CIVIL.1

19 Nov 1991 - 30 Sep 1992

Topics

  1. istorija (291)
  2. umetnost (70)
  3. filozofija (615)
  4. religija (630)
  5. o.jeziku (1293)
  6. knjizevnost (414)
  7. mozgalice (411)
  8. ko.je.ko (500)
  9. razno (668)

Messages - ko.je.ko

ko.je.ko.306 dpaun,
Na osnovu pokrenute rasprave i iskazanog interesovanja, šaljem svoja dva teksta posvećena folklorno-istorijskom nasleđu, spletenog oko mita o Milošu Obiliću. Uz ovu poruku, prikačen je fajl LEGEN.ZIP, i sadrži deo legendi koje sam skupljao u s/i Srbiji. Njih valja najpre pročitati, pa tek onda samu raspravu. dPaun legen.zip
ko.je.ko.307 dpaun,
Uz ovu poruku prikačen je fajl MILOS.ZIP, sa tekstom žIJA JE KULA MILOŠEVA KULA? * Kritički nastrojenom čitaocu preporučujem da najpre štampa zadnji deo rada, u kome se nalazi naučni aparat, i da ga drži pred sobom dok na ekranu bude čitao tekst, kako bi mogao da prati digresije koje su u ovoj vrsti posla neminovne. Na žalost, čitaoci sa Sezam-a biće uskraćeni i za nekoliko ilustracija koje prate tekst u "Razvitku". => Tekst se u pojedinim delovima oslanja na legende, pa je neophodno najpre pročitati fajl LEGEN.ZIP * He, he: zamislite moju bi(bli)ografiju u kojoj će morati da stoji "Objavljivao svoje radove ... na Sezamu"! SysAdm, kaži jesam li prvi u ovome, da počnem odmah da se hvalim? Lep pozdrav svima, uz čestitke za uskršnje praznike, Paun Es DURLIĆ, Majdanpek milos.zip
ko.je.ko.308 balinda,
LAZA TEODOROVIĆ diplomat Rođen je oko 1780. godine u Kaoni (kod Šapca). Završio je prava u Segedinu. Pisar kod Jakova Nenadovića (1805), a posle sloma ustanka prelazi u Austriju i zatim u Rusiju. Pisao je Karađorđev izveštaj o stanju u Srbiji 1813. koji je predat ruskom caru Aleksandru I. Vraća se u Srbiju, radi u sudu, član je srpske carigradske deputacije. Razilazi se sa knezom Milošem i prilazi ustavobraniteljima. Namesništvo ga postavlja za člana Državnog saveta, ali knez Mihailo ga primorava da napusti zemlju. Posredovanjem Porte i Rusije vraća se u Srbiju. Za vreme kneza Aleksandra Karađorđevića ponovo je član Saveta, a zatim i kapućehaja (poslanik) u Carigradu, gde je i umro 1. februara 1846. godine.
ko.je.ko.309 balinda,
VOJISLAV SUBOTIĆ lekar Rođen je 6. januara 1859. godine u Novom Sadu. Studirao je medicinu i usavršavao hirurgiju u Beču. Vodeći hirurg u Srbiji, šef hirurškog odeljenja Opšte državne bolnice, osnivač Medicinskog fakulteta i profesor Univerziteta u Beogradu. U oslobodilačkim ratovima Srbije (1912-1918) učestvovao je kao rezervni sanitetski pukovnik. Objavio je više naučnih radova iz abdominalne hirurgije, urologije, ortopedije i dr. Umro je u Beogradu 4. decembra 1924. godine.
ko.je.ko.310 balinda,
MARKO ŠTITARAC knez Rođen je 1782. godine u Donjem Štitaru (Mačva). Stupio je 1806. kao bećar u četu buljubaše Konde, prelazi kod vojvode Luke Lazarevića uz koga je vojevao do propasti Srbije (1813). Do Drugog srpskog ustanka hajdukovao je po okupiranoj Srbiji, a zatim pristupa knezu Milošu i postaje najpoverljiviji čovek, te mu se pripisuje da je bezobzirano likvidirao više Miloševih protivnika. Bio je mačvanski knez. Umro je u selu Varni (Pocerina) 17. septembra 1830. godine.
ko.je.ko.311 balinda,
JAŠA TOMIĆ političar Rođen je 11. oktobra 1856. godine u Vršcu. Studirao je u Beču i Pragu. Prelazi u Srbiju i kao dobrovoljac učestvuje u borbama na Javoru. Učesnik je u balkanskim ratovima, a Prvi svetski rat proveo je u internaciji. Novinarskim i književnim radom bavi se od najranije mladosti. Sarađuje u Straži, Građevincu, Samoupravi, a više godina uređuje Miletićevu Zastavu. Pored brošura sa borbenim sadržajem, u kojima oštro napada nenarodni režim Beča i Pešte, objavio je i popularnu knjigu Narodni prijatelj, trilogiju Kraljević Marko, romane Trulež i Nazareni, zbirku pesama, rasprave čena i njeno pravo, O uzrocima zločina i dr. Zbog ubistva M. Dimitrijevića uhapšen je i bačen na duži niz godina u Vacki zatvor. Organizator je srpskih zemljoradničkih zadruga i urednik časopisa Zemljoradnički prijatelj. Posle kapitulacije Austro-Ugarske na čelu je Velike narodne skupštine Vojvodine koja je donela odluku o sjedinjenju Vojvodine sa Srbijom (1918). Umro je u Novom Sadu 9. oktobra 1922. godine.
ko.je.ko.312 balinda,
SIMO ŠOBAJIĆ književnik Rođen je 13. februara 1876. godine u Danilovgradu. Prekinuo je školovanje i nastavio očevu trgovinu. Veoma mlad je počeo da obajvljuje pesme u Delu, Iskri i Brankovom kolu. Pisao je političke članke u beogradskim listovima, bio je jedan od osnivača Narodne misli u Nikšiću. U Bombaškoj aferi osuđen je na dvadeset godina, pa je emigrirao. Štampao je knjigu pripovedaka, a najzapaženiji je njegov rad Crnogorci, psihičke osobine Crnogoraca (po uputstvima Cvijićevim). Umro je u Nikšiću 12. februara 1916. godine.
ko.je.ko.313 balinda,
NIKOLA UZUNOVIĆ državnik Rođen je 3. maja 1873. godine u Nišu. Završio je prava u Beogradu i bio sudija. Političar, pripadnik Radikalne stranke, više puta ministar agrarne reforme, saobraćaja, građevine, socijalne politike ili bez portfeljai predsednik vlade Kraljevine SHS i Jugoslavije (1926-1927, 1934). Osnivač i predsednik Jugoslovenske nacionalne stranke (1932). Umro je 1954. godine.
ko.je.ko.314 balinda,
MILOŠ BAJIĆ baron Rođen je 1822. godine u Požarevcu. Unuk kneza Miloša Obrenovića. Studirao je u Papi, Šopronju i Budimpešti. Poslanik u ugarskom državnom Saboru. Sa ordenom gvozdene krune dobio je baronat. Legator novosadske Srpske gimnazije. Umro je u Varadiji 31. jula 1897. godine.
ko.je.ko.315 balinda,
DRAGIŠA BRAŠOVAN arhitekt Rođen je 25. maja 1887. godine u Vršcu. Studirao je arhitekturu u Budimpešti. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti i Kraljevskog instituta britanskih arhitekata. Pionir srpskog modernog arhitektonskog pokreta. U temeljima savremene beogradske arhitekture je njegova Državna štamparija (danas BIGZ). Projektovao je brojne privatne objekte i monumentalne javne zgrade, među kojima su i: Genčićeva i Škarkina vila, Eskontna banka u Nušićevoj ulici, zgrada Izvršnog veća Vojvodine u Novom Sadu. Umro je u Beogradu 7. aprila 1965. godine.
ko.je.ko.316 balinda,
MILAN BOGDANOVIĆ književnik Rođen je 4. januara 1892. godine u Beogradu. Profesor Univerziteta u Beogradu, upravnik Narodnog pozorišta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Potpredsednik Saveza književnika Jugoslavije. Urednik Republike i Srpskog književnog glasnika, sa M. Krležom je uređivao časopis Danas. Pobornik realističkog pravca u savremenoj jugoslovenskoj književnosti. Vrstan stilista. Jedan od najautoritativnijih književnih kritičara. Kritike je sabrao u knjigu Stari i novi (I-IV). Pisao je o Vuku, Njegošu, Zmaju, Lazareviću i dr. od starih, te o Andriću, Crnjanskom, Krleži, R. Petroviću, Daviču i dr. od novih pisaca. Umro je u Beogradu 28. februara 1964. godine.
ko.je.ko.317 balinda,
JOVAN BIJELIĆ slikar Rođen je 19. juna 1886. godine u Koluniću (Bosna). Studirao slikarstvo u Parizu, Pragu, Krakovu. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Jedan od najznačajnijih slikara Jugoslavije između dva rata. Imao je privatnu slikarsku školu iz koje su izašli mnogi značajni umetnici. žuvena su mu dela: Devojka, Kupačica, Dvorište i dr. Umro je u Beogradu 12. marta 1964. godine.
ko.je.ko.318 ndragan, -> #307, dpaun
/ SysAdm, kaži jesam li prvi u ovome, da počnem odmah da se SF first :)
ko.je.ko.319 bpetrovic,
KRISTI Agata (Christie Agatha, 1890-1976), engleska knji- ževnica, popularna u celom svetu po detektivskim romanima, kojih je napisala veliki broj.Gl dela: "Ubistvo u Orijent-ekspresu","Deset malih crnaca","Leš u sarkofagu" itd.
ko.je.ko.320 bpetrovic,
POLO Marko (Polo Marco, 1254-1324),najpoznatiji svetski putnik srednjeg veka, iz Venecije, poreklom sa Korčule; 1271. krenuo na Daleki istok i proputovao jugozapadnu i srednju aziju: Mesopotamiju,Kurdistan,Persiju,Turan, pamir,Kineski Turkestan,Mongoliju, i stigao u Peking 1275; prvi Evropljanin koji je prešao preko Pamira,Turkestana i Mongolije.Proputovao jegotovo celu Kinu 1275-92 a 1295 se vratio u Evropu preko Indonezije,Singapura,Indijskog okeana, Persije i Crnog mora.Opis svojih putovanja objavio 1298. u knjizi koju je po njegovom kazivanju napisao italijanski pisac Rusticijano iz Pize.
ko.je.ko.321 balinda,
ARSENIJE LOMO vojvoda Rođen je oko 1774. godine u Dragolju (kod Rudnika). Jedan je od organizatora Prvog srpskog ustanka. učestvovao je u borbama na Rudniku. Zbog pokazane hrabrosti Karađorđe ga postavlja za buljubašu, a nešto kasnije i za vojvodu. Sa svojim Kačarcima učestvuje u boju na Karanovcu, pri zauzeću Užica, a naročito se ističe u odbrani Deligrada, gde se sa ostalim vojvodama držao još 40 dana posle propasti Srbije. Jedan je od inicijatora dizanja Drugog srpskog ustanka. Prvi je poveo borbu, potukavši turske aračlije u Jasenovcu. Zatim udara na Rudnik i zauzima varoš a grad opkoljava. Tokatlićev barjaktar ga je na prevaru ubio 20. aprila 1815. godine.
ko.je.ko.322 balinda,
RAJKO LEŠJANIN državnik Rođen je 17. januara 1826. godine u Lešju (kod Paraćina). Studirao je prava u Hajdelbergu i Parizu. Pravnik, profesor Velike škole u Beogradu, ministar pravde Srbije (1867-1868) i kneževski namesnik. Zaslužan je za uređenje sudstva u Srbiji. Napisao je prvi udžbenik rimskog prava na srpskom jeziku Institucije Justinijanovog Rimskog prava i više stručnih rasprava. Umro je u Beču 19. oktobra 1872. godine.
ko.je.ko.323 balinda,
PAVLE JURIŠIĆ ŠTURM general Rođen je 22. avgusta 1848. godine u Gerlicu (Nemačka). Vojne škole završio je u Vroclavu i Nansiju. Učestvovao je u Francusko-pruskom ratu kao poručnik. Omogućio je bekstvo zarobljenom francuskom oficiru Petru Karađorđeviću, potonjem kralju Srbije. Učestvovao je u ratu Srbije protiv Turske (1876) i protiv Bugarske (1885), istakao se kao mlad oficir i unapređen je u čin kapetana. Kralj Petar ga 1908. uzima za ađutanta. U balkanskim ratovima kao komandant Drinske pa Dunavske divizije dobija čin generala. U Prvom svetskom ratu komandovao je Trećom armijom. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom, Takovskim krstom i drugim vojnim odlikovanjima. Umro je u Beogradu 14. januara 1922. godine.
ko.je.ko.324 balinda,
MIHAILO ISAILOVIĆ glumac i reditelj Rođen je 15. oktobra 1870. godine u Kalafatu (Rumunija). Škole je učio u Gracu i Beču, a glumačku karijeru počeo je u Lincu. Glumio je po raznim pozorištima u Evropi i Severnoj Americi (Nirnberg, Bremen, Njujork, žikago itd.). Prvi svetski rat je proveo u Bazelu. U Beogradu je prvi put gostovao krajem prošlog veka (1898), a od tada je često gostovao. Glavni reditelj između dva rata u Narodnom pozorištu u Beogradu, postavio je temelj modernom pozorišnom životu i preciznoj režiji klasičnih (Šekspir) i modernih drama. žuvene su njegove uloge: Ričard III, Jago, Šajlok, Franja Mor, Ivan Grozni i dr. Umro je u Beogradu 13. jula 1938. godine.
ko.je.ko.325 balinda,
MILAN JOVANOVIĆ BATUT lekar Rođen je 10. oktobra 1847. godine u Sremskoj Mitrovici. Studirao je medicinu u Beču, a na specijalizaciji je u Minhenu, Berlinu, Parizu i Londonu. Profesor Velike škole i Medicinskog fakulteta u Beogradu, naučnik i pisac. Objavio je velik broj popularnih članaka i stručnih rasprava. Jedan je od osnivača Trezvenjačkog pokreta u Srbiji, urednik i izdavač više medicinskih časopisa (Zdravlje i dr.). Poznata su mu dela: Zdravlje i napredak naše dece, Bukvica bolesti, Jektika i brak, Nadrilekari, Seljačka kuća i dr. Umro je u Beogradu 11. septembra 1932. godine.
ko.je.ko.326 balinda,
KOSTA TODOROVIĆ lekar Rođen je 22. juna 1887. godine u Beogradu. Završio je medicinu u Gracu, a usavršavao se u Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. U oslobodilačkim ratovima Srbije učestvovao kao sanitetski major. Objavio je preko 150 naučnih, stručnih radova iz medicine, na srpskom i stranim jezicima. Objavio je više medicinskih udžbenika, dobitnik je zlatne diplome Medicinskog fakulteta u Gracu i nagrade AVNOJ-a itd. Poznat je njegov udžbenik infektivnih bolesti. Umro je u Beogradu 19. septembra 1975. godine.
ko.je.ko.327 balinda,
MARKO TODOROVIĆ ABDULA oberknez Rođen je 1780. godine u Matejevcu (kod Niša). Barjaktar u Prvom i učesnik u Drugom srpskom ustanku. Oberknez Požarevačke nahije. Digao je ustanak (Abdulina buna) protiv kneza Miloša. Kako nije dobio veću podršku naroda, buna je ugušena (1821). Ubijen je 1823. godine.
ko.je.ko.328 balinda,
NIKOLA PAŠIĆ državnik Rođen je 19. decembra 1844. godine u Zaječaru. Studirao je na Politehnici u Cirihu, jedan je od osnivača radikalnog pokreta u Srbiji i Narodne radikalne stranke. Delegat Sveslovenskog odbora u Beogradu kod hercegovačkih ustanika. Sa Starčevićem pokreće jugoslovensko pitanje u Austro-Ugarskoj. Radi na stvaranju saveza balkanskih naroda i na narodnom jedinstvu u srpskim pokrajinama pod tuđinom. Posle Timočke bune pobegao je i u odsustvu osuđen na smrt, a vratio se u zemlju kada je Radikalna stranka dobila apsolutnu većinu na izborima i kad je proglašena amnestija. Postaje predsednik vlade (1891) i sprovodi nacionalnu politiku. Odlazi u Petrograd sa kraljem i upoznaje ruskog cara sa prilikama na Balkanu. Kao poslanik u Rusiji sa Sveslovenskim odborom radi na rešavanju jugoslovenskog pitanja. Naročito je aktivan kada je ponovo došao na čelo srpske vlade, posle stupanja na presto kralja Petra I (1904). Od tada pa do smrti bio je u vladi, kao ministar spoljnih poslova i predsednik, pa u svim značajnim događajima na Balkanu aktivno učestvuje. Zaslužan je što je Srbija dobila tzv. Carinski rat (1908). Na čelu je srpske vlade koja zaključuje savez sa Grčkom, Crnom Gorom i Bugarskom i objavljuje rat Turskoj, posle kojeg su oslobođeni Makedonija i Stara Srbija. Prvi svetski rat izbija posle Sarajevskog atentata na austrijskog prestolonaslednika, jer srpska vlada na čelu sa njim odbija bečki ultimatum. Vodi vrlo efikasnu političku borbu: pribira jugoslovensku emigraciju, poziva Jugoslovenski odbor iz Londona i Pariza, aktivno učestvuje u donošenju Krfske deklaracije (1917). Posle rata postaje šef jugoslovenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu. Pod njegovim predsednikovanjem izglasan je Vidovdanski ustav, prvi u istoriji prve jugoslovenske države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Umro je u Beogradu 10. decembra 1926. godine.
ko.je.ko.329 balinda,
NIKOLA I PETROVIĆ knez i kralj Rođen je 7. oktobra 1841. godine. u Njegušima. Stupio je na kneževski presto Crne Gore 1860, a krunisan je za kralja 1910. Tesno je sarađivao sa Srbijom. Posle neuspelog rata sa Turcima (1862), radio je sa knezom Mihailom na planu o zajedničkoj borbi protiv Turaka i ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom. Pomagao je ustanak u Hercegovini (1875) i sa Srbijom objavio rat Turskoj, odnevši nekoliko pobeda od kojih je najčuvenija na Vučjem Dolu. Posle tog rata Crnoj Gori je priznata nezavisnost (1878), uz teritorijalno proširenje i izlazak na more. U balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu ratovao je na strani Srbije, ali je ponudio Austro-Ugarskoj separatan mir, te je emigrirao iz zemlje i ražalovan od Podgoričke skupštine. Bio je autokrata. Pisao je pesme i drame (rodoljubiva pesma "Onamo, namo", drama Balkanska kraljica i dr.). Umro je u Kop Antibu (kod Kana, u Francuskoj) 1. marta 1921. godine.
ko.je.ko.330 balinda,
FJODOR IVANOVIž ŠALJAPIN ruski pevač (Kazan) Rodio se 13. februara 1873. Detinjstvo i mladost proveo je u bedi, dok se nije sa sedamnaest godina priključio jednoj putujućoj ukrajinskoj pozorišnoj družini. Sa 25. godina počinje njegova velika svetska slava pevajući na svih pet kontinenata i svugde postizući senzacionalne uspehe kao bas-bariton neobično velikog raspona posebno u dubokom registru. Sjedinjavao je na sebi svojstven način, svoje izuzetne glasovne mogućnosti s urođenim darom za glumu. Umro je 12. aprila 1938. godine u Parizu.
ko.je.ko.331 balinda,
GIUSEPPE TARTINI italijanski violinista i kompozitor Rodio se u Piranu 8. aprila 1692. godine. O njegovom čarobnom sviranju izveštavaju mnogi njegovi savremenici. Znatno je unapredio violinsku tehniku; njegova tehnika gudala ostala je do danas uzornom. Umro je u Padovi 26. februara 1770. godine. Celom svojom aktivnošću - kao violinista, pedagog, muzički teoretičar i kompozitor - Tartini prestavlja originalnu ličnost; njegova dela nisu do danas izgubila svoje izvanredne muzičke kvalitete i svoju svežinu.
ko.je.ko.332 balinda,
GEORG PHILIPP TELEMANN nemački kompozitor Rodio se u Magdeburgu 14. marta 1681. godine. Klavir je učio svega 14 dana i to je, po njegovim rečima, bila njegova jedina muzička nastava. U svoje vreme bio je cenjen, slavljen i poznat više nego Bach i Händel. Mattheson ga je smatrao "najuzvišenijim muzičarem". Borio se za novo i napredno u muzici: "Ne sme se umetnosti reći: ne možeš dalje. Može se uvek dalje, mora se uvek ići dalje." Bio je, svakako, jedan od najobrazovanijih muzičara svoga vremena. Govorio je i pisao na više jezika, poznavao je klasičnu i savremenu književnost, bavio se pesništvom, pisao memoare, muzičke rasprave i teorijska dela. Bio je izvrstan orguljaš i čembalista, svirao je i više drugih instrumenata; bio je dirigenti administrator mnogih muzičkih ustanova. Umro je u Hamburgu 25. juna 1767. godine. Posle smrti neopravdano zaboravljen; u XX veku doživeo je pravu renesansu. Svoje sposobnosti i snage razbacivao je zadovoljavajući se površnim rezultatima - umesto da ih pribere i usmeri na studiozni i uporni kompozitorski rad koji je njegove savremenike Bacha, Händel-a i Glucka, za života manje slavne, učinio besmrtnima.
ko.je.ko.333 balinda,
CARL MARIA FRIEDRICH ERNST VON WEBER nemački kompozitor (Eutin, Holstein) Rodio se 18. novembra 1786. godine. Istorijsku ulogu ovog umetnika najbolje je opisao H. Pfitzner: "Weber je došao na svet da bi napisao žarobnog strelca". Tim delom nemačka operska umetnost se konačno odvaja od dotada dominirajuće italijanske operske škole. Umro je u Londonu 5 juna 1826. godine. Njegov biograf zaključije: "Kao zvezda Zornjača Suncu, tako Weber prethodi Wagneru". Zastao je na pola puta, ne opirući se novim težnjama, ne želeći da izda stara načela. Učinio je ono što je bilo u skladu sa idejnom nadgradnjom njegove epohe.
ko.je.ko.334 balinda,
STEVAN JAKOVLJEVIĆ arhimandrit Rođen je 1759. godine. Starešina Tronoškog manastira, velik rodoljub. Za vreme Austro-turskog rata (1788-1791) radio je na stvaranju slobodne Srbije. Upućivao je memorandume i molbe austrijskom i ruskom caru, da se dobije autonomija bar za Beogradski pašaluk. Dejstvovao je i preko Temišvarskog sabora, a naročito je nastojao da u tu svrhu angažuje mitropolita Stratimirovića, koji je kao veliki patriota radio na stvaranju samostalne Srbije. Otrovao ga je zvornički paša, kao opasnog protivnika Turske, u Zvorniku 1799. godine.
ko.je.ko.335 balinda,
JOANIKIJE patrijarh Rođen je oko 1300. godine. Logotet cara Dušana, pećki arhiepiskop (1338), za prvog srpskog patrijarha ustoličen je 1346. Postao je i prvi savetnik cara Dušana, koga je i krunisao za cara. Izveo je reorganizaciju srpske crkve. Umro je u Polumiru na Ibru 3. septembra 1354. godine.
ko.je.ko.336 balinda,
LOUIS-HECTOR BERLIOZ francuski kompozitor (La Côte-Saint-André, IsŐre) Rodio se 11. decembra 1803. godine. Po očevoj želji upisao je Medicinski fakultet u Parizu ali ubrzo ga napušta da bi se bavio muzikom. To izaziva teške sukobe sa roditeljima i prestanak njihove pomoći. Postaje vatreni poklonik romantizma. Zaljubljuje se u englesku glumicu Harriett Smithson. U vezi sa tom ljubavlju je i postanak Symphonie fantastique. žovek divljeg mladanačkog temperamenta, pesnik trajno uznemirene fantazije, u svome privatnom životu ostao je nesrećan do smrti. Umro je u Parizu 8. marata 1869. godine. Bio je romantik neobuzdanog temperamenta. Nezadovoljstva u bračnom životu; ekonomske teškoće koje su ga pratile kroz ceo život; poboljevanje; samoća koju je teško podnosio (najbolji prijatelji, žena i jedini sin umrli su pre njega); su izvori njegove duševne i telesne iscrpljenosti, pesimizma iz kojeg nije nalazio izlaz. Smrt je našla samo senku olujnog neustrašivog romantičara.
ko.je.ko.337 balinda,
JOVAN UGLjEŠA MRNjAžEVIĆ despot Gospodar Serske oblasti od 1365. do 1371. godine. Sa bratom (kraljem Vukašinom) ulazi u borbu protiv znatno jačih turskih snaga. Kod žernomena na Marici srpska vojska je poražena a oba brata su poginula, 26. septembra 1371. godine.
ko.je.ko.338 balinda,
JOVAN OBRENOVIĆ vojvoda Rođen je 1786. godine u Dobrnji (Šumadije). Brat kneza Miloša, učesnik u oba srpska ustanka. Istakao se u borbama na Ljubiću, Dubiju i Požarevcu. Diplomata i starešina radničkog i požeškog okruga. Napustio je Srbiju 1842. Umro je u Novom Sadu 22. januara 1850. godine.
ko.je.ko.339 balinda,
ARTURO TOSCANINI dirigent Rodio se u Parmi 25. marta 1867. godine. Postao je jedan od najvećih dirigenata svih vremena počevši sasvim nenadano, zamenivši dirigenta koga je publika izviždala za vreme izvođenja Verdijeve opere Aida u Rio de Janeiru. Sve do duboke starosti suvereno je vladao opernim i koncertnim dvoranama gde god se pojavio. Umro je u New Yorku 16. januara 1957. godine u 90. godini života.
ko.je.ko.340 balinda,
GIUSEPPE VERDI kompozitor (Le Roncole, kraj Busseta, Parma) Rodio se 10. oktobra 1813. godine. Već u ranom detinjstvu je pokazivao izvanrednu muzičku nadarenost, ali kao dete siromašne gostioničarske porodice nije imao mogućnosti za redovno muzičko obrazovanje. Nakon višegodišnjeg marljivog rada, pokušava da se, u devetnaestoj godini, upiše na Milanski konzervatorij. Međutim ta ustanova, koja danas nosi njegovo ime, bio je odbijen zbog nedovoljno savladanog umeća u sviranju klavira a i zbog prekoračene starosne granice predviđene za prijem. Kao "pravi nacionalni umetnik" Verdi piše u jednom od svojih pisama: "Ako su Nemci, polazeći od Bacha stigli k' Wagneru, oni su to učinili kao dobri Nemci i sve je u redu. Ali kad mi, naslednici jednog Palestrine, oponašamo Wagnera, činimo muzički zločin i vršimo nešto beskorisno, ako ne i štetno." Umro je u Milanu 27. januara 1901. godine.
ko.je.ko.341 balinda,
HEITOR VILLA-LOBOS brazilski kompozitor (Rio de Janeiro) Rodio se 5. marta 1887. godine. Veština u sviranju violončela, stečena od oca muzičkog amatera, dobro mu je došla da se nakon njegove smrti (sa 12 godina) zaposli kao kafanski svirač. Kontakt sa narodnom muzikom presudno je uticao na njegov život i karijeru. Spada u najvažnije kompozitore XX veka. Umro jhe u rodnom mestu 17. novembra 1959. godine.
ko.je.ko.342 balinda,
ANTONIO VIVALDI kompozitor i violinista Svakako najveći italijanski barokni majstor orkestra za koji je posedovao izvanredan smisao i osećaj, rodio se u Veneciji 4. marta 1678. godine. Pokopan je u Beču 28. jula 1741. Posle smrti, vrlo brzo je pao u zaborav. Interes za njega ponovo oživljuje od XIX veka uporedo sa Bachovom renesansom. Tek u novije vreme, kada je pronađen veći deo njegovog dotad nepoznatog opusa, Vivaldija treba oceniti kao središnju ličnost u evropskoj muzici prve polovine XVIII veka.
ko.je.ko.343 balinda,
RICHARD WAGNER kompozitor Rodio se u Leipzigu 22. maja 1813. godine. Njegova najpozitivnija idejna i umetnička aktivnost bila je borba protiv konzervatizma i konvencionalnosti muzičke scene. Nekim svojim pogledima i delima, dao je donekle povoda ideolozima nemačkog fašizma da ga stave u središte pažnje i da ga čak proglase svojim pretečom. Zbog lošeg zdravlja otputovao je u Veneciju radi oporavka. Umro je 13. februara 1883. godine a sahranjen je u Bayreuthu, u parku vile Wahnfried.
ko.je.ko.344 balinda,
RAY CHARLES ROBINSON pijanista i pevač Ovaj virtuozni pijanist i jedan od najboljih savremenih pevača bluesa rodio se 23. septembra 1932. godine (Albany, Georgia). Od šeste godine je slep pa je muziku učio u školi za slepe.
ko.je.ko.345 balinda,
KONSTANTIN JOVANOVIĆ arhitekt Rođen je 13. januara 1849. godine u Beču. Dugo je živeo i radio u Beču i Cirihu. Projektant modernizovanog renesansnog stila. Pored mnogobrojnih, veoma zapaženih radova u inostranstvu, projektovao je u Beogradu, još i danas monumentalnu zgradu Narodne biblioteke, Zadužbinu Nikole Spasića i palatu Akademije likovih umetnosti (u Knez Mihailovoj) i dr. Umro je u Cirihu 15. novembra 1923. godine.
ko.je.ko.346 balinda,
STEFAN DUŠAN NEMANjIĆ kralj i car Rodio se oko 1308. godine. Sin kralja Stefana Dečanskog. Istakao se kao mladi kralj Srba u bici protiv Bugara kod Velbužda (1330). Kralj Srba (1331-1345), a car Srba, Grka i Bugara (1345-1355). Zbacio je sa prestola oca i ugušio pobunu u Zeti. U borbi sa Vizantijom, proširo je svoju državu toliko da je postala najveća država na Balkanu. Tada dolazi prvi put u sukob sa Turcima, koje pomaže dotadašnji njegov saveznik Kantakuzin. U njegovo vreme Srpska država je udvostručena. Za cara se proglasio 1345, a krunisan je sledeće godine na Uskrs u Skoplju. Izdao je čuveni Zakonik, najznačajniji pravni spomenik srednjeg veka (1349). Umro je iznenada, posle kraće bolesti, 20. decembra 1355. godine.
ko.je.ko.347 balinda,
STEFAN UROŠ III NEMANjIĆ DEžANSKI kralj Sin kralja Milutina, koji ga je kao taoca dao Tatarima. Vratio se u Srbiju 1299. i kao mladi kralj upravljao je Zetom. Kada je ugušen ustanak koji je podigao protiv oca, za kaznu je bio oslepljen i poslat u zatočeništvo u Carigrad. Vratio se pred samu Milutinovu smrt, u borbi pobedio braću i postao kralj Srbije (1321-1331). U velikoj bici na Velbuždu pobeđuje vizantijsku i bugarsku vojsku (1330). U ovoj bici poginuo je bugarski car Mihajlo Šišman. Podigao je manastir Dečani, po kome je i dobio naziv Dečanski. Protiv njega pobunio se njegov sin Dušan, zbacio ga sa prestola i zatvorio u Zvečan. Umro je pod nejasnim okolnostima 11. novembra 1331. godine.
ko.je.ko.348 balinda,
BERTOLT BRECHT nemački pesnik i dramatičar Rodio se u Ausburgu 10. februara 1898. godine. Studirao je medicinu u Münichenu, ali se posvetio literarnom radu. Razvio se u jednog od najuglednijih nemačkih dramatičara novijeg doba. Do 1933. delovao je kao pozorišni dramaturg i režiser u Münich-u i Berlinu. Nakon Drugog svetskog rata vratio se u istočni Berlin gde je utemeljio Berliner Ensemble. Umro je u Berlinu 14. avgusta 1956. godine.
ko.je.ko.349 balinda,
ENRICO CARUSO tenor Rodio se 27. februara 1873. godine u Napulju. U najranijoj mladosti pokazivao je veliki talenat za crtanje i pevanje. Kasnije, kao slavni tenor, rado se bavio karikaturom. Njegov repertoar obuhvatao je 67 operskih uloga i oko 500 pesama. "...Velike glasovne mogućnosti sjedinile su se kod Carusa sa savršenom tehnikom pevanja i izvanrednom interpretacijom; glas tamna, baršunasta tembra, bio je podjednako intezivan, ali istovremeno i blag, u svim položajima. Njegovo ime postalo je sinonim savršenog pevača..." Pevao je na italijanskom, francuskom, španskom i engleskom jeziku, na svim većim opernim scenama Evrope i Amerike. Najznačajnije kreacije su mu bile: Don José (Bizet, Carmen), Radames (Verdi, Aida), Rodolfo (Puccini, La BohŐme) i Canio (Leoncavallo, Pagliacci). Umro je 2. avgusta 1921. godine.
ko.je.ko.350 balinda,
MOMžILO NASTASIJEVIĆ književnik Rođen je 5. oktobra 1894. godine u Gornjem Milanovcu. Studirao je francuski jezik na Univerzitetu u Beogradu. Pesnik, pripovedač, dramski pisac. Odlikovao se originalnim stilom i jezičkom invencijom. Značajnija dela su mu: pesme Pet lirskih krugova, pripovetke Iz tamnog vilajeta, drame Kod Večne slavine, Gazda Mladenova kći, Nedozvani, libreto Međuluško blago. Umro je u Beogradu 13. februara 1938. godine.
ko.je.ko.351 balinda,
PABLO CASALS muzičar 29. decembra 1876. godine (Vendrell, Barcelona) rodio se ovaj španski violočelist, dirigent i kompozitor. Svestran u svom muzičkom obrazovanju, tehničar retkog savršenstva, svojim duboko proživljenim i jednostavnim sviranjem otkrivao je sadržajnost umetničkog dela u svoj celovitosti i punoći.
ko.je.ko.352 balinda,
MAURICE CHEVALIER francuski pevač i glumac Rodio se u Parizu 12. septembra 1888. godine. U najranijoj mladosti počinje karijeru pevača zabavne muzike, a nakon Prvog svetskog rata već uživa i svetsku slavu. Svakako jedan od najboljih i najpopularnijih pevača chansona svih vremena.
ko.je.ko.353 balinda,
LjUBICA OBRENOVIĆ knjeginja Rođena je 1788. godine u Srezojevcima (Šumadija). čena kneza Miloša i majka kneza Mihaila Obrenovića. Znatno je doprinela podizanju ustanka u Srbiji i Miloševim uspesima, kao uzorna žena i majka. Poznato je njeno hrabro držanje i uticaj na ustanike u Drugom srpskom ustanku, kao i njene zakletve da će pre sebe i decu ubiti nego rob turski postati. Umrla je u Novom Sadu 14. maja 1843. godine.
ko.je.ko.354 balinda,
>> Danas je 92 rođendan Desanke Maksimović! DESANKA MAKSIMOVIĆ pesnikinja Rođena je 3. maja 1898. godine u Rabrovici (kod Valjeva). Studirala je književnost, istoriju i istoriju umetnosti u Beogradu. Pisac mnogobrojnih patriotskih pesama, pripovedaka, romana. Plodan dečiji pisac. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Poznate su joj zbirke pesama: Pesme, Zeleni vitez, Pesnik i zavičaj, Otadžbino tu sam, Miris zemlje, Tražim pomilovanje, Nemam više vremena, Slovo o ljubavi i druge, kao i romani: Pradevojčica i Otvoren prozor. čivi u Beogradu.
ko.je.ko.355 balinda,
>> Desanka Maksimović je rođena 1898. godine, ali stvarno >> ima li ko tačan podatak! datumu. S tim da je kalendar preciziran. Ti si (16. maja) rekao: >> Danas je 92 rođendan Desanke Maksimović! Ja sam pronašao da je datum njenog rođenja 3. maj 1898. Zato sam posumnjao da je razlika od "čuvenih" 13. dana upravo ona razlika između starog i novog kalendara. Pri tome ostaje greška u godinama (pod uslovom da je podatak koji sam našao tačan!?) ali je datum samo uslovno "pogrešan". Zato sam i rekao da mi se čini da si u pravu.
ko.je.ko.356 balinda,
RADOSLAV NEMANjIĆ kralj Rođen je oko 1192. godine. Najstariji sin Stefana Prvovenčanog, srpski kralj (1228-1233). Kuje prvi srpski novac. Bio je pod patronatom svoga tasta, vizantijskog cara Todora Anđela. Kada je zbačen sa prestola, zakaluđerio se. Sahranjen je u manastiru Studenica.
ko.je.ko.357 balinda,
SIMEON ROKSANDIĆ vajar Rođen je 1. aprila 1874. godine u Majskim Poljanama (kod Gline). Završio je Obrtnu školu u Zagrebu, a studirao je na Akademiji u Minhenu. Profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. Jedan od osnivača grupe "Lada". Njegova umetnička dela karakteriše poetski naturalizam. Poznata su mu dela: žukur-česma u Beogradu, Ribar, Rob, Autoportret, Dečak koji vadi trn iz noge, Portret svastike, Mali flautista, spomenik palim borcima u Vranju i dr. Umro je u Beogradu 12. januara 1943. godine.
ko.je.ko.358 balinda,
JOHANNES BRAHMS nemački kompozitor Rodio se 7. maja 1833. godine u Hamburgu. Njegov otac rano primetio talenat sina i poverio ga muzičkom vaspitanju. Već u desetoj godini prvi put javno nastupa kao pijanista. U svom (poslednjem) članku Shumann predstavlja Brahms-a nemačkoj muzičkoj javnosti: "...već je njegova spoljašnost nosila sve oznake koje nam najavljuju: to je onaj pozvani. Za klavirom je počeo otkrivati čudesne predele. Uvlačio nas je u sve žačaranije krugove, a njegovom zaista genijalnom igrom pretvorio se klavir u orkestar glasova koji jecaju i kliču...". Nakon povratka iz Bonna, gde je prisustvovao sahrani Clare Schumann, njegovo se zdravstveno stanje naglo pogoršalo. Podmukloj bolesti (rak u jetri) nije bilo leka. Umro je u Beču 3. aprila 1897. godine.
ko.je.ko.359 balinda,
VARNAVA ROSIĆ patrijarh Rođen je 29. avgusta 1880. godine u Pljevljima. Kršteno ime mu je Petar. Studirao je na petrogradskoj Duhovnoj akademiji. Veleško-debarski episkop, skopski mitropolit, srpski patrijarh (1930-1937). Dao je Srpskoj pravoslavnoj crkvi prvi Ustav. Umro je u Beogradu 24. jula 1937. godine.
ko.je.ko.360 balinda,
MILOVAN VIDAKOVIĆ književnik Rođen je 1780. godine u Nemenikućama (Šumadija). Školovao se u Novom Sadu, Temišvaru, Segedinu i Kežmarku. Profesor gimnazije. Začetnik srpskog romana. Njegov književni rad je veoma obiman, u svoje vreme je jedan od najplodnijih srpskih pisaca. Javlja se najpre kao autor spevova pisanih narodnim jezikom: Istorija o prekrasnom Josifu, Putešestvije u Jerusalimu, i dr. Poznati su mu romani: Usamljeni junoša, Velimir i Bosiljka, Ljubomir u Jelisiumu, Kasija Carica i dr. Umro je u Budimpešti 28. oktobra 1841. godine.
ko.je.ko.361 balinda,
TOMA VUžIĆ PERIŠIĆ vojvoda Rođen je 1787. godine u Bariču. Učestvovao je u Prvom srpskom ustanku, a priključio se ustanicima Drugog srpskog ustanka već u prvim danima. Postaje starešina Gruže. Kao komandant garde kneza Miloša ugušio je Đakovu bunu (1825). Iako najpouzdaniji knežev čovek, najviše doprinosi da ovaj abdicira i napusti Srbiju (1839). Stavivši se na čelo ustavobranitelja, kao najveći demagog svog vremena, privoleo je i kneza Mihaila na abdikaciju (1842). Ugušio je Katansku bunu (1844). Imao je velik uticaj na narod i Skupštinu sve do 1858, kada je na vlast došao po drugi put knez Miloš. Umro je u zatvoru u Beogradu 1. jula 1859. godine.
ko.je.ko.362 balinda,
STEFAN VLADISLAV I NEMANjIĆ kralj Srpski kralj (1234-1243), drugi sin Stefana Prvovenčanog, koji je preoteo presto od svog starijeg brata Radoslava. Podigao je manastir Mileševo u koji je preneo mošti Sv. Save (Rastka Nemanjića). Sa prestola ga je zbacio njegov mlađi brat Uroš. Umro je 1264. godine.
ko.je.ko.363 zolika, -> #360, balinda
>> MILOVAN VIDAKOVIĆ >> književnik >> >> Rođen je 1780. godine u Nemenikućama (Šumadija). Školovao se u Novom >> Sadu, Temišvaru, Segedinu i Kežmarku. Profesor gimnazije. Začetnik >> srpskog romana. Prema nekim pisanim izvorima, gdin Vidaković je imao malo čudne seksualne navike. Mnogo je voleo UžENIKE kojima je bio stanodavac... Tek toliko, da ne promakne...
ko.je.ko.365 balinda,
JAKOV IGNjATOVIĆ književnik Rođen je 26. novembra 1822. godine u Sentandreji (Mađarska). Prava je studirao u Pešti i Kečkemetu. Advokat i veliki beležnik u Novom Sadu. Novinar, urednik Vesnika, Novina srpskih, Letopisa Matice srpske i Nedeljnog lista. žlan Srpske kraljevske akademije. Poslanik srpski u peštanskom parlamentu. Kao velik prijatelj Mađara radio je na zbližavanju srpskog naroda sa mađarskim. Narodni sekretar u Karlovcima. Književnik koji se ogledao u svim disciplinama, ali se naročito ističe kao plodan romanopisac i pripovedač, koji ustaje protiv stranih uticaja u srpskoj književnosti i traži nacionalnu orijentaciju. Smatra se za tvorca realizma u srpskoj književnosti. Poznati su mu romani: Večiti mladoženja, Vasa Rešpekt, Milan Nerandžić, žudan svet, Trpen-spasen, Stari i novi majstori, Patnica, istorijski romani: Đurađ Branković, Deli Bakić i Mansoj i Džemila, istorijska pripovetka Krv za rod, pozorišni komad Adam i berberin, studija Misli o srpskom narodu, kao i nezaobilazni Memoari. Umro je u Novom Sadu 23. juna 1889. godine.
ko.je.ko.366 balinda,
MILAN AJVAZ glumac Rođen je 17. marta 1897. godine u Srpskom Krsturu. Pozorišni i filmski glumac, dugo godina igrao je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu. Posebno se istakao glumom u komedijama: na filmu u Pop ćiri i pop Spiri, a u pozorištu u delima Gogolja, Držića, Sremca itd. Dobio je brojna glumačka i društvena priznanja i nagrade. Umro je u Beogradu 28. marta 1980. godine.
ko.je.ko.367 balinda,
SIMA MARKOVIĆ knez Rođen je oko 1760. godine u Velikom Borku (kraj Beograda). Jedan od vodećih ljudi Prvog srpskog ustanka. Učestvovao je u mnogim bojevima na Drini i u Mačvi, ističući se pri oslobađanju Loznice i Beograda (1806-1807), kada je sa savske strane udario na Varoš-kapiju. Srpski deputat u Petrogradu, predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog (od 1811), popečitelj (ministar) finansija Srbije (1813). Komandant zapadnog fronta Srbije u ratu sa Turcima (1813). Posle propasti ustanka prelazi u Austriju, ali se u Srbiju vraća krajem 1814. Sa Pavlom Cukićem diže bunu protiv Miloša. Kada je buna ugušena, uhvaćen je i pogubljen u Beogradu 9. marta 1817. godine.
ko.je.ko.368 balinda,
KOSTA RUVARAC književni kritičar Rođen je 1837. godine u Starim Banovcima. Student prava, jedan od vođa srpske omladine okupljene oko peštanskog omladinskog društva "Preodnica". Napisao je brojne pripovetke i novele, kao i filološke i etnografske rasprave i članke. Jedan od najznačajnijih književnih kritičara svog doba. Prevodio je značajna dela sa nemačkog. Posthumno su objavljeni njegovi Sabrani spisi (u dva toma). Umro je u Pešti 5. januara 1864. godine.
ko.je.ko.369 balinda,
STEVAN SREMAC književnik Rođen je 11. novembra 1855. godine u Senti. Završio je Veliku školu u Beogradu. Dobrovoljac u srpsko-turskim ratovima (pobegao je od kuće da bi otišao u rat). Profesor gimnazije, izvanredan govornik, član Srpske kraljevske akademije. Novinar, priče i humoreske objavljivao je u Rabošu, Srpskoj zastavi, Srpskom pregledu i dr. Jedan od najistaknutijih srpskih realista. Pisao je romane i pripovetke. Najznačajnija su mu dela: Iz knjiga starostavnih, Pop ćira i pop Spira, Vukadin, Ivkova slava, Zona Zamfirova, Luminacija na selu itd. Umro je u Sokobanji 12. avgusta 1906. godine.
ko.je.ko.370 balinda,
STEVAN SINĐELIĆ knez Rođen je oko 1770. godine u selu Vojsci (Resava). Junak iz Prvog srpskog ustanka, učesnik u svim bojevima sa Turcima u Pomoravlju (1804-1809), a naročito se istakao u bojevima na Ivankovcu i Deligradu. Na brdu žegru kod Niša (gde je i do danas sačuvana čuvena ćele-kula od ljudskih lobanja) zapalio je barutni magacin i digao u vazduh ceo šanac u koji se sručio velik broj Turaka, pa je tako i sam poginuo, sa preostalim svojim Resavcima koji su se junački borili do poslednjeg, 19. maja 1809. godine.
ko.je.ko.371 balinda,
JOVAN SKERLIĆ književni kritičar Rođen je 8. avgusta 1877. godine u Beogradu. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu, a doktorirao iz francuske književnosti u Lozani. Profesor Velike škole i Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, narodni poslanik. Prve radove satiričnog i socijalnog karaktera objavljuje u Šaljivčini, Gedži, Delu, Zvezdi i u ondašnjim socijalističkim listovima. Napisao je i nekoliko pripovedaka i prevodio francusku poeziju. Svoj glavni književni rad, književnu kritiku, počeo je nešto kasnije. Najznačajnija su mu dela: Jakov Ignjatović, Omladina i njena književnost, Srpska književnost u XVIII veku, Istorija nove srpske književnosti, Svetozar Marković itd. Studije, kritike i prikazi sakupljeni su u devet knjiga pod naslovom Pisci i knjige. Veoma intenzivno radio je i na socijalnom i političkom polju, naročito posle aneksije Bosne i Hercegovine, zagovarajući ideje jugoslovenske saradnje. Kao vođ leve frakcije Radikalne stranke smatran je apostolom modernog nacionalizma u jugoslovenskim krajevima pod Austro-Ugarskom. Neumorno piše članke u mnogim novinama i časopisima. Zalagao se za potpuno jezičko jedinstvo Srba i Hrvata (predlagao je ekavicu i latinicu), radio je na političkom ujedinjenju svih Slovena u jednu državu, ali ujedinjenje nije doživeo pošto je prerano umro u Beogradu 2. maja 1914. godine.
ko.je.ko.372 balinda,
DUŠAN SIMOVIĆ general Rođen je 9. novembra 1882. godine u Kragujevcu. Armijski general, vođa vojnih pučista koji su 27. marta 1941. oborili namesnički režim, iskoristivši nezadovoljstvo naroda zbog pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu. Doveo je maloletnog kralja Petra II na vlast i obrazovao prozapadno orijentisanu vladu. U aprilskom ratu, pored resora predsedništva vlade, preuzima i položaj načelnika štaba Vrhovne komande jugoslovenske vojske. U Londonu u emigraciji stao je na čelo jugoslovenske vlade i radio na organizovanju otpora protiv okupatora. Kao istoričar i vojni doktrinar, napisao je više dela među kojima su najznačajnija: Srpsko-turski rat 1912-1913, Taktika vazduhoplovstva, Služba veze i Savremene ratne doktrine. U zemlju se vratio posle rata i umro u Beogradu 26. avgusta 1962. godine.
ko.je.ko.373 balinda,
NIKODIM MILAŠ episkop Rođen je 4. aprila 1845. godine u Šibeniku. Kršteno ime mu je Nikola. Studirao je filozofiju u Beču, a završio je kijevsku Duhovnu akademiju. Postao je zadarski episkop 1890, pripadao je istaknutom krugu članova primorske Srpske stranke, bio urednik Srpsko-dalmatinskog magazina i dopisni član Srpske kraljevske akademije. Posebno je proučavao crkveno pravo i istoriju. Značajna su njegova dela: Dostojanstvo u pravoslavnoj crkvi, Crkveno kazneno pravo, Pravoslavna Dalmacija, Krmčija Savinska itd. Umro je u Dubrovniku 20. marta 1915. godine.
ko.je.ko.374 balinda,
DUŠAN MATIĆ književnik Rođen je 31. avgusta 1898. godine u ćupriji. Filozofiju i prava studirao je u Hajdelbergu, a doktorirao u Berlinu. Nadrealistički pesnik, esejista i romansijer. žlan Srpske akademije nauka i umetnosti. U romanima je slikao srpsko društvo pre Prvog svetskog rata. Najpoznatija su mu dela: Bagdala, Buđenje materije, Laža i paralaža noći, Anina balska haljina, Proplanak i um i dr. Umro je u Beogradu 12. septembra 1980. godine.
ko.je.ko.375 balinda,
KSENIJA ATANASIJEVIĆ filozof Rođena je 5. februara 1894. godine u Beogradu. Studirala je u čenevi i Parizu, a diplomirala je čistu filozofiju sa klasičnim jezicima i doktorirala u Beogradu (kod B. Petronijevića). Prevodilac klasičnih filozofskih dela i pisac filozofskih studija, članaka i metafizičkih i etičkih rasprava. Između dva rata bila je profesor na Univerzitetu u Beogradu. U dva toma objavljeni su njeni Filozofski fragmetni. Prevodila je dela Aristotela (Organon), Spinoze, Platona, Adlera (Individualna psihologija) i dr. Umrla je u Beogradu 28. septembra 1981. godine.
ko.je.ko.376 balinda,
JEVREM OBRENOVIĆ knez Rođen je 1790. godine u Dobrnji (Šumadija). Posle kneza Miloša drugi čovek u srbiji toga doba. Istakao se u više bojeva u Drugom srpskom ustanku. Knez šabačke, sokoske, valjevske i beogradske nahije. Gubernator Beograda i kneževski namesnik Srbije (1839-1840). Umro je u izgnanstvu u Vlaškoj 1856. godine.
ko.je.ko.377 balinda,
ĐURAĐ BRANKOVIĆ SMEDEREVAC despot Rođen je oko 1375. godine. Sin Vuka Brankovića, muž Proklete Jerine. Učestvovao je u Angorskoj bici u vazalnom odnosu na strani Turaka, a u odredu srpske vojske koju je predvodio njegov ujak despot Stefan Lazarević, čiji je naslednik bio (1427-1456). Učestvuje u boju pod planinom Vitošom, gde je potučen sultan Musa. Ratovao je protiv Mlečića u Zeti i izvojevao povoljan mir za Srbiju. Da bi se održao između dva suparnička carstva, bio je vazal čas Turaka čas Ugarske, pa tako produžavao vek poslednjim ostacima srpske srednjovekovne države. Istakao se svojom velikom hrabrošću u više bojeva, a u miru je bio izvanredan diplomata. Podigao je grad Smederevo i učinio ga svojom prestonicom. Umro je 1456. godine.
ko.je.ko.378 balinda,
čIVOJIN VASIĆ pukovnik Rođen je 1872. godine u Negotinu. Ađutant kralja Petra I. Učestvovao je u Balkanskom ratu kao komandant puka. Istako se u borbama kod Novog Pazara, gde je i ranjen. Kao komandant Krajinskog odreda i trupa opsedao je Vidin (1913). U Prvom svetskom ratu učestvuje kao komandant 13. pešadijskog puka Timočke divizije. Teško ranjen, pao je u neprijateljske ruke. Umro je u neprijateljskoj bolnici kod Ljiga 14. novembra 1914. godine.
ko.je.ko.379 balinda,
HADžI MELENTIJE STEVANOVIĆ vladika Rođen je 1750. godine u Birču (Bosna). Zakaluđerio se u manastiru Tronoši, a na hadžiluk u Jerusalim išao je 1794. Postao je arhimandrit (1795), obnavlja manastir Raču. Kada je planuo Prvi srpski ustanak, pristupa ustanicima i diže na oružje Sokolsku nahiju, pa je imenovan za vojvodu i glavnog starešinu. Učestvuje u bojevima kod Užica. Određen je 1810. od Narodne skupštine i Karađorđa za poslanika u Bukureštu, da traži pomoć od glavnokomandujućeg ruske vojske, a odlazi i u Petrograd kod ruskog cara koji je njegov trud nagradio velikim zlatnim krstom i dijamantskim prstenom. Posle povratka u zemlju posvećan je za vladiku šabačkog (1813), ali ubrzo prelazi u Srem. U Srbiju se vraća 1815. i ostaje u manastiru Rači do smrti. Umro je 27. marta 1824. godine.
ko.je.ko.380 balinda,
MILOŠ STOJIĆEVIĆ POCERAC vojvoda Rođen je oko 1775. godine u Vranjskoj (Pocerina). Kada su Turci prodrli preko Drine, popalili Mačvu i ponovo zagospodarili Šapcem, odmetnuo se i hajdukovao po Kitogu i planini Ceru, sve dok nije uspeo da pobegne Karađorđu u Beljin. Istakao se u boju na Mišaru (1806), a za pokazano junaštvo Karađorđe ga imenuje za vojvodu pocerskog. Slavno je vojevao protiv Turaka, pogubio je Mehmeda Orukdžića na megdanu u polju ispod Beljina (1809). Ubio ga je hajduk Prelo, kada je po Karađorđevom nalogu pošao da ga uhvati, u šumi Daništu 1811. godine.
ko.je.ko.381 balinda,
MILICA STOJADINOVIĆ SRPKINjA književnica Rođena je 1830. godine u Bukovcu (Srem). Najznačajnija žena književnik u XIX veku. Cenjena je zbog svojih romantičarskih stihova, među savremenicima bila poznata kao "Vrdnička vila". Najznačajnije je njeno književno delo U Fruškoj Gori, kao lirski dnevnik i kao dokumenat o dobu. Izdala je i tri knjige patriotskih pesama. Umrla je u Beogradu 25. jula 1878. godine.
ko.je.ko.382 balinda,
VLADIMIR S. STEFANOVIĆ KALENIĆ dobrotvor Rođen je 1851. godine u Malom Mokrom Lugu (Beograd). Bio je vlasnik velikih površina zemljišta u Beogradu. Kao narodni dobrotvor svu imovinu, u vrednosti od 22 miliona zlatnih dinara, zaveštao je srpskom narodu kao "Fond Vlajka Kalenića" za dobrotvorne svrhe. Umro je u Beogradu 1907. godine.
ko.je.ko.383 balinda,
KIRILO SAVIĆ inženjer Rođen je 26. januara 1870. godine u Ivanjici. Posle Velike škole u Beogradu studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Berlinu. Profesor Univerziteta u Beogradu i Više tehničke škole u Moskvi. žlan Srpske akademije nauka. Učestvovao je u izgradnji železnica u Srbiji i SSSR. Učesnik je u balkanskim ratovima, u Prvom svetskom ratu, kao i u ruskim revolucijama 1905. i 1917. Posle Drugog svetskog rata bio je prvi predsednik beogradske opštine, savezni poslanik i ministar u vladi FNRJ. Napisao je više stručnih dela: Građenje železnice (u 4 knjige), Stanovitost Zemljinog trupa (2 knjige), Ublažavanje uspona u tunelima i dr. Umro je u Beogradu 27. aprila 1957. godine.
ko.je.ko.384 balinda,
PAVLE NENADOVIĆ mitropolit Rođen je 1699. godine u Budimu. žlan srpske narodne delegacije u Beču. Za karlovačkog mitropolita izabran je 1749. Brinuo se za srpsko školstvo u Austriji i osnivao arhive i biblioteke po manastirima i crkvama. Doprineo je širenju rusko-slovenskog jezika kod Srba, naredbama svetšenstvu da upotrebljava ruske knjige u vreme kada su vlasti vršile presiju na pravoslavno stanovništvo da se pounijati. Umro je u Sremskim Karlovcima 15. avgusta 1768. godine.
ko.je.ko.385 balinda,
LAZAR MUTAP vojvoda Rođen je sredinom XVIII veka u Prislonici (Šumadija). Bavio se mutavdžijskim zanatom. Jedan od pokretača Prvog srpskog ustanka, učestvuje u borbama za osvajanje Rudnika, žačka, Karanovca. Na Bratiću razbija Turke i odbacuje ih preko Drine. U bojevima na Drini, Loznici i Deligradu, za pokazanu hrabrost Karađorđe ga unapređuje u čin vojvode. Ističe se u bojevima na Senici, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Suvodolu, Kukutnici, Kolašinu, Prijepolju i Nikšiću. Skupština ga potvrđuje za srpskog vojvodu (1811). Posle propasti ustanka ne napušta Srbiju, skriva se po planinama, a predaje se Turcima tek kada je proglašena amnestija. Spada među desetak vojvoda koje su na čelu Drugog srpskog ustanka. Teško je ranjen u boju na žačku. Podleže ranama u svom rodnom mestu Prislonici, krajem aprila 1815. godine.
ko.je.ko.386 balinda,
MIROSLAV knez Brat velikog župana Nemanje. Humski knez u XII veku. Došao je u sukob sa rimskom crkvom. U savezu sa Nemanjom napadao je Dubrovnik. Podigao je manastir Sv. Petra u Bijelom Polju. Za njega je dijak Gligorije napisao Miroslavljevo jevanđelje, jedan od najvećih i najznačajnijih spomenika srpske pismenosti XII veka. Umro je krajem veka.
ko.je.ko.387 balinda,
čIVOJIN MIŠIĆ vojvoda Rođen je 6. jula 1855. godine u Struganiku (kod Valjeva). Završio je Artiljerijsku školu u Beogradu. Istakao se u oba srpsko-turska rata, uspešno komandujući bataljonom i odredom. Posle Srpsko-bugarskog rata imenovan je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. U Prvom svetskom ratu, za zasluge u vođenju operacija srpske vojske u Cerskoj i Kolubarskoj bici, čime je najviše doprineo da neprijatelj bude potučen i izbačen iz Srbije, dobio je čin vojvode (1914). Kao komandant Prve armije onemogućio je nemački plan za opkoljavanje srpske vojske. Prilikom povlačenja kroz Albaniju teško se razboleo, pa je prebačen u Francusku na lečenje. Po ozdravljenju imenovan je za načelnika Vrhovne komande. Rukovodi ofanzivom srpske vojske koja je probila nemačko-bugarski front na Dobrom Polju i Kozjaku. Smelim akcijama najviše je doprineo da bugarska i nemačka vojska kapituliraju i zemlja bude oslobođena. Odlikovan je četiri puta Karađorđevom zvezdom sa mačevima, francuskom Legijom časti i drugim najvišim domaćim i stranim vojnim odlikovanjima. Napisao je poznato vojno delo Strategija i više rasprava. Umro je u Beogradu 7. januara 1921. godine.
ko.je.ko.388 balinda,
MARKO MILjANOV vojvoda i pisac Rođen je 12. aprila 1833. godine u Medunu. Kučki vojvoda, jedan od najhrabrijih ljudi svoga doba. Vodio je Kuče protiv Turaka u crnogorsko-turskim ratovima (1862. i 1876-1878). Potiče iz porodice Drekalovića. Iako je tek u poznim godinama naučio da piše, napisao je više dela od kojih su najpoznatija: Primjeri čojstva i junaštva, Pleme Kuči, čivot i običaji Arbanasa i dr. Umro je u Herceg-Novom 2. februara 1901. godine.
ko.je.ko.389 balinda,
JOVAN STERIJA POPOVIĆ književnik Rođen je 1. januara 1806. godine u Vršcu. Studirao je prava u Kežmarku. Pravnik, advokat, profesor Liceja, stolnonačelnik Ministarstva prosvete. Jedan od osnivača Društva srpske slovesnosti, Narodnog muzeja i drugih prosvetnih ustanova. Jedan od najvećih srpskih pozorišnih pisaca. Pored drama, tragedija i komedija, pisao je pesme i romane. Najpoznatija su mu dela: komedije Laža i paralaža, Pokondirena tikva, Zla žena, Tvrdica, Rodoljupci, čenidba i udadba, Beograd nekad i sad, Prevara i pravda, Džandrljiv muž, tragedije Smrt Stefana Dečanskog, Hajduci, Lahan, Vladislav, Skenderbeg, Toržestvo Srbije, San Kraljevića Marka itd. Objavio je zbirku pesama Davorje, pseudoistorijski roman Boj na Kosovu, i satirični Roman bez romana. Napisao je u vreme nacionalnog buđenja poznatu himnu "Ustaj, ustaj, Srbine". Umro je u Vršcu 26. februara 1856. godine.
ko.je.ko.390 balinda,
PETAR SEGEDINAC ustanički vođa Rođen je 1655. godine u Segedinu. Austrijski kapetan i srpski pukovnik, istakao se u borbama protiv Turaka kod Arada. Digao je Srbe na bunu u Pomorišu, Bačkoj i Posavini (1735). Kada je kao ustanički vođa uhvaćen, razapet je na točku. Da bi zastrašili Srbe, Austrijanci su njegovo rastrgnuto telo preneli u Pečku i obesili 1736. godine.
ko.je.ko.391 balinda,
SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ političar Rođen je 26. oktobra 1875. godine u Kostajnici. Studirao je matematiku i fiziku u Zagrebu. Vođa Samostalne demokratske stranke, jedan od prvaka Srpsko-hrvatske koalicije, bio je više puta ministar između dva rata. Urednik Novog Srbobrana. Posle stvaranja Jugoslavije (1918) bio je odlučni pristalica centralizma i unitarizma, a pred kraj života zagovarao je federativno uređenje države. Posle internacije (1929) emigrirao je i u inostranstvu objavio knjigu Le dictature du roi Aledžandre (prevod je posle Drugog svetskog rata objavljen u Beogradu). Umro je u Pragu 15. septembra 1936. godine.
ko.je.ko.392 balinda,
JOSIP SLAVENSKI (ŠTOLCER) kompozitor Rođen je 11. maja 1896. godine u žakovecu. Muziku je studirao u Budimpešti i Pragu. Profesor Muzičke akademije u Beogradu. Jedan od najizrazitijih stvaralaca u novijoj jugoslovenskoj muzici. Radio je na spajanju balkanskog muzičkog folklora sa evropskom muzikom. Komponovao je Simfoniju Orijenta, Balkanofoniju (za orkestar), Pesme moje majke, kao i brojne sonate. Umro je u Beogradu 30. oktobra 1955. godine.
ko.je.ko.393 balinda,
MEHMED SOKOLOVIĆ veliki vezir Rođen je oko 1505. godine u Sokolovićima (kod Rudog). Hrišćansko kršteno ime mu je Bajo i spremao se za kaluđera, kao i njegov brat Makarije koji je postao patrijarh Srpske pravoslavne crkve. Odveden je kao momak od osamnaest godina (danak u krvi) i poturčen. Školovao se u Jedrenu, a posle prelaska u Carigrad dospeva u carski saraj gde postaje miljenik a zatim i zet sultana Sulejmana Veličanstvenog koji će ga imenovati za prvog vezira (1565), kao izvanredno sposobnog i hrabrog vojskovođu i političara. Za vreme sultana Selima, on je gotovo neograničeni gospodar Turske. Prisilio je Austriju na mir (1568). Iako ovenčan slavom ne zaboravlja svoje poreklo i diže mnogobrojne zadužbine, među kojima je i monumentalni most kod Višegrada, remek-delo tadašnje arhitekture. Zaslužan je za obnovu Pećke patrijaršije, na čije čelo je došao njegov brat Makarije. Stradao je od ruke atentatora, fanatizovanog derviša, u Carigradu 11. oktobra 1579. godine.
ko.je.ko.394 balinda,
NIKOLA SPASIĆ dobrotvor Rođen je 2. novembra 1838. godine u Beogradu. Najjači finansijer i bankar Srbije svoga doba. žlan Upravnog odbora Narodne banke, predsednik Prometne banke i Beogradske berze. Celokupnu svoju imovinu zaveštao je srpskom narodu u privredne i dobrotvorne svrhe. Umro je u Beogradu 1916. godine.
ko.je.ko.395 balinda,
BOGDAN POPOVIĆ književni kritičar Rođen je 20. decembra 1863. godine u Beogradu. Posle studija na Velikoj školi u Beogradu završio je Filozofski fakultet u Parizu. Profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, estetičar. Imao je velik upliv na svoje savremenike, književne stvaraoce i umetničku publiku. Osnivač i jedan od urednika Srpskog književnog glasnika. Zajedno sa Lj. Nedićem tvorac moderne srpske književne kritike, u srpsku književnost uvodi načela moderne, pozitivne estetike i stvara tradiciju da se književno piše. Napisao je veći broj studija iz književnosti i umetnosti. Poznata je njegova Antologija novije srpske lirike, kao i dela: O književnosti, Bomarše, Ogledi iz književnosti i umetnosti, Alegorična satirična priča, Dva ogleda iz teorije stila i dr. Umro je u Beogradu 7. novembra 1944. godine.
ko.je.ko.396 balinda,
PETAR PRERADOVIĆ pesnik Rođen je 19. marta 1818. godine u Grabovnici (kod Bjelovara). Završio je Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mestu. General austrijske vojske (1859). Najznačajniji pesnik epohe ilirizma. Zalagao se u svojim delima za bratstvo Srba i Hrvata, jer je smatrao da su oni jedna celina, jedan narod. Bio je pravi narodni pesnik, pisao je lirska, epska i dramska dela. Značajna su: zbirke pesama Prvjenci i Nove pjesme, drama Kraljević Marko, spevovi Lopudska sirotica, Prvi ljudi, Pustinjak, libreto: Vladimir i Kosara, a od pojedinačnih pesama najpoznatija mu je "Zora puca biće dana". Umro je u Farafeldu (kod Beča) 18. avgusta 1872. godine.
ko.je.ko.397 balinda,
MIHAILO PUPIN naučnik Rođen je 27. septembra 1854. godine u Idvoru (Banat). Fizičar, elektroničar, matematičar i pisac. Doktorirao je na Kolumbijskom univerzitetu u SAD, gde je postao i profesor fizike i predsednik Instituta radio-inženjera. Kolumbijski tehnički fakultet danas nosi njegovo ime. Za pronalaske na polju fizike i elektronike dobio je najveća priznanja u svetu (Edisonovu medalju), kao i 15 doktorata raznih država. Bio je savetnik predsednika SAD, imao je značajnu ulogu u životu Srba u SAD, predsednik Saveza ujedinjenih Srba u SAD, počasni konzul Srbije, srpski delegat na mirovnoj konferenciji u Parizu (1918). žlan Srpske kraljevske akademije. Za delo u kojem je opisao svoj život Immigrant to Inventor (kod nas objavljeno pod naslovom Od pašnjaka do naučnika) dobio je najveće priznanje u Americi-Pulicerovu nagradu, a objavio je i udžbenik termodinamike i dr. Imao je mnogobrojne pronalaske, među kojima su tzv. "Pupinovi kalemi", koji omogućavaju prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu, sekundarna radijacija rentgenskih zraka, elektromagnetni detektori i dr. Velik rodoljub i dobrotvor srpskog naroda. Umro je u Njujorku 12. marta 1935. godine.
ko.je.ko.398 balinda,
STEVAN PETROVIĆ KNIĆANIN vojvoda Rođen je 15. februara 1807. godine u Kniću (kod Kragujevca). žlan Državnog saveta Srbije, nedelju dana ministar unutrašnjih dela (1854). Posle izbijanja srpskog ustanka u Vojvodini, prelazi sa grupom dobrovoljaca u Srem i staje na čelo srpskih ustanika. Bio je nepobediv vojskovođa u borbama sa Mađarima, za autonomnu Srpsku Vojvodinu (1848-1849). Umro je u Beogradu 14. maja 1855. godine.
ko.je.ko.399 balinda,
ĐORĐE PETROVIĆ KARAĐORĐE vožd Srbije Rođen je 1768. godine u Viševcu (Šumadija). Narodni vođa u Prvom srpskom ustanku i oslobodilac Srbije. Hajdukuje veoma mlad, a da bi naučio da vojuje prešao je u Austriju, stupio u frajkor (Srpski dobrovoljački odred) i kao podoficir učestvovao u Austro-turskom ratu (1788-1791). Posle povlačenja austrijske vojske iz Srbije ostaje u zemlji i zbog turskog zuluma ponovo se odmeće u hajduke. Kada su dahije preuzele vlast u Beogradu i krenule u pašaluk da poseku sve kneževe, srpski glavari sakupe se kraj Orašca i dogovore da dignu ustanak, a njega izaberu za vođu ustanika (1804). Borba za oslobođenje trajala je tri godine, do osvajanja Beograda, a zatim se proširila i izvan Beogradskog pašaluka (1807-1912). Kada su Turci izbačeni iz Srbije, on radi na organizaciji uprave i ispoljava sklonost ka neograničenoj ličnoj vladavini, što je doprinelo da se protiv njega stvori jaka opozicija ostalih ustaničkih vođa. Zbog uklanjanja nekoliko značajnih i dokazano hrabrih i sposobnih vojvoda (među kojima je i Miloš Obrenović), prilikom snažnog, novog udarnog talasa Osmanlija (1813), Srbija nije izdržala nalet velike turske armije i bila je pregažena. Sa nekoliko vojskovođa pobegao je u Austriju, a zatim otišao u Rusiju. Po nagovoru vođstva grčke ustaničke organizacije "Heterije" odlučuje da se ilegalno vrati u Srbiju (1817). Kada je njegova namera otkrivena, da ne bi ponovo došlo do krvoprolića sa Turcima, na zboru kneževa u Beogradu odlučeno je da bude likvidiran. Ubijen je noću u Radovljanskom lugu kod Smedereva, 25. jula 1817. godine.
ko.je.ko.400 balinda,
TANASIJE TANASKO RAJIĆ vojvoda Rođen je oko 1775. godine u Stragarima. Učestvovao je kao srpski dobrovoljac (frajkor) u Austro-turskom ratu (1788-1891). U Prvom srpskom ustanku bio je Karađorđev telohranitelj i barjaktar srpskih ustanika. Istakao se u borbama protiv Turaka, a naročito kod Jasenica gde je sa 2.000 ustanika razbio vojsku Alije Gušanca. Veliki junak u Drugom srpskom ustanku. Poginuo je junački u boju protiv Turaka na Ljubiću (kod žačka), ne dozvolivši da srpski ustanički položaji budu opkoljeni i topovi uništeni, 25. maja 1815. godine.
ko.je.ko.401 balinda,
VLADISLAV PETKOVIĆ DIS pesnik Rođen je 29. februara 1880. godine u Zablaći (kod Zaječara). Posle gimnazije radio je kao učitelj i carinski činovnik. Jedan od najznačajnijih srpskih lirskih pesnika. Njegova poezija je odudarala od poezije drugih naših pesnika onog vremena, jer je bila deo intimnog, unutrašnjeg života, poezija maštanja i snova sa odsustvom materijalnog sveta. Njegov pesimizam, kao odraz ličnog bola i osećanja nečeg izgubljenog u životu, odvodio ga je u život nestvarnosti, živeo je boemski. Objavio je zbirke Utopljene duše i Mi čekamo cara. Najpoznatije su mu pesme: "Tamnica", "Možda spava" i "Nirvana". Utopio se kod Krfa u brodu torpedovanom od nemačke podmornice 16. maja 1917. godine.
ko.je.ko.402 balinda,
JOVAN RISTIĆ državnik Rođen je 4. januara 1831. godine u Kragujevcu. Kao licejski đak učestvuje u revolucionarnom srpskom pokretu u Ugarskoj (1848). Doktorirao je u Hajdelbergu. Državničku karijeru otpočeo je kao sekretar srpske deputacije koju je knez Mihailo poslao na pregovore u Carigrad (1860). Kasnije je postavljen za srpskog poslanika u Carigradu. Postaje vođ Srpske liberalne stranke. Posle pogibije kneza Mihaila, izabran je za kneževskog namesnika (1868-1872). Postaje najpre ministar inostranih dela, a zatim i predsednik srpske vlade koja je vodila rat sa Turskom (1877), posle kojeg su Srbiji pripali: Niš, Pirot, Vranje i Prokuplje. Posle ostavke kralja Milana (1889) postaje ponovo kraljevski namesnik (1889-1893). Sem na diplomatskom i političkom polju, istakao se i kao istoričar. žuvena su njegova dela: Diplomatska istorija Srbije i Spoljašnji odnosi Srbije od 1848. do 1872. Bio je predsednik Srpske kraljevske akademije. Umro je u Beogradu 23. avgusta 1899. godine.
ko.je.ko.403 balinda,
MILAN RAKIĆ pesnik Rođen je 18. septembra 1876. godine u Beogradu. Završio je prava u Parizu. Vicekonzul u Prištini, Skoplju i Solunu, te otpravnik poslova i poslanik Srbije u Kopenhagenu, Štokholmu, Sofiji i Rimu. žlan Srpske kraljevske akademije, predsednik PEN-kluba. Izvanredan srpski lirski pesnik i esejista. Pesnik unutrašnjih nemira i sukoba, pesimist, reformator stiha, misaon i osećajan. Njegova se dela rado čitaju, a čuvene su mu pesme: "Na Gazi Mestanu", "Jefimija", "Simonida", "U kvrgama", "Misao", "Dolap" i dr. Njegove pesme spadaju u najbolje pesme srpske i jugoslovenske lirike na početku XX veka. Objavio je dve knjige sa jednostavnim naslovom Pesme, te Nove pesme. Umro je u Srebrnjaku kod Zagreba 30. juna 1938. godine.
ko.je.ko.404 balinda,
NADEčDA PETROVIĆ slikarka Rođena je 12. oktobra 1873. godine u žačku. Velika srpska slikarka. Najbolji predstavnik impresionizma u jugoslovenskoj umetnosti. Studirala je u Minhenu i Parizu. Karakteriše je snažan i bogat kolorit. Osnivač Kola srpskih sestara. Za vreme balkanskih i Prvog svetskog rata kao bolničarka je negovala ranjenike na frontu. Više njenih radova čuva Narodni muzej u Beogradu. žuveni su njeni pejzaži iz Resnika, portreti oca, majke i sestara, fovistički i ekspresionistički slikani predeli. Umrla je u Valjevu 3. aprila 1915. godine.
ko.je.ko.405 balinda,
LAZAR PAžU državnik Rođen je 1. marta 1855. godine u žurugu (Bačka). Doktorat medicine stekao je na Univerzitetu u Berlinu, ali su ga više interesovali narodna ekonomija i finansijske nauke. Jedno vreme se bavi i novinarstvom, bio je urednik Straže. U Beogradu je najpre opštinski lekar, šef opštinskog saniteta, upravnik Državnih monopola i Novčanog zavoda, te najzad i ministar finansija (1904-1905, 1907-1908, 1912-1914). Nekadašnji socijalista i ugledan prvak Radikalne stranke, bio je velik Srbin, a svoj rad je posvetio na dobrobit srpstva. Imao je uvek pred sobom vaskrs Srbije, a njegova državnička sposobnost tome je mnogo doprinela. Ne zadužujući se, izdržala je Srbija najveće ratne napore i ostvarila konačnu pobedu. Umro je u Vrnjcima 12. oktobra 1915. godine.
ko.je.ko.406 balinda,
JOVAN KURSULA vojvoda Rođen je 1768. godine u Gornjoj Gorjevici (Šumadija). U Prvom srpskom ustanku prišao je sa svojim ustanicima Karađorđu, učestvovao u boju kod žačka i na Karanovcu i dobio čin vojvode. Naročito se istakao u boju na Varvarinu. Umro je od zadobijenih teških rana na Deligradu, 16. avgusta 1813. godine.