CIVIL.1

19 Nov 1991 - 30 Sep 1992

Topics

  1. istorija (291)
  2. umetnost (70)
  3. filozofija (615)
  4. religija (630)
  5. o.jeziku (1293)
  6. knjizevnost (414)
  7. mozgalice (411)
  8. ko.je.ko (500)
  9. razno (668)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.206 hercog,
Nadam se da mi niko neće zameriti što ovde navodim i slovenačke i hrvatske kompozitore. Navodiću sve kompozitore za koje nađem poda- tke bez obzira na nacionalnu pripadnost. Ako nekome to nije pravo, mislim da greši. Umetnik je umetnik, ma odakle on bio. Hercog
ko.je.ko.207 hercog,
Mihovil Logar (1902 - ) Savremeni srpski kompozitor, profesor Muzičke akademije u Beogradu. Među mnogim njegovim delima pomenućemo opere "Pokondi- rena tikva", "žetrdesetprva" i dr., balet "Zlatna ribica", kanta- te "Plava grobnica", "četvarite", simfonijsku sliku "Primorje", koncerte za violinu i klavir, masovne i solo pesme itd. Hercog
ko.je.ko.208 hercog,
Jakov Gotovac (1895 - ) Savremeni hrvataki kompozitor i dirigent, poznat po operi "Ero s onoga sveta". Pored opera značajnija su mu dela "Simfoni- jsko kolo" i "Orači", a od vokalnih "Jadovanka za teletom", "Pri- morska svita", "Pesme obnove" itd. Hercog P.S. ako se neke godine ne slažu kod pojedinih kompozitora dopunite ih ili ispravite
ko.je.ko.209 ivans, -> #206, hercog
* ................ Umetnik je umetnik, ma odakle on bio. Apsolutno!
ko.je.ko.210 balinda,
STEFAN NEMANjIĆ PRVOVENžANI veliki župan i kralj Srednji Nemanjin sin. Na presto je došao kada se otac odrekao prestola u njegovu korist i otišao u manastir. Bio je veliki župan srpski od 1196. sve dok ga papa nije krunisao za kralja (1217). Za vreme njegove vladavine Srbija je dobila crkvenu samostalnost (1219) i još više se proširila. Napisao je čitije Svetog Simeona (Nemanje), svoga oca, i podigao mnoge manastire. Umro je 24. septembra 1228. godine.
ko.je.ko.211 balinda,
SAVA TEKELIJA pravnik Rođen je 17. avgusta 1761. godine u Aradu. Prvi doktor pravnih nauka u Srbiji, vođa i predstavnik vojvođanskih Srba na Ugarskom saboru, predsednik Matice srpske. Narodni dobrotvor koji je svoju imovinu zaveštao za školovanje srpske omladine (1838), preko zadužbine "Tekelijanum" koja je postojala sve do 1914. Umro je u Aradu 21. septembra 1842. godine.
ko.je.ko.212 balinda,
ZAHARIJE STEFANOVIĆ ORFELIN književnik Rođen je 1726. godine u Vukovaru. Jedan od najznačajnijih srpskih književnika i gravera XVIII veka, član bečke Umetničke akademije. Pokrenuo je prvi srpski časopis Sloveno-serbski magazin (1768), napisao je Večiti kalendar, u kojem se prvi put kod nas govori o prirodnim naukama. Galvna su mu istorijska dela: Plač Serbiji i čivot Petra Velikog. Bio je nenadmašan kaligraf i bakrorezac. Crtao je portrete, pejzaže, kompozicije, medaljone, a radio je i grbove i geografske karte. Umro je na Isajlovu (kod Novog Sada) 19. januara 1785. godine.
ko.je.ko.213 balinda,
PROTA MATEJA NENADOVIĆ državnik i pisac Rođen je 1777. godine u Brankovini. Sin Aleksin, otac Ljubomirov. Prota, vojvoda, ustanički diplomata i pisac. U borbama sa Turcima pokazao je izvanredno junaštvo. Bio je srpski izaslanik na austrijskom i ruskom dvoru. Prvi predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta i Vrhovnog suda Srbije, član Društva srpske slovesnosti. Posle propasti Srbije prešao je u Austriju, ali se kasnije vratio u Srbiju, u državnu upravu. žuveni su njegovi Memoari, kao književno delo i izvanredna građa za istoriju Prvog srpskog ustanka. Umro je u Valjevu 29. novembra 1854. godine.
ko.je.ko.214 balinda,
PLATON ATANACKOVIĆ vladika Rođen je 12. jula 1788. godine u Somboru. Kršteno ime mu je Pavle. Vladika budimski i bački. Mađari su ga u početku pokreta 1848. odredili da upravlja pravoslavnom crkvom u Austriji. Kasnije je prišao srpskom pokretu i borio se za autonomnu Srpsku Vojvodinu u Ugarskoj. Predsednik Matice srpske u Novom Sadu i narodni prosvetni dobrotvor. Bio je protivnik Vukovog pravopisa. Bavio se književnošću (preveo je Bibliju). Umro je u Novom Sadu 9. aprila 1867. godine.
ko.je.ko.215 balinda,
TEODOSIJE mitropolit Rođen je 30. januara 1815. godine u Baji. Pravnik, profesor i rektor Bogoslovije u Beogradu. Poglavar Srpske pravoslavne crkve koji je imao znatnu ulogu u razvoju Srbije u prošlom veku. Umro je u Beogradu 27. februara 1892. godine.
ko.je.ko.216 balinda,
ALEKSANDAR KARAĐORĐEVIĆ knez Rođen je 29. septembra 1806. godine u Topoli. Sin Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanaka. Posle propasti Srbije (1813) sa ocem je prešao u Austriju. U Srbiju se vratio 1839, knez Mihailo ga je uzeo za svog ađutanta. Kada su ustavobranitelji srušili kneza Mihaila (1842), dolazi na kneževski presto Srbije. Za vreme njegove vladavine učinjen je vidan napredak na zakonodavnom i prosvetnom polju. Otvorio je u Srbiji više od 200 novih škola i Licej koji će ubrzo postati "Veliko učilište". Pomogao je osnivanje Društva srpske slovenosti (1841) i početak rada Narodne biblioteke (1853). Za vreme borbe Srba i Mađara u Vojvodini (1848) pomagao je borbu Srba, za stvaranje i samostalnost Srpske Vojvodine, kako u ljudstvu tako i materijalno. Godine 1844. donosi Građanski zakon, a 1853. i zakonik o Građanskom sudskom postupku. Iako je pomagao prosvetu i sudstvo, zbog surove birokratije koju je pokrivao svojim autoritetom, narod mu je na Svetoandrejskoj skupštini uskratio vlast (1858), pa je prešao u Austriju. Umro je u Temišvaru 22. aprila 1885. godine.
ko.je.ko.217 balinda,
RADIVOJE KAŠANIN matematičar Rođen je 21. maja 1892. godine u Belom Manastiru. Studirao je u Beogradu i Parizu. Doktor nauka, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Osnivač i upravnik Matematičkog instituta SANU. Kao dobrovoljac učestvovao je u Prvom svetskom ratu, u borbama u Dobrudži i Besarabiji, a istakao se i prilikom proboja Solunskog fronta. Odlikovan je mnogim značajnim, domaćim i stranim odlikovanjima. Objavio je više studija iz teorije funkcija, mehanike i diferencijalnih jednačina, kao i nekoliko univerzitetskih udžbenika (Viša matematika, I-II). Umro je u Beogradu 30. oktobra 1989. godine.
ko.je.ko.218 balinda,
JOVAN AVAKUMOVIĆ državnik Rođen je 1. januara 1841. godine u Beogradu. Pravnik i političar. Pripadao je Liberalnoj stranci. žlan Srpske kraljevske akademije. Upravnik grada Beograda, ministar pravde (1880, 1887) i inostranih poslova, te predsednik srpske vlade (1892-1893, 1903). Sarađivao je sa oficirima koji su izvršili prevrat 1903. Posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića obrazovao je novu vladu. Objavio je više radova iz krivičnog prava, kao i prvi srpski sistematski udžbenik iz te oblasti (Teorija kaznenog prava). Umro je u Beogradu 3. avgusta 1928. godine.
ko.je.ko.219 balinda,
STOJAN ARALICA slikar Rođen je 24. decembra 1883. godine u Škarama (kod Otočca). Slikarstvo je studirao u Rimu, Minhenu i Parizu. U Zagrebu je imao privatnu slikarsku školu. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti, nosilac brojnih priznanja. Izlagao je u mnogim galerijama po zemlji i inostranstvu. Slikao je predele, portrete i kompozicije u duhu pariskog postimpresionizma i lirske apstrakcije. Važne su njegove slike: Motiv iz Lošinja, čena sa slamnim šeširom, Portret B. Petronijevića, Put i dr. Umro je u Beogradu 4. februara 1980. godine.
ko.je.ko.220 balinda,
LUKA LAZAREVIĆ vojvoda Rođen je 1774. godine u Svileuvi (kod Šapca). Sveštenik. U Prvom srpskom ustanku naročito se istakao u boju na Mišaru (1806), kada je u odsudnom momentu razbio Turke svojom konjicom. Više puta je u bojevima ranjavan. Posle oslobođenja Šapca postavljen je za komandanta. Srbiju je napustio 1813, vratio se 1832, a naimenovan je za člana Državnog saveta 1842. Umro je u Šapcu 29. aprila 1852. godine.
ko.je.ko.221 balinda,
TEODOR episkop Rođen je sredinom prve polovine XVI veka. Vršački episkop. Učestvovao u organizovanju ustanka Srba protiv Turaka (Banatska buna) koji je predvodio Sava Temišvarac. Kada je ustanak krvavo ugušen i velik broj Srba pobegao u Erdelj, Turci su ga uhvatili, mučili i živog odrali 1594. godine.
ko.je.ko.222 balinda,
ĐURAĐ II STRACIMIROVIĆ BALŠIĆ župan Sin Stracimira Balšića, oženjen kćerkom kneza Lazara, gospodar Zete (1385-1403). Pao je u ropstvo i morao Turcima da ustupi Skadar i okolinu. Međutim, kada se otkupio i oslobodio, zaratio je protiv Turaka i povratio ustupljene krajeve (1395). Kasnije je i proširio svoju državu. Povremeno se oslanjao na Turke, ali se na kraju priklonio Mlečanima. Umro je 1403. godine.
ko.je.ko.223 balinda,
VOJISLAV TURINSKI operski pevač Rođen je 1886. godine. Osnivač srpske operske scene u Novom Sadu, član Narodnog pozorišta u Beogradu. Otvorio je još i Dečije pozorište (1924) i Slobodno pozorište (1925), koje je na repertoaru imalo vodvilje i operete. Njegov lirski glas otvorio mu je vrata popularnosti kod tadašnje beogradske publike. Umro je u Beogradu 1933. godine.
ko.je.ko.224 balinda,
ARSENIJE I arhiepiskop Rodom iz Srema. Srpski arhiepiskop (1233-1263), nasledio je Svetog Savu, osnivača srpske crkve. Posle provale Bugara u Srbiju, preneo je sedište Arhiepiskopije iz čiče u Peć. Umro je 28. oktobra 1267. godine.
ko.je.ko.225 balinda,
LJUBOMIR P. NENADOVIĆ književnik Rođen je 14. septembra 1826. godine u Brankovini. Studirao je u Pragu, Berlinu i Hajdelbergu. Profesor Liceja, diplomata, član Srpske kraljevske akademije i novinar. Pokrenuo je i uređivao Šumadinku. Pisao je pesme i aforizme. Poznate su mu pesme: "Grob taj ne leži na srpskoj zemlji", "Popara", "Kuzman", "Berber Trajko", "Stolar", "Jedna noć" i dr., kao i aforizmi objavljeni pod naslovom Pored vatre. Međutim, najpoznatiji su mu putopisi, puni osećajnosti, duhovitosti, humora i ironije. Prve dve knjige pesama štampao je 1849. žuvena su mu Pisma iz Italije, Pisma iz Nemačke, Pisma iz Švajcarske, spev Dojčinović Vojin, kao i delo O Crnogorcima. Pisao je basne, priče za narod i udžbenike. Prevodio je sa francuskog. Bio je velik prijatelj pesnika Njegoša i kneza Mihaila, čije ubistvo je na njega tako uticalo da je pretrpeo nervni slom i dugo bolovao, jer su sa ubistvom imali neposrednu vezu i njegova braća. Umro je u Valjevu 21. januara 1895. godine.
ko.je.ko.226 balinda,
NICCOLĽ PAGANINI violinista i kompozitor Rodio se 27. oktobra 1782. godine (Genova). Oko njegove ličnosti nikle su različite legende izazvane koliko uspesima toliko i njegovim izgledom i ophođenjem. Uticaj koji je ovaj virtuoz ostavio na stil violinske muzike je gotovo legendaran. U istoriji muzike ostao je jedinstvena, gotovo nedostižna, pojava: umetnik kod koga su vanredne muzičke i fizičke sposobnosti bile spojene sa fantastičnim predavanjem vlastitoj umetnosti i fascinantnom sugestivnošću. Umro je u Nici 27. maja 1840. godine.
ko.je.ko.227 balinda,
HEINRICH HEINE nemački pesnik Ovaj revolucionarni demokrat i oštar kritičar društvenog uredjenja svoga doba rodio se u Düsseldorf-u 13. decembra 1797. godine. Drugi su rekli: "Po svom suptilnom lirizmu, iskrenosti emocije, po svojim subjektivnim pesničkim usponima koji dobijaju iznenadni obrt u poenti ciničnoj, bolnoj, duhovitoj - Heine-ova poezija se pojavila kao vrhunsko dostignuće nemačkog romantizma i, istovremeno kao njegova negacija." Umro je u Parizu 17. februara 1856. godine.
ko.je.ko.228 balinda,
MAHALIA JACKSON američka pevačica () Rodila se 26. oktobra 1911. godine u New Orleans-u. Već kao petogodišnja devojčica pevala je u crkvenom zboru u žikagu. Izrasla je u jednu od najboljih interpretatora crnačke duhovne muzike i pevačica bluesa. Kao nekrunisana kraljica gospel songa i bluesa umrla je 27. januara 1972 godine. (Evergreen Park, Illinois).
ko.je.ko.229 balinda,
CHARLIE PARKER alt-saksofonista i kompozitor. Pravo ime mu je bilo Charls Christopher, nazvan Bird, rodio se u Kansas City-ju 29. avgusta 1920. godine. Bio je jedan od tvoraca i glavnih predstavnika be-bopa, te jedan od začetnika modernog jazza. Umro je u New York-u 12. marta 1955. godine.
ko.je.ko.230 balinda,
JOVAN NENAD ustanik Rođen je oko 1480. godine. Vođa srpskih ustanika u Bačkoj i Banatu. Poznat pod imenom "Crni čovek" i "car Jovan Crni". Smatran je za potomka srpskih despota, a sam se predstavljao kao potomak vizantijskih careva. Krajem 1526, boreći se sa Turcima, zauzima celu Bačku i deo Srema. Po proterivanju Turaka, proglašava Suboticu svojom prestonicom i utvrđuje se u njoj na čelu sa svojim Srbima ustanicima. Upleo se u borbu pretendenata za ugarski presto. Kod Seleša (1527) potukao je Zapoljinu vojsku. Smrtno ranjen iz zasede kod Segedina, prenet je u Tornjoš, gde je ubijen po zapovesti Zapolje. Odsečena mu je glava i poslata u Budim 26. jula 1527. godine.
ko.je.ko.231 balinda,
EDITH PIAF francuska šansonjerka Pravo ime joj je bilo Giovanna Gassion. Rodila se u Parizu 19. decembra 1915. godine. Svojim izuzetnim sposobnostima i načinom života, ušla je gotovo u legendu. Bila je i ostala najbolja francuska šansonjerka. Uz veliku muzikalnost i svojstvenu lepotu glasa njeno se pevanje odlikovalo i izuzetnom izražajnošću. Umrla je 11. oktobra 1963. godine.
ko.je.ko.232 balinda,
JOVAN čUJOVIĆ naučnik Rođen je 18. oktobra 1856. godine u Brusnici (na Rudniku). Studirao je na Velikoj školi u Beogradu, te u Cirihu i Parizu. Geolog, petrograf i antropolog. Profesor univerziteta, predsednik Srpske akademije nauka, ministar inostranih poslova (1905)i prosvete (1907). Naučnik svetskog glasa. Osnivač i doživotni predsednik Srpskog geološkog društva, Mineraloško-geološkog zavoda i Geoloških anala. žlan mnogih inostranih naučnih društava i akademija. Napisao je veći broj naučnih radova iz oblasti geologije, mineralogije i antropologije. Glavno mu je delo Geologija Srbije, I i II (topografska i petrografska). Dao je i prvu geološku kartu Srbije i Jugoslavije, objavio je Dnevnik (I-II), kao i više udžbenika iz petrografije, mineralogije i opšte geologije. Umro je u Beogradu 19. jula 1936. godine.
ko.je.ko.233 balinda,
JOVAN ILKIĆ arhitekta Rođen je 25. marta 1857. godine u Zemunu. Studirao je arhitekturu u Beču. Veoma plodan arhitekta, jedan od vodećih u Srbiji, čiji su stručni radovi zapaženi i objavljeni i u inostranstvu. U znatnoj meri uticao je na arhitektonska ostvarenja u Srbiji početkom ovog veka. Najradije je obrađivao eklektične stilove, na bazi baroka i klasicizma. Glavna su mu dela u Beogradu: Narodna skupština, hotel "Moskva", zgrada nekadašnjeg Oficirskog doma (sada Studentski kulturni centar) i zgrada Krsmanovića (na Terazijama). Umro je u mađarskom ropstvu u Nežideru (Mađarska) 9. januara 1917. godine.
ko.je.ko.234 balinda,
VUKAN NEMANJIĆ kralj čiveo je u drugoj polovini XII i početkom XIII veka. Najstariji sin velikog župana Stefana Nemanje. Kralj Duklje (1195-1208), od oca je dobio na upravu Zetu, Trebinje, Hvosno i Toplicu. Kada je pomoću Ugara zbacio sa prestola brata Stefana, jedno vreme je bio i veliki župan (1202-1203). Uskoro nestaje svaki trag o njemu. Njegovu liniju u lozi Nemanjića nastavljaju sinovi Đorđe, Stefan i Dimitrije.
ko.je.ko.235 balinda,
PAVLE PAJA JOVANOVIĆ slikar Rođen je 4. juna 1859. godine u Vršcu. Prvi i najveći relaistički srpski slikar koji je prekoračio nacionalne granice i dobio priznanja na strani. Njegovi slikarski radovi traženi su od svih svetskih galerija i velikih svetskih kolekcionara. Za svoj rad nagrađen je brojnim međunarodnim priznanjima: diplomama, medaljama, uz najblistavije pohvale svetskih kritičara. Učestvovao je na najvećim svetskim slikarskim izložbama. žlan Srpske akademije nauka. Bio je i poliglota. Iako je uglavnom živeo u inostranstvu (Beč, Minhen, Pariz), nikada nije zaboravio svoju zemlju Srbiju, sa kojom je imao neraskidive veze. Svoju zaostavštinu zaveštao je Beogradu i svoj legat posebnom muzeju. Najčuvenija su mu dela: Proglašenje Dušanovog zakonika, Mačevanje, Kićenje neveste, Seoba Srbalja, Osveta Kosova, Borba petlova i dr. Umro je u Beču 30. novembra 1957. godine.
ko.je.ko.236 balinda,
MIRKO ALEKSIĆ knez Rođen je oko 1800. godine u Malinskom (Drobnjaci). Crnogorski junak u ratovima protiv Turaka (1851-52. i 1861-62). Umro je u rodnom mestu 6. marta 1889. godine.
ko.je.ko.237 balinda,
PETAR IžKO diplomat Rođen je sredinom XVIII veka u Katranici, poreklom iz Makedonije. Diplomata iz Prvog srpskog ustanka koji je sa Portom pregovarao kao srpski opunomoćenik i zaključio mir (1806). Odredbe "Ičkovog mira" obuhvatale su proterivanje janičara i krdžalija, prelazak javnih službi u srpske ruke, plaćanje danka u ratama itd., što je nastavak ratovanja protiv Turaka onemogućio. Umro je u Beogradu 15. maja 1808. godine.
ko.je.ko.238 balinda,
KOSTA ABRAŠEVIĆ pesnik Rođen je 29. maja 1879. godine u Ohridu. Prvi naš proleterski pesnik koji je svoje pesme posvetio radnom čoveku, verujući u njegovu pobedonosnu borbu i društvenu afirmaciju. Pesme su mu sabrali i izdali drugovi velikoškolci, a najpoznatije su: "Zviždi vetre", "Svet je nama otadžbina", "Bratstvo", "Crvena" i druge. U spomen na ovog mladog pesnika u Beogradu je 1905. osnovano Radničko kulturno-umetničko društvo "Abrašević". Umro je u Šapcu veoma mlad, od tuberkuloze, 20. januara 1898. godine.
ko.je.ko.239 balinda,
GAVRILO AVRAMOVIĆ mitropolit Rođen je 1518. godine. Egzarh pećkog patrijarha u Dalmaciji, mitropolit dabrobosanski (1578-1588). Povlačeći se ispred turskog zuluma, poveo je srpski narod i brojne kaluđere u Austriju, na teritoriju današnje Hrvatske. Osnovao je manastire Moraču i Gomirje. Umro je 1588. godine.
ko.je.ko.240 balinda,
ARSENIJE IV JOVANOVIĆ ŠAKABENTA patrijarh Rođen je 1698. godine u raškoj oblasti. Potvrđen za patrijarha beratom sultana Mahmuda (1730). Zbog saradnje sa Austrijom i pružanja oružane pomoći u ratu sa Turcima (1737-1739), morao je da napusti Pećku patrijaršiju i sa narodom pređe u Austriju (1742), gde postaje poglavar Karlovačke mitropolije i svih pravoslavnih u Austriji, s pravom na titulu patrijarha. Umro je u Sremskim Karlovcima 18. januara 1748. godine.
ko.je.ko.241 balinda,
VLADIMIR ĆOROVIĆ istoričar Rođen je 15. oktobra 1885. godine u Mostaru. Doktorirao je filozofiju u Beču. Radio je po bibliotekama u inostranstvu, a 1909. zaposlio se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Početkom Prvog svetskog rata uhapšen je i optužen za državnu izdaju u poznatom "Banjalučkom procesu". Osuđen je na osam godina teške robije, ali je 1917. amnestiran. Bio je urednik Književnog juga, član Narodnog veća i Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu (1918). Profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije. Bavio se literarnom kritikom, istorijom i arheologijom, da bi se docnije odao samo istoriji i postao jedan od najplodnijih srpskih istoričara. Ostavio je velik broj istorijskih, naučnih radova, a najzapaženiji su: Istorija Jugoslavije, Istorija Srba, Uzajamne veze i uticaj kod slovenskih zapisa, Velika Srbija (Ujedinjenje), Naše pobede, Odnosi Austro-Ugarske i Srbije u XX veku, Sveta gora i Hilandar, Historija Bosne i dr. Poginuo je zbog avionskog kvara, prilikom evakuacije u Grčku, 12. aprila 1941. godine.
ko.je.ko.242 balinda,
DRAGIŠA LAPžEVIĆ političar Rođen je 13. oktobra 1864. godine u Užicu. Jedan od osnivača i vođa Srpske socijaldemokratske partije. Objavio je oko 50 dela, uglavnom iz oblasti radničkog pokreta, a najpoznatija su: Kako buržoasko društvo pljačka radnike, Komunalna politika, Istorija socijalizma u Srbiji, Protiv globadžijske politike, Pustošenje Srbije i dr. Baveći se novinarstvom napisao je bezbroj brošura i članaka. Jedan je od pokretača Radničkih novina (1897). Umro je u Beogradu 14. avgusta 1939. godine.
ko.je.ko.243 balinda,
DIMITRIJE DAVIDOVIĆ novinar Rođen je 12. oktobra 1789. godine u Zemunu. Studirao je medicinu u Pešti i Beču. Prelazi u Srbiju i knez Miloš ga uzima za sekretara Kneževske kancelarije. Pokretač je i izdavač prvog srpskog lista Novine serbske (u Beču 1813-1828, obnovljene u Srbiji 1834). Ministar unutrašnjih dela (1835-1838), a privremeno i prosvete, te izaslanik srpski u Carigradu. Učestvovao je u izradi poznatog Sretenjskog ustava (1835), a bavio se književnošću i istorijom. Napisao je Djejanija k istoriji srpskoga naroda (1821). Umro je u Smederevu 25. marta 1838. godine.
ko.je.ko.244 balinda,
DANILO PETROVIĆ vladika Rođen je oko 1670. godine u Njegušima. Zavladičen je na Cetinju (1700), a preuzeo svu duhovnu i svetovnu vlast od patrijarha Arsenija koji je sa delom naroda pobegao ispred Turaka u Austriju. Naredio je istragu poturica u Crnoj Gori i poveo borbu za nezavisnost Crne Gore. Ratovao je protiv Turaka na Carevom Lazu (1714). Uspostavio je prve veze sa Rusijom. Umro je u Podmajinskom manastiru 11. januara 1735. godine.
ko.je.ko.245 balinda,
DRAGUTIN DIMITRIJEVIĆ APIS pukovnik Rođen je 10. avgusta 1876. godine u Beogradu. Organizator oficirske zavere protiv kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage (1903). U Prvom svetskom ratu bio je rukovodilac obaveštajne službe Glavnog štaba, a na Solunskom frontu pomoćnik načelnika III armije. Kao član centralne uprave i jedan od organizatora tajne zavereničke organizacije "Ujedinjenje ili smrt", nazvane i "Crna ruka", optužen je za organizovanje atentata na regenta (kasnije kralja) Aleksandra Karađorđevića, pa je na tzv. Solunskom procesu osuđen na smrt i streljan u Solunu 26. juna 1917. godine.
ko.je.ko.246 balinda,
ĐURO ĐAKOVIĆ političar Rođen je 30. novembra 1886. godine u Brodskoj Varoši (Slavonija). Bravarski zanat je izučio u Slavonskom Brodu, a od 1905. radio je u Sarajevu. žlan je Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine (1919), a na Vukovarskom kongresu izabran je za člana Centralnog veća KPJ. Poslanik u Ustavotvornoj skupštini Kraljevine SHS, delegat na III kongresu Komunističke internacionale u Moskvi (1921), a na IV kongresu u Drezdenu (1928) bori se protiv leve i desne frakcije. Izabran je za sekretara CK KP Jugoslavije, a li je ubrzo uhapšen i ubijen na jugoslovensko-austrijskoj granici, na Oštrom vrhu kod Svetog duha, 25. aprila 1929. godine.
ko.je.ko.247 balinda,
MITA čIVKOVIĆ književnik Rođen je 13. oktobra 1854. godine u Starom Bečeju. Studirao je klasične jezike u Budimpešti. Pripovedač i skupljač narodnih umotvorina. Radio je kao nastavnik u gimnazijama po Bosni i Srbiji. Poznat je po zbirci pripovedaka Bosančica. Napisao je monografiju Sarajevo od postanka do danas. Umro je u Beogradu 2. februara 1913. godine.
ko.je.ko.248 balinda,
BOčIDAR KNEčEVIĆ filozof Rođen je 3. marta 1862. godine u Ubu (kod Valjeva). Posle gimnazije, završio je istorijsko-filološki odsek na Velikoj školi u Beogradu. Radio je kao profesor u Užicu, Nišu, žačku, Kragujevcu, Šapcu i Beogradu. Dobrovoljac je u Srpsko-bugarskom ratu. Prevodio je sa engleskog Bekla i Karlajla. žuvene su njegove Misli koje je najpre počeo da objavljuje u Srpskom književnom glasniku. Objavio je i tri rada iz istorije filozofije: Principi istorije, Red u istoriji i Proporcija u istoriji. Smatrao je da je vera osnova filozofije i nauke, razvijao ideje o pesimističkom shvatanju čoveka i davao prednost duhu nad materijom. Umro je u Beogradu 18. februara 1905. godine.
ko.je.ko.249 balinda,
LAZA KOSTIĆ književnik Rođen je 31. januara 1841. godine u Kovilju (Bačka). Prava je diplomirao i doktorirao u Pešti. Veliki beležnik Novog Sada, poslanik srpski u peštanskom parlamentu, urednik liberalnog organa Srpska nezavisnost u Beogradu. Uređivao je Glas Crnogorca, sarađivao u Zastavi. Pesnik, dramski pisac, pripovedač, književni kritičar i prevodilac. žlan Srpske kraljevske akademije. Originalna i snažna lirska priroda. Uneo je u poeziju smele pesničke oblike (jamb) i nov jezički izraz. Napisao je nekoliko pesama koje spadaju u sam vrh srpske poezije ("Spomen na Ruvarca", "Santa Maria della Salute", "Među javom i med snom" i dr.). Istaknuta ličnost omladinskog pokreta, ali se kasnije udaljio od ideja ovog pokreta. Od ostalih radova najpoznatiji su mu: tragedije Maksim Crnojević i Pera Segedinac, balade Samson i Dalila i Minadir, kao i rasprave Osnovno načelo, Kritički uvod u opštu filosofiju i O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmajovi), njegovu pevanju, mišljenju i pisanju i njegovu dobu. Prevodio je Šekspira, njegova je velika zasluga izvođenje Šekspirovih drama u srpskim pozorištima. Umro je u Beču 26. novembra 1910. godine.
ko.je.ko.250 balinda,
KONSTANTIN FILOZOF pisac Rođen je krajem XIV veka u Kostencu (danas Đustendil). Posle propasti Bugarske (1393), početkom XV veka došao je u Srbiju i bio učitelj i diplomata. Znalac više jezika, prevodilac, prvi srpski dijalektolog. Sačuvano je njegovo značajno delo čivot despota Stefana Lazarevića, kao i pravopisni traktat Skazanije i pismeneh, pisani "pletenim i retorskim rečima". Umro je u Beogradu oko 1440. godine.
ko.je.ko.251 balinda,
SIMA PANDUROVIĆ pesnik Rođen je 14. aprila 1883. godine u Beogradu. Filozofski fakultet završio je u Beogradu. Profesor gimnazije, urednik u više časopisa, prevodilac. Pesnik nove emotivnosti, mutnog i teškog pesimizma, nosilac modernističke poezije, gde su simboli mesto ideja a paradoski mesto misli. Pisao je po ugledu na francuske dekadente. Poznati su njegovi prevodi Igoa, Rostana, Rosina i dr. Objavio je zbirke stihova: Posmrtne počasti, Dani i noći, Okovani slogovi, Pesme, knjige eseja: Ogledi iz estetike, Razgovor o književnosti i dr. Umro je u Beogradu 27. avgusta 1960. godine.
ko.je.ko.252 balinda,
PETAR II PETROVIĆ NjEGOŠ pesnik i vladar Rođen je 1. novembra 1813. godine u Njegušima. Kršteno ime mu je Radivoje, u narodu poznat kao vladika Rade. Zamonašio se u manastiru na Cetinju. Učenje je produžio u manastiru Savini, a učitelj mu je bio i pesnik Sima Milutinović Sarajlija. Stupio je na presto Crne Gore posle smrti svoga strica, vladike Petra I (1830), kao vladika Petar II. Rukopoložio ga je prizrenski mitropolit Dionisije, a za vladiku je hirotonisan u Petrogradu u prisustvu ruskog cara Nikole I. Najveći srpski filozof-pesnik, lirske, epske i dramske meditacije. Boreći se protiv anarhije, koja je još uvek vladala u Crnoj Gori, uspeo je da sredi unutrašnje prilike i odnose sa susednim zemljama. Organizovao je sudove u zemlji, ustanovio senat, ukinuo guvernadurstvo, uveo poreze i rešio finansijsko pitanje, osnovao je štampariju i otvorio prve škole. Počasni član Društva srpske slovesnosti. Bio je plodan književnik. Sakupljao je narodne pesme i objavio zbirku Ogledalo serbsko, u kojoj su sabrane pesme o oslobodilačkoj borbi Crne Gore i Srbije. Njegova epska pesnička dela biser su srpske književnosti. Najčuvenije mu je delo dramski spev Gorski vijenac, ali čuvena su mu dela: kosmički spev Luča mikrokozma, drama Lažni car Šćepan Mali, zbirka pesama Pustinjak cetinjski, pesme "Noć skuplja vijeka", "Misao", "Polazak Pompeje" i dr. Umro je na Cetinju 19. oktobra 1851. godine.
ko.je.ko.253 balinda,
JOSIF PANžIĆ naučnik Rođen je 5. aprila 1814. godine u Ugrinu (ispod Velebita). Filozofiju je diplomirao u Zagrebu, a medicinu u Pešti, gde je i doktorirao. Profesor i rektor Velike škole u Beogradu, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, predsednik Narodne skuštine. Najveći srpski prirodnjak, koji je izneo nove prirodoslovne ideje i bio začetnik škole koja je dala brojne naučnike i prirodnjake svetskog glasa. Kao botaničar ispitao je preko 2.000 biljaka, među kojima i poznatu omoriku koja je dobila njegovo ime, a ukazao je i na rudna bogatstva. Opisao je oko 80 vrsta biljaka, novih za nauku. Bio je član osam naučnih društava. Objavio je više naučnih dela, iz floristike i faunistike a najznačajnija su: Flora Kneževine Srbije, Flora Bugarske, Flora Crne Gore itd. Umro je u Beogradu 25. februara 1888. godine.
ko.je.ko.254 balinda,
FRIEDRICH WILHELM JOSEPH SCHELLING filozof (Leonberg, Württemberg) Rodio se 27. januar 1775. godine. Bio je profesor uneiverziteta u Jeni, Würzburgu, Erlangenu, Münchenu i Berlinu. Smatra se utemeljivačem filozofije identiteta, prema kojoj su subjekt i objekt, mišljenje i bitak, priroda i duh polariteti jedne te iste stvarnosti, dakle u biti identični. U svom sistemu transcendentalnog idealizma, zastupa tezu o umetnostima kao najvišem stepenu duhovne delatnosti, jer je u njoj najpotpunije ostvareno jedinstvo subjekta i objekta, konačnog i beskonačnog, svesnog i nesvesnog, idealnog i realnog. Umro je 20. avgusta 1854. godine. (Bad Ragaz, Švajicarska.)
ko.je.ko.255 balinda,
Clara Josephina Schumann (rođena Wieck) pijanistkinja Nova nemačka novčanica od 100 maraka počastvovana je likom najveće pijanistkinje svoga vremena. Rodila se u Leipzigu 13. septembra 1819. godine. Već sa devet godina dabitovala je u leipziškom Gewandhausu. Uprkos očevom protivljenju, udala se za Roberta Shumanna. Nakon njegove smrti bila je prisiljena da se brine za materijalni opstanak njihove sedmoro dece. Brahms je ostao njen doživotni poklonik, prijatelj i umetnički savetnik. Umrla je u Frankfurtu na Majni 20 maja. 1896. godine.
ko.je.ko.256 hercog,
Vlastimir Peričić (1927 - ) KOMPOZITOR Savremeni srpski kompozitor mlađe generacije. Napisao je dosta dela među kojima su: "Simfonijeta" za gudački orkestar, "Simfonijski stav", "Gudački kvartet", ciklus "Noć bez jutra" inspirisan pesmama Vaska Pope... Sada je vanredni profesor na Muzičkoj akademiji u Beogradu i kao pedagog napisao je dosta značajnih dela. Hercog
ko.je.ko.257 hercog,
Slavko Osterc (1895 - 1941) KOMPOZITOR Slovenački kompozitor koji svojim delima vrši prekretnicu slovena- čke muzike ka modernijim pravcima, pa time utiče i na mlađe kompozitore. Značajnija dela su mu: simfonijska poema "Vodeni duh" i "Mati", opere "Medea", "Maska crvene smrti", balet "Iz Satanovog dnevnika", kao i mno- ga instrumentalna i vokalna dela. Hercog
ko.je.ko.258 hercog,
Antonjin Dvoržak (1841 - 1904) KOMPOZITOR žeški kompozitor romantičar. Među mnogobrojnim delima ističu se simfonije, od kojih V "Iz novog sveta", zatim koncerti "Slovenske igre", a od opera "Rusalka" i "Jakobinac" Hercog
ko.je.ko.259 hercog,
Igor Stravinski (1882 - ) KOMPOZITOR Znamenita dela ovog savremenog ruskog kompozitora su baleti "čar ptica", "Petruška", "Posvećenje proleća", zatim opera-oratorijum "Kralj Edip", čuvena "Simfonija psalama", kantata "Svadba" itd. Hercog
ko.je.ko.260 hercog,
Georg Fridrih Hendl (1685 - 1759) KOMPOZITOR Nemački kompozitor barokne epohe. Značajne kompozicije su mu : opere "Julije Cezar", "Rodelinda", oratorijumi "Izrael u Egiptu", "Mesija", "Juda Makabejac" itd. Pisao je kopncerte za orgulje kao i mnoga vokalna dela. Hercog
ko.je.ko.261 balinda, -> #260, hercog
GEORG FREIDRICH HäNDEL kompozitor (Halle an der Saale). Rodio se 23. februara 1685. godine. Bila mu je namenjena karijera pravnika, ali je saksonski vojvoda Johann Adolf, u čijoj je službi bio njegov otac, jednom prilikom čuo dečakovo sviranje na orguljama i odmah uočio njegovu neobičnu darovitost. Uspeo je nagovoriti oca da detetu dozvoli muzičko školovanje. Suprotno sudbini toliko drugih kompozitora, kult Händel-ove muzike nije prestao ni posle njegove smrti. Ovaj genijalni nemački kompozitor, naturalizovan u Engleskoj, umro je u Londonu 14. aprila 1759. godine. Jednostavnost kojoj je težio u muzici bila je rezultat neizmerno strpljivog procesa pročišćavanja. Njegova duboko etička priroda zagovarala je čovekovo dojstojanstvo i plemenitost, a u religiji i politici slobodu misli i tolerantnost. Kao što je sam rekao: "čao bi mi bilo, ako sam svoje slušaoce samo zabavljao; želeo sam ih učiniti boljima". Pred kraj života potpuno je oslepeo ali je hrabro podnosio svoju sudbinu.
ko.je.ko.262 balinda, -> #259, hercog
IGOR FJODOREVIž STRAVINSKI ruski kompozitor (Oranienbaum, Petrograd) Kao sin veoma cenjenog bas pevača Fjodora, rodio se 17. juna 1882. godine. žuven je pasus u njegovoj autobiografiji "o nesposobnosti muzike da bilo šta izrazi što leži izvan dometa tonskog govora". Tim njegovim rečima mogu se suprostaviti bezbrojna vlastita dela prožeta duboko humanim i poetski osmišljenjim sadržajima. 1934. godine primio je francusko državljanstvo, a 1945. američko, gde je i umro 6. aprila 1971. godine. (New York).
ko.je.ko.263 balinda,
MILAN KAŠANIN književnik Rođen je 21. februara 1895. godine u Belom Manastiru. Studirao je književnost u Zagrebu, a diplomirao na istoriji umetnosti u Parizu. Bio je direktor Narodnog muzeja, Muzeja kneza Pavla i Galerije fresaka. Počeo je da objavljuje književne radove u somborskoj Slozi. Pisao je pripovetke, romane, kritike, eseje i studije iz istorije umetnosti. Najznačajnija su mu dela: pripovetke Jutrenja i bdenja, romani Pijana zemlja i Trokošuljnik, te knjige kritika i eseja: Sudbine i ljudi, Umetnost i umetnici, Srpska umetnost u Vojvodini, Srpska književnost u srednjem veku, Kamena otkrića, Susreti i pisma, Dva veka srpskog slikarstva i dr. Umro je u Beogradu 21. novembra 1981. godine.
ko.je.ko.264 balinda,
SVETOZAR MILETIĆ političar Rođen je 10. februara 1826. godine u Mošorinu (Bačka). Kršteno ime Avram. U Bratislavi, u đačkom društvu "Sloboda" javlja se kao pesnik. Diže Šajkaše u buni protiv Mađara (1848). U Beču završava prava i doktorira. Ukidanjem Srpske Vojvodine počinje njegova borba kao narodnog poslanika, pravnika i publiciste, za ponovno njeno uspostavljanje. Bio je vođa srpskih poslanika na ugarskom saboru. Osnivač je i šef Srpske narodne slobodoumne stranke u Ugarskoj, prvi urednik Zastave, oko koje su se okupili najbolji srpski pisci i borci za nacionalna prava. Biran je dva puta za gradonačelnika Novog Sada. Hapšen je i više puta osuđivan na robiju. Ideal mu je bilo ujedinjenje srpstva na Balkanu. Kada je planuo Nevesinjski ustanak (1875), tražio je da Srbija i Crna Gora javno intervenišu u Bosni i Hercegovini. Bavio se i književnošću. Napisao je poznatu pesmu "Već se srpska zastava svuda vije javno". Umro je u Vršcu (a sahranjen u Novom Sadu) 22. januara 1901. godine.
ko.je.ko.265 balinda,
ĐORĐE MILOVANOVIĆ GUZONjA vojvoda Rođen je sedamdesetih godina XVIII veka u čelezniku (kod Beograda). Jedan od ustaničkih prvaka, učestvovao u svim bojevima oko Beograda. Karađorđe ga 1811. postavlja za upravnika Beograda. Napušta Srbiju sa Karađorđem, ali se za vreme kneza Miloša ponovo vraća u Srbiju. Ubijen je pod Rudnikom 1817. godine.
ko.je.ko.266 balinda,
MILAN NEDELjKOVIĆ meteorolog Rođen je 27. septembra 1857. godine u Beogradu. Završio je u rodnom mestu Veliku školu, a usavršavao se u Francuskoj. Profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu. Osnovao je Opservatoriju i organizovao astronomsku i meteorološku službu Kraljevine Srbije, koja će se posle Prvog svetskog rata proširiti i na ostale delove ujedinjene zemlje. Umro je u Beogradu 16. februara 1950. godine.
ko.je.ko.267 balinda,
VASA PELAGIĆ narodni tribun Rođen je 1838. godine u Gornjem čabaru. Arhimandrit, upravnik Bogoslovije u Banja Luci. Studirajući na Univerzitetu u Moskvi, radio je na širenju njihovih ideja uglavnom utopističkog socijalizma. Zbog revolucionarnog i prosvetiteljskog rada u narodu, prognan je u Malu Aziju. Pobegao je iz zatočeništva, prišao Ujedinjenoj omladini srpskoj i učestvovao u Bosanko-hercegovačkom ustanku (1875), kada i piše "Program ustaničkih prava" i druge memorandume. žim je ustanak ugušen, prebacio se u Srbiju gde je, kao izrazit narodni tribun, mnogo doprineo popularisanju socijalističkih ideja. Sarađuje u Srpskom zanatliji, Zanatlijskom savezu i drugim listovima. Napisao je velik broj političkih, istorijskih, kulturnih i književnih dela za prosvećivanje naroda, među kojima su najzapaženija: Istorija bosansko-hercegovačke bune, Stvarni narodni učitelj, Spas Srbije i srpstva, Preobražaj škole i nastave, Nauka o javnoj nastavi, Umovanje zdravog razuma, Koliko nas košta Bog i gospodar, Poslanica Bogu, Odgovor na četiri društvena pitanja, Socijalizam i osnovni preporođaj društva, Nauka i radni narod, Blagodatnik i dr. Umro je u zatvoru u Požarevcu 25. januara 1899. godine.
ko.je.ko.268 balinda,
PETAR I PETROVIĆ NjEGOŠ mitropolit i vladar Rođen je u aprilu 1747. godine u Njegušima. Školovao se u Rusiji. Prvi crnogorski duhovni i svetovni vođ (1782-1830). Oslobodilac i ujedinitelj crnogorskih plemena i velik borac protiv Turaka. Dao je prvi pisani zakonik (1796) i bio u vezi sa Karađorđem. Bavio se književnim radom i ispevao više pesama u narodnom duhu. Od njega je ostalo više poslanica crnogorskim plemenima, pisanih jedrim narodnim jezikom. Umro je na Cetinju 18. oktobra 1830. godine.
ko.je.ko.269 balinda,
STANOJE STAMATOVIĆ GLAVAŠ vojvoda Rođen je oko 1755. godine u Glibovcu (kod Smederevske Palanke). Poznat junački harambaša u čijoj su četi hajdukovale mnoge ustaničke starešine, pa i sam vožd Karađorđe. Bio je predložen za vođu, ali je na zboru u Orašcu (1804) prepustio vođstvo Karađorđu. Istakao se u mnogim bojevima sa Turcima, a naročito na Deligradu, pri oslobođenju Prokuplja i u opsadi Beograda. Posle propasti Srbije (1813) ponovo se odmetnuo u hajduke, ali su Turci otkrili njegovo prisustvo kod Glibovca i opkolili ga. Posle teške borbe poginuo je junački 13. februara 1815. godine.
ko.je.ko.270 balinda,
ALEKANDAR KARAĐORĐEVIĆ kralj Rođen je 17. decembra 1888. godine na Cetinju. Vojne nauke završio je u Rusiji. Za vreme Balkanskog rata protiv Turaka, u odsudnoj bici na Ovčem Polju (Kumanovska bitka), osvetio je Kosovo. Potukao je Turke i kod Prilepa, te rat sa Turcima završio pobedonosnom bitkom kod Bitolja (19. novmebra 1912). Vrhovni komandant turske vojske Ali Riza-paša predao se, jer je bio iznenađen napadom preko Pelagonije, koja je bila poplavljena, te je srpska vojska nastupala kroz duboku vodu, često i preko glave. Ovom bitkom ušao je u svetsku istoriju kao velik vojskovođa. U Drugom balkanskom ratu učestvovao je u znamenitoj Bregalničkoj bici, kada su Bugari razbijeni. Kraljevsku vlast preuzima kao regent, a vrhovni komandant srpske vojske postaje uoči austrougarske objave rata Srbiji. Izdao je tada kratak proglas vojsci: "Mi imamo ili da pobedimo ili da sa čašću umremo..." Posle slavnih pobeda na Ceru i Kolubari, pred daleko moćnijim neprijateljem i iznenadnim napadom Bugara, povlači se sa vojskom preko albanskih gudura i bespuća (1915) sa rečima: "Ja želim da podelim sudbinu svoje zemlje." žuvene su i njegove naredbe i proklamacije srpskoj vojsci pre Solunske ofanzive. Proklamovao je ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca (1. decembra 1918), te po smrti svoga oca, kralja Petra I, postaje kralj Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1. decembra 1921). Zbog nastale političke krize u zemlji, ukida Ustav, zavodi lični režim (1929) i donosi nov Ustav (1931). Prilikom zvanične posete Francuskoj, ubijen je u Marselju od strane međunarodnih zaverenika, 9. septembra 1934. godine.
ko.je.ko.271 max.headroom,
IVANA ĆOJBAŠIĆ muzičar Ivana Ćojbašić je rođena 1964. god. u Beogradu. Diplomirala je 1986. godine na FMU u Beogradu na Odseku za klavir, u klasi prof. Mire Vukdragović, gde je magistrirala 1989. godine. Kao stipendista mađarske vlade za 1988. god. usavršavala se na Muzičkoj akademiji "Franc List" u Budimpešti, u klasi prof. Edit Hambalko, a 1990. god. stekla je diplomu Državnog muzičkog konzervatorijuma "Luiđi Kerubini" u Firenci u klasi prof. Lučije Pasalje. Dobitnica je prvih i drugih nagrada na Republičkim i saveznim takmičenjima učenika i studenata muzike, nagrade Univerziteta umetnosti u Beogradu (1988), nagrada iz fondova "Katarina Aćimović" i "Olga Mihailović" (1987. i 1988). 1990. godine osvojila je jednu od prvih nagrada na Međunarodnom pijanističkom takmičenju "Rim 1990" održanog u Rimu u organizaciji udruženja "Frederik Šopen", i petu nagradu kao specijalnu nagradu žirija na Međunarodnom takmičenju pijanista "Franc List" u italijanskom gradu Luki. Nastupala je kao solista i klavirski saradnik u Jugoslaviji, Mađarskoj i Italiji, a takođe je snimala za Radio i TV Beograd.
ko.je.ko.272 balinda,
ĐORĐE LUKIĆ general Rođen je 17. aprila 1886. godine u Kragujevcu. Istakao se u Prvom balkanskom ratu protiv Turaka, u bici kod Bitolja. U Prvom svetskom ratu artiljerijske jedinice pod njegovom komandom nanele su na Mačkovom Kamenu (1914) teške gubitke neprijateljskoj pešadiji. Posebno se istakao u borbama kod Kraljeva. Povukao se sa svojim baterijama preko Albanije, da bi ih upotrebio kod Šendija (1816) protiv austrijskih aviona koji su ugrožavali povlačenje srpske vojske. Odlikovan je najvećim srpskim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 15. maja 1953. godine.
ko.je.ko.273 balinda,
RAKA LEVAJAC vojvoda Rođen je oko 1777. godine u Donjoj Gorjevici. U Prvom srpskom ustanku istakao se prilikom osvajanja Sjenice (1809), kada je zbog pokazanog junaštva i umešnosti u vojevanju imenovan vojvodom. Sa žolak-Antom Simeonovićem, prodro je do Nikšića i sjedinio se sa Crnogorcima. Po povratku iz Crne Gore postavljen je za komandanta Užičkog grada, ali je 1813. smenjen zbog pobune. Kada je 1813. propala Srbija, odmetnuo se u hajduke i učestvovao u boju na žačku (1815), gde je u planini Jelici dočekao Turke i posekao sina Sulejman-paše Skopljaka. Posle ustanka povukao se iz javnog života i umro u Mojsinju 17. oktobra 1833. godine.
ko.je.ko.274 balinda,
KOSTA MILETIĆ pukovnik Rođen je 21. septembra 1874. godine u Aranđelovcu. Prvi vojni avijatičar Srbije. Završio je Vojnu akademiju i vazduhoplovnu tehničku školu u Lenjingradu. Organizator vazduhoplovstva, prve golubije pošte u Srbiji (1908) i srpske vazduhoplovne komande (1913). Pri opsadi Skadra bio je komandir Primorskog aeroplanskog odreda. U Drugom balkanskom i u Prvom svetskom ratu komandant je Vazduhoplovne komande Srbije. Posle reorganizacije srpske vojske (1916) postaje komandant aeroplanske eskadrile. Umro je u Beogradu 6. novembra 1953. godine.
ko.je.ko.275 balinda,
MUTIMIR knez Sin kneza Vlastimira, srpski knez u drugoj polovini IX veka. Uspešno se odupro snažnoj navali Bugara i stabilizovao državnu vlast. Za vreme njegove vladavine izvršeno je pokrštavanje plemena nad kojima je vladao. Njegov najmlađi sin nosi hrišćansko ime Stefan. Nasledili su ga sinovi oko 890. godine.
ko.je.ko.276 balinda,
LUKIJAN MUŠICKI vladika i pesnik Rođen je 27. januara 1777. godine u Temerinu. Pravnik, filozof, prevodilac sa grčkog i latinskog. Arhimandrit manastira Šišatovca (1812), prijatelj i saradnik Vuka Karadžića, episkop gornjokarlovački. Prvi umetnički pesnik srpske književnosti. Njegovim pesmama, sabranim kasnije u knjigu Stihotvorenija (I-IV), u srpsku poeziju uveden je nov pravac - klasicizam. Najpoznatiji su mu spevovi Glas narodoljubca i Glas arfe šišatovačke. Njegova poezija prožeta je prosvetiteljskim idealima i snažnim srpskim rodoljubljem. Umro je u Gornjem Karlovcu 15. marta 1837. godine.
ko.je.ko.277 balinda,
DRAGIŠA MIŠOVIĆ lekar Rođen je 4. marta 1898. godine u Kulinovcima (kod žačka). Studirao je u Francuskoj, a medicinu je završio u Pragu. Bio je velik protivnik autokratskog tzv. "šestojanuarskog režima", pa je proganjan i hapšen (1935). Jedna od najpopularnijih ličnosti naprednog pokreta u Srbiji. Povukao se u ilegalnost (1938), ali je po direktivi Komunističke partije prihvatio poziv da izađe pred Sud za zaštitu države. U insceniranoj saobraćajnoj nesreći pri prevoženju u zatvor (sudar tramvaja i automobila) teško je povređen. Umro je posle dva dana u Beogradu 18. januara 1930. godine.
ko.je.ko.278 balinda,
SVETOZAR ĆOROVIĆ književnik Rođen je 29. maja 1875. godine u Mostaru. Počeo je da piše veoma mlad. Kao retko talentovan pripovedač dao je sliku porobljene Hercegovine. I pored stezanja krute austrijske cenzure gvozdenim lancima, uspeo je u velikoj meri da književnim radovima uveri svet o potrebi slobodne Hercegovine. Zamahom najvećeg idealiste neumorno je radio na svim poljima narodnog razvitka i narodne slobode. Sa A. Šantićem pokrenuo je u Mostaru list Zora. Pisao je pripovetke, romane, pesme i drame. Najpoznatija su mu dela: knjige pripovedaka U časovima odmora, Moji poznanici i Brđani, romani Stojan Mutikaša, čenidba Pere Karantana i Majčina Sultanija, drame Zulumćar i Kao vihor i dr. Umro je u Mostaru 17. aprila 1919. godine.
ko.je.ko.279 balinda,
PETAR UBAVKIĆ vajar Rođen je 19. septembra 1850. godine u Beogradu. Studirao je u Minhenu i Rimu. Bio je prvi vajar Kneževine Srbije, član Srpskog učenog društva. Vajao je najviše biste poznatih istorijskih ličnosti: Vuka Karadžića, Đure Daničića, kneza Miloša, kralja Aleksandra Obrenovića, a najpoznatija njegova dela su: grupa figura Ranjeni zastavnik, čena pod velom, Ciganka, Glava mlade žene i dr. Umro je u Beogradu 27. juna 1910. godine.
ko.je.ko.280 balinda,
ILIJA ŠOBAJIĆ slikar Rođen je 15. avgusta 1876. godine u Danilovgradu. Studirao je slikarstvo u Beču i Parizu. Putovao je studijski po celoj Evorpi. Predavao je crtanje na Cetinju, a posle Prvog svetskog rata na Umetničkoj školi u Beogradu. Radio je aktove, portrete, kompozicije i pejzaže, a najviše se bavio crtežom. Izradio je poštanske marke Crne Gore i nacrte za bakarni, nikleni, srebrni i zlatni novac. Umro je u Begradu 29. jula 1953. godine.
ko.je.ko.281 balinda,
STEVAN ŠUPLJIKAC vojvoda Rođen je 1786. godine u Petrinji. Posle gimnazije u Karlovcima i Šopronju stupio je u austrijsku vojsku. General u austrijskoj i francuskoj vojsci, ađutant maršala Marmona. Borac za srpska nacionalna prava u Vojvodini. Na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima (1848) izabran je za srpskog vojvodu u Austriji. Umro je u Pančevu 15. decembra 1848. godine.
ko.je.ko.282 balinda,
DOBROSLAV TODOROVIĆ agronom Rođen je 16. februara 1889. godine u Kraljevu. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka. Naučnik koji je objavio više važnijih radova: Nova koncepcija obrade zemljišta, Plodored u Srbiji i njegova evolucija, Mehanička analiza glavnih tipova zemljišta Srbije, Osnovne poljoprivredne osobine Skopske kotline, univerzitetski udžbenik Opšte ratarstvo na agroekološkoj osnovi, kao i mnoge članke i stručne rasprave. Umro je u Beogradu 24. septembra 1959. godine.
ko.je.ko.283 balinda,
VOJISLAV ŠOLA političar Rođen je 1863. godine u Mostaru. Vrlo mlad je ušao u javni život, boreći se za nacionalna prava srpskog naroda. Već u Hercegovačkom ustanku dopao je tamnice (1882), ali kao maloletnik nije kažnjen težom kaznom. Kao predsednik mostarske srpske opštine, stajao je na čelu prvog organizovanog opozicionog pokreta Bosne i Hercegovine protiv austrougarske uprave. Izabran je u Bosanski sabor, a bio je i njegov potpredsednik (1910). Za vrema Prvog svetskog rata ponovo je u tamnici iz koje izlazi posle kapitulacije Austro-Ugarske. Jedan je od najistaknutijih organizatora Narodnog veća, a ušao je i u privremeno Narodno prestavništvo. Umro je u Beogradu 1931. godine.
ko.je.ko.284 balinda,
NEDELjKO žABRINOVIĆ tipograf Rođen je 2. februara 1895. godine u Sarajevu. Velik srpski patriota i nacionalni revolucinar iz Bosne. Kada je posle štrajka štampara u Sarajevu proteran, radio je u Trstu, Zagrebu i Beogradu. Učesnik u atentatu na austrougarskog prestolonaslednika u Sarajevu (1914). Uhvaćen je i kao maloletan osuđen na robiju. Umro je ne izdržavši zatvorski režim u Terezijenštatu 20. januara 1916. godine.
ko.je.ko.285 balinda,
HADčI RUVIM arhimandrit Rođen je 1744. godine u Babinoj Luci (kod Valjeva). Zamonašio se 1785, a arhimandrit manastira Bogovađe postaje 1796. čivopisac i rezbar. Poznati su njegovi ikonostasi u Bogovađi, Osečini i Krušedolu, Pećka patrijaršija sa likovima svetaca, a sačuvani su i njegovi crteži po knjigama koje je čitao. Kao znamenitog Srbina u predustaničkim danima, janičarske dahije pogubile su ga na najsvirepiji način u Beogradu 29. januara 1804. godine.
ko.je.ko.286 balinda,
JAKOV ORFELIN ikonopisac Rođen je sredinom XVIII veka u Sremskim Karlovcima. Slikarstvo je studirao u Beču. Radio je u duhu starog srpskog, zografskog slikarstva sa bogatim koloritom, najviše po crkvama i manastirima u Sremu i Bačkoj. Poznati su njegovi ikonostasi u manastiru Grgetegu, u Staparu i Parabuću, u Sabornoj crkvi u S. Karlovcima i dr. Radio je i portrete i bakroreze. Umro je u Sremskim Karlovcima oko 20. oktobra 1803. godine.
ko.je.ko.287 balinda,
DRAGUTIN NEMANjIĆ kralj Sin kralja Uroša i kraljice Jelene. Uz pomoć Ugara, jer je bio zet ugarskog kralja Stefana V, zbacio je sa prestola svoga oca Uroša (1276), ali ne ostaje dugo na prestolu Srbije. Na saboru u Deževu (1282) ustupio je presto bratu Milutinu, pod uslovom da ovoga nasledi njegov sin Vladislav. Za sebe je zadržao samo severne krajeve Srbije, sa Mačvom i Beogradom, koje je dobio od Ugara zajedno sa severnom Bosnom. Savremenici su ga nazivali "sremski kralj", pošto je severozapadna Srbija tada smatrana delom Srema. Uz pomoć brata Milutina pokorio je gospodare Braničeva. Međutim, posle 1299. počeo je među braćom rat za nasleđe koji je trajao više od deset godina. čivopisan je u Arilju i u kapeli kraj Đurđevih Stupova. Umro je 1316. godine.
ko.je.ko.288 balinda,
DIMITRIJE PAVLOVIĆ patijarh Rođen je 15. oktobra 1846. godine u Požarevcu. Posle Bogoslovije i Velike škole studirao je u Parizu. Prvi patrijarh obnovljene Srpske patrijaršije (1905-1930). Bio je učitelj, profesor, državni savetnik i episkop niški i šabački. Bavio se i književnošću. Za vreme Prvog svetoskog rata držao je rodoljubive besede izbeglicam na Krfu. Poslanicom koju je uputio ruskom caru i narodu doprineo je da Rusija odluči da pomogne ustanicima Bosne i Hercegovine. Izdao je Tipik Svetog Save. Umro je u Beogradu 6. aprila 1930. godine.
ko.je.ko.289 balinda,
MILAN OBRENOVIĆ vojvoda Rođen je oko 1772. godine u Brusnici. Jedan od vodećih ustaničkih prvaka u Prvom srpskom ustanku. Podigao je na ustanak Rudničku nahiju. Borio se na Jagodini, Požarevcu, Smederevu, pod Beogradom, Užicu, Mišaru, Valjevu; sa Karađorđem je prodro u Sandžak i učestovao u borbama za Novi Pazar, Sjenicu, Novu Varoš i Prijepolje. Nije se slagao sa pojedinim Karađorđevim odlukama i sa još nekim vojvodama stvorio je opoziciju. Kao srpski deputat poslat je u ruski glavni štab u Bukurešt, radi pregovora za zajedničko vojevanje protiv Turaka. Pretpostavlja se da je trovan po Karađorđevom nalogu u bukureštu 29. decembra 1810. godine.
ko.je.ko.290 balinda,
STEFAN UROŠ NEMANjIĆ NEJAKI car Rođen je 1336. godine. Nasledio je svoga oca cara Dušana (1355) i punih pet godina odupirao se pritiscima silnih velmoža i okolnih država. Najpre su se otcepili Epir i Tesalija, a zatim Braničevo i Kučevo. Promovisao je za kralja Vukašina Mrnjačevića. Umro je u decembru 1371. godine.
ko.je.ko.291 balinda,
ALEKSANDAR BUGARSKI arhitekt Rođen je 1835. godine u Eperješu (Mađarska). Diplomirao na Univerzitetu u Budimpešti. Redovni član Srpskog učenog društva. Izgradio je mnoge, još i danas viđene zgrade u Beogradu, među kojima zgradu Narodnog pozorišta i Starog dvora (danas Skupština grada Beograda) koje dolaze u sam vrh srpske arhitekture. Umro je u Beogradu 11. avgusta 1891. godine.
ko.je.ko.292 balinda,
LJUBINKA BOBIĆ glumica Rođena je 2. januara 1897. godine u Kruševcu. žlanica Narodnog pozorišta u Beogradu. Veoma popularna, originalna i duhovita. Isticala je svoju ulogu u komediji i drami, upečatljivo i živahno. Igrala je i na filmu. Napisala je komedije Naši maniri, Otmeno društvo, Porodica Blo, Rista sportista. Umrla je u Beogradu 3. decembra 1978. godine.
ko.je.ko.293 balinda,
DUŠAN BOGDANOVIĆ političar Rođen je krajem prošlog veka u Lici. Studirao je filozofiju u Lajpcigu. Saradnik lista Srbobran, organa srpsko-hrvatske koalicije. Posle propasti Srbije (1916), otišao je u Švajcarsku a zatim u SAD, gde je radio na prikupljanju dobrovoljaca, srpskih iseljenika, za odlazak na Solunski front. Posle Prvog svetskog rata postaje potpredsednik Seljačke narodne stranke, a bavi se publicistikom i prevođenjem istorijskih dela. Za vreme Drugog svetskog rata sarađivao je sa KPJ i NOB. Zbog toga je uhapšen (1943) i streljan u Beogradu 1944. godine.
ko.je.ko.294 balinda,
MILAN OBRENOVIĆ knez i kralj Rođen je 10. avgusta 1854. godine u Jašiju (Rumunija). Dolazi za kneza Srbije posle ubistva kneza Mihaila (1868). U vladavini se oslanja na vojsku. Prvi rat protiv Turske završen je porazom, a iz drugog je Srbija izašla ojačana, sa novim teritorijama na jugu i istoku. Na Berlinskom kongresu evropske sile su priznale samostalnost i nezavisnost Srbije (1878). Zbog Sanstefanskog ugovora sa Bugarskom i neslaganja, napušta oslonac na Rusiju i vezuje se za Austro-Ugarsku sa kojom zaključuje tajnu konvenciju (1881), obavezujući se da neće raditi protiv njenih interesa. Proglasio se za kralja Srbije (1882). Ugušio je u krvi Timočku bunu (1883) i zaveo lični režim. Objavio je rat Bugarskoj, kada se ona ujedinila sa Rumelijom. Savez sa Austro-Ugarskom, ugušivanje u krvi Timočke bune i rat sa Bugarskom, doneli su mu takvu nepopularnost da je, iako je doneo demokratski Ustav, bio primoran da abdicira i napusti zemlju (1889). Umro je u Beču 29. januara 1901. godine.
ko.je.ko.295 balinda,
PETAR TORODOVIĆ DOBRNjAC vojvoda Rođen je 1771. godine u Dobrnji (kod Požarevca). Do Prvog srpskog ustanka je bio hajduk, a zatim buljubaša kod Milenka Stojkovića. Istakao se naročito u bojevima na Ivankovcu, ćupriji, Paraćinu, Ražnju, Deligradu i Požarevcu. Zbog hrabrosti i veštog rukovođenja ustaničkim jedinicama imenovan je za vojvodu i komandanta krajinske vojske (1810). Nezadovoljan Karađorđevom upravom i samovoljom, napustio je Srbiju (1809), ali se na intervenciju Rusa vratio. Iako je postavljen za popečitelja pravosuđa (1811), dolazi ponovo u sukob sa Karađorđem i Mladenom Milovanovićem, te ponovo napušta Srbiju (sa Milenkom Stojkovićem). čiveo je u Jašiju (Rusija) sve do kraja Drugog srpskog ustanka, a kada se vratio u Srbiju knez Miloš ga je imenovao za izaslanika kod ruskog cara Aleksandra I. Umro je u Jašiju 6. oktobra 1831. godine.
ko.je.ko.296 balinda,
STEVAN ŠIJAžKI kompozitor Rođen je 12. decembra 1885. godine u Starom Futogu. Osim komponovanja bavio se još i horskim dirigovanjem i pedagoškim radom. Bio je horovođa u radničkim društvima "Abrašević" i "Jedinstvo", u skopskom "Mokranjcu" itd. Muzički narodni motivi čine osnovu njegovih horskih kompozicija. Značajan je njegov horski ciklus Kratovske pesme, a od mnogih solo-pesama popularna je "Bila jednom ruža jedna". Umro je u Beogradu 2. januara 1957. godine.
ko.je.ko.297 balinda,
RODOLjUB žOLAKOVIĆ političar Rođen je 7. juna 1900. godine u Bijeljini. Diplomirao je na Ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagrebu. Politički borac, organizator Socijalističke radničke partije (komunista). Osuđen na robiju zbog atentata na ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS u Delnicama. Posle izlaska sa robije odlazi u emigraciju. Preveo je Kapital i Bedu filozofije Karla Marksa, kao i Lenjinovu Državu i revoluciju. Učestvuje u borbi protiv fašizma u Španiji, Francuskoj, Italiji. Jedan od orgnaizatora NOB u Jugoslaviji, član Glavnog štaba, sekretar AVNOJ-a, u posleratnom periodu je na brojnim funkcijama. Napisao je više publicističkih dela, a najznačajnija su: Španija u plamenu, Kuća oplakana, Zapisi iz oslobodilačkog rata, Kazivanja o jednom pokolenju i dr. Umro je u Beogradu 30. marta 1983. godine.
ko.je.ko.298 balinda,
FILIP FILIPOVIĆ političar Rođen je 9. juna 1879. godine u žačku. Završio je tehničke nauke u Petrogradu i učestvovao u ruskoj revoluciji. U Srbiju se vraća 1912, te učestvuje u Prvom svetskom ratu. Istaknut rukovodilac radničkog pokreta Srbije. Na kongresu ujedinjenja izabran je za sekretara Izvršnog veća Socijalističke radničke partije (1919). Kasnije je jedan od osnivača i rukovodilaca Socijalističke radničke partije Jugoslavije. Predsedavao je kongresu Komunističke partije Jugoslavije u Vukovaru (1920), poslanik Komunističke partije i predsednik Beogradske opštine. Povodom vidovdanskog atentata (na ministra unutrašnjih dela Draškovića) osuđen je na dve godine robije, pa je emigrirao iz zemlje (1924). Predstavnik KPJ u Balkanskoj komunističkoj federaciji i u IK Komunističke internacionale, član Centralnog komiteta KPJ. Istakao se kao publicista: Balkan i međunarodni internacionalizam, Razvitak društva u ogledalu istorijskog materijalizma, Pedagogija matematike i dr. Uhapšen je u Moskvi za vreme Staljinovih čistki (1937) i umro u zatvoru 1938. godine.
ko.je.ko.299 balinda,
MILUTIN NEMANjIĆ kralj Sin kralja Uroša i kraljice Jelene. Kraljevsku vlast prepustio mu je stariji brat Dragutin. Vladao je od 1282. do 1321. godine. Kada je preuzeo vlast napao je Vizantiju i izbio na Egejsko more kod Kavale. Zauzeo je Skoplje, Gornji i Donji Polog, Ovče polje, Zletovo, Poreč, Kičevo i Debar. Eksploatacijom bogatih rudnika dolazi do sredstava za izdržavanje jače najamničke vojske. Pomaže brata Dragutina da 1291. protera tatarske vazale iz Braničeva. Zbog toga ga je napao bugarski knez Šišman, ali ga je srpski kralj suzbio i zauzeo Vidin. Kada je sa Vizantijom sklopio mir, oženio se maloletnom Simonidom, kćerkom vizantijskog cara Andronika II, i zadržao osvojene delove Makedonije. Posle smrti brata Dragutina zaposeda njegove zemlje, ali su Mačvu i Beograd ponovo zauzeli Mađari. Proširio je i ojačao Srbiju toliko da je postala najmoćnija država na Balkanu. Pomagao je književnost i umetnost, a obnovio je i podigao mnoge crkve i manastire: Gračanicu, Banjsku, Hilandar, Nagoričino i dr. Umro je iznenada u Nerodimlju 29. oktobra 1321. godine.
ko.je.ko.300 balinda,
MILOŠ OBILIĆ kosovski junak Pominjan je i pod imenom Kobilić ili Kobilović. Prem podacima Konstantina Filozofa, biografa despota Stefana Lazarevića, dok je trajala Kosovska bitka, dospeo je do čadora turskog sultana Murata i ubio ga, želeći da stvori haos u turskoj vojsci i doprinese pobedi srpske vojske. Narodno predanje slavi ga (uz Kraljevića Marka) kao najvećeg i najodvažnijeg srpskog junaka svih vremena, kao oličenje hrabrosti i čestitosti. Tako je prikazan u narodnim pesmama i u Njegoševom Gorskom vijencu. Pogubljen je na Kosovu 15. juna 1389. godine.
ko.je.ko.301 balinda,
VOJISLAV J. ILIĆ književnik Rođen je 14. aprila 1860. godine u Beogradu. Veliki srpski rodoljub, učestvovao je kao dobrovoljac u Srpsko-bugarskom ratu (1885). Korektor Državne štamparije, vicekonzul u Prištini. Imao je kritičan stav prema društvu svog vremena. Jedan je od vodećih srpskih liričara koji je udario temelje novoj poeziji, negujući kult lepote. Njegove pesme imaju elegičan karakter. Obogatio je srpsku poeziju novim oblicima i tonovima. Prvu zbirku pesama izdao je kao đak (1887). Srpska književna zadruga izdala je njegova pesnička dela u dve knjige. Pored proze (Nedelja sviće, Strašni ljubavnik i dr.) ogledao se i u književnim raspravama i satiričnoj poeziji ("Maskenbal na Rudniku"), a poznate su njegove balade i romanse ("Julija", "Pećina na Rudniku", "Korintska hetera", "Mramorni ubica" i dr.). Najveći je njegov pesnički rad Ribar, koji podseća na Geteovog Fausta. I za komični ep ima razvijen smisao, što pokazuje Amor na selu. Umro je u Beogradu 21. januara 1894. godine.
ko.je.ko.302 balinda,
MLADEN čUJOVIĆ major Rođen je 20. jula 1811. godine u Ješevcu (kod Kragujevca). Bio je vojni pitomac u Rusiji. Ađutant kneza Mihaila i upravitelj Beograda, osuđen na pet godina i prognan u Nemenikuće. Posle povratka kneza Miloša postaje načelnik Vojne uprave i državni savetnik. Umro je u Beogradu 16. maja 1894. godine.
ko.je.ko.303 dpaun, -> #300, balinda
>> Pominjan je i pod imenom Kobilić ili Kobilović. ... Milon, Miloin, Biliš Kobila, Miloš Kobila, Miloš Kobilić, Miloš Kobiljević, Miloš Obiljević, Miloš Dragilović ... U XVIII veku našlo se da je nepristojno ime koje potiče od kobile, pa ga je srpski istorik Đurinac 1763. godine preinačio u Obilić, od reči obilan, obilje (Jireček). >> Prema podacima Konstantina Filozofa (...) dok je trajala >> Kosovska bitka, dospeo je do čadora turskog sultana Murata >> i ubio ga, želeći da stvori haos u Ej, evo šta piše rečeni Kosta (40-ak godina posle KBitke): "Među vojnicima koji su se borili pred vojskom, b e š e n e k o v e o m a b l a g o r o d a n (podvukao dPaun), koga oblagaše zavidljivci svome gospodinu i osumnjičiše kao neverna. A ovaj, da pokaže vernost, a ujedno i hrabrost, nađe zgodno vreme, ustremi se ka samome velikome načelniku kao da je prebeglica, i njemu put otvoriše. A kada je bio blizu, iznenada pojuri i zari mač u toga samoga gordoga i strašnoga samodršca. A i tu sam pade od njih." Zapažanje: kosovski heros je anoniman, to je samo "neko veoma blagorodan" Pitanje: zašto u krugovima na dvoru despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara, čoveka vrla i učena, nije bilo poznato ime izvršioca herojskog dela na Kosovu? Moramo se začuditi što niko nije učinio napor da se ono dozna, zar ne? Odgovor: o tome sam napisao čitavu jednu raspravu. v. Paun Es DURLIĆ, žIJA JE KULA MILOŠEVA KULA?, Razvitak br. 2, Zaječar, 1989, 74-86 /ispred toga: LEGENDE I PREDANJA O MILOŠU OBILIĆU KOD VLAHA U SEVEROISTOžNOJ SRBIJI, s.66-73/ dPaun
ko.je.ko.304 vmisev, -> #303, dpaun
> Pitanje: zašto u krugovima na dvoru despota Stefana Lazarevića, sina kne- > za Lazara, čoveka vrla i učena, nije bilo poznato ime izvršioca herojskog > dela na Kosovu? Moramo se začuditi što niko nije učinio napor da se ono > dozna, zar ne? > Odgovor: o tome sam napisao čitavu jednu raspravu Interesantan pristup. Da li te tvoje rasprave ime negde u BG? Ako nema (a i ako ima), da li bi bio tako dobar da to pošalješ na Sezam? Mene jako zani- ma (verujem i ostale). bye, Vladimir
ko.je.ko.305 dpaun, -> #304, vmisev
>> Interesantan pristup. Da li te tvoje rasprave ime negde u BG? Ima u Narodnoj biblioteci Srbije, u bibliotekama nekih fakulteta (etnologija na Filozofskom, na primer), u bibliotekama Etnografskog i Narodnog muzeja, u Etnografskom, Balkanološkom (i možda još po nekom) institutu. U SANU takođe. Pregledao sam, inače, original koji čuvam na disketama. Prvi deo (legende) je faličan, pa sam morao da ga skratim, tako da na Sezam mogu da pošaljem samo krnji tekst, bez (za mene) najlepših legendi o Milošu Obiliću koje sam zapisao u okolini Golupca. Sama rasprava je u redu, ali je poduža: 52K ASCII teksta, sa legendama oko 80K. Ne znam da li Sezam dozvoljava ovoliki tekst kao prilog uz poruku? dPaun