skola.603ndragan,
-> #503, andrejt/ ima ljudi koji nemaju strpljenja ... ali ja ne vidim ni dugorocni
/ interes u ucenju veronauke.
Ni ja. Jedino volim da znam pozadinu događaja.
žek' bre, nisam rekao veronauka, nego znanje o značajnim svetskim
religijama. To ti je podjednako važno kao što treba da znaš nešto o
mafiji kada ideš na Siciliju.
Inače, preporučujem gajenje čičoke, zahteva pola sata godišnje, cveta ko
nenormalna, raste po tri metra u visinu, a salata od nje je super, samo
mi treba recept: kako da mi ne stvori višak gasova?
skola.604ndragan,
-> #594, supers/>> No, kada uleti neka Tuka (c)by Me, Myself & I i pocne da nas
/ Sebi dade kopirajt za ovo? Nece biti.
Ima kopiraj(t) na sebe, valjda. Ako ga uzmu kao mustru za klon(j)iranje,
da bar ima neke hvajde od toga.
skola.605mileusna,
Danas smo dva časa imali uz sveću. Imamo uslove kao u srednjem veku, a bunimo
se protiv "evropske" mature. Sramota...
skola.606hose,
Da li ima nekoga ovde ko studira VIŠU TURISTIžKU ŠKOLU?
Važno je javite se!
Pozdrav HOSE!
skola.607andrejt,
-> #601, ndraganQ> Skola bi trebalo da ti pruzi alat, dovoljno dobar da to (kad koristis
Q> sopstvenu glavu) bude bar nesto bolje od vrlo ilustrativnog primera,
Q> datog u engleskoj obrazovnoj seriji C.G., u liku Boldrika.
Znaci treba da bude na nivou Dzordza ? ;)
Q> na um - jedino sto sam uspeo kod svojih daka, je da povremeno ispricam
Q> poneki vic ko-razume-shvatice, pa da ona dvojica-trojica koji ukapiraju,
Sta predajes ?
skola.608andrejt,
-> #603, ndraganQ> Ni ja. Jedino volim da znam pozadinu dogadaja.
Mislis li da bi 'znanje o znacajnim svetskim religijama' (inace
mnogo dugacko ime za predmet :) pomoglo u tome ? Mozda za neke
dogadjaje ali sigurno ne za sve, a i kao sto sam vec rekao ako
je za neki dogadjaj znacajna religija to treba naglasiti a ne
uciti poseban predmet koji bi bio zbir svih dogadjaja kod kojih
je religija odigrala znacajnu ulogu.
Q> Cek' bre, nisam rekao veronauka, nego znanje o znacajnim svetskim
Q> religijama. To ti je podjednako vazno kao sto treba da znas nesto o
Q> mafiji kada ides na Siciliju.
Zanimljiva analogija :) Znaci li to da svaka turisticka agencija treba
da odrzi predavanje o mafiji svima onima koji su kod nje uplatili odlazak
na Siciliju ? Ili, da odem jos dalje, da li to znaci da zbog nekih dogadjaja
koje je izazvala (ili u njima ucestvovala) mafija treba uciti u skolama
predmet 'znanje o znacajnim svetskim mafijama' ?
BTW
Kako definises 'znacajna' ?
skola.609nbatocanin,
-> #596, mdrazic> Programiranje je sada moda kao nekad (i još uvek)
> kibernetika na primer. A kada raščlaniš informatičke
> poslove u nekom računskom centru ili firmi za razvoj
> softvera, vidi se da su 'programeri' na dnu lestvice. Gore
> su oni koji misle o celini projekta, standardima itd.
Hm, ne bih se baš složio, iz više razloga. Prvo, mislim da je Dejan
mislio na "programera" u širem smislu, tj. ne na osobu koja kodira
dobijen algoritam, već na ono što obično kod nas rade "programeri":
idejnog tvorca + projektanta + tvorca ;) Sad, gde bi se takva osoba
našla na lestvici po primanjima, i nije previše bitno za ovu
diskusiju.
> A svi predmeti iz oblasti programiranja te baš ništa ne uče
> o tim poslovima. Zato su obični matematičari u
> projektovanju bar podjednako uspešni kao programeri, a
> zbog šireg matematičkog obrazovanja bih im (da imam svoji
> softversku firmu) dao prednost u projektovanju.
Ovde se nikako ne mogu složiti. Prvo, "predmeti iz programiranja" ne
moraju biti koncipirani kao kod nas "Uvod u programski jezik
koji_je_profi_baš_sad_stalo_da_predaje", pa bi se mogle učiti i
stvari koje se tiču projektovanja, za ne? Zar misliš da bi ne znam
kako dobre studije matematike bile budućem projektantu/programeru
korisne koliko jedan oštar computer science fakultet sa _oštrim_
kursom matematike? Naročito ako se radi o projektovanju sistemskog
softvera? Matematička gimnazija je trenutno najbolja škola za
programere jer trenutno nema bolje _škole_, a ne zato što je
matematička.
Što se tiče hipoteze o matematičarima kao boljim projektantima od
onih drugih, mislim da nije ni blizu istine. Ti si odličan
matematičar i isto toliko si dobar u onome što ja zovem
programiranje. Ali, analiziraj malo MF i videćeš da bavljenje
matematikom => šire matematičko obrazovanje _nije_ presudno za
bavljenje ovim poslom. Jer, da jeste, MF bi bio prepun vrhunskih
tipova, što nije baš tako. Kao i na svim srodnim fakultetima, ima
jedno odlično jezgro, osrednju ljusku i zanemarljivu okolinu. I ti i
ja znamo dosta odličnih matematičara koji su _veoma_ neuspešni u
programiranju. Naravno, DALEKO od toga da potcenjujem značaj onoga
što bih nazvao matematičko mišljenje - i sam obilato to koristim ;)
žini mi se da je ovde stvar malo obrnuta: da je značaj ovih ili onih
studija na razvoj stručnjaka sasvim umeren (ako baš totalno ne zaluta
pri izboru). Pre će biti da čovek koji ima afiniteta prema
programiranju i sličnim disciplinama teži da upiše školu na kojoj se
radi tako nešto, pa onda iz MF izađe dobar programer, nego da
matematika od neodređene mase pravi super-genije.
U vezi sa ovim moram da kažem da ogromna većina škola (počev od
osnovne) pravi strahovitu indoktrinaciju učeći svoje učenike da su
najpametniji i navredniji baš zato što idu u nju. Tako sam imao
prilike da tokom studija slušam razne neprimerene gluposti od mojih
predavača u tom smislu ("ekonomija? to bi svaki matematičar završio
za mesec dana"). Da ne bude da je matematika najgora na svetu (samo
sam najviše upoznat sa njom), situacija je ista i na drugim
fakultetima. Naročito su me neprijatno iznenađivali nadmenošću
profesori sa ETF-a.
-> Lako je tebi, ti stalno imaš struju :)
skola.610ognjen,
-> #598, ndragan)-> ...a takvog bas i treba prikazati amerima, oni bas to vole,
)-> tipa koji je supalj sa svih strana, a opet ga svi vole i cene.
Nisi shvatio poentu. Za srecu i radost zivljenja nisu
potrebni LRP.
skola.611zeljkoj,
-> #605, mileusna> Danas smo dva časa imali uz sveću. Imamo uslove kao u srednjem
> veku, a bunimo se protiv "evropske" mature. Sramota...
He, he, he... A naša škola priključena na Televiziju.
:)
skola.612mdrazic,
-> #609, nbatocanin> Zar misliš da bi ne znam
> kako dobre studije matematike bile budućem projektantu/programeru
> korisne koliko jedan oštar computer science fakultet sa _oštrim_
> kursom matematike?
E pa ne može i jedno i drugo da bude _oštro_ :) Nešto mora da otupi,
samo je pitanje šta i koliko. Oko toga se i na MF vode razgovori i
davani su planovi monimuma 'programerskih' predmeta za computer
science i minimuma matematičkih predmeta da bi se neko zvao matemati-
čarem. Kad sabereš, ono ima za šest godina studija :(. A i ovi sadašnji
planovi su preteški za prosečne studente. Katedra za programiranje je
pokušala da progura planove sa puno računarskih i malo matematičkih
sadržaja (moj subjektivni utisak) i nije naišla na odobravanje većine
kolega sa matematike. Šta će dalje biti, videćemo.
> Što se tiče hipoteze o matematičarima kao boljim projektantima od
> onih drugih, mislim da nije ni blizu istine.
Ja mislim drugačije, barem na osnovu osoba koje sam sretao a koje se
'bave programiranjem'. Naravno da ima izuzetaka i to i onih dobrih
a i loših. Problem je kako da na preostalim 'programerima' proverimo
ko je u pravu, tj. da nekako nađemo statistički značajnu populaciju
za proveru hipoteze. A i kako određivati ko je od koga bolji? Po
meni još su kriterijumi u subjektivnoj sferi.
> matematičar i isto toliko si dobar u onome što ja zovem
> programiranje. Ali, analiziraj malo MF i videćeš da bavljenje
> matematikom => šire matematičko obrazovanje _nije_ presudno za
> bavljenje ovim poslom. Jer, da jeste, MF bi bio prepun vrhunskih
> tipova, što nije baš tako. Kao i na svim srodnim fakultetima, ima
> jedno odlično jezgro, osrednju ljusku i zanemarljivu okolinu. I ti i
> ja znamo dosta odličnih matematičara koji su _veoma_ neuspešni u
> programiranju. Naravno, DALEKO od toga da potcenjujem značaj onoga
> što bih nazvao matematičko mišljenje - i sam obilato to koristim ;)
>
> žini mi se da je ovde stvar malo obrnuta: da je značaj ovih ili onih
> studija na razvoj stručnjaka sasvim umeren (ako baš totalno ne zaluta
> pri izboru). Pre će biti da čovek koji ima afiniteta prema
> programiranju i sličnim disciplinama teži da upiše školu na kojoj se
> radi tako nešto, pa onda iz MF izađe dobar programer, nego da
> matematika od neodređene mase pravi super-genije.
Hajde sada direktno pitanje. Šta bi predložio (i zašto) nekom talentu
u programiranju po završenoj srednjoj školi da upiše? Ograniči se na
Beograd i fakultete u njemu ( ETF, FON, MF, Ekonomija, Viša Ekonomska,
Učiteljski fakultet, ...).
> za mesec dana"). Da ne bude da je matematika najgora na svetu (samo
> sam najviše upoznat sa njom), situacija je ista i na drugim
> fakultetima. Naročito su me neprijatno iznenađivali nadmenošću
> profesori sa ETF-a.
Dok ne naučiš šta sve ne znaš ... :)
> -> Lako je tebi, ti stalno imaš struju :)
Zato pišem duge odgovore. Navrati kad te isključe. Peći rade :))
Milan
skola.613bulaja,
-> #612, mdrazic│Hajde sada direktno pitanje. Šta bi predložio (i zašto) nekom talentu
│u programiranju po završenoj srednjoj školi da upiše? Ograniči se na
│Beograd i fakultete u njemu ( ETF, FON, MF, Ekonomija, Viša Ekonomska,
│Učiteljski fakultet, ...).
└───
Najbolje da upiše onaj koji smatra da će najlakše završiti :). Razlog je
vrlo jednostavan - ni na jednom neće naučiti mnogo, prema tome bolje da
se orijentiše na onaj koji će mu uzeti manje truda i vremena, a slobodno
vreme posvetiti sopstvenom istraživanju i usavršavanju. :)
skola.614nbatocanin,
-> #612, mdrazic> Kad sabereš, ono ima za šest godina studija :(.
Da, bojim se da je jedino rešenje otvaranje computer science
fakulteta. Matematičari će uvek vući na svoju stranu, ovi drugi na
svoju i rezultat će biti trogrba kamila ;(
Od onog programa koji sam ja slušao, svakako bih zadržao sve klasične
mat-stvari tipa analiza, algebra, geometrija, verovatnoća, logika.
Tupljenje sa diferencijalnim jednačinama da se prepolovi na semestar;
numerička analiza + uvod u numeriku sa 3 semestra na 1; kompleksne
funkcije da se ubace u neku od analiza; istorija matematike, metodika
i sl. da se ili izbace ili učine korisnijim, i sl.
Teorijsko računarstvo da se pojača i pooštri: diskretna matematika,
formalni jezici i automati, projektovanje jezičkih procesora,
programski jezici, operativni sistemi, baze podataka. Dodati teoriju
iz projektovanja informacionih sistema.
Praktično računarstvo da se opasno pooštri, jer je sada prilično
razvodnjeno: šta ima da mi se godinu dana priča o sintaksi jednog
programskog jezika ako sam pre toga slušao nekoliko kurseva iz prog.
jezika? Obavezno treba obraditi sve klasične programske jezike
(BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, ASM, C, LISP, Prolog, Ada, ...) s tim
što prvih par treba obraditi detaljnije, a ostale mnogo
kondenzovanije.
Mislim da se sve ovo može izvesti na nivou četvorogodišnjeg (a bolje
petogodišnjeg) normalnog fakulteta. Da je sada matematika teška
(relativno govoreći, naravno), i nije; enorman prosek studiranja
povećavaju tipovi koji 100 godina izlaze na isti ispit i nekoliko
koski od ispita za koje jednostavno moraš imati kefalo, a ako nemaš,
polažeš na sreću. Ogromna većina ispita je prosečna za spremiti i
položiti. Ogroman nedostatak je odsustvo literature: sećam se da mi
je za više od pola ispita bukvalno više vremena trebalo da protupim
sa fotokopije šta treba naučiti, nego da naučim određenu stvar...
> A i ovi sadašnji planovi su preteški za prosečne studente.
Hm, treba napraviti fakultet za prosečne i poseban za one druge ;>
Zezam se, za one druge se ne bojim, snaći će se sami.
> Katedra za programiranje je pokušala da progura planove sa
> puno računarskih i malo matematičkih sadržaja (moj
> subjektivni utisak) i nije naišla na odobravanje većine
> kolega sa matematike. Šta će dalje biti, videćemo.
Pa, ne vidim motivaciju bilo kog čistog matematičara da odobri
stvaranje uljeza u okviru matematike. Hint: "programiranje je zanat,
naučite matematiku, pa će vam se ono drugo samo naučiti" ;)
> Hajde sada direktno pitanje. Šta bi predložio (i zašto)
> nekom talentu u programiranju po završenoj srednjoj školi
> da upiše? Ograniči se na Beograd i fakultete u njemu (
> ETF, FON, MF, Ekonomija, Viša Ekonomska, Učiteljski
> fakultet, ...).
Pa Šumarski, naravno ;> Zezam se, ako hoće da se bavi programiranjem,
svakako nešto od trojke MF, ETF, FON. Izbor bi takođe zavisio od
oblasti računarstva koja ga interesuje: teorija/hardver/poslovne
primene.
skola.615mdrazic,
-> #614, nbatocanin> Da, bojim se da je jedino rešenje otvaranje computer science
> fakulteta. Matematičari će uvek vući na svoju stranu, ovi drugi na
A da si ti slučajno dekan tog fakulteta, koga bi zaposlio za
nastavnike? Jedan od motiva naše uzdržanosti za otvaranje computer
science kao smera sa ponuđenim planovima i programima je bio upravo
kadrovsko pitanje.
> Praktično računarstvo da se opasno pooštri, jer je sada prilično
> razvodnjeno: šta ima da mi se godinu dana priča o sintaksi jednog
> programskog jezika ako sam pre toga slušao nekoliko kurseva iz prog.
Slažem se. Jezici treba da služe rešavanju nekog problema a ne
lovljenju grešaka tipa: separator nije zapeta nego tačka-zapeta.
> jezika? Obavezno treba obraditi sve klasične programske jezike
> (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, ASM, C, LISP, Prolog, Ada, ...) s tim
Nikako. Treba jedan uvodni kurs C/C++ da bi imali neki alat za dalje,
zatim LISP ili Prolog, FORTRAN je za numeričare, ASM ali bez mnogo
tupljenja. Za ostale jezike treba u po 2 časa ispričati za šta su
dobri, za šta nisu i koje ideje stoje iza njih.
U laboratoriji treba da budu dostupni svi user manuali i ključne knjige
tipa Kernigan, Ritchie i da kome treba može da nauči šta mu treba.
Kasnije kada bude stekao neko iskustvo u programiranju (i tek tada!)
ga dočeka predmet "Tehnologija programiranja" gde se mnoge stvari mogu
dovesti u red. Ko nije osetio veliku slobodu i par puta se zbog toga
opekao, ne može shvatiti smisao nekih standardnih rešenja u kodiranju.
> Da je sada matematika teška
> (relativno govoreći, naravno), i nije
Za tebe ;) Da je teška složili su se i studenti i nastavnici, a i
statistika diplomiranja i prolaznosti nešto govori. Možda je teška
ne zato što se to ne da naučiti, već što nastavnici loše rade, tj. malo
pažnje posvećuju studentima.
> Pa, ne vidim motivaciju bilo kog čistog matematičara da odobri
> stvaranje uljeza u okviru matematike. Hint: "programiranje je zanat,
> naučite matematiku, pa će vam se ono drugo samo naučiti" ;)
Nije baš tako. Evo, ja nisam 'čisti' matematičar već 'primenjen'
(numerika) pa opet delim mišljenje većine. Otpori su većinom dolazili
zbog samog nastupa Katedre za programiranje i nedovoljne kadrovske
'snage' za taj projekat, a ne zbog nipodaštavanja programiranja kao
discipline. Kad bolje pogledaš ko se bavi tim programiranjem na
Fakultetu, i ko je šta valjano uradio, i ko se zalagao za nabavku
opreme, mreže, softvera videćeš da su ti 'čisti' matematičari bar
toliko doprineli kao programeri sa istoimene Katedre (da ne budem
oštriji).
>> Hajde sada direktno pitanje. Šta bi predložio (i zašto)
> Pa Šumarski, naravno ;> Zezam se, ako hoće da se bavi programiranjem,
> svakako nešto od trojke MF, ETF, FON. Izbor bi takođe zavisio od
> oblasti računarstva koja ga interesuje: teorija/hardver/poslovne
> primene.
Opet vrdaš. Popuni tabelu:
fakultet:
teorija ________
hardver ________
poslovne primene ________
...
Da znam da je na tvom fakultetu mentorski rad, poslao bih tebi par
studenata ;) ali pošto nije...
Milan
skola.616djelovic,
-> #615, mdrazic> A da si ti slučajno dekan tog fakulteta, koga bi zaposlio za
> nastavnike? Jedan od motiva naše uzdržanosti za otvaranje computer
> science kao smera sa ponuđenim planovima i programima je bio upravo
> kadrovsko pitanje.
Zasto? Formalni uslovi na stranu, ne vidim zasto je pronalazenje nastavnog
kadra toliki problem. Pa samo na Sezamu bi iz taka mogao da nadjes dvadesetak
dobrih strucnjaka savrseno sposobnih da drze dobra i zanimljiva predavanja na
kojima bi se studenti prakticno tukli za mesto.
skola.617andrejt,
-> #616, djelovicQ> Zasto? Formalni uslovi na stranu, ne vidim zasto je pronalazenje
Q> nastavnog kadra toliki problem. Pa samo na Sezamu bi iz taka mogao da
Q> nadjes dvadesetak dobrih strucnjaka savrseno sposobnih da drze dobra i
Q> zanimljiva predavanja na kojima bi se studenti prakticno tukli za mesto.
Pa ti uradi i predlozi svoje kandidate odgovornim licima - ako mozes :)
Dakle, mozda ima strucnjaka (a ima sigurno) ali da li oni znaju dobro
da predaju ? I kako bi proverio njihovu strucnost (i na polju predavanja) ?
skola.618djelovic,
-> #617, andrejt> Dakle, mozda ima strucnjaka (a ima sigurno) ali da li oni znaju dobro
> da predaju ? I kako bi proverio njihovu strucnost (i na polju predavanja) ?
Ako neko ume da pise zanimljive poruke/tekstove, i jos ako u ragovoru
licem u lice nije mutav, ja bi mu 'ladno pruzio sansu da se okusa sa
studentima.
Sto se tice nekakve provere strucnosti, meni su i tu zanimljive poruke
dovoljan uslov. Svako ko je ucio programiranje u srednjoj skoli kod
profesora koji su kompjuter videli samo na televiziji moze da ti potvrdi da
diploma nije nikakva "garancija kvaliteta", barem ne sto se tice
programiranja.
skola.619jppttica,
-> #618, djelovicveruj i ne znaš koliko si u pravu ;)
skola.620ndragan,
-> #607, andrejt/ Sta predajes ?
Matiš. U stvari, već osam godina ima kako sam ostavio dnevnik i dovatio
tatasturu. Ono je već priča po sećanju.
skola.621ndragan,
-> #608, andrejt/ uciti poseban predmet koji bi bio zbir svih dogadjaja kod kojih
Zbir nije dovoljan, u životu (i šire) se obično sastavi triper
kombinacija koja je mnogo veća od zbira svojih delova. Za to treba da
znaš osnovne pojmove i veze, barem, a da nedostajući deo umeš da dokučiš
sam.
Inače, nabrajanje stvarno ne bi ničemu vodilo. Možda monotoniji?
/ Zanimljiva analogija :) Znaci li to da svaka turisticka agencija treba
/ da odrzi predavanje o mafiji svima onima koji su kod nje uplatili
/ odlazak na Siciliju ?
Brošura tutnuta u ruke pred polazak bi bila simpatičan znak pažnje prema
mušterijama, i vrlo zgodan propagandni materijal :). U svakom slučaju,
bilo bi glupo da se agencija ponaša kao da mafija ne postoji.
/ nekih dogadjaja koje je izazvala (ili u njima ucestvovala) mafija
/ treba uciti u skolama predmet 'znanje o znacajnim svetskim mafijama' ?
E ovi bi od svega da naprave nov predmet. Tri časa istorije (XX vek) ili
po pet minuta geografije (kad dođe do zemlje gde mafija pravi više od 5%
društvenog proizvoda). Zamisli na šta bi ličilo kad bi tako učili o nama
:)
/ Kako definises 'znacajna' ?
Imaju načina da mi naprave štetu.
skola.622ndragan,
-> #610, ognjen/ Nisi shvatio poentu. Za srecu i radost zivljenja nisu
/ potrebni LRP.
Hi buddy! R.U. from Texas? Taos, Texas?
(Btw, upravo pokušavam da sebi otkrijem Balzaka, no ako za trideset
strana ne bude prestao da se iščuđava, definitivno ga svrstavam među LRP
i među nama je svršeno.)
Za to što kažeš LRP stvarno nisu dovoljni, a najverovatnije ni potrebni.
Nije stvar u LRP, nego o američkom uzdizanju neobrazovanosti kao
poželjnog modela za napredovanje u društvu. Nemam ništa protiv da to
rade u svojoj avliji, ali oni to, poznatim manirom ljupke životinjice
koja surlom maje po staklariji, izvoze odmah po čitavom svetu.
Ajd' ne budi lenj, nađi ponovo kasetu, popiši stvari koje rečeni tip
nije znao, okači spisak ovde, pa da vidimo je li to stvarno "sve sam go
lrp" ili nije.
Lična sreća je svakog pojedinca je, inače, njegova privatna stvar, a
trebalo bi i da je osnovni program svake države.
-----
p.s. Balzak je LRP
skola.623ndragan,
-> #609, nbatocanin/ Što se tiče hipoteze o matematičarima kao boljim projektantima od
/ onih drugih, mislim da nije ni blizu istine.
Kod projektovanja često zatreba veština _veoma_ apstraktnog mišljenja,
kad uspostavljaš neke imaginarne entitete, daješ im osobine, i onda
testiraš kako se ponašaju. Dosta ispita nikad ne bih položio da nisam
uvežbao takav način mišljenja. Za mene su mnoge takve stvari baš kao
prave stvari.
Inače, čuo sam svojevremeno tezu po kojoj su ekonomisti bolji programeri
od matematičara.
skola.624nbatocanin,
> za nastavnike? Jedan od motiva naše uzdržanosti za
> otvaranje computer science kao smera sa ponuđenim
> planovima i programima je bio upravo kadrovsko pitanje.
OK, sada je teško naći i dobrog programera, a kamoli dobrog
profesora, ali ima tu par stvari: ako se takav fakultet otvori, vrlo
brzo će mu se popravljati kvalitet. Privučeni firmom dolaziće novi,
sposobni ljudi, praviće se konkurencija, pa će se i kadar poboljšati.
Druga stvar je da smo definitivno sazreli za jedan takav fakultet. A
ako se ne otvori, sigurno mu se kvalitet neće poboljšati ;)
>> jezika? Obavezno treba obraditi sve klasične programske
>> jezike (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, ASM, C, LISP,
> Prolog, Ada, ...) s tim
>
> Nikako. Treba jedan uvodni kurs C/C++ da bi imali neki
> alat za dalje, zatim LISP ili Prolog, FORTRAN je za
> numeričare, ASM ali bez mnogo tupljenja.
Stručnjak sa Computer Science faksa, a da ne zna Pascal? Neće ići.
Verovatno nema većeg značaja za rešavanje praktičnih problema, ali
(recimo) bilo kakvo ozbiljnije bavljenje programskim jezicima
podrazumeva da se znaju svi klasični jezici. Naravno, ne može čovek
biti operativan u sto jezika odjednom, ali svakako treba da zna
osnovne koncepte koji su _različiti_ u svakom od klasičnih jezika
(zato i jesu klasični). Informativni kursevi su obično beskorisni -
prog. jezik se mora "osetiti".
> Opet vrdaš. Popuni tabelu:
Ja?? Evo:
> fakultet:
> teorija MF
> hardver ETF
> poslovne primene FON
Slušaj, stvarno ne znam ni blizu neki drugi izbor.
skola.625spantic,
-> #616, djelovic> Zasto? Formalni uslovi na stranu, ne vidim zasto je pronalazenje nastavnog
> kadra toliki problem. Pa samo na Sezamu bi iz taka mogao da nadjes
> dvadesetak dobrih strucnjaka savrseno sposobnih da drze dobra i zanimljiva
> predavanja na kojima bi se studenti prakticno tukli za mesto.
Ne bih se kladio u to. Daleko od toga da smatram da samo ljudi sa
titulama mogu da drže predavanja, ali kombinacija dobrog stručnjaka
i dobrog predavača je jako retka.
Uostalom, na ETFu je jedan od retkih vrhunskih, kako stručnjaka tako
i predavača profesor Dr Branko Popović. Kada pokušam da mu nađem bar
približne ne ide mi baš lako.
skola.626mdrazic,
-> #616, djelovic>> nastavnike? Jedan od motiva naše uzdržanosti za otvaranje computer
>> science kao smera sa ponuđenim planovima i programima je bio upravo
>> kadrovsko pitanje.
>
> Zasto? Formalni uslovi na stranu, ne vidim zasto je pronalazenje
> nastavnog kadra toliki problem. Pa samo na Sezamu bi iz taka mogao da
> nadjes dvadesetak dobrih strucnjaka savrseno sposobnih da drze dobra i
> zanimljiva predavanja na kojima bi se studenti prakticno tukli za mesto.
Pronalaženje kadra van fakulteta i nije veliki problem, ali problemi
nastaju kada neko pokuša da ih dovede na fakultet. Mi koji se bavimo
računarstvom 'van teritorije Katedre za računarstvo' bismo ta kadrovska
pojačanja rado videli. Relativno davno je bilo recimo pokušaja sa se dovede
Suad Alagić, u to vreme (i sada ali u inostranstvu) marka, ali na Katedri
nisu bili voljni da ga prime. Ni sada ne vidim da su voljni nekoga ko
vredi da dovedu sa strane, niti (sa malobrojnim izuzecima) rade neke
projekte na računarima kojih se ne bi postideli drugima da pokažu.
Milan
skola.627vitez.koja,
-> #622, ndragan#=> p.s. Balzak je LRP
Nije.
sk
skola.628nbatocanin,
-> #623, ndragan> Kod projektovanja često zatreba veština _veoma_
> apstraktnog mišljenja, kad uspostavljaš neke imaginarne
> entitete, daješ im osobine, i onda testiraš kako se
> ponašaju. Dosta ispita nikad ne bih položio da nisam
> uvežbao takav način mišljenja. Za mene su mnoge takve
> stvari baš kao prave stvari.
Naravno kolega :) Nego, ja zastupam tezu da si ti to mogao da radiš i
_pre_ kraja MF :) Matiš ti je samo donekle pomogao da usavršiš tu
veštinu.
> Inače, čuo sam svojevremeno tezu po kojoj su ekonomisti
> bolji programeri od matematičara.
Pogađam da je ova genijalna misao potekla od nekih onih prvih ;>
skola.629andrejt,
-> #618, djelovicQ> dovoljan uslov. Svako ko je ucio programiranje u srednjoj skoli kod
Q> profesora koji su kompjuter videli samo na televiziji moze da ti potvrdi
Q> da diploma nije nikakva "garancija kvaliteta", barem ne sto se tice
Moja profesorka je videla komp. i na bloku ;)
Znam za to hocu da kazem. Nisam ni mislio na diplomu (naravno da ni
ne bi moglo da bude diplome comp. science fakulteta dok se ne otvori :) )
Mislio sam da je mozda malo neozbiljno uzimati samo necije poruke
kao osnovu za proveravanje strucnosti.
skola.630andrejt,
-> #621, ndraganQ> E ovi bi od svega da naprave nov predmet. Tri casa istorije (XX vek) ili
Q> po pet minuta geografije (kad dode do zemlje gde mafija pravi vise od 5%
Q> drustvenog proizvoda).
To ti je dosta i za veronauku, kao i za istoriju religija.
Kao sto rece : 'E ovi bi od svega da naprave nov predmet.' :)
skola.631nbatocanin,
-> #618, djelovic>> Dakle, mozda ima strucnjaka (a ima sigurno) ali da li oni
>> znaju dobro da predaju ? I kako bi proverio njihovu
> strucnost (i na polju predavanja) ?
>
> Ako neko ume da pise zanimljive poruke/tekstove, i jos ako
> u ragovoru licem u lice nije mutav, ja bi mu 'ladno pruzio
> sansu da se okusa sa studentima.
Hm, bojim se da su uslovi da neko stalno predaje na fakultetu daleko
od interesantnih poruka i tekstova u Računarima. Treba prvo proći
kompletnu hijerahiju na odgovarajućem fakultetu, naštancovati
dovoljan broj radova kod nas i šire, magistrirati, doktorirati, ...
Sad, dal' je dobro što je tako, verovatno nije. Ali, sada je tako.
skola.632ndragan,
-> #628, nbatocanin/ Naravno kolega :) Nego, ja zastupam tezu da si ti to mogao da radiš i
/ _pre_ kraja MF :) Matiš ti je samo donekle pomogao da usavršiš tu
/ veštinu.
Da, tako što me naterao da je stalno koristim :).
U stvari, o onome 'mogao pre' ne mogu baš da sudim, pošto sam ja
programiranje upoznao tek na fakultetu -'76 nije bilo ovih stonih
piksli, nego sve sami šifonjeri, tako da nemam pojma kakav bih bio
programer pre onog što sam pokupio na PMFu.
/ Pogađam da je ova genijalna misao potekla od nekih onih prvih ;>
Ako me sećanje drži, od šefa Erca u splitskom GSPu (ne, nisam sreo
čoveka, nego dve njegove pripravnice na nekom kursu u NGorici). Posle
sam malo razmišljao otkud bi mu mogla doći na um ta ideja, i došao do
toga da se ekonomistima i matematičarima uvaljuju sasvim različiti
poslovi: prvi pišu štamparije, drugi rešavaju zabunjene sistemske
probleme, pa ti vidi koliko komada bilo čega naprave jedni, a koliko
drugi, i koliko to traje.
skola.633severian,
-> #625, spantic> Uostalom, na ETFu je jedan od retkih vrhunskih, kako stručnjaka
> tako i predavača profesor Dr Branko Popović. Kada pokušam da mu
> nađem bar približne ne ide mi baš lako.
Prokin! Odličan predavač i još bolji stručnjak. Od mlađih odskaču
Tošić i Nikolić.
ps: doduše, stasava i novi Caja (Đurić)...
skola.634ognjen,
-> #622, ndragan)-> Ajd' ne budi lenj, naöi ponovo kasetu, popiäi stvari koje
)-> reüeni tip nije znao, okaüi spisak ovde, pa da vidimo je li
)-> to stvarno "sve sam go lrp" ili nije.
Rekao je da je proüitao 'Rat i kazna' i 'Zloüin i mir'. :)
skola.635dejanr,
Sledeća poruka je preuzeta sa SII:
Date: Fri, 6 Jan 1995 16:38:57 -0800
From: " madd@kudu.ru.ac.za" <sii@moumee.calstatela.edu>
Subject: Re: AHA KAPEHCKAJA
> Za neupucene: u Petoj gimnaziji je obitavao Chakara... Duvanje
> duvanskog dima na vidljivom mestu, pogotovo u profesorskom klozetu,
> moglo je zaista da ima teske posledice, tako da gornja Darkova
> izjava (koji inace cesto preteruje) ima puni kredibilitet.
Ovaj, jeste, ponekad malkice preteram. Osobito kad pustim mašti na
volju. No to ne smeta, bar ne meni. Uzgred, ja sam stara kost,
Fiskulturu mi je predavao legendarni Dušan Stefanović, poznatiji kao
"žika Duško".
> Sto se tice lektire, znam dve mogucnosti da se ne procitaju dosadne
> knjige a da se dobije dobra ocena: Javorka - dovoljno je bilo
> nauciti stihove iz Gorskog Vijenca napamet (za Darka verovatno
> jednako deprimirajuca alternativa); Jelena - biti zgodan muskarac
> (zasta bi Darko morao da posalje svoj portret na sii). Za ostale ne
> znam, cini mi se da ni Bogumira nije bila nekakav poseban "problem".
Ivan me pogodi pravo u sredinu. Apsolutna je istina to da me je
bubanje napamet dovodilo u najgore depresije!
Umesto slanja portreta, evo jednog stiha koji odgovara:
Kad sam bio mlad, i samac,
Za pice sam bio mamac.
Na žalost, za Jelenu sam jedva čuo, a za Javorku i Bogumiru takođe.
Mislim da je Javorka predavala u vreme kada sam bio u "Petoj", ali
nikada nije meni. žakara je pristigao u vreme kada sam bio u drugom
razredu, ako se ne varam. Ne rekoh li vam ranije da sam star kao
metuzalem? No kako sam sa pet godina bio vunderkind, pa to ostao sve
do danas, lako je pretpostaviti da sam sa svojom nekadanjom
gimnazijom imao kontakata znatno posle maturiranja. Naravno -- preko
riba sa kojima sam izlazio, a koje su skoro regularno bile
maturantkinje. (Do pre desetak godina moja spolnost nije nikako
postizavala punu zrelost, i tu sam bio vunderkind. No to je naglo
prestalo).
Dakle, u prvom razredu mi je Jezik predavala izvesna Radmila, kojoj
zaboravih prezime, dama redovno kiselog izraza lica, kao u nekog
kome se iskonske molitve nisu ispunile. Bio sam mnjenja da je to
zato jer je ona kao mlada snatrila o tome da ima duge noge i ogromne
sise, a bog joj dao obrnuto: masivne noge i duge sise.
E, ta me nikako nije volela i zamalo da me zbog nje izbace iz
gimnazije na polovini drugog razreda (zbog vladanja). Međutim,
umesto da me izbace, samo su me zamenili sa kasnije slavnim
rukometnim reprezentativcem Milanom Lazarevićem: njega u moju smenu,
a mene u njegovu.
U drugoj smeni Jezik mi je predavao stanoviti profesor kome ne znam
ime, nikada ga nisam ni znao, jer su ovoga zvali "čabac", a nadimak
mu je toliko pristajao da mi nije padalo da on, prilika je, ima i
ime. Upravo je izgledao kao žabac: visok oko 165, zdepast, sa dva
izbuljena oka koja lagano prave krugove po nama bez pokretanja
glave. Zapamtio sam da je imao naviku da nepoznat predmet neprestano
mota trima prstima leve ruke. Nikako nismo uspevali da utvrdimo da
li mu je to iz zabave, iz rata ili, eventualno, iz nosa.
Ne treba posebno spominjati, kod gore spomenute Radmile, kao i kod
čapca sam imao veoma solidnu jedinicu, kao, uostalom, iz svih tzv.
društvenih nauka. Međutim, pred kraj svake godine bi se desilo da
mi se nastavnici smiluju i poklone mi dvojke, pa sam se tako jedva
provukao do poslednjeg razreda.
Kad ionako iz humano orijentisanih predmeta nisam imao bolju nego
dovoljnu ocenu, profesori koji su mi predavali egzaktne nauke
smatrali su za adekvatno da me nagrađuju dvojkama ili, u najboljoj
varijanti, trojkama. Tako, mada sam bio jedan od dva neuporedivo
najbolja poznavaoca hemije u Gimnaziji i jedan od samo dvojice (opet
iste dvojice) koji su bili privilegovani time da im se poveri na
upotrebu hemijski kabinet, kako bi mogli da se bave naprednijim
opitima, nikada moja ocena iz tog predmeta nije prevalila barijeru
"vrlo dobar". Sa Matematikom je bilo osrednje, nisam joj
poklanjao osobitu pozornost, ali sam, ni sam ne znam kako, uvek
uspevao da savladam dostatan broj problema kada sam bio nateran na
to. Retko sam dobijao ocenu bolju nego dobar (3), ali sam bar
video da me znameniti Voja Mihajlović u izvesnom smislu ceni (to sam
indukovao iz njegove izjave: "Cenim mangupe ako znaju materiju, ali
ti si, dete, nepopravljivo lenj, tup i neozbiljan.") Tako, uprkos
niskim ocenama, prema ovom predmetu nisam razvio netrpeljivost.
Kad se sada prisetim svog društva iz gimnazije i toga kako je ko
kasnije uspeo na profesionalnom planu, otkrijem da smo mi barabe i
vucibatine, kojima su profesori predviđali da kad-tad ima da se
nađemo na robiji, uglavnom postali lekari, stomatolozi, viđeni
građevinci, znanstvenici, profesori raznih svetskih univerziteta,
kompjuterski eksperti, cenjeni filmski reditelji i teatarski glumci,
a da su uzori i dike Pete gimnazije nekako svoju karijeru usmerili
na to da postanu neuredne domaćice ili administrativci u beskorisnim
firmama soc-komunizma. Nismo bili u redu ili mi ili sistem. Mnjenja
sam da ni sa jednim sistemom koji podrazumeva ljudsko prisustvo nema
izgleda da stvari budu u redu. Progresu ne doprinose konformisti,
nego slobodoumni. Kako je, kao po pravilu, slobodoumnih mnogo manje
nego konformista, jasno je da svaki socijalni sistem mora biti
zasnovan na mentalnoj tuposti. Nekonformisti ipak uspeju da daju
svoj doprinos, koliko god se svi ostali trude da ih u tome ometaju.
Dakako, koliko se grđe ostali trude u ometanju, kreativni su
plodonosniji. Verovatno je u tome bila tajna Pete gimnazije: ona se
svojski trudila da ubije svaku nezavisnu ideju, pa je, shodno, iz
njenih klupa izmilelo mnogo slobodnih mislilaca.
Drugu priliku da me iz "Pete" izbace nisam prokockao. To se desilo
tri meseca pred kraj i to zbog nedovoljnog uspeha: bio sam naređao
osam "asova" i nije postojao ni teorijski izgled da se određeni
profesori smilostive i poklone mi prolaz na maturu. Na sugestiju svog
razrednog staretinara, koji je predavao Predv. obuku, no ipak bio
sasvim pametan tip, izbegoh katastrofu prelaskom u gimnaziju
sumraka [night school].
Kad iz ove perspektive pogledam, nije mi strana pomisao na to da je
moj razredni bio, recimo, doktor nuklearne fizike ili tome nalik, ali
da izvesnoj uticajnoj personi, iz moral-polit-razloga, nije bio po
volji, pa da je morao da se zadovolji upravo time da bude profesor
Predv. obuke.
Tako je profesor Predv. obuke, na primer, bio i moj drug Laza, sada
nadaleko hvaljeni beogradski stomatolog, koji je diplomirao sa
prosekom 9.89 ali svojedobno nikako nije mogao da se zaposli u
Beogradu -- gde je, uzgred, boravio od rođenja -- jer su posao u
glavnom gradu dobijali eksperti sa juga zemlje. Ovima je, povrh
svega, bilo potrebno dati i stan na uslugu, a Lazi je bilo ponuđeno
da radi u unutarnjosti. Sasvim necelishodno rasipanje stanova! No
time je, valjda, dokazano da je bilo ko sa sela u stanju da bude
zubar u velegradu, rezultat koje politike je relativno visok stepen
bezubosti u beogradskih stanovnika. Moj drug Laza posao u selu nije
hteo da prihvati, pa je umesto toga u jednoj od beogradskih
gimnazija predavao spomenuti predmet jedno tri godine, a onda se
ipak zaputio na rad u unutarnjost, ali u unutarnjost Bavarske, kao
mnogi dobri srpski stomatolozi. Brojni odlasci vrsnih srpskih
zubara na rad u neprijateljsku zemlju doprineli su tome da se
sada Nemcima cakle zubi, i ne samo cakle nego, k tome, škljocaju.
Laza je proveo tamo jedno deset godina i, kad je u Srbiji ozakonjena
privatna praksa, on se, sasvim patriotski, vratio.
Pređoh, dakle, u gimnaziju mraka prirodnog smera, uz neznatnu
naknadu u novcu, koju, uostalom, nisam platio ja, nego moja majka.
Otac je bio umro godinu dana pre toga -- fakat koji je meni otvorio
put ka intenzivnijoj slobodoumnosti. Tojest prestalo je udaranje
rukom u glavu kad god bih spomenuo komuniste. Tata je, naime, bio
vatreni pristalica komunizma, ali to je duga i setna epizoda, koje ne
volim da se setim.
Spomenuta gimnazija sumraka (kao "Zona sumraka") (jedina u to vreme u
Beogradu) nalazila se u VI Beogradskoj gimnaziji, kod Liona. Tamo
sam, uzgred, upoznao sada uveliko znamenitog slikara Tapija, sa kojim
sam bio u odeljenju, i neko vreme sedeo u istoj klupi, dok nas nisu
silom razdvojili, no to je opet odvojena storija, a ne nameravam da
se rasplinjavam preko ustaljenog proseka.
Darko
skola.636supers,
-> #635, dejanr>> metuzalem? No kako sam sa pet godina bio vunderkind, pa to ostao
>> sve do danas, lako je pretpostaviti da sam sa svojom nekadanjom
Lepe pricice pise ovaj Darko. Salji jos!
skola.637dcolak,
-> #635, dejanr│ Sledeća poruka je preuzeta sa SII:
Šta je SII? :))
Sledge DAMMIR!
skola.638spantic,
-> #637, dcolak> Šta je SII? :))
SII, javna srpska informativna mreža.
skola.639zeljkoj,
-> #635, dejanr>> Za neupucene: u Petoj gimnaziji je obitavao Chakara... Duvanje
^^^^^^^^
>> duvanskog dima na vidljivom mestu, pogotovo u profesorskom
>> klozetu, moglo je zaista da ima teske posledice, tako da
>> gornja Darkova izjava (koji inace cesto preteruje) ima puni
>> kredibilitet.
žakara još nije otišao u penziju, a i neće skoro. :))
Evo, predaje mi fizičko već dve godine, a ako Bog da, predavaće mi i
sledeće dve.
:)))
skola.640dcolak,
-> #638, spantic│> Šta je SII? :))
│
│ SII, javna srpska informativna mreža.
Kako joj se može pristupiti?
Sledge DAMMIR!
skola.641spantic,
-> #640, dcolak> Kako joj se može pristupiti?
Pa, treba da imaš račun na Internetu i da pošalješ zahtev.
Mada mislim kako zahtev za ograničenjem veličine maila i
štednjom još važi da je bolje da se otvori konferencija na
našem internetu i da se to tamo prenosi. Uostalom, o tome je
svojevremeno i bilo govora, samo ne znam da li se ikada
realizovalo.
skola.642vlador,
Nije mi pala na pamet neka pogodnija konferencija... :)
Zanimaju me neke stvari u vezi sa FONom, pošto se dvoumim između istog i
ETFa.
1. Koji informatički (programerski) smerovi postoje i kada se za njih
opredeljuje (posle koje godine)?
2. Koji se predmeti izučavaju?
3. Koju "titulu":) dobijam kad (ako:) završim?
Za sada toliko. :)
---
■ VLADOR ■ A di je sir?!?!
skola.643vlador,
-> #642, vlador> Zanimaju me neke stvari u vezi sa FONom, pošto se dvoumim između istog i
> ETFa.
>
> 1. Koji informatički (programerski) smerovi postoje i kada se za njih
> opredeljuje (posle koje godine)?
>
> 2. Koji se predmeti izučavaju?
>
> 3. Koju "titulu":) dobijam kad (ako:) završim?
Ajaooooj!!! Pa zar mnogo tražim??? Ili svi imate ingore na mene??? :(
P.S. Pod tačkom 2, naravno, nisam mislio na sve predmete nego samo
karakteristične, kako bih uvideo suštinu.
P.P.S. Iskreno se nadam da će se naći _bar_jedna_ osoba koja će mi izaći u
susret.
---
■ VLADOR ■ Nisam lep, al' sam GLUP!!! :)
skola.644wizard,
-> #643, vlador>> 1. Koji informatički (programerski) smerovi postoje i kada se za njih
>> opredeljuje (posle koje godine)?
Postoji jedan smer i u žargonu se zove "Informacioni sistemi". Bira se
posle 2. godine.
>> 2. Koji se predmeti izučavaju?
Prve dve godine imaš 2-3 organizacije i 1-2 ekonomije po godini
(jednosemestralni predmeti), dva semestra matematike i dva
programiranja po godini (prva godina Pascal, druga Cobol) i ostalo
standardno. U druge dve imaš uglavnom stručne predmete (informacioni
sistemi), ali i savremenu filozofiju. ;) Ima i nekih izbornih
predmeta...
Uostalom, otidi do FON-a, video sam na oglasnoj tabli spisak svih
predmeta...
>> 3. Koju "titulu":) dobijam kad (ako:) završim?
Javi mi se za 10-ak godina, tada ću verovatno znati! ;)
Ukratko, na ETF idi ako te zanima hardver i programiranje (kodiranje),
na PMF ako te zanima softver i programiranje (algoritmi...), a na FON
ako te zanimaju kompjuteri. ;>
skola.645vlador,
-> #644, wizard> Uostalom, otidi do FON-a, video sam na oglasnoj tabli spisak svih
> predmeta...
Eh... Bilo bi to lako da nisam iz Sombora.
> Ukratko, na ETF idi ako te zanima hardver i programiranje (kodiranje),
> na PMF ako te zanima softver i programiranje (algoritmi...), a na FON
> ako te zanimaju kompjuteri. ;>
A ako me zanima softver i programiranje (kodiranje, praktična primena)? ;)
Praktično, nemam gde da odem. ETF mi je nekako previše hardverski
orijentisan, PMF previše teorijski, a FON previše uopšteno. :( žini mi se
gde god da odem, izgubiću 5+n godina, dobiti diplomu koja mi praktično
ništa ne vredi (svakodnevno gledam diplomirane neznalice - sreća nisu svi
takvi, da me ne napadnete odmah:) i onda nastaviti gde sam stao. :( A i
škola u koju sad idem mi oduzima previše vremena - samim tim što budem u
školi i dok čekam autobus i vozim se u njemu. Ipak, bez diplome ne valja -
nisam niko i ništa. Birokratija... Dobro de, jesam: tehničar. :) Mislim da
bi mi bilo najpametnije da izaberem fax koga ću najlakše završiti i
izgubiti najmanje vremena na njemu. A gde da nađem takav... :(
Tenks, enevej. :)
---
■ VLADOR ■ It's only a hobby ... only a hobby ... only a
skola.646wizard,
-> #645, vlador> da bi mi bilo najpametnije da izaberem fax koga ću najlakše završiti i
> izgubiti najmanje vremena na njemu. A gde da nađem takav... :(
Šta da ti kažem... ;)
skola.647supers,
-> #645, vlador>> bi mi bilo najpametnije da izaberem fax koga cu najlakse zavrsiti i
>> izgubiti najmanje vremena na njemu. A gde da nadem takav... :(
Porazna je istina da obrazovne institucije ne sluze nicemu. I potpuno
se slazem s tobom da stoga treba izabrati najlaksu i sam se brinuti o
svom obrazovanju.
Ovo bih posebno preporucio i svima koji se lome koju gimnaziju da upisu.
Obavezno laksu!
skola.648zeljkoj,
-> #647, supers> Obavezno laksu!
:)))
skola.649mileusna,
-> #645, vlador>> nisam niko i ništa. Birokratija... Dobro de, jesam: tehničar. :) Mislim
>> da bi mi bilo najpametnije da izaberem fax koga ću najlakše završiti i
>> izgubiti najmanje vremena na njemu. A gde da nađem takav... :(
Ja sam se opredelio za sistem eliminacije. ETF sam već precrtao jer se ne
slažem sa fizikom. Ostali su mi PMF i FON. Sad čekam ovogodišnji upis, da se
još malo prosvetim što se ova dva tiče, tako da na kraju sledeće školske godine
budem potpuno siguran gde ću i šta ću.
>> ništa ne vredi (svakodnevno gledam diplomirane neznalice - sreća nisu svi
>> takvi, da me ne napadnete odmah:)
Pa to je stara boljka. Naime i onaj koji je završio poljoprivredni, a
računarima se bavi iz hobija, može biti mnogo bolji od nekog koji je završio
neki stručni faks, ali ga je upisao tek onako zbog roditelja ili šta_ti_ja_znam
skola.650spantic,
-> #649, mileusna> neki stručni faks, ali ga je upisao tek onako zbog roditelja ili
Što se ETF-a tiče ne znam za takve koji su ga i završili a
krenuli su zbog roditelja.
skola.651kuki,
-> #649, mileusna> Ja sam se opredelio za sistem eliminacije. ETF sam već precrtao jer se ne
> slažem sa fizikom. Ostali su mi PMF i FON. Sad čekam ovogodišnji upis, da se
pa sad... fiziku imaš samo u prvoj godini... :)
skola.652jovca.car,
-> #645, vlador/* Praktično, nemam gde da odem. ETF mi je nekako previše hardverski
/* orijentisan, PMF previše teorijski, a FON previše uopšteno. :( žini mi se
Ako se razmišljaš između zadnja dva, uzmi FON. Ne gine ti u svakom slučaju.
PMF ćeš, ako ga upišeš, verovatno bataliti posle I godine zbog Analize I, i
upisati FON. ;))
skola.653vlador,
-> #647, supers> Porazna je istina da obrazovne institucije ne sluze nicemu. I potpuno
Eh, da, zaboravio sam repliciram na deo u kome Wizard kaže da se na FONu iz
programiranja rade Pascal i Cobol.
Komentar: ovo me je razočaralo. :(
Obrazloženje: poređenja radi... Ja idem u IV razred elektrotehničke škole
smer Računari. Imam predmet koji se zove Programiranje. Uprošten plan i
program:
- Pascal
- Cobol
Što se tiče Pascala, radim u njemu oko 3-4 godine, i savršeno su mi
nepotrebni časovi na kojima ću učiti sintaksu naredbe Case i razliku između
WriteLn i Write, a za kontrolni rešavati zadatak koji treba da izračuna
sumu 10 brojeva. :( Što se tiče Cobola, ne tangiram ga previše jer radim u
Clipperu oko godinu dana.
Sreća pa imam razumnog profesora koji mi je dozvolio da na časovima radim
nešto naprednije od toga dok se ostali pate sa sumama (još uvek bez
nizova).
Dobro, nisu svi kao ja ;), ali zar zbog toga ja moram da ispaštam?
---
■ VLADOR ■ Ooooo,ljudi moji......OOOOOOOoooooo majko mila!
skola.654vlador,
-> #652, jovca.car> Ako se razmišljaš između zadnja dva, uzmi FON. Ne gine ti u svakom slučaju.
Ne, razmišljam između ETFa i FONa (PMF sam već batalio), ali mi je još uvek
bliži FON (doduše, ne geografski:).
---
■ VLADOR ■ Ti si nas idol... Super... Ajde sad' idi...
skola.655spantic,
-> #651, kuki> pa sad... fiziku imaš samo u prvoj godini... :)
A ostatak predmeta koji su direktni naslednici Kuki? ;)
skola.656mileusna,
-> #647, supers>> Porazna je istina da obrazovne institucije ne sluze nicemu.
Služe, moraš na nešto i diplomu da dobiješ. ;) ( tj. ne moraš, ali... )
skola.657mileusna,
-> #651, kuki>> pa sad... fiziku imaš samo u prvoj godini... :)
Nemoguće... Mislim da i na PMF-u ima fizike prve godine, (bar je moja majka
imala pre XX godina) i nikako mi ne ide u glavu da se PMF i ETF mogu
izjednačiti u fizici. Uostalom, šta se tamo uči, ako ne fizika !?!?!?!?
skola.658mileusna,
-> #650, spantic>>> neki stručni faks, ali ga je upisao tek onako zbog roditelja ili
>>
>> Što se ETF-a tiče ne znam za takve koji su ga i završili a
>> krenuli su zbog roditelja.
Ma ja sam izabrao glup primer. Hteo sam da kažem da je najvažnije koliko se
ti sam posvećuješ nečemu i koliko te to nešto stvarno zanima.
skola.659mileusna,
-> #653, vlador>> Što se tiče Pascala, radim u njemu oko 3-4 godine, i savršeno su mi
>> nepotrebni časovi na kojima ću učiti sintaksu naredbe Case i razliku
>> između WriteLn i Write, a za kontrolni rešavati zadatak koji treba da
>> izračuna
Pa celo školstvo se zasniva na tome da učiš ono što ti uglavnom ne treba. :)
Najvažniji je tvoj samostalan rad. Elem, nisam previše upućen, ali po imenu
FON-a, čini mi se da programiranje i nije glavni deo ovog fakulteta.
Molim upućene za komentar.
>> Dobro, nisu svi kao ja ;), ali zar zbog toga ja moram da ispaštam?
"Dobar dan gospodine Vlador. Molimo vas izaberite predmete, profesore,
oblasti i opremu pa da počnemo da vas podučavamo." :)
tj. odgovor na gore postavljeno pitanje glasi : moraćeš (: moraćemo :) ;(
skola.660pedjak,
-> #653, vlador> Dobro, nisu svi kao ja ;), ali zar zbog toga ja moram da ispaštam?
Pa ne moraš, završi neku višu poslovnu, smer informatika, traje dve
godine. Tako nećeš previše izgubiti od svoga života, a ipak ćeš
imati papir, doduše više škole.
skola.661pedjak,
-> #651, kuki> pa sad... fiziku imaš samo u prvoj godini... :)
Au Kuki, a posle..? Jes' da ti predmeti ne zovu fizika, ali zato...
:)
skola.662ushke,
-> #657, mileusna>>>> pa sad... fiziku imas samo u prvoj godini... :)
>>
>> Nemoguce... Mislim da i na PMF-u ima fizike prve godine, (bar
>> je moja majka imala pre XX godina) i nikako mi ne ide u glavu
>> da se PMF i ETF mogu izjednaciti u fizici. Uostalom, sta se
>> tamo uci, ako ne fizika !?!?!?!?
Pre XX godina PMF je bio jedan fakultet podeljen na OOUR-e (ili
tako nesto), tako da su studenti matematike ucili fiziku na istom
fakultetu gde i matematiku. Medjutim, Prirodno-Matematicki Fakultet
se podelio na vise samostalnih fakulteta, koji dele istu zgradu, tako
da sad imamo Matematicki, Fizicki i ostale fakultete koji su udruzeni
u zajednicu Prirodno-Matematickih fakulteta. Prema tome, studenti
Matematike vise _nemaju_nikakve_veze_sa_fizikom (hvala ti boze) i ona
se nigde ne pominje u nastavnim planovima (uostalom, matematicarima
ona nije neophodna kao sto je fizicarima potrebna matematika).
skola.663fortran,
-> #653, vlador> sumu 10 brojeva. :( Što se tiče Cobola, ne tangiram ga previše
> jer radim u Clipperu oko godinu dana.
Treba znati COBOL.
skola.664mdrazic,
-> #657, mileusna> Nemoguće... Mislim da i na PMF-u ima fizike prve godine, (bar je moja
> majka
Nema. Ali zato Dragomir Drašković predaje sociologiju, a o temama se
valjda konsultuje sa Mirom Marković u zajedničkom kabinetu.
Pored ovoga (što je valjda neizbežno i na drugim fakultetima) ima dosta
matematike (prve dve godine su praktično iste za sve smerove matematike).
Milan
skola.665mdrazic,
-> #662, ushke> se podelio na vise samostalnih fakulteta, koji dele istu zgradu, tako
> da sad imamo Matematicki, Fizicki i ostale fakultete koji su udruzeni
> u zajednicu Prirodno-Matematickih fakulteta. Prema tome, studenti
Zajednica je čisto formalna, a 'zajedništvo' je bilo naturano od strane
Univerziteta da fundamentalne nauke ne bi imale 6 glasova umesto sadašnjeg
jednog glasa na Unezveritetu. Istina je i da na ovih 6 fakulteta predmete
drže stručnjaci sa matičnih fakulteta (svima matematiku predaju profesori
sa Matematičkog, hemiju sa Hemijskog i sl.).
> Matematike vise _nemaju_nikakve_veze_sa_fizikom (hvala ti boze) i ona
> se nigde ne pominje u nastavnim planovima (uostalom, matematicarima
> ona nije neophodna kao sto je fizicarima potrebna matematika).
E, ovde se varate. Baš sam pročitao članak u decembarskom broju
časopisa Communications of the ACM (Association for Computer Machinery)
koji je, jel'te, jedan od vodećih u računarstvu. Tu jedan profesor
računarstva iz USA objašnjava da informatičari školovani tamo (koji su
završili computer science) ne mogu valjano da se uključe u timski rad
sa naučnicima iz fundamentalnih nauka baš zato što nemaju osnovna znanja
iz istih. Zbog toga je jako teško razvijati 'computational science'
(ne computer science - računarstvo, već fundamentalnu nauku kao fiziku,
hemiju, biologiju koja interdisciplinarno koristi računarstvo kao bitan
element u razvijanju modela, validiranju hipoteza).
Šta ti ameri sada imaju na computer science od 'ostalih' predmeta:
- jednu godinu matematičke analize, bez funkcija više promenljivih
i bez diferencijalnih jednačina
- po jedan semestar diskretne matematike, statistike, linearne algebre
i 'decision science' (nauka o odlučivanju?)
- jedna godina prirodne nauke (obično biologija ili hemija)
- jedna godina fizike
I pored poslednja dva reda, autor članka (D.E.Stevenson, Clemson Univ.)
zaključuje da:
"... computer science (or perhaps even computer engineering) students
do not understand science and are ill equipped to deal with scientific
and engineering software. However, computer science students are not
irretrievably lost to science."
Šta im najviše nedostaje. Prvo (kaže) nedostaje numeričke analize. Zatim,
ako treba kasnije da radi nešto u vezi sa fundamentalnim naukama, nedostaju
diferencijalne (i parcijalne) jednčine pošto su one uglavnom u većini
modela prirodnih nauka.
Znači ni preko bare baš nije sasvim jasno šta to treba da bude program
'computer science' fakulteta. Kod nas još manje. Šta vi mislite:
za koje poslove treba da 'računarski' fakultet pripremi studenta?
Da li je važnije da perfektno zna sintaksu C, FORTRAN, LISP, Pascal, DB2
jezika ili da može da se aktivno uključi u problem prepoznavanja genske
strukture (koji je neizvodljiv bez pomoći računara)? Ili da može da
'nafituje' dva-tri parametra u nelinearnom modelu?
Milan
skola.666mdrazic,
-> #663, fortran> Treba znati COBOL.
Jel' zato što je iz tvoje generacije? :))) (uočuti KO je napisao poruku)
skola.667nbatocanin,
-> #649, mileusna> Pa to je stara boljka. Naime i onaj koji je završio
> poljoprivredni, a računarima se bavi iz hobija, može biti
> mnogo bolji od nekog koji je završio neki stručni faks,
> ali ga je upisao tek onako zbog roditelja ili
> šta_ti_ja_znam
Mislim da pogrešno shvatate fakultet kao neku fabriku za preradu
tikvana u stručnjake ;) Naši fakulteti su koncipirani kao umereno
korisne škole u kojima predavači ispričaju svoje priče, a ostalo je
na studentima. Hoću reći, ako čoveka ne interesuje to što sluša,
džaba najbolji fakultet na svetu: niko nikom ne može čekićem
ukucavati znanje u glavu! Motivisani ljudi će odatle uzeti šta se
može uzeti, a ostatak posla će uraditi samostalno. Takvi će se
verovatno snaći u poslu taman ako i ne budu na fakultetu. Ali,
svakako da je bolje učiti neki računarski fakultet. Nije stvar samo u
predavanjima: tamo će biti i puno kolega koji se bave istim poslom,
pa se i tako mnogo toga nauči, u priči za vreme pauze. Što se tiče
naučnog rada, bojim se da je on sa časnim izuzecima na katastrofalno
niskom nivou već godinama.
skola.668nbatocanin,
-> #657, mileusna> Nemoguće... Mislim da i na PMF-u ima fizike prve godine,
PMF više ne postoji. Na Matematičkom fakultetu nema fizike. U okviru
bivšeg PMF-a postoji Fizički fakultet na kome se, naravno, uči samo
fizika.
skola.669vlador,
-> #659, mileusna> "Dobar dan gospodine Vlador. Molimo vas izaberite predmete, profesore,
> oblasti i opremu pa da počnemo da vas podučavamo." :)
Eh...
---
■ VLADOR ■ I know Karate, Kung Fu and 47 other dangerous words.
skola.670vlador,
-> #660, pedjak> imati papir, doduše više škole.
─────────────────
:(
---
■ VLADOR ■ Os tav i t aj sp ace na m iru !! ! !!
skola.671milan,
-> #667, nbatocanin> Mislim da pogrešno shvatate fakultet kao neku fabriku za preradu
> tikvana u stručnjake ;) Naši fakulteti su koncipirani kao umereno
> korisne škole u kojima predavači ispričaju svoje priče, a ostalo je
> na studentima. Hoću reći, ako čoveka ne interesuje to što sluša,
> džaba najbolji fakultet na svetu: niko nikom ne može čekićem
> ukucavati znanje u glavu! Motivisani ljudi će odatle uzeti šta se
> .......
Na žalost, fakulteti i jesu (ne samo kod nas) "fabrike za
preradu tikvana u stručnjake". Oni su to još od sredine šezdesetih
kada je u svetu krenula ekspanzija visokog obrazovanja (1954. je u
svetu bilo procentualno onoliko srednješkolaca koliko je 1978.
bilo studenata). Dakle, fakultete više ne treba shvatati kao neke
visoke obrazovne ustanove. To je odavno prešlo na poslediplomske i
doktorske studije. To što kod nas još uvek malo ljudi studira
(90-100 na 10.000 stanovnika, a u SAD oko 500 na 10.000 stanovnika)
drugo je pitanje i vezano je za nerazvijenost zemlje. Uostalom
tabele o studiranju su direktno proporcionalne bruto nacionalnom
proizvodu. Zato se, kada se koncipiraju fakulteti, mora uzeti u
obzir da su to ustanove namenjene krajnje prosečnim polaznicima
koji će kasnije raditi krajnje obične ali stručne poslove.
Pl poz M
skola.672vlador,
-> #663, fortran> Treba znati COBOL.
A zašto? :)
---
■ VLADOR ■ SYSTEM ERROR: press F13 to continue...
skola.673vlador,
-> #667, nbatocanin> ukucavati znanje u glavu! Motivisani ljudi će odatle uzeti šta se
> može uzeti, a ostatak posla će uraditi samostalno. Takvi će se
> ...
Hvala ti. Vraćaš mi volju. :)
---
■ VLADOR ■ Da bi ostvario svoje snove prvo treba da se probudis
skola.674fortran,
-> #666, mdrazic> Jel' zato što je iz tvoje generacije? :))) (uočuti KO je
Pa normalno. ;))
FORTRAN - 1954.
COBOL - 1959.
skola.675ushke,
-> #665, mdrazic> Zajednica je cisto formalna, a 'zajednistvo' je bilo naturano
> od strane
BTW, zasto je uopste doslo do raspada PMF-a???
>> Matematike vise _nemaju_nikakve_veze_sa_fizikom (hvala ti
>> boze) i ona se nigde ne pominje u nastavnim planovima
>> (uostalom, matematicarima ona nije neophodna kao sto je
> fizicarima potrebna matematika).
>
> E, ovde se varate. Bas sam procitao clanak u decembarskom
> broju
Mislim (JA a ne mi :), da je doslo do nesporazuma. Ako se neko ne
bavi fizikom, ona (fizika) mu nije neophodna. Medjutim, ako neko zeli
da se bavi fizikom, matematika mu je neophodna. Uostalom, u gore
navedenoj poruci nisam mislio na matematicare-informaticare, nego na
ostale matematicare.
> Sta ti ameri sada imaju na computer science od 'ostalih'
> predmeta:
A koji su im 'glavni' predmeti?
Inace, mislim da nije neophodno uciti nekoliko prog. jezika
u detalje, nego da studenti treba da se osposobe da mogu nesto i da
rade , i da po mogucnosti mogu i sami da nauce nesto o drugim
programski jezicima i da se prilagodjavaju novim tokovima u
programiranju.
skola.676nbatocanin,
-> #665, mdrazic> računarstvu. Tu jedan profesor računarstva iz USA
> objašnjava da informatičari školovani tamo (koji su
> završili computer science) ne mogu valjano da se uključe u
> timski rad sa naučnicima iz fundamentalnih nauka baš zato
> što nemaju osnovna znanja iz istih.
Kao i iz mnogo drugih oblasti ;) Kada bi se na tom fakultetu učilo 2%
od mogućih polja primene, školovanje bi trajalo 10 godina. Tipujem na
grananje Computer Sciencea na specijalizovane grane.
skola.677fortran,
-> #672, vlador> A zašto? :)
Zato što on spada u KLASIKU. Ja ga na žalost još ne znam,
ali bar znam FORTRAN, koji takođe treba znati.
:))
skola.678mdrazic,
-> #675, ushke> BTW, zasto je uopste doslo do raspada PMF-a???
Prirodan razvoj. Kada sam studirao (76-80) postojali su već odseci za
matematiku mehaniku i astronomiju, fiziku i meteorologiju, hemiju,
biologiju, geografiju, turizam, opštenarodnu odbranu. Već tada se
nisu jedni drugima mešali u posao, imali su odvojene račune, svoje
dekane mada su izbori bili na Savetu PMF-a. Uglavnom je to bilo
formalno aminovanje odluka odseka, mada je bilo i par neprijatnih
izuzetaka. Od tada su neki osdeci nestali, ostali se registrovali kod
suda i SUPa kao fakulteti, samo Univerzitet nije hteo da nas prizna
kao 6 fakulteta. Tim priznavanjem se jedino menja to da fundamentalne
nauke imaju na Univerzitetu 6 glasova umesto jednog kao do sada.
Posle bar desetak godina natezanja, našao se neki kompromis da konačno
izaberemo Savete fakulteta, a ovi nove dekane da konačno zamene stare
koji su (kao i Milan Božić) bili osuđeni na dugogodišnje dekanstvo
i mimo svoje volje silom pravnih zavrzlama.
Sada veći fakilteti na PMF imaju po oko 150 zaposlenih. Da smo svi
zajedno, ne bismo se nikad skupili na sastanke, možda bi bilo i više
nesporazuma nego sada. Da ne pominjem da se nimalo ne osećam stručan
da ocenjujem nešto iz oblasti staništa žaba npr. Drugim rečima pri
odlučivanjima je većina glasača uvek nestručna ako smo svi na gomili.
Na primerima nekih drugih (tehničkih) fakulteta sam se uverio da je
ovako kako je sada bolje.
> Mislim (JA a ne mi :), da je doslo do nesporazuma. Ako se neko ne
> bavi fizikom, ona (fizika) mu nije neophodna. Medjutim, ako neko zeli
> da se bavi fizikom, matematika mu je neophodna. Uostalom, u gore
> navedenoj poruci nisam mislio na matematicare-informaticare, nego na
> ostale matematicare.
Nije nesporazum, već sam ja poruku iskoristio da ostalima napišem
glavne zaključke interesantnog člaka.
>> Sta ti ameri sada imaju na computer science od 'ostalih'
>> predmeta:
>
> A koji su im 'glavni' predmeti?
Ne piše.
Milan
skola.679mdrazic,
-> #674, fortran>> Jel' zato što je iz tvoje generacije? :))) (uočuti KO je
>
> Pa normalno. ;))
> FORTRAN - 1954.
> COBOL - 1959.
Kad sam se ja rodio, FORTRAN je već imao 3 godine, ali COBOL spada
u mlađariju pa ga ne znam :)))
Milan
skola.680vlador,
-> #677, fortran> Zato što on spada u KLASIKU. Ja ga na žalost još ne znam,
Možda, ali to za mene nije dovljno. O:)
---
■ VLADOR ■ On je unikat. Rucni rad......... Majka mu je WC solja.
skola.681kuki,
-> #655, spantic>> pa sad... fiziku imaš samo u prvoj godini... :)
> A ostatak predmeta koji su direktni naslednici Kuki? ;)
ostali su više "elektro" orijentisani :) Nema tu me'anke, pritisaka, i
štatijaznam kakvih mehaničkih sila :)) već sve, lepo, elektronci trče
tamo vamo :)
skola.682zurzul,
Koja je razlika u predmetima između smjerova Elektrotehničar pogona i
Računari ?
Jedan profesor se okomio na mene pa mi nema druge nego da pređem u drugi
smjer tj. na računare. :) ( :( )
Sad sam treča godina,jes' da sam se kasno sjetio ali izgleda da se može
polagati neka razlika.
P.S. radi se naravno o ETŠ. :)
skola.683vlador,
Pa dobro, hoće li mi neko, napokon, reći šta je onaj ko završi FON smer
'Informacioni sistemi'??? Mislim na zvanje, a ne na ... :)
---
■ VLADOR ■ Da mi je zenska pamet na mesec dana da se odmorim ko coek
skola.684jovca.car,
-> #683, vlador/* Pa dobro, hoće li mi neko, napokon, reći šta je onaj ko završi FON smer
/* 'Informacioni sistemi'??? Mislim na zvanje, a ne na ... :)
Diplomirani inžinjer organizacije za informacione sisteme.
Tako nešto...valjda...who cares? :)
skola.685supers,
>> za maturu? Sta ima da se mnogo razmislja. Na maturi
>> polazes ono sto si ucio protekle 4 godine. To sto
>> gomila tzv. buducih intelektualaca (sic!) za 4 godine
>> nije nista zapamtila (ali su zato najglasniji u protestima)
Ovde se nasiroko vec raspravljalo o maturi, ali sta cu, ovu poruku iz foruma
jednostavno ne mogu da ocutim... ;>
Ne sporim da na maturi treba da se proveri ono sto se ucilo, ali se
strogo mora voditi racuna o tome sta je potrebno. Neselektivnost pri
komponovanju onakve mature kakvu je ministarstvo jesenas predvidelo
je frapantna - apsurd je da djaci prirodnog smera treba da onoliko
siroko spremaju srpski i knjizevnost, a da nema maturskog ispita iz,
recimo, fizike. Drugim recima, ispada da ce gospoda LRP i drugi knjizevnici
biti vazniji za strucno napredovanje ucenika prirodnog smera od tamo
nekih osnovnih zakona fizike...
Jasno, tu se sada javljaju buduci stomatolozi, farmaceuti, biolozi i
konstantuju da njima ne treba fizika isto koliko i programeru ne trebaju
ruska braca LRP-ovi. Sta odgovoriti? Jednostavno, to je najbolji dokaz
da je nemoguce naci zajednicki imenitelj za sve one koji zavrsavaju
gimnaziju, i utoliko je apsurdnije svima im nametati istu ili slicnu maturu.
skola.686supers,
CO J forum
CO REPLY 4.1105
>> Matura je formalni dokaz odgovornosti i naucenosti. Zrelost mu
>> dodje kao floskula ili bar simbol. Odgovornost se 'dokazuje'
>> spremnoscu da se pristane na uslove koje diktira sistem polazuci
>> ispite koji naravno nemaju nikakvu direktnu i konkretnu primenu
>> sami po sebi, a naucenost je potvrda da si tokom cetiri godine
>> nesto zaista i zapamtio. Gimnazija je (odnosno trebalo
Vrlo je diskutabilno pitanje koliko je pristajanje na ispit kojim
se direktno ne utvrdjuje nista osim puke cinjenice "da se cetiri godine
nesto, eto, ucilo" izraz necije odgovornosti. Zar je cilj da se
odgovornost pojedinca manifestuje kroz to da on prihvata da uci tacno
odredjene stvari, bez obzira na to koliko su ti podaci uopste korisni?
A i nezavisno od pitanja odgovornosti pri bubanju sadasnjeg nesnosno
koncipiranog gradiva, ostaje pitanje koja je od ove dve komponente
mature vaznija. Odgovornost - ili naucenost?
Jer, naucenost se utvrdjuje na osnovu tacno odredjenih predmeta koji
se polazu. A takav sistem dovodi do toga da se kod svakoga, bez obzira
studirao on biologiju, farmaciju, matematiku, geologiju, fiziku -
- jednako vrednuje znanje matematike, srpskog ili nekog drugog jezika.
Odnosno, proverava se poznavanje trigonometrije i knjizevnosti 19. veka,
dok prakticno ne postoji nikakva obavezna provera znanja o najosnovnijim
pojmovima biologije, istorije...
Ukratko, ovakvom maturom gde se forsiraju jedne nauke a ignorisu druge
zbilja se moze utvrditi stepen neke odgovornosti (mada bih to pre nazvao
ispitom slepe pokornosti), ali se bojim da ce na taj nacin znanje ostati
daleko u drugom planu...
skola.687dejanr,
Novi načini učenja pomoću kompjutera. NOVOSTI/microb 4.4007 i 4.4009.
Hoće li biti "virtuelnog koledža"? NOVOSTI/microb 4.4010.
skola.688mileusna,
U ponedeljak je u Kragujevcu počeo štrajk prosvetnih radnika. Uzrok su,
normalno pare. Prvi dan šrtajkovale su samo gimnazije, i možda još neke škole,
dok je u utorak već bilo bolje, tačnije štrajkovale su (skoro) sve osnovne i
srednje škole. Štrajk se (zasad) manifestuje tima što profesori 15 minuta pre
kraja izađu sa časa, a mi onda imamo malo veći odmor ;). Kažu, moraju tako zbog
zakona, ali ako se niko ne oglasi na njihove zakone do 27. može da dođe i do
generalnog. Da li ima nekih štrajkova i u drugim gradovima? Koliko sam čuo, u
Beogradu je đene-đene.
skola.689zeljkoj,
-> #688, mileusna> generalnog. Da li ima nekih štrajkova i u drugim gradovima?
> Koliko sam čuo, u Beogradu je đene-đene.
Peta gimnazija ne štrajkuje, :) a za ostale ne znam.
skola.690mileusna,
-> #689, zeljkoj>> Peta gimnazija ne štrajkuje, :) a za ostale ne znam.
Ma nema veze. Sad više niko ne štrajkuje :))) Kao zamrzli su štrajk. Eeee
izgleda da ništa nisu naučili od maturanata u protekle dve godine. ;)
skola.691zurzul,
-> #690, mileusna##>>> Peta gimnazija ne štrajkuje, :) a za ostale ne znam.
##>
##> Ma nema veze. Sad više niko ne štrajkuje :))) Kao zamrzli su štrajk. Eeee
##> izgleda da ništa nisu naučili od maturanata u protekle dve godine. ;)
Sve (?) škole u Pančevu štrajkuju.
žasovi nam traju po 30 min a sljedeče sedmice če početi generalni štrajk,
ako im ne ispune uslove, naravno.
skola.692mileusna,
-> #691, zurzul>> Sve (?) škole u Pančevu štrajkuju.
Preko cele nedelje su štrajkovali? Naši samo u ponedeljak i utorak. Posle su
ga _zamrzli_, ali prete generalnim u ponedeljak, baš kao i vaši.
skola.693bjevdjic,
KNU:NEMAžKA-STUDIRANJE
▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄
BON, 13. aprila (Tanjug) - Ranije se znalo da je u Nemačkoj
skupo studirati na nekom od mnogih univerziteta, ali su upravo
objavljeni zvanični podaci ipak mnoge iznenadili.
Student koji je diplomirao krajem 1994. godine morao je u
svoj sedmogodišnji put do univerzitetske titule da uloži
91.000 maraka. Ovu cenu posečnog trajanja studija u Nemačkoj
saopštio je Institut za nemačku privredu u Kelnu.
Taj ključni podatak potiče iz obimnog istraživanja koje je
pomenuti institut uradio na osnovu detaljnog praćenja podataka
o troškovima života i školovanja u poslednjih pet godina.
Na prvom mestu su po izdvajanjima za akademsko zvanje studenti
teologije na evangelističkim univerzitetima, čije školovanje
traje prosečno osam godina i staje 106.000 maraka. Šest cifara
u troškovima studija imaju još i oni koji su se odlučili za
psihologiju ili arhitekturu.
Prema objavljenim podacima instituta iz Kelna, u nešto
povoljnijem položaju su studenti (i njihovi roditelji) koji
su odabrali ekonomiju - njihovi izdaci za studiranje dostižu
82.900 maraka.
Najjevtinije su stručne visoke škole na kojima studije ne
prelaze pet godina, a troškovi iznose do 68.900 maraka.
U Nemačkoj se već godinama govori o reformi univerziteta,
pošto je opšte mišljenje da studije traju predugo i da se
zato mladi sa univerzitetskim diplomama zapošljavaju prekasno,
u dobu kada su bliži tridesetoj nego dvadesetoj godini života.
Dotle njihovi vršnjaci koji su se zaposlili odmah po završetku
srednje škole steknu poveliko radno iskustvo i materijalnu
sigurnost.
skola.694basrak,
Ne znam dal' sam baš pogodio temu, ali ...
Zanima me da li murija ima pravo da nešto uradi, npr. da na poziv profesora
patrola izbaci studenta ili nešto slično (recimo da mu ovaj uporno ometa
predavanja) ? Mislim, jel' ima tu neke veze autonomija univerziteta i tako to.
skola.695zqusovac,
-> #694, basrak> predavanja) ? Mislim, jel' ima tu neke veze autonomija univerziteta i
> tako to.
'Autonomija univerziteta' ukinuta je nakon '68. Formalno, murija kad ulazi
na fax trebalo bi nekom da se javi, ali nisam primetio tu praksu.
poz,
zq