CIVIL.1

19 Nov 1991 - 30 Sep 1992

Topics

  1. istorija (291)
  2. umetnost (70)
  3. filozofija (615)
  4. religija (630)
  5. o.jeziku (1293)
  6. knjizevnost (414)
  7. mozgalice (411)
  8. ko.je.ko (500)
  9. razno (668)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.407 balinda,
ALEKSANDR ALEKSANDROVIž ALJEHIN šahista Rodio se u Moskvi 29. novembra 1927. godine. Emigrirao je u Francusku, doktorirao prava, ali je ceo svoj šivot posvetio šahu i postao najistaknutiji šahista između dva svetska rata. Postao je četvrti prvak sveta u šahu u meču sa Capablancom koji je počeo u Buenos Airesu 1. novembra 1927. godine. Meč je trajao dva i po meseca, a rezultat je bio 6 pobeda, 3 poraza i 25 remija. Aljehin je bio svetski prvak u šahu od 1927. do 1935. i od 1937. do kraja života. Umro je 24. marta 1946. godine (Estorial). Poslednje godine života proveo je u Španiji i Portugaliji; posmrtni ostaci kasnije su preneti u Pariz. Na njegovom grobu FIDE je podigla spomenik sa natpisom: "A. A., genije šaha Rusije i Francuske".
ko.je.ko.408 balinda,
MARKO KRALjEVIĆ kralj Sin kralja Vukašina. Prvi put se pominje kao poslanik cara Uroša (1361). Turski vazal, zadržao je titulu srpskog kralja nasleđenu od oca. Vladao je zapadnom Makedonijom. Iako u istoriji malo poznata ličnost kao vladar, poznatiji je u narodu kao epska ličnost zbog svojih izuzetnih kvaliteta, herojstva, pravednosti i čestitosti. Najpopularnija je ličnost srpskih narodnih pesama. Kao turski vazal, pod sultanom Bajazitom učestvovao je u bici na Rovinama (Rumunija), protiv vlaškog vojvode Mirče, gde je i poginuo 17. maja 1395. godine.
ko.je.ko.409 balinda,
VALERIJAN (VASA) PRIBIĆEVIĆ episkop Rođen je 21. marta 1870. godine u Hrvatskoj Dubici. Posle bogoslovije nastavio je školovanje na Duhovnoj akademiji u Kijevu. Zatim studira filozofiju u Lajpcigu i Beču. Jedan od prvaka Demokratske stranke, profesor karlovačke Bogoslovije. U zagrebačkom Veleizdajničkom procesu osuđen je na dvanaest godina teške tamnice (1908). Narodni poslanik Hrvatskog sabora a zatim i u Kraljevini SHS i Jugoslaviji. Umro je u Splitu u julu 1941. godine.
ko.je.ko.410 balinda,
SIMA MILUTINOVIĆ SARAJLIJA pesnik Rođen je 3. oktobra 1791. godine u Sarajevu. Najpopularniji pesnik patriota svog vremena, poznat i kao žubra žojković. Preteča srpskih romantičara. Veliki avanturista, u Srbiju je došao 1808. i postao pisar Praviteljstvujuščeg sovjeta. Profesor Velike škole, član Društva srpske slovenosti. Učestvuje u borbama sa Turcima (1811). Ostao je u Srbiji posle propasti, kao pisar kod valjevskog vladike. Priključio se borcima Drugog srpskog ustanka u Mačvi, uz vojvodu Simu Nenadovića, koji je na njegove oči poginuo na Dublju. Kada je ustanovljena Narodna kancelarija, postaje pisar. Napušta Srbiju 1816. da traži roditelje u izbeglištvu u Rusiji. Iz Rusije odlazi u Nemačku, gde ostaje do jeseni 1827. kada odlazi u Crnu Goru, gde ga vladika Petar I postavlja za narodnog sekretara, učitelja i vaspitača svog sinovca, kasnijeg vladiku i velikog pesnika Petra Petrovića Njegoša. Kada je 1832. prešao u Srbiju, knez Miloš mu daje nalog da napiše istoriju drugog ustanka. Radi štampanja odlazi u Lajpcig. Vraća se u Srbiju posle Miloševe abdikcije i pristupa "ustavobraniteljima". Postavljen je za sekretara Ministarstva prosvete. Epski pesnik, istoričar. Najpoznatija su mu dela: Trojesestarstvo, Srbijanka, Istorija Crne Gore, Istorija Srbije 1813-1815, drama Dika Crnogorska, tragedija Obilić i dr. Sakupio je i izdao narodne pesme crnogorske i hercegovačke. Umro je u Beogradu 30. decembra 1847. godine.
ko.je.ko.411 balinda,
STEVAN MOKRANjAC kompozitor Rođen je 28. decembra 1855. godine u Mokranju (kod Negotina). Kršteno prezime Stojanović. Studirao je u Minhenu, Rimu i Lajpcigu. Direktor Srpske muzičke škole u Beogradu, horovođa Beogradskog pevačkog društva i osnivač Beogradskog gudačkog kvarteta. žlan Srpske kraljevske akademije. Najveći kompozitor i pisac, sakupljač i obrađivač narodnih melodija iz svih krajeva Srbije. Najpoznatije su mu delo Rukoveti u kojima je obradio stotine narodnih pesama i melodija. Njegova crkvena muzika spada u najznačajnija dela pravoslavnog bogosluženja (Liturgija, Opelo, Akatist Bogorodici). Umro je u Skoplju 16. septembra 1914. godine.
ko.je.ko.412 balinda,
MILAN KUJUNDžIĆ ABERDAR književnik Rođen je 16. febrara 1842. godine u Beogradu. Studirao je filozofiju u Beču, Minhenu, Parizu i na Oksfordu. Profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, srpski poslanik u Rimu. Ministar prosvete (1886-1887), u čije vreme su otvorene mnoge škole po Srbiji, predsednik Narodne skupštine, čuven i kao govornik. Urednik časopisa Mlada Srbadija. Pisao je filozofska dela, patriotske i romantične stihove, a bavio se i književnom kritikom. Najpoznatija su mu dela: Kratak pregled harmonije u svetu, Filozofija u Srba, zbirke pesama Prvi jek, Drugi jek i dr. Umro je u Beogradu 14. novembra 1893. godine.
ko.je.ko.413 balinda,
ĐURO KUSOVAC vojvoda Rođen je krajem XVIII veka u Ljubotinji (Crna Gora). Učesnik u mnogim bitkama. Komandant Crnogoraca u boju na Lesjani u Crmnici, gde su Turci do nogu potučeni. Posebno se istakao u bici na Grahovu, gde je kao komandant kneževe garde prekinuo odstupnicu glavnini turske vojske. Poginuo je u poslednjem jurišu na Turke 13. maja 1858. godine.
ko.je.ko.414 feniks, -> #407, balinda
>> ALEKSANDR ALEKSANDROVIC ALJEHIN >> sahista >> Rodio se u Moskvi 29. novembra 1927. godine. Emigrirao je u Francusku, ^^^^ >> Aljehin je bio svetski prvak u sahu od 1927. do 1935. i od 1937. do kraja ^^^^ Verovatno greska u godini rodjenja ili je vec kao beba bio prvak ;))) Pozdrav, S.P.
ko.je.ko.415 balinda, -> #414, feniks
>> Verovatno greska u godini rodjenja ili je vec kao beba bio prvak ;))) Verovatno je Aljehin još kao beba bio predodređen za svetskog prvaka, (?) :) no ovde sam ja ispao "prvak" :) pa sam napravio čak dve greške. :( 29. novembra 1927. Aljehin je postao prvak sveta nakon meča sa Kapablankom, a rodio se 1. novembra 1892. godine u Moskvi. Izvinjavam se na nepažnji i zahvaljujem na ispravci.
ko.je.ko.416 balinda,
GAVRILO RAJIĆ patrijarh Rođen je oko 1600. godine. Pećki patrijarh (1648-1655). Borio se za oslobođenje Srba od Turaka. Odlazio je u Rusiju da traži pomoć, a pokušao je i da stupi u vezu sa papom, kako bi obe crkve povele zajedničku borbu protiv zavojevača. Međutim, Turci ga uhvate (1655), odvedu u Carigrad i pogube 30. avgusta 1659. godine.
ko.je.ko.417 balinda,
JEVREM NENADOVIĆ vojvoda Rođen je 29. septembra 1793. godine u Brankovini. Vojevao je protiv Turaka, uglavnom na Drini, gde se naročito istakao na Loznici i Zasavici, zadržavajući nadiranje znatno nadmoćnije turske vojske. Posle pada Beograda prelazi sa ostalim vođama u Austriju, a zatim odlazi u Rusiju i postaje oficir. Ratovao je protiv Napoleona, pod Parizom. U Srbiju se vratio 1831. Postao je predsednik "suda Valjevskog i nadziratelj Valjevske nahije". Kasnije je postavljen za upravnika Valjevske nahije. Bio je član Apelacinog suda u Beogradu, Državnog saveta, Srpskog učenog društva i poslanik Srbije kod austrougarskog cara u Beču. Umro je u Beogradu 6. aprila 1867. godine.
ko.je.ko.418 balinda,
MARKO OREŠKOVIĆ KRNTIJA revolucionar Rođen je 1895. godine u Širokoj Kuli (Luka). U Prvom svetskom ratu učestvovao je u revolucionarnoj pobuni mornara na mađarskom ratnom brodu "Sent Ištvan". Između dva rata postao je član KPJ (1925), hapšen je više puta i osuđen na robiju (930). Učestvovao je u Španskom građanskom ratu. Kada se vratio u zemlju, nastavio je revolucionarni rad. Na V zemaljskoj konferenciji izabran je u Centralni komitet KPJ. Posle kapitulacije Jugoslavije (1941) odlazi u Liku, organizuje prve partizanske borbene grupe i rukovodi prvim akcijama protiv okupatora. Postaje komesar partizanskih odreda, a kasnije i komesar Glavnog štaba Hrvatske. Ubijen je 20. oktobra 1941. godine.
ko.je.ko.419 balinda,
ILIJA MARKOVIĆ knez Rođen je 1762. godine u Grušiću (Pocerina). Kao knez pocerski, da bi spasao srpski narod od pogibije (1806) predao se Turcima. Karađorđe ga je oslobodio i postavio za člana Državnog saveta (1806). Za predsednika Vilajetskog suda postavljen je 1811. Posle propasti Srbije (1813) prebegao je u Austriju i živeo u Sremu do Drugog srpskog ustanka. Posle Dubljanske bitke i zaključenja mira sa Marašli Ali-pašom, postavljen je za kneza, nešto kasnije za člana Narodne kancelarije u Beogradu, potom za predsednika Velikog suda i popečitelja pravde. žlan srpske deputacije u Carigradu (1819-1827). Umro je 5. januara 1837. godine.
ko.je.ko.420 balinda,
JAKOV NENADOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1765. godine u Brankovini. Mlađi brat Aleksin. Organizator ustanka u severozapadnoj Srbiji. Jedan od najznačajnijih ustaničkih vođa, istakao se u borbama protiv Turaka u više bojeva na Drini, Šapcu i Valjevu, a naročito u boju na Svileuvi, na Beljinu i Dugim njivama, gde je sa Jankom Katićem razbio Turke pod Hasan-pašom, Sulejman-pašom i Sinan-pašom. Na čičkom polju je teže ranjen. Tri puta zauzima Šabac: aprila 1804, posle bitke na Mišaru 1806. i posle opsade i bitke na Dumači 1807. Upada sa vojskom u Bosnu i zauzima Bjeljinu, Janjinu, Zvornik, Ljuboviju, Višegrad i Srebrnicu (1807). Sa Karađorđem ide na Požarevac, Smederevo i Beograd, koji redom padaju u ustaničke ruke. Jedno vreme je u sukobu sa Karađorđem, čiju ličnu vlast ne odobrava, te stupa u opoziciju. Postaje prvi ministar unutrašnjih dela i predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta (1813). Napustio je Srbiju 1813, a vratio se 1831. Knez Miloš ga imenuje za predsednika valjevskog Magistrata. Umro je u Beogradu 1836. godine.
ko.je.ko.421 balinda,
MILAN VUJAKLIJA leksikograf Rođen je 28. novembra 1895. godine u Buhaču (kod Slunja). Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dobrovoljac u srpskoj vojsci za vreme Prvog svetskog rata. Prevodilac filozofskih dela sa nemačkog jezika. Radio je na velikom srpskohrvatskom rečniku Srpske akademije nauka i umetnosti. Glavno mu je delo Leksikon stranih reči i izraza. Umro je u Beogradu 16. decembra 1955. godine.
ko.je.ko.422 balinda,
STEFAN VOJISLAV knez Rodonačelnik velike zetske dinastije Vojislavića. Zetski knez (1034-1050). Dva puta je porazio carsku vizantijsku vojsku i postao gospodar oblasti u zaleđu primorskih gradova koji su pripadali Vizantiji. Pored Zete neko vreme je upravljao Zahumljem i Travunijom.
ko.je.ko.423 balinda,
JOVAN VLADIMIR knez Zetski knez. Vladao je do 1016. godine. Zbog savezništva sa Vizantijom, zarobio ga je car Samuilo (998), ali ga je ubrzo pustio. Kada je Samuila na prestolu nasledio Vladislav, domamio ga je u Prespu i 1016. godine ubio. Proglašen je za sveca-mučenika, pa je njegovo žitije uneto u Letopis popa Dukljanina.
ko.je.ko.424 balinda,
STANISLAV VINAVER književnik Rođen je 1. marta 1891. godine u Šapcu. Posle mature odlazi u Pariz da studira matematiku i fiziku, a potom i sociologiju i muziku. U oba balkanska rata učestvuje kao dobrovoljac, a u Prvom svetskom ratu najpre je u đačkoj četi i zatim na frontu. Drugi svetski rat je proveo u zarobljeništvu u Nemačkoj. Od rane mladosti objavljivao je pesme, pripovetke, putopise, kritičke i esejističke tekstove u mnogim listovima i časopisima (Misao, Vreme, Kritika, Letopis Matice srpske, Nin itd.), a bavio se uspešno i prevodilaštvom i novinarstvom. žuven je njegov prevod Rableovog romana Gargantua i Pantagruel. Objavio je knjige pesama: Mjeća, Varoš zlih volšebnika, Evropska noć i druge pesme, knjigu proze Priče koje su izgubile ravnotežu, kao i kritička dela: Gromobran svemira, žardak ni na nebu ni na zemlji, Zanosi i prkosi Laze Kostića, Nadgramatika, Jezik naš nasušni itd. Veliko zanimanje i brojne nesporazume izazvala je njegova Pantologija novije srpske pelengirike. Umro je u Niškoj Banji 1. avgusta 1955. godine.
ko.je.ko.425 balinda,
STEFAN BRANKOVIĆ despot Sin despota Đurđa Brankovića. Zajedno sa bratom Grgurom oslepili su ga Turci (1441). Došavši na presto, oslanjao se na Mađare boreći se protiv Turaka. Zbačen je sa prestola i napustio Srbiju. Umro je u Italiji 1476. godine.
ko.je.ko.426 balinda,
MILOJE TEODOROVIĆ vojvoda Rođen je u selu Crnče (kod Jagodine). Učestvovao je u Austro-turskom ratu (1788-1789), kao kaplar dobrovoljac. U Prvom srpskom ustanku istakao se u borbama za Jagodinu (Svetozarevo), te je unapređen u čin vojvode. Kada je Srbija propala, prebegao je u Srem, ali se na početku Drugog srpskog ustanka vratio u Srbiju i istakao u boju na Belici. Određen je za pregovarača sa Marašli Ali-pašom, kome je podneo žalbu protiv Sulejman-paše Skopljaka koji je uskoro po carigradskom fermanu smenjen. Bio je član Srpske narodne kancelarije. Umro je 1832. godine.
ko.je.ko.427 balinda,
VOJISLAV SUBOTIĆ MLAĐI lekar Rođen je 24. decembra 1866. godine u Ramaći (Gruža). Medicinu je studirao u Beču i Parizu. Psihijatar, upravnik Državne bolnice u Beogradu. Dao je više naučnih radova iz psihologije i sudske medicine. Mnogo je doprineo organizaciji i radu Srpskog crvenog krsta. Svoju imovinu ostavio je Srpskom lekarskom društvu. Umro je u Beču 3. septembra 1922. godine.
ko.je.ko.428 balinda,
HADžI MILENTIJE SIMEONOVIĆ NIKŠIĆ vladika Rođen je 1780. godine u Brezovi (kod Studenice). Arhimandrit manastira Studenice sve do propasti Srbije (1813), kada je prešao u Srem i preneo u manastir Fenek mošti kralja Stefana Prvovenčanog. U Srbiju prelazi pred sam boj na Dublju, a kada je sklopljen mir sa Marašli Ali-pašom, kao srpski deputat odlazi u Carigrad na pregovore sa Portom. U Carigradu se i zavladičio i vratio u Srbiju kao episkop, sa stolicom u Šapcu. Kako je bio u savezništvu sa vojvodom Molerom i Cukićem, a govorilo se da je i veoma bogat i da čuva Karađorđev novac, pretpostavlja se da je ubijen po Miloševom nalogu. Ubio ga je na prepad hajduk Marko Štitarac u Šapcu 16. juna 1816. godine.
ko.je.ko.429 balinda,
PERO SLIJEPžEVIĆ filolog Rođen je 12. juna 1888. godine u Samoboru (kod Gacka). Studirao je germanistiku i filozofiju u Beču, a doktorirao je u Friburgu. Germanist, književni kritičar i esejist. Profesor Univerziteta u Beogradu. Napisao je više dela, a najznačajnija su: Njegoš kao umetnik, Pogledi Tomasa Mana, Šiler u Jugoslaviji, Sabrani ogledi i dr. Umro je u Beogradu 13. decembra 1964. godine.
ko.je.ko.430 balinda,
VASILIJE BRKIĆ JOVANOVIĆ patrijarh Rođen je oko 1719. godine u Sremskim Karlovcima. Poslednji Srbin pećki patrijarh (1763-65). Protođakon, te mitropolit novobrdski i kosovski. Crkva je za njegovo vreme znatno proširila svoj kulturno-prosvetni rad, a on je veoma često obilazio svoju pastvu, putujući i na Bliski Istok, u Carigrad i Jerusalim. Poznato je njegovo delo Opis turskih oblasti i u njima hrišćanskih naroda, a naročito naroda srpskoga. Umro je u Rusiji 10. februara 1772. godine.
ko.je.ko.431 balinda,
PETAR BOJOVIĆ vojvoda Rođen je 4. jula 1858. godine u Miševiću (pod Zlatarom). Učestvovao je u svim ratovima koje je Srbija vodila od 1876. do 1918. U Prvom balkanskom ratu (1912) bio je načelnik štaba Prve armije. Zbog pokazane hrabrosti u Kumanovskoj bici, proizveden je za generala i učestvovao je u osvajanju Bitolja. U Drugom balkanskom ratu odneo je sjajne pobede u borbama na Bregalnici, kod Drenka, Rajčanskog Rita, Carevog Vrha i Krive Palanke. U Prvom svetskom ratu bio je komandant Prve armije i učestvovao je u bojevima u Mačvi i kod Šapca, koji je zauzeo i gde je ranjen (1914). Zatim je upao u Srem, ali se po naredbi Vrhovne komande morao povući radi odbrane na Drini kod Zvornika. Postavljen je (1915) za komandanta trupa Nove oblasti (Južne Srbije) i rukovodio je operacijama na Kosovu. Od kraja novembra 1915. zamenjuje obolelog vojvodu Putnika. Dobio je čin vojvode (1918) i postavljen je za komandanta Prve armije, sa kojom je učestvovao u proboju Solunskog fronta. Presekao je odstupnicu bugarskoj vojsci koja je morala da položi oružje. Posle smrti vojvode Mišića postao je načelnik Glavnog generalštaba (1921). Pisac je značajnijih vojnih i istorijskih dela. Umro je u Beogradu 16. jula 1945. godine.
ko.je.ko.432 balinda,
MILAN SRZENTIĆ kapetan Rođen je 1893. godine u Paštrovićima (Crna Gora). Austrougarski pomorski oficir, poznat kao srpski nacionalista koji je izražavao ideju o ujedinjenju Južnih Slovena. Kada je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji (1914), on je kao oficir na brodu "Radion" vidno izražavao svoj neprijateljski stav prema Austriji, zbog čega je uhvaćen i osuđen na smrt. Streljan je u Herceg-Novom 17. septembra 1914. godine.
ko.je.ko.433 balinda,
STANISLAV BINIžKI kompozitor Rođen je 27. jula 1872. godine u Jasici (kod Kruševca). Studirao je u Beogradu i na Muzičkoj akademiji u Minhenu. Osnivač je Srpske muzičke škole i prvi direktor beogradske Opere (osnovane 1920). Autor je velikog broja kompozicija. Napisao je prvu operu u Srbiji: Na uranku. Popularne su još uvek njegove horske pesme u zbirci Seljančica. Komponovao je i crkvenu muziku. Umro je u Beogradu 15. februara 1942. godine.
ko.je.ko.434 balinda,
PETAR DOBROVIĆ slikar Rođen je 14. januara 1890. godine u Pečuju (Mađarska). Studirao je slikarstvo u Budimpešti. Borac za srpska narodna prava u Austro-Ugarskoj, gde je u odsustvu (1919) bio osuđen na smrt. Bio je predsednik Baranjsko-srpsko-mađarske republike (1921). Kao izvanredan slikarski talenat, brzo se afirmisao i dobio svetsko priznanje. Njegovi pejzaži, portreti i aktovi, intenzivnog kolorita i jasnog ekspresivnog crteža, isticani su na izložbama širom Evrope i postali veoma traženi. Brojni njegovi radovi istaknuti su u muzejima Beograda, Zagreba, Novog Sada i dr. Umro je Beogradu 27. januara 1942. godine.
ko.je.ko.435 balinda,
ATANASIJE LjUBOJEVIĆ mitropolit Rođen je oko 1630. godine u Bosni. Mitropolit dabrobosanski, karlovačko-zrinopoljski i ličko-krbavski. Upravljao je srpskom crkvom u Bosni i Dalmaciji (1681-1688). Stalno je ratovao sa Turcima i sa austrijskim vlastima. Podigao je više manastira u Baniji, Lici i Krbavi. Pomagao je patrijarhu Arseniju III u dobijanju i očuvanju narodnih, crkvenih privilegija. Umro je u Hrvatskoj 10. decembra 1712. godine.
ko.je.ko.436 balinda,
ĐURA DANIžIĆ filolog Rođen je 4. aprila 1825. godine u Novom Sadu. Porodično prezime mu je Popović. Studirao je prava u Pešti i Beču. Profesor Liceja i Velike škole u Beogradu. Najveći srpski filolog, sa Vukom Karadžićem bio je glavni reformator srpskog književnog jezika. Sekretar i član Društva srpske slovesnosti i prvi sekretar Jugoslovenske akademije u Zagrebu. Napisao je više dela o srpskom jeziku, autor je prve sintakse i gramatike. Glavna su mu dela: Rat za srpski jezik i pravopis, Osnove srpskoga ili hrvatskoga jezika, Oblici srpskoga jezika i dr. Preveo je Stari zavjet. Izdao je Rječanik iz književnih starina srpskih (u tri knjige) i dela srpskih srednjovekovnih pisaca. Započeo je rad na velikom Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i objavio prvu knjigu. Neumorno je radio na jedinstvu srpskog i hrvatskog naroda. Umro je u Zagrebu 17. novembra 1882. godine.
ko.je.ko.437 balinda,
MILUTIN MILANKOVIĆ naučnik Rođen je 16. maja 1879. godine u Dalju. Završio je građevinsku tehniku i doktorirao u Beču. Profesor Univerziteta u Beogradu, jedan od eminentnih predstavnika naše nauke. žlan i potpredsednik Srpske akademije nauka i Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti. Osnivač katedre za nebesku mehaniku na Univerzitetu u Beogradu. Radio je u oblasti kosmičke fizike, geofizike i nebeske mehanike. Dao je nova teoretska objašnjenja rasporeda sunčevih radijacija na površini planeta i toka klimatskih promena u geološkoj prošlosti Zemlje. Izradio je nacrt za reformu Julijanskog kalendara, prihvaćen na Svepravoslavnom kongresu crkava u Carigradu (1923) koji je i danas u upotrebi. Napisao je mnogobrojna stručna dela, objavljena kod nas i na strani, kao i udžbenike Nebeska mehanika i Istorija astronomske nauke. Glavno njegovo delo Kanon der Erdbestrahlung izdala je Srpska akademija nauka. Umro je u Beogradu 12. decembra 1958. godine.
ko.je.ko.438 balinda,
BOčIDAR MASLARIĆ general-major Rođen je 10. avgusta 1895. godine u Dolu. Kao đak-narednik učestvovao je u Prvom svetskom ratu, a pri proboju Solunskog fronta teško je ranjen. Diplomirao je filozofiju u Beogradu (1921). žlan Komunističke partije postao je 1919. Zbog komunističke aktivnosti osuđen je na robiju koju je izdržao u Sremskoj Mitrovici (1922-1924). Emigrirao je u SSSR (1928), gde je bio slušalac Lenjinske škole, te je zatim postao profesor na Komunističkom univerzitetu u Moskvi. Učestvovao je u Španskom građanskom ratu (1936-1939). U Drugom svetskom ratu učestvuje u stvaranju Sveslovenskog komiteta u Moskvi i postaje njegov potpredsednik. Predsednik je i ministar jugoslovenske vlade. Umro je u Zagrebu 5. aprila 1963. godine.
ko.je.ko.439 balinda,
LjUBOMIR JOVANOVIĆ istoričar Rođen je 2. februara 1865. godine u Kotoru. Veliku školu završio je u Beogradu. Bibliotekar i upravnik Narodne biblioteke, profesor na Velikoj školi i Univerzitetu u Beogradu. Bavio se novinarstvom i bio je jedan od osnivača i urednika Kola (1889), Dela (1894), Srpskog književnog glasnika (1901), Nastavnika (organa profesorskog društva), Srpske književne zadruge (kojoj je bio predsednik), Odjeka, Samouprave, glavnog organa Radikalne stranke u kojoj je jedno vreme bio potpredsednik (1923). Za narodnog poslanika stalno je biran u vranjskom okrugu od 1905. do 1912. U vremenu od 1906. do 1909. bio je potpredsednik i predsednik Narodne skupštine. Ministar unutrašnjih dela (1909), ministar prosvete (1911-1914), a do decembra 1918. ponovo ministar unutrašnjih poslova. Predsednik Narodne skupštine (1923). Posle ujedinjenja član je Državnog saveta, ministar vera (1922) i predsednik Narodne skupštine (1924). Napisao je Istoriju srpskog naroda i dr. Umro je u Beogradu 10. decembra 1928. godine.
ko.je.ko.440 balinda,
JOVAN DUžIĆ pesnik Rođen je 5. februara 1874. godine u Hrupjeli (Trebinje). Posle trgovačke i učiteljske škole završio je studije u čenevi. Prelazi u Srbiju i stupa u diplomatsku službu (ataše, sekretar poslanstva, konzul, otpravnik poslova, ambasador). žlan Srpske kraljevske akademije. Prvu zbirku izdao je 1901. kada je bio pod uticajem Vojislava Ilića. Druga i treća zbiraka (Pesme i Pesme u prozi), koje je izdao 1908, nastale su pod uticajem modernih francuskih pesnika. Pored pesama pisao je i eseje, a naročito su mu poznati putopisi sabrani u knjizi Gradovi i himere. Objavio je zbirku filozofske proze Blago cara Radovana, kao i knjigu književnih ogleda Moji saputnici. Posle pada Jugoslavije (1941) prešao u SAD, gde je i umro u Geri (Indijana), 7. aprila 1943. godine.
ko.je.ko.441 balinda,
RADE DRAINAC pesnik Rođen je 17. avgusta 1899. godine u Trbunju (kod Toplice). Kršteno ime mu je Radojko Jovanović. Kao gimnazijalac prelazi Albaniju u Prvom svetskom ratu, a školovanje nastavlja u Nici i Parizu. Veoma je aktivan u književnom životu dvadesetih godina. Objavljuje pesme, priče, kritike i članke, kao i velik broj putopisnih zapisa. Najznačajnije su mu pesničke knjige: Modri smeh, Erotikon, Bantit ili pesnik, Afroditin vrt, Dah zemlje, roman Španski zid, knjiga eseja Osvrti itd. Umro je u Beogradu 1. maja 1943. godine.
ko.je.ko.442 balinda,
TOMA ĐUROV MILENKOVIĆ tobdžibaša Rođen je krajem XVIII veka u Morinju (Boka Kotorska). Došao je u Srbiju (1810) i stupio u službu pri artiljeriji kao samouki majstor za livenje topova i đuladi. Izumeo je topove na rasklapanje od pet delova (zvane "kubus"). Po odlasku ruskih artiljeraca i livaca postavljen je za komandanta artiljerije (tobdžibašu). Imenovan je za vojvodu Karađorđeve garde. Posle propasti Srbije (1813) prebegao je u Austriju, pa u Hotin, da bi se zauvek nastanio u Akermanu. Napisao je i dva istorijska dela: Istoriju Primorja Slovenskoga i Ratovanja Srba 1804-1815. Umro je u Akermanu 1845. godine.
ko.je.ko.443 balinda,
DMITAR JAKŠIĆ vojvoda Sin vojvode Jakše, srpski vojvoda. Posle pada Smedereva pod tursku vlast (1459) prešao je sa braćom Stevanom i Davidom i 1.200 srpskih ratnika u Ugarsku i dobio od kralja Matije imanja na Morišu. Učestvovao je u raznim ratnim pohodima, a posebno se istakao u Šleskom ratu (1473-1474). Kao nagradu dobio je više gradova i spahiluka. Ranili su ga Turci, prilikom povratka iz diplomatske misije kod sultana Bajazita II, u blizini Smedereva, te je umro od rane 8. novembra 1486. godine.
ko.je.ko.444 balinda,
STEVAN JOVANOVIĆ arhimandrit Rođen je 1759. godine u Tekerišu (Jadar). Starešina Tronoškog manastira. Bio je velik borac protiv Turaka, pa se radi oslobođenja Srbije okretao Austriji. U vreme Austro-turskog rata (1788-1791), tražio je od austrijskog cara autonomiju Srbije. Turski paša ga je uhvatio i otrovao u Zvorniku 1799. godine.
ko.je.ko.445 balinda,
MILOŠ N. ĐURIĆ klasični filolog Rođen je 1. januara 1892. godine u Benkovcu (Slavonija). Između dva rata bio je gimnazijski profesor u više mesta. Profesor filozofije i klasične filologije na Univerzitetu u Beogradu, prevodilac, filozofski pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Najznačajniji i najplodniji srpski helenist. Za vreme Drugog svetskog rata odbio je da potpiše proglas okupatorskih vlasti protiv srpskog naroda. Prevodio je dela Homera (Ilijada i Odiseja), Platona, Aristotela, Seneke, Adlera, Junga itd. Stvarao je našu filozofsku terminologiju na osnovu grčkih mitoloških pojmova. Uređivao je časopis čiva antika. Objavio je mnoštvo radova i dobio brojna priznanja. Najznačajnija su mu dela: Istorija helenske književnosti u vremenu političke samostalnosti, Vidovdanska etika, Problemi filosofije kulture, Iz helenskih riznica, Ogledi iz grčke filosofije i umetnosti, Racionalizam u savremenoj nemačkoj filosofiji, Istorija helenske etike i dr. Umro je u Beogradu 5. decembra 1967. godine.
ko.je.ko.446 balinda,
MARIJA POPOVIĆ TRANDAFILOVIĆ dobrotvorka Rođena je 25. decembra 1816. godine u Novom Sadu. čena Jovana Trandafilovića, jednog od najbogatijih srpskih trgovaca u Vojvodini. Svu svoju imovinu oko 500 lanca zemlje i više kuća, zaveštala je u dobrotvorne svrhe: za pomaganje siromašnih učenika, a za miraz sirotim devojkama, za obrazovanje omladine "bez svake razlike narodnosti" itd. O svom trošku podigla je u rodnom mestu jermensku i obnovila Nikolajevsku crkvu. Umrla je u Novom Sadu 1883. godine.
ko.je.ko.447 balinda,
ĐURAĐ CRNOJEVIĆ knez Gospodar Zete (1490-1496), sin Ivana Crnojevića, poznatog u istoriji pod imenom Ivan-beg. Veoma obrazovan, radi prosvećivanja srpskog naroda podigao je prvu štampariju na Cetinju, gde su 1493-1495. štampane najstarije ćirilske knjige, tzv. inkunabule (Oktoih, Psaltir i Trebnik). Umro je u Anadoliji posle 1503. godine.
ko.je.ko.448 balinda,
ĐORĐE BRANKOVIĆ hroničar Rođen je 1645. godine u Jenopolju. Austrijski car Leopold I potvrdio mu je titulu naslednika vladarske kuće Brankovića, proglasio ga grofom i podario mu u nasledstvo Jenopolje, Hercegovinu i Srem, što ga je navelo da radi na vaspostavljanju srpske države kojoj bi bio vladar pod austrijskim patronatom. Kao titularni grof rimske imperije, radi za svoju državničku stvar na Balkanu. Pećki patrijarh Arsenije III priznaje ga za potomka starih srpskih vladara. Radio je na dizanju ustanka u porobljenoj Srbiji. Kada je digao ustanak u Oršavi, prešao je u Kladovo radi širenja pobune u Timočkoj Krajini, ali ga je ubrzo na prevaru u Kladovu uhapsio austrijski komandant Ludvik Badenski, po nalogu Beča, jer su otkrili da ima vezu sa Rusijom i Vlaškom. Bio je veoma učen i poliglot. Napisao je Slavenoserbske hronike (u pet knjiga), od stvaranja sveta do 1705, koje su za više od 100 godina bile glavni izvor srpske istoriografije. Proučavao je stare letopise, hrisovulje i druga dokumenta, pribirajući materijal za svoju čuvenu knjigu. Uhapšen je u trenutku kada je izdao manifest o stvaranju velike srpske države kojoj bi on stajao na čelu. Zatočen u raznim mestima, pored svih nastojanja da se oslobodi, dočekao je i smrt u Hebu 19. decembra 1711. godine.
ko.je.ko.449 balinda,
VLADIMIR MARINKOVIĆ geograf Rođen je 9. marta 1885. godine u Nišu. Studirao je u Beogradu. Veliki srpski kartograf. Njegova su dela: Karta kulture Kraljevine SHS, Globus, Geografski atlas, Karta Balkanskog poluostrva, Karta Evrope i dr. Pisao je školske udžbenike iz geografije. Izradio je prvi kompletan Rečnik-imenik mesta Kraljevine Jugoslavije. Umro je u Beogradu 1940. godine.
ko.je.ko.450 balinda,
PAJSIJE JANjEVAC patrijarh i književnik Rođen je oko 1554. godine u Janjevu. Pre nego što je postao srpski patrijarh (1614) bio je mitropolit novobrdski. Učvrstio je poljuljani položaj srpske Patrijaršije. Kanonizovao je cara Uroša, poslednjeg vladara iz loze Nemanjića. Napisao je svetiteljsku službu kao i biografiju Stefana Prvovenčanog i Uroša. Umro je 2. novembra 1647. godine.
ko.je.ko.451 balinda,
[reply na 1.105 iboris] (Šta kažete, kako usvajam kritiku?) :))) >> Recimo da te ja pitam da li si cuo za Paul Samuelsona. >> Covek je dobio nobelovu nagradu, a njegova jedna knjiga >> je udzbenik na desetinama Americkih fakulteta. Inace, >> zasluzan je za mnoge originalne pristupe, i tvorac jedne >> skole misljenja. Da li znas ko je to? Ovako iz glave, >> verovatno ne znas, sto ti samo pokazuje da jedan covek >> ne moze sve znati. Zato je tu konferencija CIVILIZACIJA da pomogne! :))) Šalu na stranu, evo ja ću pokušati (koliko to bude u mojoj moći) da nabrojim dobitnike Nobelove nagrade iz raznih oblasti. Imam podatke zaključno sa 1989. godinom. Bio bih presrećan ako bi ih neko dopunio, i ispravio. (!?) Alfred Nobel, pronalazač dinamita, zaveštao je 9.000.000 $ od čije bi se zarade nagrađivali oni ljudi koji postignu najveće uspehe u fizici, hemiji, madicini-psihologiji, književnosti i miru. 1969. godine ovome je pridodata još i ekonomija. Prve nagrade dodeljene su 1901. godine tako da bi se simbolično moglo reći da je Nobelova nagrada postala simbol ovoga veka ne samo po dinamitu koji ga je obeležio, nego i po stremljenjima koja su posebno cenjena. No, da počnem sa fizikom: 1901. Wilhelm C. Roentgen (Nemačka) 1902. Hendrik A. Lorentz (Holandija), Pieter Zeeman, (Holandija) 1903. Antoine Henri Becquerel (Francuska), Marie Curie, (Poljska-Francuska), Pierre Curie (Francuska) 1904. John W. Strutt (V. Britanija), Lord Rayleigh (V. Britanija) 1905. Philipp E. A. von Lenard (Nemačka) 1906. Sir Joseph J. Thomson (V. Britanija) 1907. Albert A. Michelson (USA) 1908. Gabriel Lippmann (Francuska) 1909. Carl F. Braun (Nemačka), Guglielmo Marconi (Italija) 1910. Johannes D. van der Waals (Holandija) 1911. Wilhelm Wien (Nemačka) 1912. Nils G. Dalen (Švedska) 1913. Heike Kamerlingh-Onnes (Holandija) 1914. Max von Laue (Nemačka) 1915. Sir William H. Bragg (V. Britanija), Sir William L. Bragg (V. Britanija) 1917. Charles G. Barkia (V. Britanija) 1918. Max. K.E.L. Planck (Nemačka) 1919. Johannes Stark (Nemačka) 1920. Charles E. Guillaume (Francuska) 1921. Albert Einstain (Nemačka-USA) 1922. Niels Bohr (Danska) 1923. Robert A. Milikan (USA) 1924. Karl M. Siegbahn (Švedska) 1925. James Franck (Nemačka), Gustav Hertz (Nemačka) 1926. Jean B. Perrin (Francuska) 1927. Arthur H. Compton (USA) 1928. Owen W. Richardson (V. Britanija) 1929. Prince Louis-Victor de Broglie (Francuska) 1930. Sir Chandrasekhara V. Raman (Indija) 1932. Werner Heisenberg (Nemačka) 1933. Paul A.M. Dirac (V. Britanija), Erwin Schrodinger (Austrija) 1935. Sir James Chadwick (V. Britanija) 1936. Carl D. Anderson (USA), Vistor F. Hess (Austrija) 1937. Clinton J. Davisson (USA), Sir George P. Thomson (V. Britanija) 1938. Enrico Fermi (Italija) 1939. Ernest O. Lawrence (USA) 1943. Otto Stern (USA) 1944. Isidor Isaac Rabi (USA) 1945. Wolfgang Pauli (USA) 1946. Percy Williams Bridgman (USA) 1947. Sir Edvard V. Appleton (V. Britanija) 1948. Petrick M.S. Blackett (V. Britanija) 1949. Hideki Yukawa (Japan) 1950. Cecil F. Powell (V. Britanija) 1951. Sir John D. Cockroft (V. Britanija), Ernest T.S. Walton (Irska) 1952. Felix Bioch (USA), Edward M. Purcell (USA) 1953. Frits Zernike (Holandija) 1954. Max Born (V. Britanija), Walter Bothe (Nemačka) 1955. Polykarp Kusch (USA), Willis E. Lamb (USA) 1956. John Bardeen (USA), Walter H. Brattain (USA), William Shockley (USA) 1957. Tsung-dao Lee (USA), Chen Ning Yang (USA) 1958. Pavel žerenkov (SSSR), Ilja Frank (SSSR), Igor J. Tam (SSSR) 1959. Owen Chamberlain (USA) 1960. Donald A. Glaser (USA) 1961. Robert Hofstadter (USA), Rudolf L. Mossbauer (Nemačka) 1962. Lev. D. Landau (SSSR) 1963. Maria Goeppert-Mayer (USA), J. Hans D. Jensen (Nemačka), Eugene P. Wigner (USA) 1964. Nikolaj G. Basov (SSSR), Aleksandar M. Pročorov (SSSR), Charles H. Townes (USA) 1965. Richard P. Feynman (USA), Julian S. Schwinger (USA), Schinichiro Tomanaga (Japan) 1966. Alfred Kastler (Francuska) 1967. Hans A. Beathe (USA) 1968. Luis W. Alvarez (USA) 1969. Murray Gell-Mann (USA) 1970. Louis Neel (Francuska), Hannes Alfen (Švedska) 1971. Dennis Gabor (V. Britanija) 1972. John Bardeen (USA), Leon N. Cooper (USA), John R. Schrieffer (USA) 1973. Ivar Giaever (USA), Leo Esaki (Japan), Brain D. Josephson (V. Britanija) 1974. Martin Ryle (V. Britanija), Antony Hewish (V. Britanija) 1975. James Rainwater (USA), Ben Mottelson (USA-Danska)), Aage Bohr (Danska) 1976. Burton Richter (USA), Samuel C.C. Ting (USA) 1977. John H. Van Vieck (USA), Philip W. Anderson (USA), Nevill F. Mott (V. Britanija) 1978. Pjotr Kapica (SSSR), Arno Penzias (USA), Robert Wilson (USA) 1979. Steven Weinberg (USA), Sheldon L. Glashow (USA), Abdus Salam (Pakistan) 1980. James W. Cronin (USA), Val L. Fitch (USA) 1981. Nikolass Bloembergen (USA), Arthur Schaalow (USA), Kai M. Siegbahn (Švedska) 1982. Kenneth G. Wilson (USA) 1983. Subrahmanyan Chandresekhar (USA), William A. Fowler (USA) 1984. Carlo Rubbia (Italija), Simon van der Meere (Holandija) 1985. Klaus von Klitzing (Namačka) 1986. Ernest Ruska (Namačka), Gerd Binnig (Namačka), Heinrich Rohrer (Švajicarska) 1987. K. Alex Muller (Švajicarska), J. Gerog Bednorz (Namačka) 1988. Leon M. Lederman (USA), Melvin Schwartz (USA), Jack Steinberger (USA) 1989. Norman F. Ramsey (USA), Hans G. Dehmelt (Nemačka-USA), Wolfgang Paul (Namačka) 1990. ...... 1991. ...... 1992. ...... P.S. Dalje ne znam. :(((
ko.je.ko.452 balinda,
Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju: 1901. Jacubus H. van't Hoff (Holandija) 1902. Emil Fischer (Nemačka) 1903. Svante A. Arrhenius (Švedska) 1904. Sir William Ramsay (V. Britanija) 1905. Adolf von Baeyer (Nemačka) 1906. Henri Moissan (Francuska) 1907. Eduard Buchner (Nemačka) 1908. Ernest Rutherford (V. Britanija) 1909. Wilhelm Ostwald (Nemačka) 1910. Otto Wallach (Nemačka) 1911. Maria Curie (Poljska-Francuska) 1912. Victor Grignard (Francuska), Paul Sabatier (Francuska) 1913. Alfred Werner (Švajcarska) 1914. Theodore W. Richards (USA) 1915. Richard M. Willstatter (Nemačka) 1918. Fritz Haber (Nemačka) 1920. Walther H. Nernst (Nemačka) 1921. Frederick Soddy (V. Britanija) 1922. Francis W. Aston (V. Britanija) 1923. Fritz Pregl (Austrija) 1925. Richard A. Zsigmondy (Nemačka) 1926. Theodor Svedberg (Švedska) 1927. Heinrich O. Wieland (Nemačka) 1928. Adolf O.R. Windaus (Nemačka) 1929. Sir Arthur Harden (V. Britanija), Hans von Euler-Chelpin (Švedska) 1930. Hans Fischer (Nemačka) 1931. Frederich Bergius (Nemačka), Karl Bosh (Nemačka) 1932. Irving Langmuir (USA) 1934. Harold C. Urey (USA) 1935. Frederic Joiliot-Curie (Francuska), Irene Joiliot-Curie (Francuska) 1936. Peter J.W. Debye (Holandija) 1937. Walter N. Haworth (V. Britanija), Paul Karrer (Švajcarska) 1938. Richard Kuhn (Nemačka) 1939. Adolf F.J. Butenandt (Nemačka), Leopold Ruzicka (Švajcarska) 1943. Georg de Hevesy (Mađarska) 1944. Otto Hahn (Nemačka) 1945. Artturi I. Virtanen (Finska) 1946. James B. Summer (USA), John H. Northrop (USA), Wendell M. Stanley (USA) 1947. Sir Robert Robinson (V. Britanija) 1948. Arne W.K. Tiselius (Švedska) 1949. William F. Giaque (USA) 1950. Kurt Aider (Nemačka) Otto P.H. Diels (Nemačka) 1951. Edwin M. McMilan (USA), Glenn T. Seaborg (USA) 1952. Archer J.P. Martin (V. Britanija), Richard L.M. Synge (V. Britanija) 1953. Hermann Staudinger (Nemačka) 1954. Linus C. Pauling (USA) 1955. Vincent du Vigneaud (USA) 1956. Sir Cyril N. Hinshelwood (V. Britanija), Nikolai N. Semenov (SSSR) 1957. Sir Alexander R. Todd (V. Britanija) 1958. Frederick Sanger (V. Britanija) 1959. Jaroslav Heryrovsky (žehoslovačka) 1960. Wilard F. Libby (USA) 1961. Melvin Calvin (USA) 1962. John C. Kendrew (V. Britanija) Max F. Perutz (V. Britanija) 1963. Guilio Natta (Italija) 1964. Dorothy C. Hodgkin (V. Britanija) 1965. Robert B. Woodward (USA) 1966. Robert S. Muliken (USA) 1967. Manfred Eigen (Nemačka), Ronald G.W. Norrish (V. Britanija), Geroge Porter (V. Britanija) 1968. Lars Onsager (USA) 1969. Derek H.R. Barton (V. Britanija), Odd Hassel (Norveška) 1970. Luis F. Leloir (Argentina) 1971. Gerhard Herzberg (Kanada) 1972. Christian B. Anfinsen (USA) 1973. Ernst Otto Fischer (Nemačka) 1974. Paul J. Flory (USA) 1975. John Cornforth (Australija-V. Britanija), Vladimir Prelog (Jugoslavija-Švajcarska) 1976. William N. Lipscomb (USA) 1977. Ilya Prigogine (Belgija) 1978. Peter Mitchell (V. Britanija) 1979. Herbert C. Brown (USA), George Wittig (Nemačka) 1980. Paul Berg (USA), Walter Gilbert (USA), Frederick Sanger (V. Britanija) 1981. Kenichi Fukui (Japan), Roald Hoffmann (USA) 1982. Aaron Klug (Južna Afrička Republika) 1983. Henry Taube (Kanada) 1984. Bruce Merrifield (USA) 1985. Herbert A. Hauptman (USA), Jerome Karle (USA) 1986. Dudley Herschbach (USA), Yuan T. Lee (USA), John C. Polanyi (Kanada) 1987. Donald J. Cram (USA), Charles J. Pederson (USA), Jean-Marie Lehn (Francuska) 1988. Johann Deisenhofer (Nemačka), Robert Huber (Nemačka), Hartmud Michel (Nemačka) 1989. Thomas R. Cech (USA) Sidney Alman (USA) 1990. ...... 1991. ...... 1992. ...... P.S. Davim li vas ja sa ovim?
ko.je.ko.453 balinda,
Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili psihologiju: 1901. Emil A. von Behring (Nemačka) 1902. Sir Ronald Ross (V. Britanija) 1903. Niels R. FInsen (Danska) 1904. Ivan P. Pavlov (Rusija) 1905. Robert Koch (Nemačka) 1906. Camilio Golgi (Italija), Santiago Ramon y Cajal (Španija) 1907. Charles L.A. Laveran (Francuska) 1908. Paul Enrich (Nemačka), Elie Metchnikoff (Francuska) 1909. Emil T. Kocher (Švajcarska) 1910. Albrecht Kossel (Nemačka) 1911. Alvar Gulistand (Švedska) 1912. Alexis Carrel (Francuska) 1913. Charles R. Richet (Francuska) 1914. Robert Barany (Austrija) 1919. Jules Bordet (Belgija) 1920. Schack A.s. Krogh (Danska) 1922. Archibald V. Hill (V. Britanija), Otto F. Meyerhof (Nemačka) 1923. Frederick G. Banting (Kanada), John J.R. Macleod (Škotska) 1924. Williem Einthoven (Holandija) 1926. Johannes A.G. Fibiger (Danska) 1927. Julius Wagner-Jauregg (Austrija) 1928. Charles J.H. Nicolle (Francuska) 1929. Christiaan Eijkman (Holandija), Sir Frederick G. Hopkins (V. Britanija) 1930. Karl Landsteiner (USA) 1931. Otto H. Warburg (Nemačka) 1932. Edgar D. Adrian (V. Britanija), Sir Charles S. Sherrington (V. Britanija) 1933. Thomas H. Morgan (USA) 1934. George R. Minot (USA), Wm. P. Murphy (USA), G.H. Whipple (USA) 1935. Hans Spemann (Nemačka) 1936. Sir Henry H. Dale (V. Britanija), Otto Loewi (USA) 1937. Albert Szent-Gyorgyi Hung (USA) 1938. Cornelle J.F. Heymans (Belgija) 1939. Gerhard Damagk (Nemačka) 1943. Henrik C.P. Dam (Danska), Edward A. Doisy (USA) 1944. Joseph Erlanger (USA), Herbert S. Gasser (USA) 1945. Ernst B. Chain (V. Britanija), Sir Alexander Fleming (V. Britanija), Sir Howard W. Florey (V. Britanija) 1946. Hermann J. Muller (USA) 1947. Carl F. Cori (USA), Gerty T. Cori (USA), Bernardo A. Houssay (Argentina) 1948. Paul H. Müller (Švajcarska) 1949. Walter R. Hess (Švajcarska), Antonio Moniz (Portugal) 1950. Philip S. Hench (USA), Edward C. Kendall (USA), Tadeus Reichstein (Švajcarska) 1951. Max Theiler (USA) 1952. Selman A. Waksman (USA) 1953. Hans A. Krebs (V. Britanija), Fritz A. Lipmann (USA) 1954. John F. Enders (USA), Frederick C. Robbins (USA), Thomas H. Weller (USA) 1955. Alex H.T. Theorell (Švedska) 1956. Andre F. Courmand (USA), Werner Forssmann (Nemačka), Dickinson W. Richards, Jr. (USA) 1957. Daniel Bovet (Italija) 1958. George W. Beadie (USA), Edward L. Tatum (USA), Joshua Lederberg (USA) 1959. Arthur Komberg (USA), Severo Oschoa (USA) 1960. Sir F. MacFarlane Bumet (Australija), Peter B. Medawar (V. Britanija) 1961. Georg von Bekesy (USA) 1962. Francis H.C. Crick (V. Britanija), James D. Watson (USA), Maurice H.F. Wilkins (V. Britanija) 1963. Sir John C. Eccies (Australija), Alan L. Hodgkin (V. Britanija), Andrew F. Huxley (V. Britanija) 1964. Konrad E. Bloch (USA), Feodor Lynen (Nemačka) 1965. Francois Jacob (Francuska), Andre Lwoff (Francuska), Jacques Monod (Francuska) 1966. Charles B. Huggins (USA), Francis Peyton Rous (USA) 1967. Ragnar Granit (Švedska), Haldan Keffer Hartline (USA), George Wald (USA) 1968. Robert W. Holley (USA), H. Gobind Khorana (USA), Marshall W. Nirenberg (USA) 1969. Max Delbruck (USA), Alfred D. Hershey (USA), Salvador Luria (USA) 1970. Julius Axelrod (USA), Sir Bernard Katz (V. Britanija), Ulf von Euler (Švedska) 1971. Earl W. Sutherland Jr. (USA) 1972. Gerald M. Edelman (USA), Rodney R. Porter (V. Britanija) 1973. Karl von Frish (Nemačka), Konrad Lorenz (Nemačka-Austrija), Nikolaas Tinbergen (V. Britanija) 1974. Albert Claude (Luksemburg-USA), Emil Palade (Rumunija-USA), Christian Rene de Duve (Belgija) 1975. David Baltimore (USA), Howard Temin (USA), Renato Dulbecco (Italija-USA) 1976. Baruch S. Blumberg (USA), Daniel Carleton Gajdusek (USA) 1977. Rosalyn S. Yelow (USA), Roger C.L. Gullemin (USA), Andrew V. Schally (USA) 1978. Daniel Nathans (USA), Hamilton O. Smith (USA), Werner Arber (Švajcarska) 1979. Alian M. Cormack (USA), Geoffrey N. Hounsfield (V. Britanija) 1980. Baruj Benacerraf (USA), George Snell (USA), Jean Dausset (Francuska) 1981. Roger W. Sperry (USA), David H. Hubel (USA), Tosten N. Wiesel (USA) 1982. Sune Bergstom (Švedska), Bengt Samuelsson (Švedska), John R. Vane (V. Britanija) 1983. Barbara McClintock (USA) 1984. Cesar Milstein (V. Britanija-Argentina), Georges J.F. Koehler (Nemačka) Niels K. Jerne (V. Britanija-Danska) 1985. Michael S. Brown (USA), Joseph L. Goldstein (USA) 1986. Rita Levi-Montalcini (Italija-USA), Stenley Cohen (USA) 1987. Susumu Tonegawa (Japan) 1988. Gertrude B. Elion (USA), George H. Hitchings (USA), Sir James Black (V. Britanija) 1989. J. Michael Bishop (USA), Harold E. Varmus (USA) 1990. ...... 1991. ...... 1992. ......
ko.je.ko.454 iboris, -> #452, balinda
Ł P.S. Davim li vas ja sa ovim? NE, NIKAKO, bar mene ne. Koga ne interesuje, neka preskoci. Navedi molim te i dobitnike Nobelove nagrade za ekonomiju, ako ti nije tesko, nema ih puno, a ako ti nije tesko, jel mozes da nam navedes i izvor podataka.
ko.je.ko.455 balinda, -> #454, iboris
>> Navedi molim te i dobitnike Nobelove nagrade za ekonomiju, >> ako ti nije tesko, nema ih puno, a ako ti nije tesko, >> jel mozes da nam navedes i izvor podataka. Naravno, ekonomija sledi ali mora da bude strpljiva pa da sačeka starije. :) Izvor je lične prirode u vidu fotokopije spiska dobitnika ove nagrade nabavljen na zahtev. Nisam siguran ali mislim da je naziv izvora: "AWARDS - MEDALS - PRIZES", u svakom slučaju spisak dobitnika Nobelovih nagrada nalazi se od 320 strane pa na dalje. ;) (Eto koliko je to Amerikancima važno.) :)))
ko.je.ko.457 balinda,
Dobitnici Nobelove nagrade za književnost: 1901. Rene F.A. Sully Prudhomme (Francuska) 1902. Theodor Mommsen (Nemačka) 1903. Bjornsterne Bjornson (Norveška) 1904. Frederic Mistral (Francuska), Jose Echegaray (Španija) 1905. Henryk Sienkiexicz (Poljska) 1906. Giosue Carducci (Italija) 1907. Radyard Kipling (V. Britanija) 1908. Rudolf C. Eucken (Nemačka) 1909. Selma Lagerlof (Švedska) 1910. Paul J.L. Heyse (Nemačka) 1911. Maurice Maeterlinck (Belgija) 1912. Gerhart Hauptmann (Nemačka) 1913. Rabindranath Tagore (Indija) 1915. Romain Rolland (Francuska) 1916. Verner von Heidenstam (Švedska) 1917. Karl A. Gjellerup (Danska), Henrik Pontoppidan (Danska) 1919. Carl F.G. Spitteler (Švajcarska) 1920. Knut Hamsun (Norveška) 1921. Anatole France (Francuska) 1922. Jacinto Benavente (Španija) 1923. Wiliam Butler Yeats (Irska) 1924. Wladyslaw S. Reymont (Poljska) 1925. George Bernard Show (V. Britanija) 1926. Grazia Deledda (Italija) 1927. Henry Bergson (Francuska) 1928. Sigrid Undset (Norveška) 1929. Thomas Mann (Nemačka) 1930. Sinclair Lewis (USA) 1931. Erik A. Karfeldt (Švedska) 1932. John Galsworthy (V. Britanija) 1933. Ivan A. Bunin (Francuska) 1934. Luigi Pirandello (Italija) 1936. Eugene O'Neill (USA) 1937. Roger Martin du Gard (Francuska) 1938. Pearl S. Buck (USA) 1939. Frans E. Silanpaa (Finska) 1944. Johannes V. Jensen (Danska) 1945. Gabriela Mistral (žile) 1946. Hermann Hesse (Švajcarska) 1947. Andre Gide (Francuska) 1948. T.S. Eliot (V. Britanija) 1949. William Faulkner (USA) 1950. Bertrand Russell (V. Britanija) 1951. Par F. Lagerkvist (Švedska) 1952. Francois Mauriac (Francuska) 1953. Sir Winston Churchill (V. Britanija) 1954. Ernest Hemingway (USA) 1955. Hallidor K. Laxness (Island) 1956. Juan Ramon Jimenez (Španija) 1957. Albert Camus (Francuska) 1958. Boris L. Pasternak (Rusija) - odbio nagradu 1959. Salvador Quasimodo (Italija) 1960. Saint-John Perse (Francuska) 1961. Ivo Andrić (Jugoslavija) 1962. John Steinbeck (USA) 1963. Giorgos Seferis (Grčka) 1964. Jean Paul Sartre (Francuska) - odbio nagradu 1965. Mihail Šolohov (Rusija) 1966. Samuel Joseph Agnon (Izrael), Nelly Sachs (Švedska) 1967. Miguel Angel Asturias (Gvatemala) 1968. Yasunari Kawabata (Japan) 1969. Samuel Beckett (Irska) 1970. Aleksandar I. Solženjicin (Rusija) 1971. Pablo Neruda (žile) 1972. Heinrich Boll (Nemačka) 1973. Patrick White (Australija) 1974. Eyvind Johnson (Švedska), Harry Edmund Martinson (Švedska) 1975. Eugenio Montale (Italija) 1976. Saul Bellow (USA) 1977. Vicente Aleixandre (Španija) 1978. Isaac Bashevis Singer (USA) 1979. Odyssaus Eiytis (Grčka) 1980. Czeslaw Milosz (Poljska-USA) 1981. Elias Canetti (Bugarska-V. Britanija) 1982. Gabriel Garcia Marquez (Kolumbija-Meksiko) 1983. William Golding (V. Britanija) 1984. Jaroslav Siefert (žehoslovačka) 1985. Claude Simon (Francuska) 1986. Wole Soyinka (Nigerija) 1987. Joseph Brodsky (SSSR-USA) 1988. Nagib Mahfouz (Egipat) 1989. Camilo José Cela (Španija) 1990. ...... 1991. ...... 1992. ...... P.S. Učite li vi ovo napamet ili ne? ;) Nemo' da preslišavam a vi nešto da ne znate. :))))))
ko.je.ko.458 iboris,
Ja ti se mnogo zahvaljujem na ovim listama. Za neke ljude nikada ne bih saznao da su Nobelovci, da nisam video spisak. Jos jednom hvala, meni je ovo korisna informacija. Pozdrav, Boris
ko.je.ko.459 max.headroom,
VIDOSAV STEVANOVIĆ pisac Vidosav Stevanović (1942) rođen je u selu Cvetojevcu pored Kragujevca. U Beograd dolazi 1961. godine. Objavio je sledeće knjige: "TRUBLJE" (pesme), 1967., "Vidici", Beograd, "NIŠžI" (roman), 1971., "Prosveta", Beograd, "KONSTANTIN GORžA" (roman), 1975., "Srpska književna zadruga", Beograd, "PERIFERIJSKI ZMAJEVI" (pripovetke), 1978., "Nolit", Beograd, "CARSKI REZ" (pripovetke), 1984., "Narodna knjiga", Beograd, "TESTAMENT" (roman), 1986., "Srpska književna zadruga", Beograd, "LJUBAVNI KRUG" (roman), 1988., "Svjetlost", Sarajevo, "DALEKO TAMO" (monodrame), 1988., "Svetlost", Kragujevac. Pisao je pesme, pripovetke, romane, eseje, kritičke i novinske tekstove, drame i monodrame. Knjige su mu prevedene na francuski, poljski, mađarski, slovenački, makedonski i albanski jezik, a pripovetke na engleski, nemački, danski, rumunski, bugarski, ruski, hebrejski. Dobio je sledeće književne nagrade: "Isidora Sekulić" (1969), "Mladost" (1970), "Milan Rakić" (1972), "Ivo Andrić" (1985), NIN-ova (1987). Bio je urednik u "Prosveti" i Srpskoj književnoj zadruzi, glavni urednik i direktor OOUR-a "Izdavačka delatnost" BIGZ-a, a potom i direktor IRO "Prosveta". Sada je slobodni umetnik. čivi i radi u Beogradu i selu Botunju pored Kragujevca.
ko.je.ko.460 balinda, -> #458, iboris
>> Ja ti se mnogo zahvaljujem na ovim listama. Hvala na podršci, nastavak sledi.
ko.je.ko.462 iboris,
Fjodor Mihajlovic Dostojevski (FMD u daljem tekstu) (1821-1881) FMD je bio opterecen bolescu od koje su patili i Herkul, Sokrat, Julije Cezar, Livije Druz, Petrarka, Dante, Petar Veliki, Napoleon i drugi, a to je epilepsija. Epilepsija je mogla poteci i od oceve i od majcine loze, jer su obe bile opterecene raznim oblicima neuropatija i psihopatija. Otac mu je bio "mracan covek, nervozan i razdrazljivo-samoljubiv", kako pise Vjetrinski, biograf FMD. Na drugom mestu isti biograf dodaje da je FMD govorio s postovanjem o ostalim clanovima porodice, ali da o ocu nije voleo govoriti, a takodje je malo govorio os vom bratu Andreju. Kci FMD je tek otkrila sta je tako strasno bilo kod oca velikog pisca. FMD je bio strasan alkoholicar i grozan tiranin, u kuci i van nje, a narocito prema muzicima na polju, koji su ga u ogorcenju premlatili na najgori moguci nacin. To tiranstvo izgleda vuce korene iz sadizma (nije jasno, ali j apretpostavljam da je otac FMD-a bio slican, prim. IB) Majka FMD je takodje bila opterecena. Bila je slabih zivaca. Umrla je kad je FMD imao 15 godina. Deca starog dostojevskok su bila sva opterecena teskim nasledjem. U svojim uspomenama Ljubov Dostojevska pise da su i stariji i mladji brat Fjodorov bili nepopravljivi alkoholicari, a da je njihova jedina sestra Varvara bila zla i pakosna u toj meri da su je ubili njeni ukucani. Sin Varvare je bio idiot, dok je sin najstarijeg FMD-ovog brata, inace bisre pameti, umro od progresivne paralize. Ojednoj svojoj tetki FMD pise da je "imala slabo pamcenje, mada je na izgled bila zdrava; beskarakterna i neodlucna, bila je podlozna svakojakim uticajima i bojala se djavola". Kako tvrdi Ljubov Dostojevska, svi clanovi patili su od RASTROJENIH ZIVACA, DUSEVNIH POREMECAJA I KRIMINALNIH SKLONOSTI. .... U romanu "IDIOT", podrobno je opisano samoosecanje epilepticara pre sâm napad (epilepsije, prim IB). *************************************** Sve ovo i jos mnogo toga i o FMD i o drugim velikim licnostima mozete naci u knjizi Vladimira Stanojevica, TRAGEDIJA GENIJA , u izdanju medicinske knjige Beogrda-Zagreb. Podnaslov je:Dusevni poremecaji znamenitih ljudi.
ko.je.ko.463 balinda,
Dobitnici Nobelove nagrade za mir: 1901. Jean H. Dunant (Švajcarska), Frederic Possy (Francuska) 1902. Elie Ducommun (Švajcarska), Charls A. Gobat (Švajcarska) 1903. Sir William R. Cremer (V. Britanija) 1904. Institute of International Law 1905. Baroness Bertha von Suttner (Austrija) 1906. Teodore Roosevelt (USA) 1907. Ernesto T. Moneta (Italija) 1908. Klas P. Arnoldson (Švedska), Fredrik Bajer (Danska) 1909. Auguste M.F. Beernaest (Belgija) Paul H.B.B. d'Estoumelles de Constant (Francuska) 1910. Permanent Int. Peace Bureau 1911. Tobias M.C. Asser (Holandija), Alfred H. Fried (Austrija) 1912. Elihu Root (USA) 1913. Henri La Fontaine (Belgija) 1917. International Red Cross 1919. Wooddrow Wilson (USA) 1920. Leon V.A. Bourgeois (Francuska) 1921. Karl H. Branting (Švedska), Christian L. Lange (Norveška) 1922. Fridtjof Nansen (Norveška) 1925. Sir J. Austen Chamberlain (V. Britanija), Charles G. Dawes (USA) 1926. Arstide Braind (Francuska), Gustav Stresemann (Nemačka) 1927. Ferdinand E. Buisson (Francuska) 1929. Frank B. Kellogg (USA) 1930. Nathan Soderblom (Švedska) 1931. Jane Addams (USA), Nicholas Murray Butler (USA) 1933. Sir Norman Angell (V. Britanija) 1934. Arthur Henderson (V. Britanija) 1935. Carl von Ossietzky (Nemačka) 1936. Carlos de Saavedra Lamas (Argentina) 1937. Viscount Cecil of Chelwood (V. Britanija) 1938. Nansen International Office for Refugees 1944. International red Cross 1945. Cordeli Hull (USA) 1946. Emily G. Balch (USA), John R. Mott (USA) 1947. Friends Service Council (V. Britanija), Amer. Friends Service Com. 1949. Lord John Boyd Orr of Brechin Mearns (V. Britanija) 1950. Ralp J. Bunche (USA) 1951. Leon Jouhaux (Francuska) 1952. Albert Schweitzer (Francuska) 1953. George C. Marshall (USA) 1954. Office of the UN High Commissioner for Refugees 1957. Lester B. Pearson (Kanada) 1958. Georgies Pire (Belgija) 1959. Philip J. Noel-Baker (V. Britanija) 1960. Albert J. Luthuli (Južna Afrika) 1961. Dag Hammarskjold (Švedska) 1962. Linus C. Pauling (USA) 1963. International red Cross, League od Red cross Societies 1964. Merthin Luther King Jr. (USA) 1965. U.N. Children's Fund (UNICEF) 1968. Rene Cassin (Francuska) 1969. Int. Labor Organization 1970. Norman E. Borlaug (USA) 1971. Willy Brandt (Nemačka) 1973. Henry Kissinger (USA), Le Duc Tho (Vijetnam) - odbio nagradu 1974. Eisaku Sato (Japan), Sean MacBride (Irska) 1975. Andrei Sakharov (SSSR) 1976. Mairead Corrigan (Severna Irska), Betty Williams (Severna Irska) 1977. Amnesty International 1978. Anwar Sadat (Egipat), Menachem Begin (Izrael) 1979. Mather Teresa of Calcuta (Albanija-Indija) 1980. Adolfo Perez Esquivel (Argentina) 1981. Office of U.N. High Commissioner for Refugees 1982. Alva Mydral (Švedska), Alfonso Garcia Robies (Meksiko) 1983. Lech Walesa (Poljska) 1984. Bishop Desmond Tutu (Južna Afrika) 1985. Int. Physicians for the Prevention of Nuclear War (USA) 1986. Elie Wiesel (Rumunija-USA) 1987. Oscar Arias Sanches (Kostarika) 1988. United Nations Peacekeeping Forces 1989. Dalai Lama (Tibet) 1990. ..... 1991. ..... 1992. .....
ko.je.ko.464 vitez.koja,
MARK TVEN Samuel Langhorne Clemens stamparski pomocnik, kormilar, vojnik, rudar, novinar, pisac Tridesetog novembra 1835, godine kada se pojavila Halajeva kometa, u Gradu Florida na obali Misisipija rodio se Semjuel Klemens.Detinjstvo je proveo u Hanibale, takodje pored Misisipija.Njegovo prvo zaposlenje bilo je segrtovanje u stamparskoj radionici i raznosenje novina. Kada se zasitio Hanibala krenuo da radi kao stamparski kalfa po raznim gradovima Severne Amerike. Trazeci bolju zaradu, krenuo je ka Juznoj Americi. Ukrcao se na parobrod, ali je na njemu i ostao, upoznavsi u toku putovanja Horasa Bigzbija, cuvenog recnog pilota. Kako je kormilar bio skoro neprikosnovena licnost na brodu, Tven je lepo napredovao. Pocetak gradjanskog rata odveo ga je medju dobrovoljce Konfederacije. Medjutim, kako njegovo odusevljenje ratom nije bilo osobito, Tven nije trazio vise rata posto je njegov odred bio raspusten. U vreme kada je navrsavao trecu deceniju zivota, na pragu knjizevnicke karijere, Mark Tven je temeljno poznavao Sjedinjene Drzave. On je licno ucestvovao u tri velike faze Americke istorije - naseljavanju granice na Srednjem zapadu, parobrodskoj eri na Misisipiju, i jurisu na rudnike Stenovitih planina. Tvenov prvi veliki uspeh - "Nevinasca u inostranstvu" - nastala je kao plod obilaska juzne Evrope i Bliskog istoka pod pokroviteljstvom jednog lista. Po objavljivanju knjige Tven se ozenio devojkom iz ugledne Njujorske porodice - Olivijom Langdon. Medjutim, samo jedna od njihove tri cerke nadzivela je tvena. Prerani gubici clanova porodice bacili su tamnu senku na poslednje godine njegovog zivota i ostetili njegovo nekadasnje optimisticko vidjenje zivota. Dela : 1867 zbirka pripovedaka 1868 Nevinasca u inostranstvu 1872 Zivot u divljini 1875 Stara vremena na Misisipiju - delimicno autobiografska 1876 Avanture Toma Sojera 1882 Kraljevic i prosjak 1885 Avanture Haklberija Fina 1886 Zivot na Misisipiju - 'nadogrdanja' "Starih vremena ..." 1889 Jenki na dvoru Kralja Artura Odmah postaje najomiljenija satira. Prica govori o ljubopitljivom masinskom inzenjeru iz Nove Engleske - Jenkiju, koji se obreo na dvoru kralja Artura i od srednjovekovne Engleske pokusao da stvori "Napredno preduzece". Mada je ubrzo postao prvi covek drzave, Jenki je posle sest ili sedam godina 'usancavanja' i pripremanja za konacni okrsaj bio smlavljen masinerijom katolicke crkve. Tvenovo neodobravanje pa skoro i odvratnost prema rimskoj crkvi provlaci se kroz celo delo. 1896 Licna secanja Jovanke Orleanke 1897 Stazom Ekvatora - putopis 1916 Tajanstveni stranac Pored ovih dela, Tven je napisao i mnogo kritika, pripovedaka i eseja. Za zivota je diktirao i autobiografiju, koja nije zavrsena. Umro je 21 aprila 1910 u godini Halajeve komete.
ko.je.ko.465 balinda,
STEFAN RADIžEVIĆ političar Rođen je 1800. godine u Novom Sadu. U Srbiju je prešao 1830. i postao sekretar Kneževe kancelarije. žlan je Državnog saveta, Zakonodavne komisije i Vrhovnog suda, ministar pravde i prosvete (1840-1842). Napušta Srbiju 1842. sa knezom Mihailom, a vraća se po povratku na presto Miloša Obrenovića. Umro je u Beogradu 27. februara 1871. godine.
ko.je.ko.466 balinda,
KORNELIJE STANKOVIĆ kompozitor Rođen je 18. avgusta 1831. godine u Budimu. Pored gimnazijskog školovanja uči da svira klavir i violinu, a studira u Beču. Prvi profesionalno obrazovan srpski muzičar, prvi zapisivač narodne melodije u Srbiji i među Srbima u Vojvodini. Zahvaljujući njemu imamo zabeleženu i sačuvanu narodnu muziku. Komponovao je kompozicije u duhu zapadnoevropskog romantizma, a zabeležio je i celokupno crkveno pojenje. Sve pesme, narodne ili crkvene, harmonizovao je za hor. Objavio je šest svezaka Srpskih narodnih pesama, koje su harmonizovane i obrađene za glas, klavir i hor, te Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda, I-III. Umro je u Beogradu 5. aprila 1865. godine.
ko.je.ko.467 balinda,
DIMITRIJE RUVARAC istoričar Rođen je 25. oktobra 1842. godine u Starim Banovcima. Sveštenik, istoričar i bibliotekar. žlan Srpske kraljevske akademije. Bavio se političkom, crkveno-političkom i književnom istorijom. Uređivao je Srpski Sion i Arhiv za istoriju srpske pravoslavne Karlovačke mitropolije. U brojnim raspravama i studijama istupao je protiv neukih, romantičarskih shvatanja. Objavio je i svoju Bibliografiju (sa Produženjem) sa više od hiljadu radova. Umro je u Sremskim Karlovcima 3. decembra 1931. godine.
ko.je.ko.468 balinda,
EMILIJAN RADIĆ istoričar Rođen je 23. oktobra 1857. godine u Beloj Crkvi (Banat). Kršteno ime mu je Radoslav. Studirao je na moskovskoj Duhovnoj akademiji, prava u Pragu i filozofiju u Pešti, gde je i doktorirao. Profesor i rektor karlovačke Bogoslovije. žlan akademija nauka u Petrogradu, Pešti, Pragu i Beču. Arhimandrit u više manastira, zastupao je i branio stroga crkvena shvatanja. Napisao je veći broj zapaženih istorijskih, pravnih i crkvenih radova na nemačkom i srpskom jeziku. Umro je u Baden Badenu 22. maja 1907. godine.
ko.je.ko.469 balinda,
VLADAN ĐORĐEVIĆ državnik Rođen je 21. novembra 1844. godine u Beogradu. Poznat i pod imenom Hipokrates. Studirao je i doktorirao medicinu u Beču. Lekar, istoričar, profesor Univerziteta u Beogradu i diplomata. Lični lekar kralja Milana, šef saniteta Srbije. Osnivač Srpskog lekarskog društva, časopisa Arhiv, Srpskog crvenog krsta i jedan od osnivača Ujedinjene omladine srpske. žlan Srpske kraljevske akademije, predsednik Beogradske opštine, poslanik Srbije u Carigradu, ministar prosvete. Predsednik vlade Srbije, sa režimom čvrste ruke, nazvanim "vladanovština" (1897-1900). Bavio se i novinarstvom. Izdao je romane, pripovetke, putopise, istorijska dela i udžbenike. Najpoznatija su mu istorijska dela: Kraj jedne dinastije, Srpsko-turski rat i Istorija srpsko-bugarskog rata, romani: Car Dušan i Golgota. U delu Ljuo vadis Austrio prorekao je propast Austro-Ugarske. Umro je u Badenu (kod Beča) 31. avgusta 1930. godine.
ko.je.ko.470 balinda,
TEOFAN čIVKOVIĆ episkop Rođen je 8. marta 1825. godine u Sremskim Karlovcima. Studirao je u Pešti, Kečkemetu i Beču. Srpski nacionalni radnik. Episkop gornjokarlovački. Pre posvećivanja bio je profesor, jer je završio prava. Bavio se i književnošću. Isticao se i kao izvanredan besednik. Biran je za patrijarha na Karlovačkom crkvenom saboru (1881). Pisao je istorijsko-pravne studije. Umro je u Plaškom 8. novembra 1891. godine.
ko.je.ko.471 balinda,
JOVAN STOJKOVIĆ BABUNSKI vojvoda Rođen je 25. decembra 1875. godine u Martolcima (kod Velesa). Završio je Učiteljsku školu u Beogradu i postaje učitelj u Tetovu. Kada je 1904. otpočela teroristička akcija bugarskih komitskih organizacija, sa puškom u ruci prikuplja srpske dobrovoljce i kreće u borbu za oslobođenje Makedonije i Stare Srbije (1905). Zbog svoje legendarne hrabrosti i omiljenosti u narodu, opevan je u narodnim pesmama. U oba balkanska rata, protiv Turaka i Bugara, bio je prethodnica srpskoj vojsci. I pri proboju Solunskog fronta hrabrim podvizima izaziva divljenje. Među prvima ga je odlikovala francuska komanda najvećim odlikovanjem - Legijom časti. Umro je u Velesu 17. februara 1920. godine.
ko.je.ko.472 balinda,
VLADISLAV SL. RIBNIKAR novinar Rođen je 15. juna 1900. godine u Beogradu. Završio je arhitekturu u Parizu. Inženjer arhitekture i direktor Politike. Učestvuje u ratu i postaje član KPJ (1941). Uhvaćen od okupatora, zatvoren je u koncentracioni logor na Banjici, a zatim je u kućnom zatvoru sve do stupanja u NOB. Posle rata osniva "Tanjug" i postaje direktor. Većnik AVNOJ-a, potpredsednik NKOJ-a (poverenik za informacije), ministar vlade FNR Jugoslavije, član prezidijuma Narodne skupštine i predsednik Jugoslovenskog crvenog krsta. Delegat FNR Jugoslavije, na zasedanju Generalne skupštine UN i član Izvršnog saveta UNESKO-a. Umro je u Beogradu 1. decembra 1955. godine.
ko.je.ko.473 balinda,
Konačno, evo i dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju: 1969. Ragnar Frisch (Norveška), Jan Tinbergen (Holandija) 1970. Paul A. Samuelson (USA) 1971. Simon Kuznets (USA) 1972. Kenneth J. Arrow (USA), John R. Hicks (V. Britanija) 1973. Wassily Leontief (USA) 1974. Gunnar Myrdal (Švedska), Friedrich A. von Hayek (Austrija) 1975. Tjalling Koopmans (Holandija-USA), Leonid Kantorocich (SSSR) 1976. Milton Friedman (USA) 1977. Bertil Ohlin (Švedska) 1978. Herbert A. Simon (USA) 1979. Theodore W. Schultz (USA), Sir Arthur Lewis (V. Britanija) 1980. Lawrence R. Klein (USA) 1981. James Tobin (USA) 1982. George J. Stinger (USA) 1983. Gerald Debreu (Francuska-USA) 1984. Richard Stone (V. Britanija) 1985. Franco Modigliani (Italija-USA) 1986. James M. Buchanan (USA) 1987. Robert M. Solow (USA) 1988. Maurice Allais (Francuska) 1989. Trygve Haavelmo (Norveška) 1990. ...... 1991. ...... 1992. ......
ko.je.ko.474 isekulovic,
Dragoslav Andrić, književni prevodilac, pesnik, humorist, dramaturg, leksikograf, antologičar i šahovski majstor, preveo je oko stotinu knjiga sa francuskog, engleskog, ruskog, nemačkog i holandskog jezika. Narocito su poznate i popularne antologije i zbirke poezije u njegovom prepevu, kao što su antologija klasične kineske poezije "Svet u kapi rose", klasične japanske poezije "Ne pali još svetiljku", pesništva američkih crnaca "Otisak srca u prašini", angloameričkog humorističnog pesništva "Ko - jel' ja?", rok-poezije "Stereo stihovi", pesama Karla Sandberga "Tumačenja ljubavi" ili Ogdena Neša "Štihovi" i "Smešna smeša", itd. Objavio je i dve svoje zbirke pesama, humorističnu knjigu "Svaštara (Udžbenik nonsensa)". Autor je i dveju šahovskih knjiga, zbirke grafita "Graffiti international" kao i prvog našeg "Rečnika žargona".
ko.je.ko.475 isekulovic,
Robert Ludlum Nenadmašni majstor trilera, Robert Ludlum, jedan je od nekolicine pisaca koji su se munjevitom brzinom uzdigli do svetske popularnosti, jer su njegova dela objavljena na devetnaest jezika i u dvadeset tri zemlje. Sam autor kaže: "Prvenstveno pišem kao zabavljač. Ali bez obzira na to pišete li dramatično ili komično, pišete kao čovek kome nešto smeta, ili koga nešto vređa ili plaši. To ja upravo činim. Priznajem da sam ponekad uplašen - najviše zloupotrebom moći od strane fanatika, ekstremista bilo kojih boja... Ja mrzim nasilje, zato me ono boli. Kad su moji junaci pgođeni oni pate i umiru, a ne vraćaju se u akciju, poput Johna Waynea." Sve to i mnogo više možete naći u obajavljenim delima Roberta Ludluma. Od njegovog prvog romana "The Scarlatti Inheritance", počeo je uspeh koji sledi i s ostalima: "The Osterman Weekend", "The Matlock Paper", "The Rhinemann Exchange", "The Gemini Contenders", "The Chancellor Manuscript", "The Road to Gandolfo", "The Holcroft Covenant", "The Matarese Circle", "The Bourne Identity", "The Parsifal Mosaic", "The Aquitaine Progression", "The Bourne Supremacy", "The Icarus Agenda" sve do najnovijeg "The Bourne Ultimatum".
ko.je.ko.476 isekulovic,
Agatha Christie pisac U svetu literature poznata kao Kraljica zločina, engleska spisateljka Agata Kristi (1890-1976) najtiražniji je autor svih vremena. Njene knjige, prevedene na 44 strana jezika, prodate su u više od dve milijarde primeraka širom sveta. Tokomm gotovo šest decenija izuzetno plodnog književnog rada, napisala je 78 kriminalističkih romana, veći broj kratkih priča, 19 pozorišnih komada, 4 neliteralna dela i još 6 ljubavnih romana pod pseudonimom Meri Vestmakot. U svom prvom romanu ("Misteriozni događaji u Stajsu") objavljenom 1920, stvorila je lik Herkula Poaroa, omalenog Belgijanca koji će postati najpopularniji detektiv u svetskoj literaturi od vremena Šerloka Holmsa. Svetsku slavu postigla je svojim šetim romanom ("Ubistvo Rodžera Akrojda", 1926), koji se danas smatra klasičnim delom kriminalističke literature. Njen drugi popularni lik detektiva je ljubopitljiva stara usedelica, Engleskinja Džejn Marpl, koja se prvi put pojavljuje u romanu "Ubistvo u vikarijatu" (1930). Najpoznatiji pozorišni komad Agate Kristi ("Mišolovka", 1952) najduže je igrana predstav u istoriji. U Ambasadors teatru u Londonu, tokom više od 21 godine neprekidnog izvođenja, ova predstava odigrana je 8862 puta. Prema njenim romanima snimljeni su brojni filmovi, od kojih su najpoznatiji "Ubistvo u Orijent-eksrpesu" (po istoimenom romanu, objavljen 1934.; film snimljen 1974.) i "Smrt na Nilu" (1937, 1978). Herkul Poaro i gđica Marpl su junaci i dveju veoma popularnih televizijskih serija. Ubistva u romanima Agate Kristi bivaju otkrivena na najrazličitijim mestima, na zabavama, u letovalištima, vozovima, baštama, bibliotekama, svetim mestima, a radnja se neretko odvija u egzotičnim krajevima sveta. Zapleti joj se odlikuju ingenioznošču sa psihološkog i stručnošču sa kriminološkog stanovištva. U svojim delima Agata Kristi gotovo nikad ne isključuje unapred nijednu ličnost iz reda mogućih ubica. Stil joj je jednostavan, pripovedanje smireno i vešto, uz uvek prisutnu dozu humora. Sve to objašnjava razlog ogromnog interesovanja za njene romane koje čitaoci svih starosnih doba čitaju u jednom dahu. Agati Kristi je 1971. godine dodeljane titula baronice.
ko.je.ko.477 isekulovic,
Pošto se u ovoj temi već skupilo dosta biografija, napravih neku vrstu sadržaja. Nadam se da će vam pomoći da lakše iskoristite mogućnosti ove teme. ivan 8.2 NIKOLA TESLA 8.3 MILOŠ CRNJANSKI 8.4 VASA žARAPIĆ 8.5 ARSENIJE III žARNOJEVIĆ 8.6 SAVA ŠUMANOVIĆ 8.7 MIŠA ANASTASIJEVIĆ 8.8 IVO ANDRIĆ 8.9 ILIJA BIRžANIN 8.10 RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ 8.11 VUK BRANKOVIĆ 8.12 VUK BRANKOVIĆ 8.13 ISIDORA SEKULIĆ 8.14 LAZA K. LAZAREVIĆ 8.15 BRANISLAV PETRONIJEVIĆ 8.16 RADOMIR RAŠA PLAOVIĆ 8.17 UROŠ PREDIĆ 8.18 RADE PRIBIĆEVIĆ 8.19 GAVRILO PRINCIP 8.20 DRAGUTIN GAVRILOVIĆ 8.21 VELIBOR GLIGORIĆ 8.22 MILAN GROL 8.23 NIKOLA NESTOROVIĆ 8.24 ALEKSA ŠANTIĆ 8.25 DUŠAN NEDELJKOVIĆ 8.26 MILAN NEDIĆ 8.27 NIKODIM I 8.28 BRANISLAV NUŠIĆ 8.29 ALEKSANDAR OBRENOVIĆ 8.30 LAZAR HREBELJANOVIĆ 8.31 IPOLIT-LEON-DENIZER RIVAJ (alias ALEN KARDEK) 8.32 STEFAN LAZAREVIĆ 8.33 TEODOSIJE ORAŠAžKI 8.34 MILUTIN USKOKOVIĆ 8.35 FIRMILIJAN 8.36 JOVAN CVIJIĆ 8.37 VESELIN žAJKANOVIĆ 8.39 DRAGIŠA VASIĆ 8.40 JANKO VESELINOVIĆ 8.41 FILIP VIŠNJIĆ 8.42 JOHANN SEBASTIAN BACH 8.43 VASA žUBRILOVIĆ 8.46 DIMITRIJEVIĆ DUŠAN 8.47 GIUSEPPE GUARNERI 8.48 PETAR KOžIĆ 8.49 FRANZ PETER SCHUBERT 8.50 MILOŠ TARABIĆ 8.51 LUDWIG VON BEETHOVEN 8.52 TVRTKO I KOTROMANIĆ 8.53 SAMUILO JAKOVLJEVIĆ 8.54 MAKARIJE 8.55 ĐURA JAKŠIĆ 8.56 MILUTIN MARINKOVIĆ 8.57 JEFIMIJA 8.58 ANASTAS JOVANOVIĆ 8.59 STEVAN HRISTIĆ 8.60 STEVAN HRISTIĆ 8.62 STEFAN NEMANjA 8.63 ALEKSA NENADOVIĆ 8.64 MIHAILO OBRENOVIĆ 8.65 JANKO ŠAFARIK 8.66 DIMITRIJE TUCOVIĆ 8.67 STOJAN žUPIĆ DOBRILOVIĆ 8.69 RIHARD STRAUS 8.70 BENDžAMIN BRITN 8.71 JOZEF HAJDN 8.72 JOHAN ŠTRAUS 8.73 ROBERT ŠUMAN 8.74 čORč BIZE 8.75 FRDERIK ŠOPEN 8.76 FRANZ JOSEPH HAYDN 8.78 ROBERT SCHUMANN 8.79 ALEXANDRE-CžSAR-LEOPOLD GEORGES BIZET 8.80 FRžDžRIC-FRANçOIS CHOPIN 8.82 JOHANN STRAUSS (mlađi) 8.84 DANIJEL BERNULI 8.85 ZAK BERNULI 8.86 ZAN BERNULI 8.87 DEDEKIND RIHARD 8.88 EUKLID 8.92 CHRISTOPHER PRIEST 8.94 ĐAKON AVAKUM 8.95 ILIJA MILOSAVLjEVIĆ KOLARAC 8.96 DRAGUTIN ANASTASIJEVIĆ 8.97 MILOVAN Đ. MILOVANOVIĆ 8.98 UZUN-MIRKO APOSTOLOVIĆ 8.99 DUŠAN KOVAžEVIĆ 8.100 SLOBODAN SELENIĆ 8.101 MILORAD PAVIĆ 8.102 HAUARD LUIS LAVKRAFT 8.103 ARKADIJ i BORIS STRUGACKI 8.104 GEORGE GERSHWIN 8.105 MILAN OKLOPDčIĆ 8.106 HERMANN HESSE 8.107 BRANKO MILJKOVIĆ 8.108 ALBERTO MORAVIJA 8.109 DINO BUCATI 8.110 FRANC KAFKA 8.111 PERSI HARISON FOSET 8.113 HERMAN HESE 8.116 FERMA PJER 8.117 KANTOR GEORG 8.118 KOSI OGISTEN LUJ 8.119 LOBACEVSKI NIKOLAJ IVANOVIC 8.120 RASTKO NEMANjIĆ 8.121 MILOŠ OBRENOVIĆ 8.122 SLOBODAN JOVANOVIĆ 8.123 DOSITEJ OBRADOVIĆ 8.124 PETROVIĆ STANA 8.125 JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ 8.126 EMILIJAN JOSIMOVIĆ 8.128 JORGE LUIS BORGES 8.129 JOAKIM VUJIĆ 8.130 MARKO LEKO 8.131 FRANZ LISZT 8.132 AVRAM LUKIĆ 8.133 STEFAN STRATIMIROVIĆ 8.134 TEODOSIJE 8.135 HEINRICH HEINE 8.136 VATROSLAV LISINSKI 8.139 ALEXANDER S. NEILL 8.140 MIHAJLO IDVORSKI PUPIN 8.141 JOVAN HADčIĆ 8.142 FELIX MENDELSSOHN-BARTHOLDY 8.143 PERA TODOROVIĆ 8.144 STEFAN II TOMAŠEVIĆ 8.145 MARTIN LUTHER 8.146 IVO ĆIPIKO 8.147 ISAAC BASHEVIS SINGER 8.148 ARKADIJ i BORIS STRUGACKI 8.149 FARIA 8.150 JAMES BRAID 8.151 Š713Ć TESLA, Nikola 8.152 BRANKO RADIžEVIĆ 8.153 VLADISLAV RIBNIKAR 8.154 BORISAV STANKOVIĆ 8.155 TOMA ROSANDIĆ 8.156 MILAN STOJADINOVIĆ 8.157 KIPRIJAN RAžANIN 8.158 STEPA STEPANOVIĆ 8.159 HYPOLYTE BERNHEIM 8.160 EMILE COUč 8.161 JEAN MARTIN CHARCOT 8.162 THEOPHRASTUS BOMBASTUS VON HOHENHEIM (alias PARACELSUS) 8.163 ATHANASIUS KIRCHER 8.167 MEŠA SELIMOVIĆ 8.168 JOVAN DUžIĆ 8.169 ABRAKSAS (AVRAKSAS;ABRASAS) 8.170 SLOBODAN MILOŠEVIĆ 8.171 General armije Veljko Kadijević 8.172 General-pukovnik Blagoje Adžić 8.174 čIVANA čANKA STOKIĆ 8.175 SIMO MATAVULJ 8.176 ĐORĐE STRATIMIROVIĆ 8.177 MILOVAN GLIŠIĆ 8.178 IVAN TABAKOVIĆ 8.179 SVETOZAR MARKOVIĆ 8.180 ILIJA GARAŠANIN 8.181 Šešelj N. Vojislav 8.182 BOčOVIĆ RADOMAN 8.191 MIĆUNOVIĆ M. DRAGOLJUB 8.193 FELIX MENDELSSOHN-BARTHOLDY 8.194 BRANKO LAZAREVIĆ 8.195 RASTKO PETROVIĆ 8.196 RADOMIR PUTNIK 8.197 MODEST PETROVIž MUSORGSKI 8.198 JAŠA PRODANOVIĆ 8.199 PETAR KONjOVIĆ 8.200 Bedžih Smetana 8.201 Petar Ilič žajkovski 8.202 Kamijs Sen-Sans 8.203 BEDRICH SMETANA 8.204 PJOTR ILJIž žAJKOVSKIJ 8.205 IVO LOTKA KALINSKI 8.207 MIHOVIL LOGAR 8.208 JAKOV GOTOVAC 8.210 STEFAN NEMANjIĆ PRVOVENžANI 8.211 SAVA TEKELIJA 8.212 ZAHARIJE STEFANOVIĆ ORFELIN 8.213 PROTA MATEJA NENADOVIĆ 8.214 PLATON ATANACKOVIĆ 8.215 TEODOSIJE 8.216 ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ 8.217 RADIVOJE KAŠANIN 8.218 JOVAN AVAKUMOVIĆ 8.219 STOJAN ARALICA 8.220 LUKA LAZAREVIĆ 8.221 TEODOR 8.222 ĐURAĐ II STRACIMIROVIĆ BALŠIĆ 8.223 VOJISLAV TURINSKI 8.224 ARSENIJE I 8.225 LJUBOMIR P. NENADOVIĆ 8.226 NICCOLĽ PAGANINI 8.227 HEINRICH HEINE 8.228 MAHALIA JACKSON 8.229 CHARLIE PARKER 8.230 JOVAN NENAD 8.231 EDITH PIAF 8.232 JOVAN čUJOVIĆ 8.233 JOVAN ILKIĆ 8.234 VUKAN NEMANJIĆ 8.235 PAVLE PAJA JOVANOVIĆ 8.236 MIRKO ALEKSIĆ 8.237 PETAR IžKO 8.238 KOSTA ABRAŠEVIĆ 8.239 GAVRILO AVRAMOVIĆ 8.240 ARSENIJE IV JOVANOVIĆ ŠAKABENTA 8.241 VLADIMIR ĆOROVIĆ 8.242 DRAGIŠA LAPžEVIĆ 8.243 DIMITRIJE DAVIDOVIĆ 8.244 DANILO PETROVIĆ 8.245 DRAGUTIN DIMITRIJEVIĆ APIS 8.246 ĐURO ĐAKOVIĆ 8.247 MITA čIVKOVIĆ 8.248 BOčIDAR KNEčEVIĆ 8.249 LAZA KOSTIĆ 8.250 KONSTANTIN FILOZOF 8.251 SIMA PANDUROVIĆ 8.252 PETAR II PETROVIĆ NjEGOŠ 8.253 JOSIF PANžIĆ 8.254 FRIEDRICH WILHELM JOSEPH SCHELLING 8.255 Clara Josephina Schumann (rođena Wieck) 8.256 Vlastimir Peričić 8.257 Slavko Osterc 8.258 Antonjin Dvoržak 8.259 Igor Stravinski 8.260 Georg Fridrih Hendl 8.263 MILAN KAŠANIN 8.264 SVETOZAR MILETIĆ 8.265 ĐORĐE MILOVANOVIĆ GUZONjA 8.266 MILAN NEDELjKOVIĆ 8.267 VASA PELAGIĆ 8.268 PETAR I PETROVIĆ NjEGOŠ 8.269 STANOJE STAMATOVIĆ GLAVAŠ 8.270 ALEKANDAR KARAĐORĐEVIĆ 8.271 IVANA ĆOJBAŠIĆ 8.272 ĐORĐE LUKIĆ 8.273 RAKA LEVAJAC 8.274 KOSTA MILETIĆ 8.275 MUTIMIR 8.276 LUKIJAN MUŠICKI 8.277 DRAGIŠA MIŠOVIĆ 8.278 SVETOZAR ĆOROVIĆ 8.279 PETAR UBAVKIĆ 8.280 ILIJA ŠOBAJIĆ 8.281 STEVAN ŠUPLJIKAC 8.282 DOBROSLAV TODOROVIĆ 8.283 VOJISLAV ŠOLA 8.284 NEDELjKO žABRINOVIĆ 8.285 HADčI RUVIM 8.286 JAKOV ORFELIN 8.287 DRAGUTIN NEMANjIĆ 8.288 DIMITRIJE PAVLOVIĆ 8.289 MILAN OBRENOVIĆ 8.290 STEFAN UROŠ NEMANjIĆ NEJAKI 8.291 ALEKSANDAR BUGARSKI 8.292 LJUBINKA BOBIĆ 8.293 DUŠAN BOGDANOVIĆ 8.294 MILAN OBRENOVIĆ 8.295 PETAR TORODOVIĆ DOBRNjAC 8.296 STEVAN ŠIJAžKI 8.297 RODOLjUB žOLAKOVIĆ 8.298 FILIP FILIPOVIĆ 8.299 MILUTIN NEMANjIĆ 8.300 MILOŠ OBILIĆ 8.301 VOJISLAV J. ILIĆ 8.302 MLADEN čUJOVIĆ 8.308 LAZA TEODOROVIĆ 8.309 VOJISLAV SUBOTIĆ 8.310 MARKO ŠTITARAC 8.311 JAŠA TOMIĆ 8.312 SIMO ŠOBAJIĆ 8.313 NIKOLA UZUNOVIĆ 8.314 MILOŠ BAJIĆ 8.315 DRAGIŠA BRAŠOVAN 8.316 MILAN BOGDANOVIĆ 8.317 JOVAN BIJELIĆ 8.319 KRISTI Agata 8.320 POLO Marko 8.321 ARSENIJE LOMO 8.322 RAJKO LEŠJANIN 8.323 PAVLE JURIŠIĆ ŠTURM 8.324 MIHAILO ISAILOVIĆ 8.325 MILAN JOVANOVIĆ BATUT 8.326 KOSTA TODOROVIĆ 8.327 MARKO TODOROVIĆ ABDULA 8.328 NIKOLA PAŠIĆ 8.329 NIKOLA I PETROVIĆ 8.330 FJODOR IVANOVIž ŠALJAPIN 8.331 GIUSEPPE TARTINI 8.332 GEORG PHILIPP TELEMANN 8.333 CARL MARIA FRIEDRICH ERNST VON WEBER 8.334 STEVAN JAKOVLJEVIĆ 8.335 JOANIKIJE 8.336 LOUIS-HECTOR BERLIOZ 8.337 JOVAN UGLjEŠA MRNjAžEVIĆ 8.338 JOVAN OBRENOVIĆ 8.339 ARTURO TOSCANINI 8.340 GIUSEPPE VERDI 8.341 HEITOR VILLA-LOBOS 8.342 ANTONIO VIVALDI 8.343 RICHARD WAGNER 8.344 RAY CHARLES ROBINSON 8.345 KONSTANTIN JOVANOVIĆ 8.346 STEFAN DUŠAN NEMANjIĆ 8.347 STEFAN UROŠ III NEMANjIĆ DEžANSKI 8.348 BERTOLT BRECHT 8.349 ENRICO CARUSO 8.350 MOMžILO NASTASIJEVIĆ 8.351 PABLO CASALS 8.352 MAURICE CHEVALIER 8.353 LjUBICA OBRENOVIĆ 8.354 Desanka Maksimović 8.356 RADOSLAV NEMANjIĆ 8.357 SIMEON ROKSANDIĆ 8.358 JOHANNES BRAHMS 8.359 VARNAVA ROSIĆ 8.360 MILOVAN VIDAKOVIĆ 8.361 TOMA VUžIĆ PERIŠIĆ 8.362 STEFAN VLADISLAV I NEMANjIĆ 8.365 JAKOV IGNjATOVIĆ 8.366 MILAN AJVAZ 8.367 SIMA MARKOVIĆ 8.368 KOSTA RUVARAC 8.369 STEVAN SREMAC 8.370 STEVAN SINĐELIĆ 8.371 JOVAN SKERLIĆ 8.372 DUŠAN SIMOVIĆ 8.373 NIKODIM MILAŠ 8.374 DUŠAN MATIĆ 8.375 KSENIJA ATANASIJEVIĆ 8.376 JEVREM OBRENOVIĆ 8.377 ĐURAĐ BRANKOVIĆ SMEDEREVAC 8.378 čIVOJIN VASIĆ 8.379 HADžI MELENTIJE STEVANOVIĆ 8.380 MILOŠ STOJIĆEVIĆ POCERAC 8.381 MILICA STOJADINOVIĆ SRPKINjA 8.382 VLADIMIR S. STEFANOVIĆ KALENIĆ 8.383 KIRILO SAVIĆ 8.384 PAVLE NENADOVIĆ 8.385 LAZAR MUTAP 8.386 MIROSLAV 8.387 čIVOJIN MIŠIĆ 8.388 MARKO MILjANOV 8.389 JOVAN STERIJA POPOVIĆ 8.390 PETAR SEGEDINAC 8.391 SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ 8.392 JOSIP SLAVENSKI (ŠTOLCER) 8.393 MEHMED SOKOLOVIĆ 8.394 NIKOLA SPASIĆ 8.395 BOGDAN POPOVIĆ 8.396 PETAR PRERADOVIĆ 8.397 MIHAILO PUPIN 8.398 STEVAN PETROVIĆ KNIĆANIN 8.399 ĐORĐE PETROVIĆ KARAĐORĐE 8.400 TANASIJE TANASKO RAJIĆ 8.401 VLADISLAV PETKOVIĆ DIS 8.402 JOVAN RISTIĆ 8.403 MILAN RAKIĆ 8.404 NADEčDA PETROVIĆ 8.405 LAZAR PAžU 8.406 JOVAN KURSULA 8.407 ALEKSANDR ALEKSANDROVIž ALJEHIN 8.408 MARKO KRALjEVIĆ 8.409 VALERIJAN (VASA) PRIBIĆEVIĆ 8.410 SIMA MILUTINOVIĆ SARAJLIJA 8.411 STEVAN MOKRANjAC 8.412 MILAN KUJUNDžIĆ ABERDAR 8.413 ĐURO KUSOVAC 8.416 GAVRILO RAJIĆ 8.417 JEVREM NENADOVIĆ 8.418 MARKO OREŠKOVIĆ KRNTIJA 8.419 ILIJA MARKOVIĆ 8.420 JAKOV NENADOVIĆ 8.421 MILAN VUJAKLIJA 8.422 STEFAN VOJISLAV 8.423 JOVAN VLADIMIR 8.424 STANISLAV VINAVER 8.425 STEFAN BRANKOVIĆ 8.426 MILOJE TEODOROVIĆ 8.427 VOJISLAV SUBOTIĆ MLAĐI 8.428 HADžI MILENTIJE SIMEONOVIĆ NIKŠIĆ 8.429 PERO SLIJEPžEVIĆ 8.430 VASILIJE BRKIĆ JOVANOVIĆ 8.431 PETAR BOJOVIĆ 8.432 MILAN SRZENTIĆ 8.433 STANISLAV BINIžKI 8.434 PETAR DOBROVIĆ 8.435 ATANASIJE LjUBOJEVIĆ 8.436 ĐURA DANIžIĆ 8.437 MILUTIN MILANKOVIĆ 8.438 BOčIDAR MASLARIĆ 8.439 LjUBOMIR JOVANOVIĆ 8.440 JOVAN DUžIĆ 8.441 RADE DRAINAC 8.442 TOMA ĐUROV MILENKOVIĆ 8.443 DMITAR JAKŠIĆ 8.444 STEVAN JOVANOVIĆ 8.445 MILOŠ N. ĐURIĆ 8.446 MARIJA POPOVIĆ TRANDAFILOVIĆ 8.447 ĐURAĐ CRNOJEVIĆ 8.448 ĐORĐE BRANKOVIĆ 8.449 VLADIMIR MARINKOVIĆ 8.450 PAJSIJE JANjEVAC 8.451 Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 8.452 Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju 8.453 Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili psihologiju 8.457 Dobitnici Nobelove nagrade za književnost 8.459 VIDOSAV STEVANOVIĆ 8.462 Fjodor Mihajlovic Dostojevski 8.463 Dobitnici Nobelove nagrade za mir 8.464 MARK TVEN 8.465 STEFAN RADIžEVIĆ 8.466 KORNELIJE STANKOVIĆ 8.467 DIMITRIJE RUVARAC 8.468 EMILIJAN RADIĆ 8.469 VLADAN ĐORĐEVIĆ 8.470 TEOFAN čIVKOVIĆ 8.471 JOVAN STOJKOVIĆ BABUNSKI 8.472 VLADISLAV SL. RIBNIKAR 8.473 Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju 8.474 Dragoslav Andrić 8.475 Robert Ludlum 8.476 Agatha Christie
ko.je.ko.478 vitez.koja, -> #477, isekulovic
Genije... hvala ti puno. Bas sam mislio da trazim od g.Moderatora ;) da uradi tako nesto. (Mene mrzi :)
ko.je.ko.479 isekulovic, -> #478, vitez.koja
>> Genije... hvala ti puno. Bas sam mislio da trazim od g.Moderatora ;) >> da uradi tako nesto. (Mene mrzi :) Molim i drugi put. Ma tražio i ja od moderatora, ali pošto nije hteo rekoh da uzmem stvari u svoje ruke :)
ko.je.ko.480 balinda,
KIRIL čIVKOVIĆ episkop Rođen je 1730. godine u Pirotu. Zamonašio se na Svetoj Gori. Episkop pakrački i crkveni pisac. Objavio je nekritički prerađeno Domentijanovo delo pod naslovom čitije svjatih serpskih prosvetitelej Simeona i Save. Umro je u Pakracu u julu 1807. godine.
ko.je.ko.481 balinda,
STEFAN ŠTILjANOVIĆ despot i svetac Rođen je krajem XV veka. Poreklom je iz Paštrovića. Kao kastelan krajiških gradova i graničarski zapovednik ratovao je protiv Turaka. U vreme unutrašnjih borbi u Ugarskoj bio je na strani Ferdinanda Habsburškog (protiv Jovana Zapolje), pa je dobio imanje u Slavoniji i Sremu. U manastiru Šišatovcu ustanovljen je kult svetog i pravednog despota Stevana Štiljanovića. Poslednje vesti pominju ga kao upravnika Valpova oko 1540. godine.
ko.je.ko.482 balinda,
LAZAR TOMANOVIĆ političar Rođen je na Lazarevu subotu 1845. godine u Lepetanima (Boka Kotorska). Prava je studirao u Pešti i Gracu gde je i doktorirao. Novinar, urednik lista Glas Crnogoraca, predsednik crnogorske vlade (1907-1912). Napoznatije mu je delo Petar II Petrović Njegoš kao vladalac. Pisao je književne i stručne članke i rasprave. Umro je u Lepetanima u novembru 1932. godine.
ko.je.ko.483 balinda,
JOVAN ŠORAK ĐEDO prota Rođen je 1821. godine u Petrovom Selu (Lika). Bogosloviju je završio u Plaškom. Jedno vreme je bio i vojni sveštenik. Narodni dobrotvor, proganjan zbog svog srpskog rodoljublja u Austro-Ugarskoj. Kao narodni poslanik na Zemaljskom saboru Trojedinice u Zagrebu, radio je na osnivanju Samostalne srpske stranke i Kluba srpskih poslanika. Osnovao je fond u korist srpske školske omladine. Umro je na Rijeci 21. marta 1894. godine.
ko.je.ko.484 balinda,
NIKOLA žUPIĆ KURTOVIĆ kapetan Rođen je 1836. godine u Šapcu. Kapetan, potomak vojvode Stojana župića. Svu svoju imovinu od 16.000 dukata zaveštao je srpskom narodu kao zadužbinu za izdavanje naučnih i popularnih knjiga. župićeva zadužbina izdala je velik broj knjiga iz istorije, književnosti i dr. Do Drugog svetskog rata izašlo je 50 zbornika čuvene Godišnjice Nikole župića. Umro je u Oranu (Alžir) 31. januara 1870. godine.
ko.je.ko.485 balinda,
SVETISLAV B. CVIJANOVIĆ knjižar Rođen je 13. avgusta 1877. godine u čupanji (Slavonija). Školovao se u Osijeku, Vinkovcima, Bjelovaru. Najpre se zaposlio u Hartmanovoj knjižari u Zagrebu, zatim radi u knjižarama Lajpciga i Buenos Ajresa, a na kraju stiže u Novi Sad i Beograd, gde otvara svoju knjižaru (1902). Osim prodaje knjiga i časopisa, počinje i da objavljuje knjige: prva je čivot Sime Matavulja. Do početka Drugog svetskog rata objavio je brojna dela domaćih i svetskih pisaca (Fransa, Hamsuna, Dostojevskog, Ničea, Njegoša, Skerlić, B. Popovića, I. Sekulića, R. Petrovića, Crnjanskog, Andrića, Ujevića itd.). Posle Drugog svetskog rata nacionalizovana je njegova knjižara (1948). Umro je u Beogradu 20. maja 1961. godine.
ko.je.ko.486 balinda,
ALEKSA čUJOVIĆ političar Rođen je 30. novembra 1867. godine u Maloj Vrbici (na Kosmaju). Učitelj, predsednik suda, prvak Radikalne stranke i dugogodišnji narodni poslanik. Radio je veoma aktivno na ujedinjenju. Sudelovao je u oba balkanska rata i u Prvom svetskom ratu (1912-1918). Umro je 1941. godine.
ko.je.ko.487 balinda,
STOJAN NOVAKOVIĆ naučnik Rođen je 1. novembra 1842. godine u Šapcu. Kršteno ime mu je Kosta. Licej je završio u Beogradu. Ministar prosvete i crkvenih dela Srbije (1874-1875), zatim unutrašnjih poslova (1884-1885), poslanik u Carigradu, Petrogradu i Parizu, te predsednik srpske vlade (1909). Jedan je od osnivača i prvi predsednik srpske književne zadruge (1892), državni savetnik i predsednik državnog saveta, te šef srpske delegacije na Londonskoj konferenciji. U mladosti je pisao pesme i romane. Bavio se raznovrsnom naučnom delatnošću (istorijom, slovenskom filologijom i istorijom književnošću) i u svima postigao zapažen uspeh. Naročoto se istakao istorijskim delima: Vaskrs države srpske, Srbi i Turci XIV i XV veka, Zakonik Stefana Dušana, Problemi Jugoslavije, gde predskazuje ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. Objavio je Istoriju srpske književnosti, Srpsku bibliografiju, Srpsku gramatiku i dr. Posvetio se organizaciji i razvoju srpske propagande u krajevima pod Turcima. Bio je član i predsednik Srpske kraljevske akademije, član akademije nauka u Petrogradu i Krakovu i dopisni član Francuske akademije nauka u Parizu. Umro je naprasno u Nišu 5. februara 1915. godine.
ko.je.ko.488 balinda,
STEFAN SRBIN muzičar čiveo je krajem XIV i početkom XV veka. Autor više liturgijskih pesama, jedan od značajnijih srpskih srednjovekovnih kompozitora. Njegove pesme "Njina sili nebesnije" i "Vkusite i vidite" su najstarije do danas pronađene srpske pesme zapisane viznatijskom neumskom notacijom.
ko.je.ko.489 balinda,
ATANASIJE STOJKOVIĆ fizičar Rođen je 20. septembra 1773. godine u Rumi. Doktorirao je filozofiju i prirodne nauke na Univerzitetu u Getingenu, član učenog društva Getingena i Jene, profesor fizike na Univerzitetu u Harkovu. Napisao je prvu srpsku fiziku: Fisika, prostim jezikom spisana za rod sloveno-serbski. Bio je to prvi veliki, sistematski rad na prirodnim naukama kod Srba. Pisao je i ode o srpskom prosvetnom napretku, a objavio je i dva romana: Kandor ili otkrovenije egipatskih tain i Aristid i Natalija. Umro je u Harkovu (Rusija) 2. juna 1832. godine.
ko.je.ko.490 balinda,
PETAR čIVKOVIĆ general Rođen je 23. januara 1879. godine u Negotinu. Vojnu akademiju završio je u Beogradu. Jedan je od viđenijih učesnika prevrata i ubistva kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage (1903). Učestvovao je u oba balkanska rata i u Prvom svetskom ratu. Kao poverljiv čovek kralja Aleksandra Karađorđevića, izveo je tzv. "šestojanuarski puč" (1929) kojim je uveden diktatorski režim. Predsednik vlade i ministar vojske i mornarice (1929-1933). Jedan je od osnivača Jugoslovenske nacionalne stranke koja je sprovodila šestojanuarski kurs kraljevskog apsolutizma. Napušta zemlju (1941) sa Simovićevom vladom. Umro je u Parizu 1953. godine.
ko.je.ko.491 balinda,
STOJAN JANKOVIĆ uskok Rođen je početkom XVII veka. Sin serdara Janka Mitrovića iz sela čegara u Kotarima (Severna Dalmacija). Borio se protiv Turaka. Zarobljen je kod Obrovca na Cetini (1666) i odveden u Carigrad. Posle 14 meseci tamnovanja uspeo je da pobegne, te je stupio u mletačku službu. Učestvuje u Kandijskom ratu. Za pokazano junaštvo odlikovan je titulom kavaljera i dato mu je veliko imanje na Islamu (u Kotarima). Učestvuje i u Morejskom ratu, u kome se takođe istakao junaštvom. Sa četom uskoka doprineo je zauzimanju Sinja (1686). Njegovo junaštvo opevano je u narodnim pesmama ("Ropstvo Janković Stojana"). Poginuo je u napadu na Duvno 1689. godine.
ko.je.ko.492 balinda,
NIKOLA VULIĆ naučnik Rođen je 15. novembra 1872. godine u Skadru. Posle Velike škole u Beogradu studirao je i doktorirao istoriju i arheologiju u Minhenu. Arheolog i istoričar svetskog glasa, počasni doktor univerziteta u Padovi i Klermon-Feranu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i brojnih akademija u svetu, kao i briselske Međunarodne akademije. žlan odbora Lige naroda za intelektualnu saradnju. Osnivač beogradskog Narodnog univerziteta (1920). Dobrovoljac u Prvom svetskom ratu. Objavio je velik broj naučnih radova, naročito iz preistorije i istorije našeg naroda. Vršio je naučna arheološka istraživanja širom zemlje i važio je kao najbolji poznavalac antike Balkana. Najpoznatija su mu dela: Antički spomenici naše zemlje, Istorija kao nauka, Zbirka epigrafskih natpisa u našoj zemlji i dr. Od 1919. do 1941. sastavljao je karte naše zemlje. Pisao je mnoge popularne članke i brojne priloge za enciklopedije. Za vreme Drugog svetskog rata Nemci su ga kao taoca internirali u logor na Banjici i preživeo je sva mučeništva. Umro je u Beogradu 25. maja 1945. godine.
ko.je.ko.493 balinda,
SERAFIM PETROVIĆ mitropolit Rođen je 22. juna 1827. godine u Gorici (kod Trebinja). Kršteno ime mu je Sava. Završio je beogradsku Bogosloviju, iguman u manastiru čitomisliću gde je osnovao i Duhovnu školu. Zbog saradnje sa srpskom vladom, Turci su ga uhapsili i zatovorili u kazamat u Murzuku (Sahara). Posle je doveden u Hercegovinu da bi umirujuće delovao na pobunjenike (1876-1878). Imenovan je za hercegovačkog mitorpolita. Umro je u Mostaru 17. februara 1903. godine.
ko.je.ko.494 balinda,
PETAR JOVANOVIĆ VIDAK episkop Rođen je 12. juna 1768. godine u Sremskim Karlovcima. Osnivač i direktor kliričeske škole (1802) i slaveno-srpske škole (1804) u Plaškom. Radio je mnogo na prosvećivanju srpskog naroda i borio se za njegova nacionalna prava. Kada je izbila Kruščička buna, radio je na njenom ugušivanju. Umro je u Vršcu 21. decembra 1818. godine.
ko.je.ko.495 balinda,
VOJIN POPOVIĆ potpukovnik Rođen je 26. novembra 1881. godine u Sjenici. Poznat i kao Vojvoda Vuk. Završio je Vojnu akademiju u Beogradu. Šef svih dobrovoljačkih četa koje su se borile protiv Turaka na teritoriji Stare Srbije, Makedonije i Kosova. Komandant dobrovoljačkog odreda na Solunskom frontu. Istakao se u borbama protiv Turaka, naročito na želopeku i Kozjaku, u Prvom balkanskom ratu na Kumanovu, Strevici, kod Prilepa i Bitolja i u borbama protiv Bugara u Drugom balkanskom ratu (1913). U Prvom svetskom ratu sa dobrovoljačkim odredima učestvuje u zadržavanju neprijateljske 5. armije na Drini i u Mačvi (1914). Boreći se junački i hrabro, kao komandant Dobrovoljačkih odreda, pao je na Gruništu, na Crnom Kamenu, 16. novembra 1916. godine.
ko.je.ko.496 balinda,
ALEKSANDAR VUžO književnik Rođen je 25. septembra 1897. godine u Beogradu. U rodnom mestu je završio prava, a doktorirao je u Parizu. Pesnik, prozni pisac i autor više knjiga za decu. Pripadao je nadrealističkom krugu između dva rata. Uređivao je Našu stvarnost i Svedočanstva. U saradnji sa D. Matićem objavio je roman Gluho doba i poemu Marija Ručara. Značajne su njegove knjige: Koren vida, Krov nad prozorom, Nepovrat Humora Zaspalog, Raspust, Omame, San i java hrabrog Koče itd. Umro je u Beogradu 21. jula 1985. godine.
ko.je.ko.497 balinda,
MILOJE VASIĆ arheolog Rođen je 3. septembra 1869. godine u Velikom Gradištu. Na Velikoj školi u Beogradu studirao je filologiju i istoriju, a doktorirao je arhelogiju u Minhenu. Profesor Univerziteta u Beogradu, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, član Srpske akademije nauka. Posebno je proučavao našu srednjovekovnu arheologiju i umetnost. čivotno mu je delo iskopavanje preistorijske Vinče. Objavio je preko 180 stručnih radova, među kojima su najznačajniji: Preistorijska Vinča (četiri knjige), Arhitektura i skulptura u Dalmaciji, čiča i Lazarica i dr. Umro je u Beogradu 4. novembra 1956. godine.
ko.je.ko.498 balinda,
ILIJA DEDE JANKOVIĆ grof Rođen je oko 1800. godine u Zadru. Potomak čuvene i jedne od najstarijih srpskih porodica u Dalmaciji. Prvak Narodne stranke i osnivač Srpske stranke na Primorju. Vodio je odlučnu borbu za srpstvo u Dalmaciji. Umro je u Trstu februara 1874. godine.
ko.je.ko.499 balinda,
GAVRILO POPOVIĆ vladika Rođen je 11. oktobra 1811. godine u Baji (Mađarska). Filozofiju je studirao u Segedinu u Đuru, prava u Pešti, a bogosloviju u Karlovcima. Profesor i rektor Bogoslovije u Beogradu, član Društva srpske slovesnosti, šabački episkop i propovednik. Bavio se književnim radom, a objavljivao je i verske, vaspitne i istorijske radove. Poznate su njegove Duhovne besede. Umro je u Beogradu 7. februara 1871. godine.
ko.je.ko.500 balinda,
BOčIDAR JANKOVIĆ general Rođen je 7. decembra 1849. godine u Beogradu. Istakao se u Srpsko-turskom ratu (1876-1878) i u Srpsko-bugarskom ratu (1885). Ministar vojske (1901), profesor u Vojnoj akademiji. U Prvom balkanskom ratu (1912) kao komandant Treće armije učestvovao je u oslobađanju Kosova i Metohije, a u Drugom balkanskom ratu (1913) onemogućio je bugarski noćni napad na Bregalnici, što je bilo presudno za čitav rat. U Prvom svetskom ratu je načelnik štaba Vrhovne komande, a posle rata komadant žetvrte armijske oblasti. Rukovodio je akcijama u Koruškoj. Umro je u Herceg-Novom 7. jula 1920. godine.