kuće.
/ Dakle, moj stav stoji: sem što su preneli znanja iz antike i svoje
/ nauke, ništa nam dobro nisu ostavili ti Arapi.
Pazi šta si rekao: svoje nauke. Dakle, imali su je. Imali su, isto tako,
i književnost i ostalo. Imali su, ne poričem, i ružne navike kao što je
nabijanje na kolac i čerečenje, otprilike u vreme kad je zapadna Evropa
spaljivala veštice i jeretike.
Imali smo i mi ružne navike: ni tada nismo imali složne vođe, a ni u
međuvremenu se nismo naučili kako da ih odgajamo. Ali to je za neku
drugu temu.
Da kažemo da smo se složili do nekle, a od nekle smo se složili da se
nismo složili; ostaje da ustanovimo gde su nam nekle.
o.jeziku.1842ndragan,
-> #1828, ilazarevic/ paradajza na podu. U prodavnici takođe isključivo službeno, i najmanje
/ moguće - nemam ni volje ni želje da razgovaram sa bilo kim.
Mene nikad nisu zvali Mrgud. žoveče, proleće je!
o.jeziku.1843ilazarevic,
-> #1836, spantic> Ti sudiš o starim Arapima po njihovim potomcima. Moraš znati
> da je tadašnja Evropa vrvela varvarima u odnosu na stanje
> stvar na arapskim teritorijama.
Koliko se sećam, u ovoj diskusiji govorilo se o sadašnjosti, o odnosu
ćirilice i latinice danas, i tome kome je naša kultura danas bliža.
o.jeziku.1844ilazarevic,
-> #1832, mpaunovic> Ajde prosvetli me, po kome se cirilica
> zove ako nije po Cirilu, a onda mi kazi sta je
> on bio, da nije mozda bio kinez ili je bio Grk?
Ćirilo je bio Grk :) Sem toga, ćirilicu je sastavio Kliment Ohridski na
osnovu već postojećih pisama - grčkog alfabeta i glagoljice.
o.jeziku.1845balsa,
-> #1844, ilazarevic*>Sem toga, ćirilicu je sastavio Kliment Ohridski na
*>osnovu već postojećih pisama - grčkog alfabeta i glagoljice.
Ne ne ne, to je verovatno ono što piše u školskim udžbenicima... "Zvanična
nauka" ne zna sastavljača ćirilice. Mož' bit' da je to bio Kliment, mož' bit da
je bio neki Bugarin. Ne zna se sigurno....mada Kliment vodi za pola dužine.
:))
o.jeziku.1846jovca.car,
-> #1841, ndragan/* ritam života koji ostaju posle 'javaš, javaš' (sutra, sutra) ipak
^^^^^
Pretpostavljam da od ove reči potiče izraz "javašluk"....
o.jeziku.1847ndragan,
-> #1839, spantic/ Nemački je beše izgubio za 30 000 glasova? Beše
Nešto se ne sećam da je bilo nekog referenduma, nego su glasali u
nekakvom odboru ili tako nečem, i razlika je bila jedan glas (otprilike
59:58 ili tako nekako). Bilo je već na Sezamu.
o.jeziku.1848janko,
Malo na temu razvoja ćirilice. :)
Naziv dolazi, po imenu sv. Ćirila. Ćirilica je slovensko pismo, nastalo
ubrzo posle glagoljice krajem devetog v. prilagođavanjem grčkoga
uncijalnog pisma. Usavršavanju ćirilice i njenom usklađivanju sa
glagoljskim azbučnim sistemom doprineo je, verovatno, sv. Kliment
Ohridski (916). Najstariji bugarski, makedonski i srpski rukopisi
(12.-13. v.) pisani su ćirilicom, pošto je iz prethodnog razdoblja (9.
v.) ostalo srazmerno malo južnoslovenskih ćirilskih spomenika na
staroslovenskom jeziku, i to uglavnom sa istočnobugarskog područja
(Savina knjiga, Suprasaljski zbornik i dr.) i nešto više datiranih
spomenika ruske redakcije (Ostromirovo jevanđelje i dr.)
Prvobitni tip ćirilskog pisma je na čitavom slovenskom području
_ustav_, koji iz arhajske faze epigrafskog pisma 11.-12. v. prelazi u
razdoblje svoje stabilizacije i kaligrafije (13.-14. v.) Uporedo s njim
razvija se _poslovno pismo_ ili _brzopis_ (rus. _skoropis_);
karakteristična varijanta ovog pisma je _srpski kancelarijski brzopis_
13.-14. v. Pod uticajem poslovnog pisma razvija se u drugoj polovini
14. v. poluustav, koji će biti vladajuće knjiško pismo sve do 17. v. Na
ruski poluustav od 15. v. utiče južnoslovensko poluustvano pismo. U 18.
v. u Rusiji se formira nov tip pisma, građanska ćirilica, koja će
preovladati i usavršavati se tokom 19. v., razvijajući, slično
latinici, mnogobrojne individualne varijante.
U štamparstvu ćirilica se upotrebljava od 1491. (Krakov) i 1494.
(Cetinje). Krajem 18. i početkom 19. v. ćirilica se prilagođava živom
narodnom govoru. Najpoznatiji reformatori bili su D. Obradović, S.
Mrkalj, a naročito V. St. Karadžić, koji je i izveo konačnu reformu
ćirilice 1818. u svom _Srpskom rječniku_. Izbacio je sve znake koji
nisu imali glasovnu vrednost i uveo šest novih slova (ć, j, lj, nj, đ i
dž). Tako je ćirilicu sveo na trideset slovnih znakova, pri čemu svakom
znaku odgovara po jedan glas. No Vukova reforma prihvaćena je tek 1868.
Savremena štampa na područjima gde se upotrebljava ćirilica, služi se
tzv. građanskom ćirilicom, nasuprot stare crkvene, od koje se bitno
razlikuje po obliku. U svojim opsežnim reformama, građansku ćirilicu
uvodi u Rusiji Petar Veliki 1710. Dotadašnji stari oblici zamenjeni su
novim, po ugledu na štamparsku romansku humanistiku iz 15. v. Predlog
oblika građanske ćirilice izradio je po nalogu Petra Velikog Poljak
Ilja Fedorovič Kopjevski, kaligraf. U srpskim knjigama štampanim u 18.
v. u Lajpcigu već se pojavljuje građanska ćirilica. Vuk St. Karadžić
shvativši prednosti jednostavnih oblika pisma latinske humanistike,
pored poznatih reformi celokupnog kulturnog života i pravopisa u
tadašnjoj Srbiji, energično se zalaže za uvođenje građanske ćirilice.
Postojećih 46 znakova, od kojih je jedan broj bio neupotrebljavan u
govoru, Vuk svodi na 30 znakova, koliko ,,svojstvo srbskog jezika
iziskuje''. Iz staroslovenske azbuke Vuk je uzeo sledeća 24 slova:
A, B, V, G, D, E, č, Z, I, K, L, M, N, O, P, R, S, T, U, F, X, C, ž, Š
a njima je dodao J, LJ, NJ, Ć, Đ, Dč i izbacio
je (spojen subac kao latinično i sa srednjom linijom E)
je (kao oštrougaono ćirilično ć koje ima dodatu donju liniju koja spaja
stupce)
i (kao latinično i, veliko, ali malo ima DVE tačke)
i (kao ruski tvrdi znak za kojim sledi stubac u stilu latiničnog i)
i (kao helensko ni)
u (dvoslovno, O do kojeg je slovo koje je prelaz između ni i ćiriličnog
u)
o (veliko ima male crtice po sredini horizontalnih delova obline, malo
izgleda kao grko omega ili latinično duplo v)
en (kao veliko slovo A sa uspravnom crtom po sredini, koja kreće od
horizontalne naniže)
ja (relativno složeno, ali, najpribližnije nalik latiničnom i do kog je
pisano slovo a kome je trbuh iznad sredine slova, ispod trbuha je
tačka i mali tanki stubac naniže, a desni stubac a visok koliko i
i)
ju (kao latinično I sa kojim je spojeno O crticom po sredini)
ot (kao malo omega kome su gornji krajevi produženi da prelaze u dve
tačke iznad slova)
jus (donji deo slova koa ćirilično ž, gornji je oblika trougla)
t (veliko, kao helensko teta, malo, liči na ćirilično d kome umesto
trougla stoji krug)
dz (izgleda kao latinično S)
šč (kao š koje ima srednju crtu produženu prema dole)
ks (kao ćirilično z kojem se donji kraj podvlači ispod slova a gore
ima kvačicu nalik latiničnoj na č, ali koja prelazi u tačke)
ps (kao helensko psi)
tvrdi poluglas (kao isti ruski)
meki poluglas (kao isti ruski)
Protivnici Vukove reforme, u prvom redu pravoslavna crkva, između
ostalog, žestoko se suprotstavlja uvođenju građanske ćirilice.
Državna štamparija, koju osniva u Beogradu Knez Miloš Obrenović (1832),
uvodi građansku ćirilicu, protiv pismenog predloga P. J. Šafarika, da
oblike slova za prvu srpsku štampariju treba sačiniti po uzoru na
slova obodskog Oktoiha i Psaltira. Po nalogu kneza Miloša, Avram
Petrović i Cvetko Rajević kupuju štampariju u Petrogradu i s njome i
srpsku građansku ćirilicu, čijim se oblikom i danas služimo.
----
Napomene:
Gornji tekst je prepisana odrednica o ćirilici iz Nove enciklopedije u
boji, Vuka karadžića i Larusa. Napomene sam napisao na osnovu
ilustracija uz tu odrednicu.
U gornjem tekstu se ne naglašava dovoljno jedna činjenica, tj. (koliko
namerno) zbunjuje se čitalac pominjanjem "46 staroslovenskih slova":
Iako je staroslovensko pismo imalo 46 znakova, za pisanje srpskog
jezika se ni pre Vuka nisu koristili svi ti znaci, i, takođe, i pre
Vuka se koristila građanska ćirilica, (praktično, ovi oblici slova koje
znamo i danas), na primer:
Srpski bukvar građanske ćirilice Zaharija Orfelina, izdat je 1767.
godine. U njemu su _SAMO_ 32 slova.
Knjiga ,,čivot i priključenija Dimitrija Obradoviča, narečenoga u
kaluđerstvu Dositeja, njim istim spisata i izdata'' štampana je u
Lajpcigu 1783. građanskom ćirilicom.
S druge strane, srpske novine koje je u Beču 1791. štampao Grk Markidis
Puljo, štampane su starom, crkvenom ćirilicom, koja se, čini mi se,
ipak, neznatno razlikuje od staroslovenske.
Na osnovu slike, za koju pretpostavljam da predstavlja pregled ćirilica
u današnjoj upotrebi (iako me zbunjuje što bugarska mala slova ne
izgledaju onako, kako sam ih nedavno gledao), može se zaključiti sledeće:
- Naša ćirilica ima, nama poznatih, trideset slova.
- Ruska ćirilica ima trideset i dva slova, gde se J razlikuje od našeg,
preuzetog iz latinice, nemaju đ, lj, nj, ć, dž, ali imaju još i šć,
tvrdi znak, tvrdo i, meki znak, obrnuto e, ju i ja. Tzv. jo nije u
tih 32 znaka (ne znam pravu priču o JO, možda neko zna?)
- Bugarskoj ćirilici, u odnosu na rusku, "fale" znaci obrnutog e i
tvrdog i. Ima trideset znakova. (Na ovoj slici su sva mala slova nalik
našima i ruskim, ali, u nekim svežijim tekstovima na bugraskom video
sam neka nova, drugačija slova, a ni o tome ne znam priču, da li neko
zna?)
- Ukrajinska ćirilica ima 32 znaka. U odnosu na rusku, nema: tvrdi
znak, tvrdo i (u ruskom obliku) i obrnuto e, ali ima: e obrnuto od
obrnutog e, i nalik latiničnom, i nalik latiničnom sa dve tačke.
- Beloruska ima 32 znaka. Nema šć, ni tvrdi znak, ostala slova su ista
kao ruska, plus što imaju i slovo kao rusko JO i kao latinično I.
- Rusinska ćirilica je nalik ukrajinskoj, s tim što nema i nalik
običnom i latiničnom, ali ima g sa kvačicom. Isto ima 32 znaka.
- Makedonska ćirilica ima 31 znak: slovo oblika staroslovenskog dz,
kojeg nema srpska ćirilica, ima g sa kvačicom umesto đ i k sa
kvačicom umesto ć, a sva ostala slova kao i srpska ćirilica.
o.jeziku.1849spantic,
-> #1843, ilazarevic> Koliko se sećam, u ovoj diskusiji govorilo se o sadašnjosti, o odnosu
> ćirilice i latinice danas, i tome kome je naša kultura danas bliža.
A koliko se ja pak sećam ti si pitao: "a šta su nam to Arapi lepo doneli?"
o.jeziku.1850veca,
-> #1841, ndragan>> spaljivala veštice i jeretike.
Uh, ovo me podseti, stalno hoću da pitam Milana, hoće li se
konačno doneti odluka da se plaća porez na šund i hoće li početi
sa spaljivanjem veštica na Terazijama? :) U prvom krugu pokupiti
sve one koje se pojavljuju u večernjim časovima na TV-u Milju &
co, a posle i one sitnije ribe koje ne uzimaju tako velike svote
na mlaćenje prazne slame i srozavanje iovako, niske kulture.
o.jeziku.1851milan,
-> #1850, veca> Uh, ovo me podseti, stalno hoću da pitam Milana, hoće li se
> konačno doneti odluka da se plaća porez na šund i hoće li početi
> sa spaljivanjem veštica na Terazijama? :) U prvom krugu pokupiti
> sve one koje se pojavljuju u večernjim časovima na TV-u Milju &
> co, a posle i one sitnije ribe koje ne uzimaju tako velike svote
> na mlaćenje prazne slame i srozavanje iovako, niske kulture.
"Porez na šund" ne postoji niti je ikada postojao. Postoji porez
na promet od koga se, rešenjem relevantnih ministarstava oslobađaju
proizvodi za koje se proceni da imaju kulturnu vrednost. Tako recimo,
kada ti objaviš knjigu nećeš platiti porez ali na X-100 (ako to još
uvek postoji?) ide porez.
Glede veštica, ne znam da li neko takve mere priprema. Ako ih
priprema ja ću mu biti veliki protivnik. Dosta mi je demokrata koji
demokratiju hoće da uvode silom.
Pl poz M
o.jeziku.1852ilazarevic,
-> #1841, ndragan> Da kažemo da smo se složili do nekle, a od nekle smo se složili da se
> nismo složili; ostaje da ustanovimo gde su nam nekle.
"Nekle" :) su nam negde na sredini - malo pretežu prema nauci i umetnosti
Arapa. Ipak, stoji činjenica da je turska vlast unazadila Balkan, ako ničim
drugim, a ono bar održavanjem feudalizma kad mu vreme nije.
o.jeziku.1853ilazarevic,
-> #1842, ndragan> Mene nikad nisu zvali Mrgud. žoveče, proleće je!
Proleće i nije strašno - leto na pijaci je strašno :) Muve se razlete na sve
strane, znoj udara, zgaženo voće i povrće prekriva podove... Nisam ni ja neki
Mrgud - samo ne volim pijace :)
o.jeziku.1854jovca.car,
-> #1851, milan/* "Porez na šund" ne postoji niti je ikada postojao. Postoji porez
/* na promet od koga se, rešenjem relevantnih ministarstava oslobađaju
/* proizvodi za koje se proceni da imaju kulturnu vrednost.
Xe, sećam se članka u nekom "ozbiljnom" nedeljniku od pre nekoliko godina.
Kritikovana je vlada što je _srpskom_ "Sex Klubu" zalepila porez na promet,
dok je _slovenački_ "Vrući Kaj" bio oslobođen istog.
o.jeziku.1855ndragan,
-> #1843, ilazarevic/ Koliko se sećam, u ovoj diskusiji govorilo se o sadašnjosti, o odnosu
/ ćirilice i latinice danas, i tome kome je naša kultura danas bliža.
Govorilo se, i svi smo rekli šta smo imali, pa idemo dalje. Sad valjda
govorimo o kulturnim uticajima, a možemo i da se vratimo nazad (ako neko
misli da ima nešto zaista novo da kaže). Nemamo dnevni red.
o.jeziku.1856ilazarevic,
-> #1849, spantic> A koliko se ja pak sećam ti si pitao: "a šta su nam to Arapi lepo
> doneli?"
Pitao sam tek posle pominjanja Arapa i Kineza kao kontre (čuj kontre -
rekontre) evropskoj civilizaciji. Nisam ja uvukao Arape u priču.
o.jeziku.1857ilazarevic,
-> #1845, balsa> nauka" ne zna sastavljača ćirilice. Mož' bit' da je to bio Kliment, mož'
> bit da je bio neki Bugarin. Ne zna se sigurno....mada Kliment vodi za
> pola dužine.
OK, ja sam samo napisao ono što sam naučio. Ako su lagali mene, i ja lažem
vas ;)
o.jeziku.1858ilazarevic,
-> #1855, ndragan> Govorilo se, i svi smo rekli šta smo imali, pa idemo dalje. Sad valjda
> govorimo o kulturnim uticajima, a možemo i da se vratimo nazad (ako neko
žini mi se da smo povodom ćirilice i latinice rekli uglavnom šta smo imali -
nemam ništa protiv da nastavimo o uticajima. Ovde sam se ja malo zbunio,
moglo bi se reći, jer sam posmatrao sve to kroz prizmu pređašnje diskusije o
pismima.
o.jeziku.1859veca,
-> #1851, milan>> "Porez na šund" ne postoji niti je ikada postojao. Postoji porez
Ok. pogrešno sam se izrazila, ali ukapirao si poentu :)
>> Glede veštica, ne znam da li neko takve mere priprema. Ako ih
>> priprema ja ću mu biti veliki protivnik. Dosta mi je demokrata koji
>> demokratiju hoće da uvode silom.
Bip, pokušaj niskog udarca (ko kaže da sam ja demokrata? ;) )!
Ovo je bilo figurativno rečeno, ali i dalje stojim pri tome da im
se treba smanjiti radijus, naravno, ne nasilnim putem. Kada smo
avgusta pretprošle godine raspravljali oko vraćanja knjiga
autorima u koje smo se razočarali i/ili spaljivanja knjiga, rekao
si, otprilike, da ukoliko vi dođete na vlast, da ćemo ostati i
bez knjiga i bez pisaca sa kojima smo rasli, na šta sam ti ja
odgovorila, ako ćemo doživeti sudbinu Jovanovića, Dučića etc.
onda je bolje da ne dolazite na vlast. Ko se ovde zalaže za silu
ne znam...
o.jeziku.1860milan,
-> #1859, veca> ...................................................... Kada smo
> avgusta pretprošle godine raspravljali oko vraćanja knjiga
> autorima u koje smo se razočarali i/ili spaljivanja knjiga, rekao
> si, otprilike, da ukoliko vi dođete na vlast, da ćemo ostati i
> bez knjiga i bez pisaca sa kojima smo rasli, ................
U tvojoj interpretaciji onoga šta sam rekao je supstancijalno
mesto ono "otprilike". :) Citiraj tačno!
Pl poz M
o.jeziku.1861novim,
-> #1859, veca" si, otprilike, da ukoliko vi dođete na vlast, da ćemo ostati i
" bez knjiga i bez pisaca sa kojima smo rasli, na šta sam ti ja
" odgovorila, ako ćemo doživeti sudbinu Jovanovića, Dučića etc.
" onda je bolje da ne dolazite na vlast. Ko se ovde zalaže za
" silu
Evo ja. :)) Ali, nije to tome. Moram da skupim te poruke (dajte mi
neki pointer).
o.jeziku.1862novim,
-> #1851, milan" ja ću mu biti veliki protivnik. Dosta mi je demokrata
" koji demokratiju hoće da uvode silom.
Kurs nove demokratije? ;)
o.jeziku.1863mpaunovic,
-> #1839, spantic>> Ljudi su glasali za koji jezik su, bilo skoro
>> pola pola engleski/nemacki i najzad izabrali
>> engleski i ostali pri tom.
>
> Nemacki je bese izgubio za 30 000 glasova?
Ne nego za jedan ili dva galasa (neki
kazu 4), jer se glasalo u Kongresu
o.jeziku.1864mpaunovic,
-> #1838, spantic>> Dakle sta osta od tvoje tvrdnje da je
>> to pocelo posle ii sv. rata? Znaci ipak je
>> ranije malo pocelo?
> Ala ti kasno uskaces? Sam proveri koje je pismo bilo
> u opstoj upotrebi. To sto je Aleksandar gurao latinicu
> povodom "bratstva i jedinstva" vise govori o njemu nego
> o zastupljenosti iste ovde.
Aha, znaci sada si presao na opstu
upotrebu, a do sada si stalno pominjao
zvanicnu. Opsta upotreba, to nije nesto sto
se lako meri ili lako menja. Zvanicna upotreba
je jasna stvar. Pogledaj malo koje je sada
pismo u opstoj upotrebi u Srbiji, pa ces
videti da nije bas sigurno da je to cirilica.
Mnogo ljudi sto pisu pisu latinicom. Naravno
i dosta cirilicom pise, narocito po
unutrasnjosti.
Ali sto se tice zvanicne upotrebe,
sada je po zakonu cirilica. E ja sam ti samo
pokazao da pre rata nije bilo tako, nego su
bila ravnopravna, cim se ukazi o kraljevskim
ordenima (ili neki od njih, bar) koji se daju
srbima stampaju latinicom. Dakle, pre rata su
pisma bila ravnopravna, nisu to komunisti uveli
posle ii sv. rata kao sto si ti tvrdio.
o.jeziku.1865index,
-> #1863, mpaunovic[]> Nemacki je bese izgubio za 30 000 glasova?
[]
[] Ne nego za jedan ili dva galasa (neki
[] kazu 4), jer se glasalo u Kongresu
Podatak koji ja imam je da je engleski dobio sa 56%.
Možda bi svetska istorija bila lepša da su Ameri
izabrali nemački (nije što sam germanofil, nego je nemačka
kultura stvarno jača od engleske ;) ).
Jedino bi mi nemački na kompjuteru smetao.
Nenad
o.jeziku.1866novim,
-> #1865, index" Jedino bi mi nemački na kompjuteru smetao.
Još je verovatnije da ne bi. žak bi se čudio otkud onim manijacima
sa Ostrva da "našu" lepu reč "Daten" zovu "Files" (k'o da su to neki
fajlovi, fascikle ili već šta :)). Uzimajući u obzir da je veliki
deo tehničkog žargona u naš jezik tokom prošlog i početkom ovog veka
stizao upravo iz nemačkog, razumevanje kompjuterskog žargona bi
možda teklo lakše. - Uopšte, otkud ideja da je bilo koji verbalni
jezik "bolji" ili "gori" za kompjutere? Njima je to savršeno
svejedno. Na kojem će jeziku biti interfejs - to je naš, a ne njihov
problem.
(Nastavak u EXTRA:yucca.)
o.jeziku.1867spantic,
-> #1864, mpaunovic> Aha, znaci sada si presao na opstu
> upotrebu, a do sada si stalno pominjao
Neće ići. Pogledaj moje replike o pismu u Srbe pre II SR.
> pokazao da pre rata nije bilo tako, nego su
> bila ravnopravna, cim se ukazi o kraljevskim
I za vreme komunista su pisma ovde, znaš, bila "ravnopravna" ;)
o.jeziku.1868ndragan,
-> #1850, veca/>> spaljivala veštice i jeretike.
/ sa spaljivanjem veštica na Terazijama? :) U prvom krugu pokupiti
Ama zar baš moraš da se oglasiš kad god se spomenu veštice ;)
Kako beše ono u uputstvu za Sezam? Ono o grupama ;)
o.jeziku.1869ndragan,
-> #1852, ilazarevic/ drugim, a ono bar održavanjem feudalizma kad mu vreme nije.
Da, ali su po tom pitanju Rusi nadrljali sto godina duže od nas, bez
turskog uticaja... a na kraju (?) smo nadrljali isto ili istije.
o.jeziku.1870ndragan,
-> #1853, ilazarevic/ strane, znoj udara, zgaženo voće i povrće prekriva podove... Nisam ni
/ ja neki Mrgud - samo ne volim pijace :)
Eeeee, to je drugo pitanje. Ovdašnje pijace su kanda štogod kulturnije,
verovatno zato što prozori od inspekcije gledaju na iste... a i izem ti
pijace u zatvorenom prostoru.
BTNJ, jel 'pijace' ima jedninu ili nema?
Setih se još par gramatičkih zvrčki koje sam svojevremeno smislio da bih
jedio koleginice koje su predavale s** jezik i književnost (prva je
valjda bila već ovde): koja imenica nema isti rod u svim padežima, i
drugo, postoji li domaća reč koja ima naglasak na poslednjem slogu?
Nemoj samo da za ovo poslednje kažete 'albuum' i 'Zemuun' (mada bi se po
preovlađujućem izgovoru genitiva i instrumentala u Beogradu reklo da se
u nominativu baš tako izgovara).
o.jeziku.1871ndragan,
-> #1848, janko/ tih 32 znaka (ne znam pravu priču o JO, možda neko zna?)
Piše se kao obično e; zavisno od naglaska čita se kao je ili jo (kad
napišu 'ee' (nje, nju) čita se 'jejo'). Za početnike se obeležava sa dve
tačke iznad, ali retko će se tako naći u stvarima štampanim u Rusiji.
Kako oni znaju kad se čita kao je, a kad kao jo, nemam pojma - zbunilo
me više puta, tako da sam ustanovio da nema pravila, nego mu to dođe kao
u drugim jezicima spisak nepravilnih glagola.
Ono početno j se uglavnom čuje samo ako je ispred tog (dvo?)glasa
samoglasnik (važi i za ja, ju, obično i tj. ji) inače se čuje kao
umekšavanje prethodnog suglasnika. Opet, izuzetak je kad se baš iza
suglasnika čuje j, a to se obeležava umetanjem tvrdog znaka (kao slovo b
latinicom, na gornjem kraju crtica nalevo), a onda se i taj suglasnik
čuje tvrđe nego kod nas. Ako možete da zamislite tvrdo l, i tvrđe i
mekše ž, z, ...
Moj cimer, kad je prvi put čuo svoje prezime kako ga Rusi izgovaraju,
pitao me 'što nam tepa?'.
o.jeziku.1872index,
-> #1866, novim[] Još je verovatnije da ne bi. žak bi se čudio otkud onim
[] manijacima sa Ostrva da "našu" lepu reč "Daten" zovu "Files"
Moguće je i da bi ti germanizmi ušli u engleski jezik
(on je i ovako pun 'stranih' reči).
Mene više intrigira pitanje kako bi tekla svetska istorija
da su Amerikanci bili bliži Nemcima nego Englezima...
Da li bi jezik mogao da utiče na politiku kao što politika
utiče na jezik?
[] Uopšte, otkud ideja da je bilo koji verbalni jezik "bolji"
[] ili "gori" za kompjutere?
Ne znam. Ja nisam rekao da je neki jezik 'bolji' ili
'gori'. Ja nemački znam slabije nego engleski (iako sam ranije
počeo da ga učim) i iz čisto subjektivnih razloga mi smetaju
neke složenice kojima Nemci zamenjuju reči koje su u mnogim
drugim jezicima izvedene iz latinskih i starogrčkih korena.
[] Njima je to savršeno svejedno. Na kojem će jeziku biti
[] interfejs - to je naš, a ne njihov problem.
Upravo tako.
[] (Nastavak u EXTRA:yucca.)
Pročitao sam ono tamo i ne shvatam kakve veze ima ovo
ovde sa onim tamo (moje poruke tamo i ovde nisu bile u nekoj
većoj vezi).
Nenad
o.jeziku.1873ilazarevic,
-> #1870, ndragan> BTNJ, jel 'pijace' ima jedninu ili nema?
Ima, kako ne bi imalo: 'pijaca', kratko i jasno :)
Što se Zemuuuuuuna tiče, ne govorim tako (sve mi se čini da je to neki
new-wave akcenat).
o.jeziku.1874spantic,
-> #1865, index> izabrali nemački (nije što sam germanofil, nego je nemačka
> kultura stvarno jača od engleske ;) ).
Ma neee, ne znam otkud bi došli do te ideje ;))
o.jeziku.1875novim,
-> #1872, index" Mene više intrigira pitanje kako bi tekla svetska istorija
" da su Amerikanci bili bliži Nemcima nego Englezima...
" Da li bi jezik mogao da utiče na politiku kao što politika
" utiče na jezik?
Prvo ne znamo (jedino da probamo u nekoj budućoj igri Civilizacije,
sa više opcija :). Ali, da bi tekla nekako drukčije, izvesno je.
Naime, jezik utiče na sve oblasti na način koji se može nazvati
fundamentalnim. Pod jezikom se podrazumeva obično i previše površno
nekakav skup oznaka za stvari (dakle: sintaksa + vokabular), ali je
jezik daleko, daleko više. On je ne samo ova tzv. sinhronijska
struktura imena i pravila njihove upotrebe, nego je i dijahronijski
sistem, dakle - istorijska naslaga značenja, smisla, simbola,
kulture, a bogami i dosta toga što se, s jezikom, javlja kao
nesvesno (simboli su najsnažniji na tim nivoima). Ima o tome mnogo
literature. Ja ću pomenuti samo jednu, veoma zanimljivu studiju
Cvetana Todorova o "Osvajanju Amerike". Todorov dosta udedljivo
pokazuje da je oružana prednost španskih osvajača Amerike nad
lokalnim Inkama (i ostalima) bila relativna i ne naročito važna, a
da je zapravo glavni oslonac za premoć osvajača bio drukčiji tip
komunikacije (a komunikacija je naslaga kulture, kao i potka
socijalne organizacije) koji im je omogućio da potčine sebi jednu
civilizaciju koja je komunikaciono bila slabija - i ovo je važno -
za svrhu svoje odbrane od nečega što je od nje različito (njoj
"drugo"). Jednostavno rečeno, civilizacija Inka nije bila inferiorna
kao civlizacija, nego kao tip komunikacije u sudaru s drugim tipom
komunikacije koji je bio već u sebi imao mehanizme za potčinjavanje
drugih kultura (i u tome je evropska retorika, veština diplomatije -
"laganja iz koristi" - uvek, pokazuje Todorov to na primerima u
izvesnim odsudnim situacijama, brzo pobeđivala i petljala u svoje
mreže Inke čije su komunikacione navike bile drukčije. Stvar te
vrste ima i neposredne posledice ovde: nije uopšte sigurno da srpski
tip diplomatije "lažem za danas, lako će sutra vidimo" uspeva da parira,
na primer, zapadnoevropskom tipu diplomatije "da vidimo mi za danas,
a sutra će se lako lažemo", ili šta bi već algoritam tu bio.
Uprošćavam, ali je matrica tu negde).
Sve u svemu, politika je mnogo, mnogo više u vlasti jezika
(shvaćenog šire i temeljnije od rečnika i pravopisa) nego što se
obično misli. Istorija takođe, kao i mnoge druge stvari.
" Pročitao sam ono tamo i ne shvatam kakve veze ima ovo
" ovde sa onim tamo (moje poruke tamo i ovde nisu bile u nekoj
" većoj vezi).
Ma nema. "Zloupotrebio" sam te u svoje mračne svrhe agitacije za
jedan standard na Yu-mrezi za naša slova. :) Sorry (nije se odnosilo
na tebe, naravno, ali je zgodno palo.)
o.jeziku.1876ndragan,
-> #1858, ilazarevic/ moglo bi se reći, jer sam posmatrao sve to kroz prizmu pređašnje
/ diskusije o pismima.
Predlažem da raširimo raspravu i na ostala geometrijska tela, osim
prizme; recimo, posmatranje kroz torus bi dalo nov pogled na stvari.
p.s. nhf - _meni_ je trebala digresija ;)
o.jeziku.1877ndragan,
-> #1866, novim/ sa Ostrva da "našu" lepu reč "Daten" zovu "Files" (k'o da su to neki
/ fajlovi, fascikle ili
...turpije, trupe, spisi...
Tj, Daten su podaci ('datum' lat. podatak, množina 'data'), a Dateien
(dataje) su datotetke. Pitaj AtariSTe sa GEMom na nemačkom, kako se šta
na istom zove. Jedino je poddirektorij ostao nepreveden - folder (jel'
to ta fascikla (faszciklus, mađ.)?
o.jeziku.1878novim,
-> #1877, ndragan" Tj, Daten su podaci ('datum' lat. podatak, množina 'data'), a
" Dateien
Hvala za ispravku, moj lapsus. Ma šta da pitam - imamo u kući
kupljeni PC GEOS (Pendzeri za XT) u Beču; gadovi nisu hteli da daju
engl. verziju, a meni nadojelo, što rekla braća Rusi, pa uzeo i
ispreveo sve menije. U stvari, nemački još tako i tako; ljudi se
zapanje kad vide francuske programe ili knjige: bajtovi su tamo
okteti, staroslovenski fajl - fichier, direktorijum - répertoire
("koju fišu imaš u repertoaru?"), uopšte je računaljka (computer,
Rechner) tamo - ordinateur (nekakav 'sređivač' ili već kako); slično
je i u španskom - ordenador ("u repertoaru imam fišu s buklama;
nisam dobro turio etiketu, pa se zaglavljuje u piletu, jer neće da
sotira"; tako bismo pričali da je Fransoa iz Kvebeka stig'o na
Menhetn pre Džona i munuo poglavici neku bolju bižuteriju).
o.jeziku.1879janko,
-> #1871, ndragan> / tih 32 znaka (ne znam pravu priču o JO, možda neko zna?)
> Piše se kao obično e; zavisno od naglaska čita se kao je
> ili jo (kad napišu 'ee' (nje, nju) čita se 'jejo'). Za
> početnike se obeležava sa dve tačke iznad, ali retko će se
> tako naći u stvarima štampanim u Rusiji.
Upravo sam ovo i ja mislio, do skora. No, jesenas sam pokazivao nekim
bivšim Sovjetima njihova slova na latiničnoj tastaturi (njima je teže
nego nama, njihove ćirilične pisaće mašine imaju SVA slova na drugim
mestima, u odnosu na naše. Nisam se setio da negde iskopam francuski
raspored i uporedim (znam da se zove AZERTY) možda su oni varirali
njihov, ma koliko to nema puno veze). Pokažem im gde je šta, dakle, na
nemačkoj tastaturi, a oni pitaju "a gde je jo?" E, sad, jes' da nisu
bili Rusi, pa su možda "početnici."
Koliko se sećam, u ruskim zbirkama "teške matematike" nisam nailazio na
"jo."
Ostaje i dalje pitanje: otkuda to "jo?" Da li je nekad bilo u ruskoj
azbuci? Da li su ga stvarno samo uveli za "pomoć strancima ;)" ? Itd.
Skoro sam nešto pitao i oca, da li zna nešto o onim bugarskim drugačijim
malim slovima, nije mu poznato, ali zna da su Bugari oko drugog svetskog
rata imali u azbuci i slovo za poluglas (koji ne umam da napišem, osim
da opišem njegovu oznaku u engleskim rečnicima za strance -- kao malo e
rotirano oko centra za 180 stepeni). To slovo su obeležavali
staroslovenskim jus.
o.jeziku.1880darone,
-> #1870, ndragan>> BTNJ, jel 'pijace' ima jedninu ili nema?
? Idem na Kalenića pijacu.
o.jeziku.1881nkbog,
Povodom ruskog jo:
Rusko JO postoji u ruskoj azbuci, al' se izbacuje sa ruskih računara (a i
iz knjiga - tamo ga odavno nema). žitaju ga valjda tako što znaju gde je,
a kadkad i tako što se lako prepozna da tu mora biti neko J (oseti se to po
analogiji sa srpskim).
JO imaju jošt i Belorusi od slovenskih naroda. Može biti da ga oni malo više
konzumiraju.
NB.
o.jeziku.1882veca,
-> #1860, milan>> U tvojoj interpretaciji onoga šta sam rekao je supstancijalno
>> mesto ono "otprilike". :) Citiraj tačno!
Ne znam koji je broj poruke, a iskrena da budem ne sećam se ni u
kojoj smo konferenciji raspravljali, ali se dobro sećam rasprave.
Trenutno nemam vremena da kopam po disketama, a bogami i ne spada
u ovu temu. Ministar me već popreko pogledao ;)
o.jeziku.1883dejanr,
-> #1881, nkbog>> Rusko JO postoji u ruskoj azbuci, al' se
izbacuje sa ruskih računara (a i
>> iz knjiga - tamo ga odavno nema).
Ista stvar i sa njihovim slovom J - njihovo J se ne piše kao naše, nego kao
I (ćirilično) sa kvrgom, ali ta kvrga se izgleda već godinama ne piše...
Dakle, slova mogu da odumru, mogli bismo i mi da probamo sa čćđšž :))
o.jeziku.1884ilazarevic,
-> #1876, ndragan> Predlažem da raširimo raspravu i na ostala geometrijska tela, osim
> prizme; recimo, posmatranje kroz torus bi dalo nov pogled na stvari.
Ovde bismo već mogli i da rešavamo prelamanje kroz torus - ima li
dobrovoljaca, ili moram ja da izvodim formulu?
o.jeziku.1885nkbog,
Povodom ćirilica:
Postoji 7 slovenskih ćirilica (u zagradama je broj ljudi koji ih konzumira)
ruska (preko 150mil),
ukrajinska (oko 50mil),
beloruska (preko 20mil),
srpska (nešto preko 10mil),
bugarska (nešto manje od 10mil),
makedonska (milon-dva) i
rusinska (manje od 50000).
Postoji 23 znaka internacionalne ćirilice. To su znaci koji postoje u
svim slovenskim ćirilicama. To su sledeća slova:
A B V G D E č Z K L M N O P R S T U F H C ž Š
Specifičnosti po pojedinim ćirilicama su:
ruska:
JO (E sa "umlautima"),
E obrnuto (ovo E je oblo),
I,
I kratko (sa karonom),
ŠžA (Š sa kukicom kao C),
tvrdi znak (kao meki znak, ali ima rep kao ć ćirilicom),
meki znak (r naglavačke),
JU (I kao latiničko spojeno sa O),
JERI - slovo koje se sastoji od mekog znaka i latiničnog I
JA (obrnuto latiničko r)
ukrajinska:
oblo E,
I,
I ukrajinsko (pisano kao latiničko),
JERI kao I latiničko sa "umlatima" (dve tačke),
I kratko,
ŠžA,
meki znak,
JU,
JA
beloruska:
JO,
E obrnuto,
I belorusko (pisano kao latiničko),
I kratko,
U kratko (sa karonom),
meki znak,
JU,
JERI,
JA
srpska:
Đ, I, J, Lj, Nj, Ć, Dž
bugarska:
I,
I kratko (čita se kao j),
ŠTA (u stvari ŠCA),
tvrdi znak,
meki znak,
JU,
JA
makedonska:
Gj: G sa akcentom (odgovara našem Đ)
DZ: S kao latiničko
I
J
Lj
Nj
Kj: K sa akcentom (odgovara našem Ć)
Dž
rusinska:
G (ćiriličko) sa kukicom na gore
E oblo,
I,
I sa umlautima,
I kratko,
ŠCA,
meki znak,
JU,
JA
Svi nazivi slova su u skladu sa ruskim, i delom ukrajinskim nazivima.
NB.
o.jeziku.1886paki,
-> #1876, ndragan> p.s. nhf - _meni_ je trebala digresija ;)
─┬──
Molim da se evidentira... ────────────────┘
o.jeziku.1887nkbog,
-> #1883, dejanr> Dakle, slova mogu da odumru, mogli bismo i mi da probamo sa čćđšž :))
Malo bi trebalo poraditi na toj ideji - ima dvosmislenosti u nekim rečima. Al'
šta vredi kad neki ubacuju i nova slova: dugosilazno a (koje inače u elektron-
skoj formi kod mene izgleda kao ćiriličko B), dugosilazno o (da li je to ono
k+d u jednom tekstu u novim "računarima").
NB.
p.s. Ja bih ipak pre uveo nove znake za Nj, Lj i Dž, nego izbacivao kuke i
kvake (šta ću kad sam "vukovac"). Za to ima vremena kad svi jednoga dana pre-
đemo na isto pismo.
o.jeziku.1888ndragan,
-> #1875, novim/ Sve u svemu, politika je mnogo, mnogo više u vlasti jezika
/ (shvaćenog šire i temeljnije od rečnika i pravopisa) nego što se
Da, ali je to odavno jasno i političarima (makar intuitivno), pa itekako
vitlaju jezikom u korist ćara sopstvene vajde. Dosta je da potegnemo
samo ovdašnju i ovovremenu naviku naših prethodnih garnitura da
ispoisprekrštavaju sve čega se dotaknu taman toliko da ništa ne sme da
se zove onako kako se zove. Kako se ono sad zovu plate? Ne sme da se
kaže nadnica, ne sme plata, ne sme lični dohodak, sad se zove zarada.
Rok grupa se morala zvati VIS, pevač se i danas zove vokalni solista
(tzv. glasovni samac). Imali smo i 'nastavnike razredne nastave', pa
'elemente', pa 'negativne pojave' (baš me zanima, kako se neka stvar
svojom pojavnom stranom ispoljava kao negacija, i čega negacija), pa
'ovladavanje celinom dohotka'...
...jer, da podsetimo, osnovu novogovora čini dvomisao.
o.jeziku.1889isekulovic,
Zašto je od 'đak' množina 'đaci', a od 'džak', 'džakovi'? Zar ne bi
trebalo po nekoj analogiji da budu i 'đakovi' ili 'džaci'?
Jel ima neko jezičko objašnjenje ili je samo tako kako je?
o.jeziku.1890balsa,
-> #1889, isekulovic*> Zašto je od 'đak' množina 'đaci', a od 'džak', 'džakovi'? Zar ne bi
*> trebalo po nekoj analogiji da budu i 'đakovi' ili 'džaci'?
*> Jel ima neko jezičko objašnjenje ili je samo tako kako je?
Pa jezičko objašnjenje je da je tako kako je. :)) Vi matematičari
bi da sve turite u jednu vreću, a? :)
o.jeziku.1891balsa,
-> #1870, ndragan*> Setih se još par gramatičkih zvrčki koje sam svojevremeno smislio da bih
*> jedio koleginice koje su predavale s** jezik i književnost (prva je
*> valjda bila već ovde): koja imenica nema isti rod u svim padežima, i
*> drugo, postoji li domaća reč koja ima naglasak na poslednjem slogu?
Dobro, ono za 'veče' znamo :), ajd' sad da čujemo ovo drugo.
Podrazumeva se da reč pripada standardnom jeziku, i da ima više od *jednog*
sloga? :)
o.jeziku.1892dejanr,
-> #1889, isekulovic>> Zašto je od 'đak' množina 'đaci', a od 'džak', 'džakovi'? Zar ne bi
>> trebalo po nekoj analogiji da budu i 'đakovi' ili 'džaci'?
>> Jel ima neko jezičko objašnjenje ili je samo tako kako je?
To mu dođe kao dilema jednog (tada) dvogodišnjeg deteta: ode u zološki
vrt, kaže "vidi lavi". "Nije lavi, nego lavovi". Ok. Posle ide dalje,
i "Vidi mravovi" "E nije mravovi nego mravi". I tu dete definitivno
zaključi da sa odraslima nešto nije u redu ;)))