CIVIL.2

01 Oct 1992 - 13 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - umetnost

umetnost.103 ndragan, -> #83, dr.grba
/ Znam da je centar Zrenjanina diskutabilnog izgleda, ali znam i to U Zrenjaninu je prosečena ona glupa magistrala isto kao što je sličnim magistralnim nožem prosečeno nekoliko bulevara kroz Fujvidek, povađeno je pola kuća iz centra kao i u drugim gradovima, jedina osobita nesreća Zrenjanina je onaj neverovatni vodotoranj i još par glupih građevina u centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je gradio (ili samo projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost sa Vasinim barama je isto dobra. Mislim da su po pitanju centra malo bolje prošli Sombor, Kikinda i Bačka Palanka - tamo je bilo moguće napraviti (tj. već je postojala) kružna staza oko centra; u Zrenjaninu toga nema, jer je centar suviše blizu reke, ali kad su već ukinuli reku u tom delu, mogli su bar duž korita napraviti obilaznicu (zamislite drum od velikog mosta do železničke stanice, ili bar do kapetanije), umesto onih bara.
umetnost.104 ndragan, -> #77, idesign
/ Hazarski rečnik A šta misliš šta to čituckam po četvrti put ovih dana?
umetnost.105 spantic, -> #96, cobra
> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :( > Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad? Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa među ružnijima je :), Sant Petersburg, Krakov... A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :), Berlin još par njih.
umetnost.106 vcalic, -> #91, drpr
>> Ipak vidim da mi prićamo o različitim stvarima. Ti pričaš o >> arhitekturi a ja i pele o "duši grada". Beograd možda i nije >> arhitektonsko remek delo, ali ja ga volim ovakvog kakav je i >> više me interesuju ljudi sa kojima se družim tj. oni sa kojima >> živim ovdi :) Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u Beogradu. Iako o jednom delu stanovnika Beograda imam najbolje moguće mišljenje, katastrofalna je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao i devizari, šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro funkcionisale i na gradskim ulicama i u septičkoj jami. Beograd je stvarno nekada bio prilično lepo mestašce za život. Ali, sada jedva čekam da zbrišem iz njega. Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se dobro sećam) oktobar mesec te godine...
umetnost.107 vcalic, -> #96, cobra
>> Pa ko ga ovako ružnog napravi? :( >> Ili:da li je Beograd ikada bio lep grad? Ja lično mislim da nije.
umetnost.108 ladislavs, -> #105, spantic
> Zavisi. Meni je važnije da li grad ima dušu nego da li je > nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( > najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa Ovo sa dušom je zanimljivo. Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog razloga: društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa arhitektura ili znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili nešto sasvim deseto. Zaista ne razumem te mistične pojmove kao što je duša, valjda zato što nisam animista ;))). ciLa. PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima svoju dušu.
umetnost.109 ladislavs, -> #87, pele
Ladislavs>> =} Xa-xa-xa-xa. Pele> Oćel neko da mi objasni šta je tu smešno?????????? Šta se sve ne rodi od cinične upadice, na lakonski odgovor na retoričko pitanje? ;) Dobro, dužan sam Ti odgovor. Razgovor je, koliko se sećam, a sećam se dobro, počeo oko promenjenih izgleda srbijanskih gradova. pa je konstatovano da je, recimo uništeno gradsko jezgro Zrenjanina (Bečkereka ili možda Petrovgrada?), pa je konstatovano ruglo na Slaviji etc. Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke politike "u ovoj je***oj zemlji lep ?", Ti lakonski odgovaraš Beograd, a meni se prethodna diskusija učinila dovoljnom da dokaže upravo suprotno, pa sam se zadovoljio ovakvim odgovorom (bez namere da ikoga omalovažavam). Pretendovao sam da se okačim samo arhitektonskog izgleda, ali se diskusija zakuvala, što u principu i nije loše :). Naravno i estetski kriterijumi su vrlo rastegljivi, pa svakako dopuštam da je nekome i ovakav Beograd lep i predivan. ciLa.
umetnost.110 nikolas, -> #109, ladislavs
> Na retoričko pitanje koji je grad posle ovakve urbanističke > politike "u ovoj je***oj zemlji lep ?" Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...)
umetnost.111 skoprivica, -> #99, milan
│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila. i tako treba i da ostane !
umetnost.112 kresof, -> #110, nikolas
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...) Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i oni tamo ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se razgovara o umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo je pola upropašteno ili pokradeno:(, mada je dobra polovina sklonjena:). pozdrav, krešo
umetnost.113 ladislavs, -> #110, nikolas
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički eksperiment...) Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta? ciLa.
umetnost.114 nikolas, -> #112, kresof
> Stvarno je eksperiment, moja setra od tetke je iz Vukovara i > oni tamo ne žive baš lepo, nego to ne spada u ovu konf. Ovde se > razgovara o umetnosti, a što se umetničkih vrednosti tiče tamo > je pola upropašteno ili pokradeno:(, mada je dobra polovina > sklonjena:). čao mi je, nisi shvatio poentu... P.S.: Pročitaj moj res.
umetnost.115 nikolas, -> #113, ladislavs
> Pa je l' se to Nikolas vratio iz belog sveta? ciLa, hvala na lepom dočeku, moram da priznam da mi je od svega odavde Sezam (čitaj Sezamovci), uz par privatnih poznanstava, najviše nedostajao... O ostalom neka posluži podatak da sam o Šešeljevom hrvatstvu saznao u avionu na povratku i sablaznio sve putnike (i posadu) svojim višečasovnim smejanjem... Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo) Zbog te privremenosti sam i pokušao da prođem inkognito... Ako koga interesuju utisci iz belog sveta, napisaću nešto za FORUM...
umetnost.117 drpr, -> #106, vcalic
-> Pa ja o arhitekturi i pričam da bih izbegao temu ljudi u -> Beogradu. Iako o jednom delu stanovnika Beograda imam -> najbolje moguće mišljenje, katastrofalna je činjenica da oni -> predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo je ona -> smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao -> i devizari, šverceri, trenerkaši, Cigani. Sve u svemu face -> koje bi podjednako dobro funkcionisale i na gradskim ulicama -> i u septičkoj jami. Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih 20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem previše i pokušavam da ih izbegnem (jedino nekad moram kod švercera da kupim cigare :))) i sebi kažem ko ime ... mater, ja živim svoj život a oni nek me samo obilaze i dosad pravo da ti kažem uspeva, manje obraćam pažnju na njih te i oni na mene :) cope
umetnost.118 drpr, -> #108, ladislavs
-> Ovo sa dušom je zanimljivo. -> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da nema -> dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Naravno da nećeš moći jer mislim da je to lični utisak, prizilazi iz ličnih iskustava koje si proživeo u jednom gradu i mislim da je to najvažnije. Ok. može Beč da bude lep grad (mislim na arhitekturu) ali zbog toga ne bih odlučio da se tamo preselim, jer kad pogledam te građevine 100 put sve će mi to biti već poznato, što se kaže "normalno". cope
umetnost.119 drpr, -> #111, skoprivica
->│ gradove ovih dimenzija Beograd ima izuzetno mnogo zelenila. -> -> i tako treba i da ostane ! Znam da ovo pitanje nije baš za ovu conf ali kad smo blizu nek mi neko odgovori kratko: "Video sam da su u bulevaru preko puta ETF-a posekli većinu grana na drveću pa sad baš ružno izgleda, sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo ili je nekom prodavcu zasmetala krošnja pa mu se ne vidi svetleća reklama ;( cope
umetnost.120 spantic, -> #108, ladislavs
> Kako ćeš Ti jednom Bečliji (za čiji grad, proizlazi, da > nema dušu) dokazati da je Beograd "duševniji"? Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje "dušavnosti" grada. Mada, to i nije tako loša ideja ako se da zaraditi :)) Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog grada. > Ja volim gradove u kojima se osećam prijatno iz bilo kog > razloga: društvo (poznanici), komunikativni ljudi, lepa > arhitektura ili znamenitosti, mesta za zabavu, šoping ili > nešto sasvim deseto. Zaista ne razumem te mistične pojmove > kao što je duša, valjda zato što nisam animista ;))). Pa, dobrim delom ih nabroja :) Mada za mene baš šoping i nije neko merilo, no dobro :)
umetnost.121 ladislavs, -> #115, nikolas
> Nažalost (?) tu sam samo privremeno, čim regulišem papire i još neke > sitnice, idem... (ali, nadam se, ne i sa Sezama, bar ne zadugo) Pa onda, dobro nam došao, još bolje otišao ;). Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :). ciLa.
umetnost.122 milan, -> #106, vcalic
> Usput, razmislite malo kad je počelo totalno propadanje Beograda. To je > negde počelo krajem '87. Još nešto se desilo u isto vreme. Bio je (ako se > dobro sećam) oktobar mesec te godine... Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;)) Pl poz M
umetnost.123 kresof, -> #114, nikolas
> čao mi je, nisi shvatio poentu... > P.S.: Pročitaj moj res. Znam da nisam shvatio poentu, ali nisam mogao da odolim:)). Pročitao sam ga ranije;). krešo
umetnost.124 nikolas, -> #121, ladislavs
> Ne zaboravi, bar, da širiš istinu po belom svetu :). Evo ti istine: Gondola u supermarketu gde stoje "zločinci, divljaci i silovatelji" je, nažalost, dobro (i prevashodno) snabdevena Srbima, kvalitetni smo, sjajan dizajn (pogledajte bilo kog bradatog četnika), a nismo skupi... Nemam moralnog prava da kažem išta loše o onima koji ulažu 100.000 $ u moje obrazovanje, bez obzira na sve, dok sam za svoju rođenu državu bio meso (citat iz usta žene jednog našeg političara) - kad se sve sabere i oduzme, manje je zlo biti mozak nego meso... (Izvinjavam se zbog gorčine.) Inače, otkako sam stigao, sve vreme se smejem (i povremeno plačem). Evo i zašto: 1. Šešelj - Hrvat 2. Arkan - ratni zločinac, proteran iz države u kojoj su "Arkanovi tigrovi" kult-pesma i kult-status 3. Silovana Muslimanka - rodila Crnče 4. Mitević - demokrata 5. Goran Milić - Veliki Hrvat 6. ... Ako sam nešto zaboravio, kažite, veoma ću se obradovati... (Zkr, ovo bi mogao biti i predlog za vic meseca. Uzgred, kako ismevati državu u vicevima, kad je ona takva da sama po sebi najbolji vic o sebi.) Uzgred, spisak raste svakog trenutka: upravo slušam o nekom društvu sa geslom "Samo Srpkinja Srbina spasava" (!), kojoj je šef... sorry, ne mogu da pričam, smučilo mi se. Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud?
umetnost.125 veca, -> #106, vcalic
>> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. Ostalo >> je ona smrdljiva stoka koja se može videti po pijacama i GSB-u, kao >> i devizari, Toga ima svugde, u svakom gradu, negde više negde manje, ali ima. Ne- realno je za očekivati da se sa svima dobro slažeš i razumeš. žak mis- lim da bi to bilo katastrofalno! 20 % je sasvim OK. procenat.
umetnost.126 veca, -> #108, ladislavs
>> PS: Napomena - animizam je religija po kojoj sve u prirodi ima >> svoju dušu. Au, zar nas toliko potcenjuješ?!
umetnost.127 inesic, -> #110, nikolas
> Sarajevo, Vukovar... (jedinstveni umetnički > eksperiment...) Pohvaljujem tvoj smisao za crni humor .)
umetnost.128 ladislavs, -> #120, spantic
Spantic (umetnost 4.105)> Zavisi. Meni je važnije da li grad >ima dušu nego da li je > nalickan. A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ( > najlepši grad Evrope :) i Moskvu ( pa među ružnijima je > :), Sant Petersburg, Krakov... > A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom :), > Berlin još par njih. Spantic (umetnost 4.120)> Ja i nisam nigde tvrdio da imam >tapiju na određivanje "dušavnosti" grada. A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"? ciLa.
umetnost.129 ladislavs, -> #106, vcalic
> je činjenica da oni predstavljaju najviše 20% Beograđanja. > Ostalo je ona smrdljiva stoka koja se može videti po > pijacama i GSB-u, kao i devizari, šverceri, trenerkaši, > Cigani. Sve u svemu face koje bi podjednako dobro Smanji malo doživljaj, bar što se tiče poslednje grupe: može svakako da se protumači. Ovo zaista govorim dobronamerno, jer takve izjave mogu da zabole. Uvek kad tako nešto čujem, pomislim da i mene neko u nekoj "kulturnijoj" sredini može tako da generalizuje. Oni koji od njih ne valjaju, već su obuhvaćeni u prve tri grupe i to je valjda dovoljno. ciLa. PS: Devizare i trenerkaše nemam nameru da branim ;), oni će da se marginalizuju, ako (ikada) postanemo normalna zemlja.
umetnost.130 ladislavs, -> #124, nikolas
─> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Svi smo mi pomalo ... ;>. ciLa.
umetnost.131 ladislavs, -> #126, veca
> Au, zar nas toliko potcenjuješ?! Pa bolje to nego da precenjujem ;). Vide li šta uradi demokratska opozicija precenjujući narod ;>. Sorry, neće se ponoviti. ciLa. PS: Totemizam je religija po kojoj je neki objekat (obično životinja) u mističnom odnosu sa određenom grupom ljudi ;).
umetnost.132 inesic, -> #124, nikolas
> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Ono drugo pitanje - ko je zbunjen - bolje nemoj da postavljaš.
umetnost.133 spantic, -> #119, drpr
> sad me zanima jer to da bi se drveće posle bolje razvijalo Evo ti odgovor moje majke koja je to bila magistrirala: "To se radi u slučajevima kada je neophodna regeneracija stabala, a to je zbog starosti stabala, povezano sa aerozagađenjem Bulevara i bolestima na gornjim delo- vima krošnje postalo neophodno".
umetnost.134 veca, -> #124, nikolas
>> Još jedno pitanje, veoma ozbiljno: ko je ovde lud? Mislim da ih je teško nabrojati, mnogo ih je :(
umetnost.135 dr.grba,
Hi, there! Da malo skrenem temu. U jednoj drugoj konferenciji se vodila neka rasprava u kojoj je spomenuta rec "kic". Buduci da je ovde mesto da se prica nesto o tome, izazivam SEZAM na raspravu : STA JE KIC ? Da li je moguce povuci crtu? Da li je moguce lako odluciti sta je ono sto gledamo, slusamo, na bilo koji nacin konzumiramo pod firmom umetnickog ugodjaja? Da li kic, ma kako definisan, uopste ima neku vrednost, ili sama definicija iskljucuje takvu mogucnost? Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam potisnuo negde, srecom, daleko... Setim se i jednog objasnjenja za fenomen grupe ABBA (u doba njihove aktuelnosti) : "...Obzirom da je ovo doba afirmacije kica, a strategija grupe predstavlja totalno koriscenje kica u vrhunskom obliku, to njihov uspeh nije nikakvo iznenadjenje..." (ovo nije citat, vec parafraza koju dobro pamtim) KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Dakle, napred, narode sezamovski. Priznajte, rasprava o lepoti gradova se pomalo vec izlizala. Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise "odusevljavaju" oni selci sto kucnu fasadu implementiraju keramickim plocicama, pa im kuce lepo sjaje kao dobro oriban javni WC... yuk, yuk...(: Pozdrav, dr ÔpŰa WARNING!!! ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST! Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask
umetnost.136 bbaja, -> #122, milan
>|| Ne secas se dobro, bio je septembar... ;)) Jok ;) . Oktobar.
umetnost.137 ndragan, -> #97, milan
/ mnoštvo radova i knjiga ove vrste, ovako nešto napisati ne svedoči / čak o Pavićevoj neobrazovanosti, nego o njegovom bezobrazluku. Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me čudilo da ih je izmislio). Elem, napisati kako je bilo ili kako se snilo - bilo je stvar izbora.
umetnost.138 andrejl, -> #85, andrejl
>│ čuta kaldrma + adekvatan drvored + adekvatno osvetljenje >│ (to su počeli da postavljaju, ali samo pet-šest bandera >│ :) Sad se setih i da se okolne ulice i haustori izdaju u lokale pa da "gazde" čiste okolo :) bye, andrejl
umetnost.139 mnikolic,
*** APEL *** Ovo je konferencija civilizacija, tema umetnost. Mislim da bi bilo lepo da se ovde ne razvija diskusija koja sa umetnošću nema nikakve veze. Ako nešto baš mora da se komentariše, postoji tema razno pa neka se diskusija prenese tamo. pozdrav, m.
umetnost.140 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Otac (1,4,11,12,21).3. 2. Svećar (2,29).3. 3. Očevi i oci (5,15,19,23).3. 4. Knjeginja iz Foli-Beržera (6*,7*,27*,28*).3. * - predstave u 17 i 20 h 5. Ujka Vanja (8,18).3. 6. Korešpodencija (9,25).3. 7. Iza kulisa (13*,14*,20*).3. * - predstave u 17 i 20 h 8. Mravlji metež (16,30).3. 9. Ofelija u ogledalu (17).3. 10. Boris Godunov (22).3. 11. Ukroćena goropad (26).3. 12. Milena u svetu muškaraca (31*).3. * - predstave u 18 i 21 h Mala scena 1. Iz života kišnih glista (1,2,4,5,28,29).3. 2. Moj dragi lažljivče (6,9,20,27).3. 3. Siroti mali hrčki (14,16,18,30).3. 4. Noć Tribada (26,27).3. Predstave na velikoj sceni počinju u 20:00 , a na maloj sceni u 20:30 Tel. blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 svaki dan osim srede
umetnost.141 zokalezic,
Zvezdara teatar - repertoar za mart 93 1. Grobljanska (7,12,13,18,27).3. 2. Đeneral Milan Nedić (3,10,15,22,30).3. 3. čivot Jovanov (1,8,11,21,23,29).3. 4. Urnebesna tragedija (2,6,14,19,28).3. 5. Kus petlić (25).3. 6. Mala (5,16,20,24).3. 7. Profesionalac (26).3. 8. Klaustrofobična komedija (17).3. Novosadska scena ( u Pozorištu mladih) 1. Grobljanska 20.3. 2. Đeneral Milan Nedić 31.3 3. čivot Jovanov 10.3. 4. Urnebesna tragedija 29.3. 5. Kus petlić 17. 6. Mala 27.3. Tel. blagajne 419-664 od 9-15 i 2 sata pre početka predstave , subotom i nedeljom od 11-13 i 2 sata pre početka predstave
umetnost.142 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Devojka modre kose (2,9,18,20).3. 2. Pozorišne iluzije (3,6,12,14,28).3. 3. Razbojnici (4,25).3. 4. Plava ptica (5,6,7,15,31).3. 5. Vesele žene Vindzorske (10,16,28,30).3. 6. Bogojavljenska noć (11,21,23).3. 7. Hamlet (13,17,24).3. 8. Buba u uhu (14,27).3. 9. Bela kafa (19).3. 10. Narodni poslanik (26).3. Teatar Bojan Stupica 1. Ludi od ljubavi (2,10,25).3. 2. Velika auto trka (3,26).3. 3. Ne očajavajte nikad (4,11,17,21).3. 4. Mario i mađioničari (6,29).3. 5. žikaške perverzije (9,14,19,27,28).3. 6. Balade sa Zejtinlika (13,30).3. 7. 011 (14,24,28).3. 8. Hajde da se igramo (18,23).3. Pozorišni salon 1. Tri života Isidore Dankan (12).3. 2. Šopska ambasada (16,24).3. 3. čak ili pokornost (19,25).3. 4. Strah od letenja / Usamljena žena (20).3. 5. Milena iz Praga (23).3. 6. Laku noć, majko (26).3. Tel. blagajne 644-447 svaki dan od 10-13 i 17-20
umetnost.143 dr.grba, -> #97, milan
>> nego o njegovom bezobrazluku. Profesore, molim Te kao brata, ne diraj mi Pavica. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.144 dr.grba, -> #100, squsovac
Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije grad tipa soliterskih kompleksa, ali nesto ga ipak cini gradom. Koji ima svojih lepota i mana i ja ga puno volim. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.145 dr.grba, -> #103, ndragan
Kad spomenu Sombor... Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen : - najpre kolicinom zelenila (: - pa onim neverovatnim smekom koji ne umem da opisem, ali zimski ekvivalent tog osecaja je miris karanfilica u kuvanom vinu (vid' poJezije!) (: - pa divnim kafanama (da li je ziv "Mali restoran"?) (: - pa lepim zgradama u onom zelenilu (: - pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred neobarokne cetvrti, na uglu, puca pogled sa svih strana )))))))))))))))))))))))): Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.146 ladislavs, -> #122, milan
Vcalic>> vreme. Bio je (ako se dobro sećam) oktobar mesec te Milan> Ne sećaš se dobro, bio je septembar... ;)) Ima zato ko beleži i pamti ;). ciLa.
umetnost.147 spantic, -> #128, ladislavs
> A od koga si onda čuo da Beograd ima, a Beč nema "dušu"? žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim gradovima bio i to ne turistički, tako da dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva "široko poznate laži" :)
umetnost.148 milan, -> #137, ndragan
> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem apokrifnu > istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili nemarno netačnih, te da > ih treba uzeti takve kakve jesu. U knjizi drže ona mesta koja su im > namenjena, a da neko uzme priče iz Hazarskog rečnika za _činjenice_ koje > bi negde upotrebio za dokazivanje ovog ili onog, e to bi već bilo > neozbiljno. Uostalom, baš na kraju pomenute odrednice nabraja se > literatura; zanima me i da li navedene knjige zaista postoje (ne bi me > čudilo da ih je izmislio). Nije sporno autorovo pravo da koristi borhesovski metod. Istina, teorija književnosti će već reći, kada se furtutma napravljena oko ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da nije možda bio samo bleda senka originala. Nije u tome stvar. Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške ubedljivosti. Kada Borhes piše TLon Ukbar Orbis Tertius, enciklopedija njegovog izmišljenog sveta je ubedljiva, priča se drži i osvaja. Ovde je autor previše blizu alegoriji - Hazari isuviše podsećaju na neke idealizovane Srbe - i samim tim utisak da ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači. Da je dobar pisac on bi prilikom redakcije - ako stvarno zna gde je pogrešio, a sumnjam - ovo promenio upravo zato što bi morao da bude svestan ovakve opasnosti. Kako to nije učinio ostaje mi samo jedan zaključak! Pl poz M P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina.
umetnost.149 ndragan, -> #117, drpr
/ Naravno ,ja se sa tobom slažem i dodajem da sam uspeo da tih / 20% bude 100% društva u kojem se krećem, za ostale ne brinem Auu gde me nađe. Noćas sam sanjao da kod komšije nešto zidaju, pa majstor otpanjio narodnjake. Izleteo sam sav besan, pa uleteo unutra i počeo da prebrojavam koje sve kablove treba da premeštam da bih ga oduvao sa 2*40 vati s prozora... Grozno. Zaista, čisto se pitam kako mi uspeva da uredim svoj život tako da se ne srećem sa tom vrstom sveta. žak je i moj zidar bio nekakav intelektualac (ali zato njegovog radnika ne mogu da smislim).
umetnost.150 ndragan, -> #135, dr.grba
/ Ustvari, nije. Moze se govoriti o kicu u gradnji, zar ne? Mene najvise Ajd' seljaci. Uništeni su mental(itet)no, ostali su bez korena, pa su se dohvatili gradske arhitekture i imitiraju šta stignu, najčešće jedni druge. A šta ćemo sa modama u ozbiljnoj arhitekturi? Seća li se neko natur - betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dođosmo i do staklenih piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, veštački kamen na podovima od škola do menzi i terasa, pa tako redom. Maltene po dve-tri građevinske cake može da se pogodi godina gradnje. E sad neka me neko ubedi da nije 90% takvih ostvarenja kič. Na stranu to što te godine možda i nije bilo drugog materijala, što je izbor uličnih sijalica, podova, nameštaja i šta ti ga ja znam bio 'evo ti ga pa ga biraj', još uvek je u svakoj umetnosti (arhitektura se ubraja, zar ne) moguće ostvariti svašta bez obzira na ograničenja, ko ume. Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kiča kao 'neostvarene umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'. Posmatram često u poslednje vreme kola, nameštaj, frizure i haljine iz '69-'72. Prepoznaju se iz aviona. Sve više mi se čini da nije bio problem u lošem imitiranju - originali su bili grozni. Geometrijske haljine, i pejton plejs frizure. Brrr.
umetnost.151 tigor, -> #135, dr.grba
>> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja. Povlače je iskusni "geografi!"
umetnost.152 dragisak, -> #135, dr.grba
║ STA JE KIC ? Ja mislim da nema mnogo smisla pokušavati da se definiše tako nešto. Umetnost nije matematika. ║ Setim se onog skolskog primera iz nekog udzbenika umetnosti, a to je ║ Mona Liza na peskiru. Uzivo sam video i sapun "isklesan" u obliku ║ Mikelandjelovog Davida... I stotinjak drugih bisera koje sam ║ potisnuo negde, srecom, daleko... Mogli bi smo organizovati javno nadmetanje u najboljoj kičerici u gradu. Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka, proizvodnja Javor, Ivanjica; u izlogu Jugodrva pored Narodnog pozorišta, cena ******** :) ║ KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. Ovo me potseti na definiciju umetnosti koju nam je diktirala učiteljica u osnovnoj školi. "Umetnost je čovekova potreba za lepim." Nekako mi se urezala u pamćenje. ;) Evo i filozofskog (mrakoljubnog, zofos - mrak, tama, na grčkom) pitanja. Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ?
umetnost.153 nikolas, -> #148, milan
>> Meni se čini da je Pavić pisao nekakvu alternativnu ili barem >> apokrifnu istoriju, u kojoj ima mnogo stvari namerno ili >> nemarno netačnih, te da ih treba uzeti takve kakve jesu. > Ovde je "stvar iskliznula" na odsustvu dramaturške > ubedljivosti. > P.S. Uzgred, Pavić vrvi od ovakvih brljotina. Nisam bio u prilici da pratim vašu raspravu od početka, pa moram da priznam da ne vidim u čemu je spor. Stvar je na eksplicitnom nivou veoma prosta (da bi, naravno, odmah na sledećem sve to bilo prilično komplikovano): literarna vrednost jednog dela je nešto sasvim drugo od istoriografske vrednosti (pa je, recimo, Tolstoj izvrstan pisac i notorno loš istoričar); isto važi čak i za apokrifne (ili pseudo) istorije: ako nešto dobar apokrif, ne mora biti i dobra istorija (i obratno), dovoljno je samo da OSTAVLJA TAKAV UTISAK. Pa, pošto sam otkrio toplu vodu, da nastavim: > ne zna ko je napravio ćirilicu postaje tim jači Ovo bi, naravno, narušavalo utisak, i primedba bi bila sasvim na mestu... No, Pavić je ubacio pisca/izdavača (jel' beše Daubmanus?), koji to ne mora znati, pa je sada kriterijum "izazivanje utiska da je to knjiga koju bi mogao napisati neko negde oko 1690"; ergo, nepoznavanje gg. sv. Klimenta&Nauma nije greška, kao ni ostala kršenja "istorijske istine", (fuj!). Pravi problem je, naravno, što je, za razliku od Borhesovog(ih) svet(ov)a, cela priča pomalo tanka, neuverljiva, škripava, i, kako reče, dramaturški, dakle LITERARNO, neubedljiva (tu treba tući, tu boli :), istorijske pogreške su deo postupka; a i ličnost samog autora je bolje ostaviti po strani). Što se frtutme tiče, poznato mi je (iz priča) da je dotična knjiga bila književni događaj meseca u NY, ali je se danas niko skoro i ne seća (u ovo sam se lično uverio). Jer, sve što je Pavić posle toga objavio je, hm, bolje da ne kažem... (a nova knjiga bi obnovila sećanje na staru). > Istina, teorija književnosti će već reći, kada se furtutma > napravljena oko ovog pisca smiri, koliko je bio snažan i da > nije možda bio samo bleda senka originala. Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom? Pozdrav, n
umetnost.154 inesic, -> #135, dr.grba
> WARNING!!! > ALL DATA ON DRIVE C: WILL BE LOST! > Proceed? (Y)es (N)o problem (A)bsolutely (W)hy not (D)on't even ask Y Y Y \ Pa zašto neće da mi broji procente?
umetnost.155 andrejl, -> #120, spantic
>│ Ja i nisam nigde tvrdio da imam tapiju na određivanje >│ "dušavnosti" grada. Mada, to i nije tako loša ideja ako >│ se da zaraditi :)) >│ >│ Naravno da je reč o nečijem subjektivnom utisku nekog >│ grada. Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već da neko nema dušu za taj grad :) bye, andrejl
umetnost.156 andrejl, -> #103, ndragan
>│ centru, te sečenje bečkerečke ćuprije, mosta koji je >│ gradio (ili samo projektovao) Ajfel. A da, i ona glupost >│ sa Vasinim barama je isto dobra. Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta i rđa li rđa ;( bye, andrejl
umetnost.157 milan, -> #151, tigor
> >> KIC : Teznja ka stvaranju lepog, bez obzira na metode. > > Kič je fizička granica između potrebe i vrednosti stvaranja. > Povlače je iskusni "geografi!" Hm! Sada primećujem da je ova prva poruka zapravo izazvala raspravu o problemu definisanja značenja reči "kič". Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: KIž [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] Pl poz M P.S. Moj predlog: KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen, tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici. Obrazloženje (fakultativno): Tvorevina iliti artefakt koja se naziva kičem mora imati element pretendovanja na umetničko delo. Tako, na primer, loš novinski tekst koji ne pretenduje da je pripovetka ili priča se ne može nazvati kičem, on je naprosto loš novinski tekst. Takođe cilj - dopadanje široj publici - tj. razni oblici ukrašavanja i doterivanja koji bi "zadovoljili i zasenili" prostotu su takođe važan element jer roman ili slika koji su naprosto isprazni i/ili dosadni se takođe ne mogu nazvati kičem.
umetnost.158 milan, -> #153, nikolas
> Frtutma se već smirila. Jeste li zadovoljni odgovorom? Veoma! :) Pl poz M
umetnost.159 squsovac, -> #144, dr.grba
> Mislim da sad teras mak na konac. Znam da Kikinda nije > grad tipa soliterskih kompleksa, ali nesto ga ipak cini > gradom. Nisam konkretno mislio na Kikindu. žak nisam ni znao da si odatle. Jednostavno sam napisao da u Srbiji postoji Beograd i palanke, a u Vojvodini N.Sad, sela i varoši.
umetnost.160 tigor, -> #155, andrejl
>> Mislim da se ne može reći nikako da grad nema dušu, već >> da neko nema dušu za taj grad :) ili pravilnije... obostrano bezdušništvo! :)
umetnost.162 balinda, -> #147, spantic
>> Ja sam u svim tim gradovima bio i to ne turistički, tako da >> dajem svoj lični utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti >> svoj, sve ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva >> "široko poznate laži" :) Upravo je zato i interesanto da pronalaziš takvu razliku između dva grada koji su, u arhitektonskom smislu, i veoma slični. Stari deo Beograda nije ništa drugo do runinirana i osakaćena, jeftinija verzija Beča. Ovome se ne treba previše ni čuditi; decenijama je naš uzor bio upravo Beč; tamo su se naši ljudi školovali i opšte život u Beču smatran je uzornim. Istina je da je u ponečemu, pogotovo u stambenoj arhitekturi, stari Beograd imao i svoje poseban (može biti čak i bolji?) stil, ali to nije sada tema razgovora, ako treba....? Takođe se teško može pravdati da je tzv. "duša grada" ovde veća nego tamo ili bilo gde. Zašto je to i teško tvrditi i teško osporiti? Zato što pojam nismo dovoljno omeđili. Za svetski grad, čijim su ulicama vekovima prolazili i velikani planetarnog značaja, teško da se može reći da nema svoju dušu. O, još kako je ima. Istorija tog grada oseća se gotovo na svakom ćošku. Doduše, razumem da je "svoje", nekako bliže i draže, ali to onda nema veze sa objektivnošću.
umetnost.164 todorp, -> #150, ndragan
> betona? Pa onda plastificiranih fasada? Pa dodosmo i do staklenih > piramida i piramidona. A ako krenemo unazad, vestacki kamen na podovima U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze veoma lepo da izgleda. A sto se tice piramida i piramidona prema njima sam rezervisan mada ima primera kad su dobro uklopljeni u ambient (ekstremni primer su staklene piramide ispred Luvra za koje mislim da su odlicno uklopljene). > Da li bi odgovarala jedna poddefinicija kica kao 'neostvarene > umetnosti', ili bolje 'diletantske umetnosti'. Ili jeftine umetnosti? Pozdrav od Todora.
umetnost.165 balinda, -> #157, milan
>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori >> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: >> KIž >> [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] U najboljem svetlu gledano, kič je odustvo razloga u umetničkoj produkciji. U najlošijem svetlu, to je odustvo umetnosti u razložnoj produkciji. :)))
umetnost.166 nikolas, -> #165, balinda
>>> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori >>> ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: >>> KIž >>> Štekst_dužine_do_jedan_kilobajtĆ žini mi se da niko nije pomenuo to da je kič masovni proizvod, koji zadovoljava potrošačevu potrebu da poseduje "umetnost", tj. da izgleda da je poseduje...
umetnost.167 lanik, -> #145, dr.grba
>> Kad spomenu Sombor... >> Kada sam prvi put video taj grad, bio sam zapanjen : I ja - tamo sam služio vojsku :)) i mogu ti reći da nisam video sivljeg i sumornijeg grada od Sombor-a :) Još kad izadje 2000 vojnika, u gradu se sve "plavi"... Zezam se, možda grad i jeste lep, ali meni je zbog vojske ostao u prilično ružnoj uspomeni... --> Keyboard? How Quaint!
umetnost.168 ladislavs, -> #147, spantic
> žuo? Pročitaj malo moje poruke. Ja sam u svim tim > gradovima bio i to ne turistički, tako da dajem svoj lični > utisak. Ako si u Beču bio, ti možeš izložiti svoj, sve > ostalo je čisto kopiranje onog što se naziva "široko > poznate laži" :) Pa zaboga! Tim "čuo" nisam dovodio u sumnju da li si Ti video/doživeo navedene gradove, nego sam se zapitao na osnovu čega to jedan grad ima, a drugi nema "dušu". Baš taj deo je naveden u prethodnom citatu. >>A Beograd volim jer je ima. Zato volim i Prag ^^^^^^^^^^^^^^^^ ^^^^^^^^^^ >> A ne volim Beč ( nema veze sa politikom i arhitekturom ^^^^^^^^^^ naravno sada si pojasnio da je to TVOJ LIžNI utisak, te znači da grad za TEBE ima dušu, a nema neku apsolutnu dušu, dakle dolazimo do ishoda da naselja NEMAJU DUŠU, jer duša bi trebala da da bude ista i za Tebe i za mene i za Hansa i za ženga :). Ili treba drugačije definisati tu dušu. Kroz Beč sam zaista samo "protrčao": u centru sam video i lepih i ružnih građevina, al' zaista nemam nameru nekom da "prodajem" "široko poznate laži". Hvala na pitanju, Tvoje poruke sam pažljivo pročitao (hvala Bogu nisu kilometarske ;). U najgorem slučaju nisam bio dovoljno precizan, al' to je stoga što ne volim baš preterano da gnjavim ljude opširnim porukama. ciLa.
umetnost.169 zokalezic,
Beogradsko Dramsko pozorište - repertoar za mart Velika scena 1. Zapali me (1,2,9,12,18,24,31).3. 2. Dugo putovanje u jevropu (4,17).3. 3. Sedmorica protiv tebe (11,16,30.3. 4. Sabirni centar (13).3. 5. Poltron (14).3. 6. Harold i Mod (19).3. 7. Naši očevi (20,26).3. Nova scena 1. Dvorišna rasprodaja (3,7,17,23).3. 2. Kvartet (6).3. 3. Pismo/glava (10,28).3. 4. Povratak Don čuana (12,16).3. 5. Kaskader (19,21,27,31).3. 6. Srećni dani (26).3. Scena Kafana "Krst" 1. Happy night (5,11,18,27,30).3 Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30 , na novoj sceni u 20:00 i na sceni "Krst" u 22:00. Telefon blagajne 423-686 od 10-13 i od 17-20
umetnost.170 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za mart 93 Velika scena 1. Koštana (2,12,16).3. 2. Travijata (3).3. 3. čizela (4).3. 4. Kir Janja (5,14,15,19,23).3. 5. Atila (6).3. 6. Divlja patka (7,21,26).3. 7. Seme (9).3. 8. Slepi miš (10).3. 9. Labudovo jezero (11).3. 10. Boris Godunov (17,24).3. 11. Samson i Dalila (18).3. 12. Lučija od Lamermura (20).3. 13. Don Kihot (25).3. 14. Seviljski berberin (27).3. 15. Dama sa kamelijama (29,30).3. 16. Madam Baterflaj (31).3. Mala scena 1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (2,10,25).3. 2. Nastasja Filipovna (3,18,31).3. 3. Play žehov (4,17,24).3. 4. žežnja pod brestovima (6,9,20,27).3. 5. Pat ili igra kraljeva (7,26).3. 6. Bes...konačno (12,28,).3. 7. Tužna je nedelja (14,21,30).3. 8. Staklena menažerija (16).3. 9. Bečlijka Omer-Paše Latasa (19).3. 10. Mrdanje-CARPE DIEM (23).3. Telefon blagajne 620-946 od 10 do početka predstave. Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 , a na maloj u 20 h.
umetnost.171 ladislavs, -> #157, milan
> Dakle, raspisuje se konkurs za značenje reči kič. Odgovori > ne smeju biti duži od 1K, i moraju imati formu: > KIž > [tekst_dužine_do_jedan_kilobajt] Na žalost promašaj forme. Nikad od Tebe Kitsch-majstor ;). Šta je kič? Ono što pretenduje da nam se pretstavi kao umetnost, a niti postavlja neka pitanja, niti daje neke odgovore, niti budi neke emocije (osim onih koje bude, recimo, pijačne slike sa uplakanim balavcima ;). Po pravilu, podilazi ukusu (pod)prosečnog čoveka. Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan primer je VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih bogova napretka sa karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i radnika sa čekićima, fuuuj. ciLa. PS: Ja sam ipak pogodio datu "kitsch" formu ;))).
umetnost.172 nikolas, -> #171, ladislavs
> Mene fascinira grandiozni staljinski neoklasicizam. Tipičan > primer je VDNH u Moskvi: kopija Partenona - hramovi paganskih > bogova napretka sa karijatidama u obliku seljanki sa srpovima i > radnika sa čekićima, fuuuj. E, to je nešto još gore od kiča: komunistička kopija istog... :)))
umetnost.173 dragisak, -> #157, milan
║ KIž, nem. kitsch=sjajno đubre, od dijalektološkog kitschen, ║ tvorevina koja pretenduje da bude umetničko delo, ali ║ to nije, sa ciljem da se dopadne široj publici. Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li u opšte raspravljati o ukusima ?
umetnost.174 ndragan, -> #145, dr.grba
/ - pa onom ODVRATNOM BETONSKOM ROBNOM KUCOM izgradjenom usred Robna kuća u Somboru se savršeno uklapa u svoju stranu trga - mislim na pijacu i devizne dilere.
umetnost.175 veca, -> #173, dragisak
>> u opšte raspravljati o ukusima ? Naravno! Možda nešto naučimo jedni od drugih!
umetnost.176 ladislavs, -> #175, veca
Dragisak>>> u opšte raspravljati o ukusima ? Veca> Naravno! > Možda nešto naučimo jedni od drugih! Slažem se. Dobar ukus se izgrađuje. Neobrazovan čovek nikada ne može da uživa u velikim umetničkim delima ako ih ne shvata. Ono: De gustibus non disputandum est ne vodi ničemu. ciLa.
umetnost.177 milan, -> #173, dragisak
> Ova definicija ima jedan nedostatak, a to je nedefinisanost pojma > umetničko delo. Razmišljajući o tome na kraju se dolazi do pojma > dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je > dobar ukus ono što razlikuje aristokratiju od 'pučanstva'. Vredi li > u opšte raspravljati o ukusima ? Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije! Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku, etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro, glas... E, sad', drugo je pitanje da li je "umetničko delo" osnovniji pojam od pojma "kič". Meni se čini da ipak jeste, pa sam takvu definiciju ponudio. žini mi se da se ne bi mogla ponuditi definicija kiča u kojoj se ne pominje pojam umetničkog dela tako da je, u tom smislu, definicija "na pravom putu". Naravno, može se raspravljati i o pojmu umetničkog dela ali onda ulazimo u vode meta-estetike (lingvisti!, da li se piše sa povlakom ili spojeno?), kao što se, recimo, o pojmu broja raspravlja u metamatematici (znam da se piše zajedno! ;)). Što se ukusa tiče, slažem se da o njima nema smisla raspravljati. Ne verujem da postoje različiti ukusi. Držim da postoje samo ukus i neukus! Pl poz M
umetnost.178 ndragan, -> #156, andrejl
/ Most (odn. konstrukcija leži na prostoru brodogradilišta / i rđa li rđa ;( Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi nešto moglo da se učini, nek se makar postavi kod Motela ili umesto one glupe kifle kod čitnog Produkta... a za rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod običnom farbom. Pustiću buvu svom odborniku.
umetnost.179 ndragan, -> #164, todorp
/ U svemu se slazem osim u staklu jer smatram da staklena zgrada moze / veoma lepo Može, naravno, kao i bilo šta drugo. Ali pogledaj bilo koju zgradu bilo koje bogatije firme rađenu u poslednjih godinu dana. Koliko njih _nema_ bar stakleno-ogledalski svod oko ulaza? Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima?
umetnost.180 ndragan, -> #173, dragisak
/ dobrog ukusa. Šta je to dobar ukus ? Negde sam pročitao da je Dobar ukus se obično svodi na razlikovanje očiglednog kiča od bolje zapakovanog, s tim da se ovaj drugi smatra za umetnost.
umetnost.181 ndragan, -> #152, dragisak
/ Znaš ono: pozlaćena stilska garnitura, barok, kraj XX veka, Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički naziv "Đžems Bond" (za one koji ne vide, DJzems), presvučen sintetičkim plišem. / Zašto autoritarni režimi vole (volu :)) kič ? Iluzija umetnosti u iluziji demokratije i blagostanja? P.S. Voledu.
umetnost.182 milan, -> #179, ndragan
> Arhitekti su monomanijaci. Ili su koreni kiča u investitorima? Nema tu "ili" nego "i". Pl poz M
umetnost.183 dr.grba, -> #154, inesic
>> Pa zasto nece da mi broji procente? Requires DOS 7.0 or higher.
umetnost.184 dr.grba, -> #165, balinda
Moze se pricati i o razloznosti i o umetnosti kao takvoj. Ima ljudi koji provode vreme na suncanoj strani studentskog trga i koji ovu raspravu mogu da zapetljaju mnogo bolje. Sklon sam cinizmu i stoga sam prestao da obilazim galerije moderne umetnosti (ili kako se vec nazivaju ta mesta). Sve je pocelo jedne jeseni pre 5-6 godina. (Sada molim Novosadjane da mi pomognu u rekonstrukciji.) U galeriji ULUV u Bulevaru je bila montirana instalacija jednog beogradskog nazovi slikara. Ne "postavljena izlozba" - covek je insistirao na izrazu "montirana instalacija". Sticajem okolnosti, poznavao sam coveka, i sretao ga posredstvom zajednickih poznanika. Kada je jednom prilikom cuo da nekim poslom idem u Novi Sad, zamolio me da odnesem kesu da 5-6 kg skrunjenog kukuruza u galeriju ULUV, gde mu je montirana instalacija, da je predam tom-i-tom, da ima za guske. ZA GUSKE? Nisam hteo, nisu bila cista posla, a Beograd i Novi Sad nisu moja Kikinda, da nosim kukuruz ulicom u najlon kesi. Ali crv je proradio i ja odoh da vidim instalaciju... ... u teskom zadahu male prostorije imalo se sta videti. Na sred je bila postavljena zica za ograde u precniku od oko jednog metra, u kojoj su prebivale dve ili tri guske. Na zidu, na cetiri - pet veeeelikih platana, u sivo - plavim tonovima, bejahu dolepljena guscija pera sa ostacima koze guske sa krila (valjda covek nije znao da se pero moze iscupati), a vredne umetnicke ruke nisu zalile ni ogromne kolicine guscijih govana od kojih je implementirao nekakve 3D forme sve skupa sa perima i bojom. Naslov izl.. instalacije je bio nesto u stilu "Prevazidjenost forme kvazi sub pre pro tru svr anti spo prirode". Nekako se steklo da doticnog vise nisam sreo, sreca njegova i moja. I sad mi vi tamo nesto po konferenciji pisete da umetnost ne trpi klasifikacije, definicije, okvire... Vazno da trpi guscija govna. Svima koji su procitali ove redove, izvinjavam se na prostakluku. Ali, nekako, dajem sebi za pravo, ako su onom tipusu dali za pravo onaj dogadjaj u strogom centru Novog Sada... Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.185 dragisak, -> #177, milan
║ Pa to je, uopšteno rečeno, nedostatak svake definicije! ║ Naime definicije pojmova se i prave tako da se jedan pojam ║ definiše pomoću drugih pojmova gde se, implicitno, podrazumeva da ║ su ovi drugi jasni ili bar u rasprostranjenoj upotrebi. To pravilo ║ pogotovu važi za tzv. normativne nauke - matematiku, lingvistiku, ║ etiku i estetiku, koje se zasnivaju na nekim osnovnim pojmovima ║ koji se ne definišu - broj, prava, tačka, skup, lepo, dobro, ║ glas... Slažem se, međutim treba imati na umu da je granica između kiča i umetnosti vrlo nejasna. Drugo, kič se uvek predstavlja kao umetnost. Zašto bi ga ljudi konzumirali ako ne zato što smatraju da se radi o umetnosti. Ja bih pre rekao da je kič sociološki pojam. Naprosto, kič je 'umetnost' narodnih masa. Ono što aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost, ono što masa smatra za 'umetnost', e to je kič. Naravno, ovo je jako gruba podela. Apstraktne definicije kiča kao nečega što je suprotno od umetnosti jednostavno nije dovoljno određena.
umetnost.186 drazen, -> #185, dragisak
>Ja bih pre rekao da je kic socioloski pojam. Naprosto, kic je 'umetnost' >narodnih masa. Ono sto aristokratija smatra za 'umetnost' to jeste umetnost, >ono sto masa smatra za 'umetnost', e to je kic. Naravno, ovo je jako gruba >podela. Apstraktne definicije kica kao necega sto je suprotno od umetnosti >jednostavno nije dovoljno odredena. Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju "jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno, ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra za umetnost. Osnovni kriterijum po kome se prepoznaje kic je nestazmera izmedju agresivnosti sa kojom se neka poruka promovise i emocionalnog ili vrednosnog siromastva same poruke. Samim tim uvek je jako ocigledno da kic sluzi za zaglupljivanje i izludjivanje masa, kao na pritisak podloznog medijuma. (Tu nastaje zabluda da je sve sto masa vidi kao umetnost kic.) Ova tehnika se ponekada koristi i za promovisanje "vrhunskih dela". Obrazac je sledeci: delo je snazno, a svako ko to ne vidi je emocionalni ili intelektualni bogalj. I ljudi se, kao u bajci "Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene klasicne muzike.) I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i sibicama u gro planu. Pl poz D
umetnost.187 duke, -> #181, ndragan
││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički ====== Ko ti gutn'o slovo "j"? :)­ Predlog Velikom Majstoru Moderatorske Lože Balindi: ko ulovi moderatora in flagranti dobija pravo besplatnog praćenja konferencije CIVILIZACIJA.x do isteka pretplate i 10% od moderatorske plate! Je l' može? Pozdrav, Vlado
umetnost.188 inesic, -> #183, dr.grba
> Requires DOS 7.0 or higher. Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vržn.
umetnost.189 dragisak, -> #186, drazen
║ Svojevremeno je jedan rektor BU pobijao Einsteinovu teoriju ║ "jer je nijesu prihvatile siroke narodne mase". Zvuci apsurdno, ║ ali ne manje apsurdno od tvrdnje da je kic ono sto masa smatra ║ za umetnost. To je jedan pokušaj da se da neka upotrebljiva definicija kiča. žinjenica je da ocenu o tome šta je kič, a šta nije, ne donose 'narodne mase' nego neka kulturna elita (za razliku od nekulturne elite :) ). U umetnosti ne postoji demokratija. ║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je ║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene ║ klasicne muzike.) Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije. ║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego ║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i ║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i ║ sibicama u gro planu. Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić da mi diraš. ;)
umetnost.190 veca, -> #189, dragisak
>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić >> da mi diraš. ;) Niste valjda braća? :)
umetnost.191 milan, -> #189, dragisak
[drazen, 4.186] ║ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je ║ "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene ║ klasicne muzike.) [dragisak, 4.189] Mislim da se, kad smo kod ovih primera, ne radi o kiču. Tu dolazimo do još jedne zavrzlame. Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokušaj da se napravi umetničko delo - kič ? Ja mislim da nije. I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na primer, Kurjakove knjige niko neće shvatiti kao kič jer je po sredi osrednja ili loša publicistika. Sa druge strane dela pisca kome je "strepnja još uvek dublja od nade" stvorena u poslednje dve decenije su paradigma kiča, jer, recimo, jedno "Vreme smrti" jeste loša ali i pretenciozna knjiga koja strukturom a ne vrednošću pokušava da domaši "Rat i mir". Međutim - sad' sledi paradoksalni obrt ;) - upravo zato mislim da su Draženovi primeri dobro odabrani! Ograđujem se jedino od njegovog paušalnog "opaljivanja" po "savremenoj klasičnoj muzici". Ne samo zato što je pridevski sklop "savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen - verovatno je mislio na "savremenu ozbiljnu (versus zabavna) muziku" - već što se jedna cela grana umetnosti ne može tako ocenjivati, a osim toga ocena ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov, Prokofjev, Šostakovič, Šenberg, Britn, Kejdž, Glas,...) No, da se vratim temi. Zašto mislim da su primeri dobro odabrani. Upravo zato što se radi o pretencioznim i slabim delima, a baš takva dela treba da služe intelektualcima za postavljanje granica u estetici. Gondolu ili Ajfelovu kulu od špialtera koja stoji na šustikli koja prekriva televizor, ma koliko bili smešni i/ili tužni, ja zovem "malim kičom". Oni služe nekoj zlopatnoj babi da da boju svom turobnom životu. Estetski kriterijumi se grade na "velikom kiču" (Versaj, skoro ceo Beč, veći deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike). Poenta je što "veliki kič" mogu stvarati i veliki umetnici! I Tarkovski i pisac kome je "strepnja dublja od nade", pa čak i sam Tomas Man (idiotski razgovor Nafte i Setembrinija koji čini skoro trećinu Zauberberga) su povremeno klizali u kič, upravo onda kada su artificijelnošću ili hermetičnošću pokušavali da kompenzuju trenutke kada ih je napuštala snaga i dublji uvid u veličinu teme. Tek kada se sa njima "razračunamo", onda smo postavili estetiku na zdrave noge. Onda možemo i babi da oduzimamo gondolu iz Venecije od 300 lira ali, ja ipak ne bih učestvovao u tome. ;) Pl poz M P.S. [drazen, 4.186] ║ I da zakljucim, braca Bajic nisu nista gori prodavci magle nego ║ David Lynch, koji u filmu "Wild at Hart" mucene gledaoce, a i ║ glumce, dva sata davi kretenskim scenama sa upaljacima i ║ sibicama u gro planu. Braća Bajić su, na žalost ;), gori i.e. slabiji prodavci magle od Lynch-a (ali u pomenutom filmu, a ne u svim njegovim filmovima!) jer oni i ne prodaju nikakvu maglu već zabavu, istina slabog kvaliteta. Lynch je mnogo gori jer je apsolutno beskrupulozan. Takvu meru agresivnosti teško je naći u umetnosti. On više deluje kao komandant 101. vazdušnopokretne divizije.
umetnost.192 andrejl, -> #178, ndragan
>│ Leba ti? Mislio sam da je prodat u staro gvožđe. Možda bi >│ nešto moglo da se učini, nek se makar postavi kod Motela >│ ili umesto one glupe kifle kod čitnog Produkta... a za >│ rđu je manji problem - izdržao je vek samo pod običnom >│ farbom. Pustiću buvu svom odborniku. Moj teča tvrdi da ga je video. Stvarno bi bilo lepo da ga negde metnu :) bye, andrejl
umetnost.193 jasicp,
Preporucujem Pozorisne iluzije, Voja Brajovic i ostali su sjajni a scenografija plus kostimi su za gledanje !!! Ponekad me po ponasanju glumci-omladinci podsete na Genija Zorana Radmilovica. Ajde, pozdrav , Djape.
umetnost.194 drazen,
[dragisak, 4.189] > Postavlja se pitanje, da li je svaki neuspeo pokusaj > da se napravi umetnicko delo - kic ? Ja mislim da nije. Naravno da nije. Poenta je da svaki nasilnicki pokusaj da se "napravi" umetnicko delo obavezno sklizne kic, i to mnogo opasniji i uocljiviji od nepretencioznih pokusaja ulicnih otimaca para. Opasnost od pretencioznog kica je i u tome sto autor a i krugovi oko njega cesto poveruju u vrednost siromasnog dela. (Dobar primer je "slepi putnik na brodu istorije", Galebu, koji je ubedio svoju blizu, a siru okolinu, da je veliki pisac patnje srpskog naroda, te da stoga u gigantskom delu treba traziti i odgovore.) [milan, 4.191] > Ne samo zato sto je pridevski sklop "savremena klasicna" >(savremena, ama klasicna!?) besmislen - verovatno je mislio na >"savremenu ozbiljnu (versus zabavna) muziku" - vec sto se jedna >cela grana umetnosti ne moze tako ocenjivati, a osim toga ocena >ne stoji (Stravinski, Rahmanjinov, Prokofjev, Sostakovic, >Senberg, Britn, Kejdz, Glas,...) Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna muzika". Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema kicu. >Estetski kriterijumi se grade na "velikom kicu" (Versaj, skoro >ceo Bec, veci deo Moskve i Sankt Petersburga, malte ne cela >barokna svetovna arhitektura, Rubensove slike). Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je, kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica. Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru. Pl poz D
umetnost.195 dr.grba, -> #186, drazen
>> "Carevo novo odelo", pretvaraju da vide nesto u praznini ocajnog >> daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je >> "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene >> klasicne muzike.) Ubo si me u oko onim u zagradi. Priznajem, u pravu si kad kazes da se ljudi pretvaraju da ..., ali moram da ti kazem da postoji jedan propust u tvom vidjenju : ne radi se uvek samo o nuzno estetskom ili nuzno duhovnom potencijalu nekog dela. Postoji, mozda, nekakav iracionalni osecaj prijemcivosti ka nekom delu, bilo ono umetnicko ili nasilnicko. Spomenuo si "Stalkera" i "Fukoovo klatno". Sticajem okolnosti, video kaseta i knjiga su u mojoj polici jedno uz drugo. Oznaka police nije "davez" (to zavrsava u kanti), nego "izuzetno". Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim da jednog autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati daviteljem tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u kojima je pokusavao da prenese neke svoje impresije gledaocu. U ovom momentu mi ne pada na pamet ama bas nijedan film koji je jaca metafora ljudske slabosti i nemoci, nego sto je to "Stalker". A zanatski je perfektan kako samo ruski film to moze biti. Sam Tarkovski je tvrdio da ce morati film usporiti sto vise, jer je "brzina price", ili kako se vec izrazio, po njegovom misljenju najjace oruzje za manipulaciju gledaocem. Secajuci se "Indijane Dzonsa", verovatno je bio u pravu. Veoma mi je zao, ali film dosad nisam gledao na platnu. Nadam se kad-tad (HEJ, u Kikindi ove nedelje u bioskopu "Doktor Zivago" i "Prohujalo sa vihorom" !!!!!), mozda se povampiri neka traka... Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek onda pisac. Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige. Izjavio je da je za pisanje ove knjige konsultovao 2000 drugih, (verovatno da bi nas sve podavio...:) i da je morao sve da stavi u okvir kriminalisticke price, koju obozava kao knjizevnu formu. Kada se sabere i cinjenica da je Eko jedan od najvecih svetskih eksperata za stare knjige, i da je profesor semiotike na tamo nekom univerzitetu, nije cudo sto "Fukoovo klatno" izgleda kako izgleda. Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?), ali da je utisak, koji uvek preostane kad zaklopim korice neke knjige, bio mozda najjaci u mojoj citalackoj karijeri. Ne dajem ni pet para za kritike po nekim medijima, po kojoj je knjiga davez. Svi ti ljudi, ako im je dosadno, neka kupuju knjige iz edicije "Odaberi svoju pustolovinu", to im nece biti davez. Eto, ipak sam se raspisao, ali kao sto rekoh, ubo si me u oko. Ne ljuti se sto mislim da si pogresio, ne smatram da zastupam generalno misljenje, ali voleo bih kad bi argumentovao situacije u kojima prozivas neka konkretna dela. Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.196 dr.grba, -> #188, inesic
>> Pu malera. A ja se ubih. Pa mogao je bar da prijavi vrong dos vrzn. Pa napravi BAT fajl, ispitaj errorlevel <> 0, i bubni poruku by yourself (: Pozdrav, dr ÔpŰa
umetnost.197 ndragan, -> #187, duke
/││ Analogno smo imali bračni krevet sa svetiljkama i radiom, fabrički / Ko ti gutn'o slovo "j"? :)­ Učio sam da se J ubacuje samo unastavke tipa -ija, inače ne. Dakle: radio, radija, radiju (vidi, vidi), radijski (?), radiom. Hm, izgleda da je i na -iju. Šta kažu knjige starostavne?
umetnost.198 ndragan, -> #186, drazen
/ daveza i trivijalnosti. (Uzmite samo primere filmova kao sto je / "Stalker" ili knjiga kao sto je "Fukoovo klatno" ili savremene Za "Fukoovo klatno" se slažem, to je dobra igrarija na granici umetnosti, više esej o mogućem uvrtanju stvarnosti nego roman. "The best of" tamo nekih zapadnih kompleksa. Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca. Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja. Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni film. Problem koji postavljaš svakako ima razloga da raspravimo. Po meni, odnosi se na čitavu klasu dela za koja se možemo pitati 'da li je to umetnost'. žak ni kriterijum poruke (ima-nema) nije pouzdan. Poruka može biti neizreciva, estetska, vizuelna (Linčove šibice), sadržana u formi a ne u radnji, i tako dalje i tako dalje. Takođe ima dosta umetnika koji od kiča uspevaju da naprave umetnost, izvrćući ga.
umetnost.199 dragisak, -> #190, veca
║>> Pa meni taj film i nije izgledao tako loše, a nemoj ni braću Bajić ║>> da mi diraš. ;) ║ ║ Niste valjda braća? :) Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :)
umetnost.200 dragisak, -> #191, milan
║ I ja takođe. Bez obzira što se kič na intrasubjektivnom ║ nivou razumeva kao "lažna umetnost", mislim da je, da bi pojam ║ odgovarao ekstenziji koju ima kod većine koja nad njim ║ razmišlja, potrebno dodati i pridev "pretenciozna". Tako, na Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'. Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno, braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već o pretencioznim delima. Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku. Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?) gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno. Slično se može reći i za Rubensove slike. Bucmaste, rozikaste žene na njegovim slikama treba (valjda) da odaju utisak blagostanja, zdravlja, sreće. Negde sam pročitao da sva ta golotinja na renesansnim i kasnijim slikama, u svoje vreme, nije imala nikakvu erotsku konotaciju. Sa druge strane, umetnost ne mora da zrači pozitivnom porukom, čak smatram da umetničko delo ne mora u opšte da ima poruku. Da rezimiram. Kič je uvek lep dok umetnost ne mora biti. Kič uvek ima za cilj da kod konzumenta probudi prijatna osećanja, umetnost može da bude mračna i neprijatna. dragisak P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u izvođenju maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog domaćeg slikara Tapija ...
umetnost.201 drazen, -> #195, dr.grba
>Da ne davim objasnjenjima i obrazlozenjima, tek mislim da jednog >autohtonog stvaraoca kao sto je Tarkovski mozes nazvati >daviteljem tek ako razumes okolnosti u kojima je radio i u >kojima je pokusavao da prenese neke svoje impresije gledaocu. Recimo da se slazem sa visokom ocenom Tarkovskog kao reditelja, bar u ranijoj fazi, do Rubljova. Ali, okolnosti ne opravdavaju reditelja filmova koji, umesto filmova, pravi nekakve price sa slikanjem, u kojim je dramaturski zaplet verbalisti izrazen, (ponekad i zacinjen naravoucenijem). To naprosto ne spada u filmski izraz, i mozda se nekome i svidja, ali naprosto nije film. Takvo delo postaje kic jer smisao nalazi u nefilmskim dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto potuno odudara od sustine medija. >Umberto Eko je ipak filozof i bibliomanijak (u pozitivnom smislu), pa tek >onda pisac.Sam je obrazlozio pisanje "Fukoovog klatna" kao eksperiment da >jednu pricu provuce kroz formu Tore, Prve knjige. Umberto Eko je slican slucaj. "Ime ruze" je izvanredna knjiga, prepuna doslovnih replika iz knjiga Conana Doyla, duhovitog poigravanja zanra kriminalistickog romana i srednjevekovnih politickih igara iza zidina franjevackog manastira. Ali, dok sam citao ovu knjigu, padalo mi je napamet, da ce sledece delo morati da bude nesto sasvim drugacije ili davez. Na nesrecu ispalo je ovo drugo. Eko je izasao iz domena romana, cak i analiticnog, i usao na teren stila pisanja naucnih radova, sa unapred zadatom formom, tako da likovi (kojih je malo manje nego beskonacno) prate na pocetku definisan okvir. > Priznajem, bilo mi je tesko da procitam knjigu (a tebi?) Posle pedesetak strana sam shvatio da nemam ni jedan zdrav razlog da se izlazem nesnosnom mucenju, te sam batalio stvar. (Moram da priznam da je utisku doprineo i odvratan prevod nepoznatog Croate.) Pl poz D
umetnost.202 drazen, -> #198, ndragan
>Tarkovski nije popustio tezi o montazi atrakcija, nije se >trudio da u svakom kadru mora nesto da se dogada. U tom slucaju kadar je nepotreban. >Uostalom, putovanje u podsvest bas i ne lici na akcioni film. Moralo bi da lici i na triler i na erotski film, protiv cega nemam nista, ali ovo je zamisljeno kao putovanje u kolektivno nesvesno, zacinjeno jungovstinama, sto je samo ljigavo malogradjansko sklanjanje pogleda u stranu. >Takode ima dosta umetnika koji od kica uspevaju da naprave >umetnost, izvrcuci ga. Tu se apsolutno slazemo. Jedan od takvih je Kundera, sa izuzetkom knjige "Nepodnosljiva lakoca postojanja" (ovde ce' se jave astralni da napadaju predmetnog cepaca nebeskog naroda), ili Bunjuel, bez izuzetka. Pl poz D
umetnost.203 milan, -> #194, drazen
> Skromno muzikolosko znanje koje posedujem i povrsno druzenje sa > ljudima te struke, je dovoljno da sam mnogo puta cuo da > muzikolozi sa indignacijo odbijaju termim "ozbiljna" muzika, uz > pitanje : "Koja je muzika neozbiljna". To je razlog zbog koga > sam uporabio, inace kontradiktoran, pojam "savremena klasicna > muzika".................................................. Ovo nije semantički problem već problem kolektivne psihologije tzv muzikologa. Do skoro sam mislio da je jedino zanimljivo pitanje u muzikologiji, pitanje kako se pravi ženski rod od "muzikolog" a sada vidim da si otvorio i novo. Pa lepo. To što su oni iskompleksirani nije razlog da, što bi rekli Hrvati, "ih se pusti" da brljaju po terminologiji. Termin "klasična" ima dva značenja: (1) antički i (2) opšte prihvaćena vrednost. Jasno je da "savremena klasična muzika" ne potpada ni pod jedno od dva moguća značenja. Ja sam ponudio termin "ozbiljna" u smislu: nasuprot "zabavnoj". Ovde se, kao i u mnogim podelama ne insistira na komplementarnosti nego na polarnosti. Polarno "hladno valjanim čelicima" su "vruće valjani čelici" a ne "nehladno" ili "mlako". To što su muzikolozi najčešće intelektualni bogalji je drugo pitanje. Uostalom, ako im se ne sviđa izraz "ozbiljna" neka ponude neki drugi a ne pogrešan! Na kraju, neozbiljna muzika takođe može postojati i izraz je sasvim legitiman! > Pausalno opaljivanje po toj grani muzike je posledica > mog dubokog uverenja (koje naravno moze biti i pogresno) da je > danas bavljenje klasicnom (ozbiljnom?) muzikom slicno bavljenju > istrazenom naucnom disciplinom, koja je nekada bila jako > aktuelna i dala velike rezultate, ali su za savremenike u toj > oblasti ostale samo mrvice i pobocne linije. U svakom slucaju > pretencioznost kojom se pristupa klasicnom komponovanju sada ne > moze da bude lisena pretencioznosti, a to neminovno vodi prema > kicu. Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe. Baviti se naukom na način Galileja danas je naprosto besmisleno. U tom smislu postoje nauke koje dostignu svoj kraj jer istraže ceo predmet (Mehanika, Analitička geometrija, Trigonometrija). Za umetnost je to nemoguće reći jer izvesna sredstva i predmeti interesovanja ulaze i opet izlaze iz sfere interesovanja i stvaranja. Postoje, tako, epohe u kojima je likovna umetnost bila vrhunska a muzika ništavna (Renesansa) kao i obratno (Barok). Sadašnja epoha je očigledno epoha performansa i vizuelnih umetnosti, muzika je nekako u zapećku. To, naravno ne znači da se za sto godina slika neće promeniti. E, kada smo raspravili "metodološku" stranu onda je i jasno da jesi i gde jesi u pravu. Pretencioznost u jednoj umetnosti koja je u ovoj epohi ili slaba ili senzibilitetu epohe neodgovarajuća je zaista put ka kiču. Uostalom, sva je prilika da će od posleratne muzike sledećim generacijama ostati mnogo više dela roka i džeza nego "savremene ozbiljno-klasične umetnosti". > Uvek me je progonila sledeca dilema glede srednje-evropske > civilizacije i posebno Beca. Neosporno je da je ta kultura > bila veliki snabdevac kica. Ali, taj nacin razmisljanja dao je, > kao vrhunski svoj domet, Mozart torte (a i kugle). Mada formalno > ne govorimo o oblasti umetnosti, mozemo samo da se zapitamo kako > duh koji je prozveo tako negovani kolac na drugoj strani, u > umetnosti, pokazuje zavidan stepen neukusa i kica. > > Indikativno je da je Mozart, tipicni primer srednje-evropske > barokne civilizacije, bio mnogo ponosniji na svoje znanje > igranja bilijara nego na muzicke sposbnosti. Pomenuti je naime > bio apsolutni sampion Evrope u bilijaru. Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najveće dostignuće koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je ipak malo šire - recimo mađarski gulaš i švajcarska čokolada) civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter simfonije, koncerti za limene duvače i neki klavirski koncerti). Druga je stvar što je imentovani bio sklon (ili parama nateran?) hiperprodukciji svega i svačega što je neminovno kotrljalo u kič. Međutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam Bach su napisali gomile đubreta. Tek od Betovena počinje stvaranje "imidža" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada hoće i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus završava pre broja 150 (mada su, istina, to većinom po obimu velika dela) a Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam) oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo džabe. Dok su barokni muzičari plivali u lovi, većine Betovenove prepiske se sastoji u kuknjavi oko love. Šta ćeš, život! Pl poz M P.S. A propos brige o "vrhunskom kolaču" versus "zavidnom stepenu neukusa i kiča" u K und K monarhiji, koju Musil od milošte zove Kakanija, dilema ti je lažna. Kakanija je napravila i neopevane odvratnosti u kulinarstvu - pivo sa voćnim sokom, kobasice u slatkom kupusu i još koješta. Tako je i siroma' Mozart morao da napiše koješta da bi se stiglo do kugle. Bogata zemlja, prelivalo se, pa je bilo i mnogo redundancija.
umetnost.204 milan, -> #198, ndragan
> Kod "Stalkera" je stvar malo složenija. Naviknuti da od malena gledamo > američke filmove, navikli smo i na holivudski filmski jezik. Kompletna > francuska filmska gramatika (koja je, po meni, neprimerena filmu) je > skoro đuture zaboravljena - film u potpunosti urađen po njoj bio bi > veoma nerazumljiv današnjoj publici. Rusi su, uglavnom izbegavši > holivudski uticaj (osim u ratnim filmovima), razvili poprilično različit > jezik, teško čitljiv za 'normalnog' gledaoca. > > Pravo da rečem, i ja sam neke stvari ukapirao tek iz drugog gledanja. > Oni silni kadrovi sa vodom koja teče preko ekrana i nosi civilizacijsko > đubre imaju i te kako smisla. Tarkovski nije popustio tezi o montaži > atrakcija, nije se trudio da u svakom kadru mora nešto da se događa. Kad > je složio situaciju, postigao napetost, ostavio je i lica i gledaoce da > se malo krčkaju. Uostalom, putovanje u podsvest baš i ne liči na akcioni > film. Posle dr.grbe koji je, istina, spasavao i "Fukoovo klatno" i "Stalkera", a ti ipak i samo potonjeg, evo još jednog prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako ono beše, Vuk Isakovič se pokrije medveđom bundom, legne pod kola sa arnjevima i sanja o ruskoj ravnici. Ko da i Panonska nije ista. Citat koji sam uzeo iz tvog priloga je malo poduži jer je i "Stalker" vala podugačak. Ova rasprava se postepeno otima od kontrole. Da podsetim, počela je od definicije pojma "kič" da bi se preko primera koje je Dražen navodio svela na raspravu o vrednosti pojedinog dela "neodvisno" od teme. Ovde je na tapetu ne samo da li je "Stalker" delo koje ima umetničku vrednost već da li je i povrh svega kič. E, pa, držim da jeste. Taj film je kič kaogod što je to i "Labuđe jezero" bez obzira što potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola sata od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju sasvim dobro. "Labuđe jezero" sam odabrao više zbog toga što su žajkovski i Tarkovski zemljaci. Tarkovskog je bolje porediti sa Vagnerovim operama - petnaest minuta genijalnosti umućeno u pet sati albertijanskih basova. To je čovek koji očigledno ili ne razume medij u kome radi ili se prema njemu odnosi sa nipodaštavanjem i pretencioznošću operske primadone. Da prvo nije tačno svedoče "Ivanovo detinjstvo" i "Rubljov" te je prema tome drugo po sredi. Agresija na medij u cilju trpanja literarnih sadržaja složene a sumnjive intelektualnosti edabi se zasenila prostota. Pravi ruski kič! Da je napisao knjigu videlo bi se da je to potanje delce al' kad' se strpa u film deluje gromopucatelno. Filmovi traju 100 (normalni) do 200 (ruski) minuta i u njih se investira neki umetnički angažman koji bi se, možda, najbolje mogao definisati sintagmom "asocijativna naracija". Gledalac za to vreme ne može da sklopi knjigu, porazmisli o tome "Što je pjesnik htio da reče" niti pak da razmatra neku duboku slojevitost. U filmu se računa na njegov senzibilitet i slikovno mišljenje. Ono što se u sliku me nože staviti ne mogu ni da izmudruju glumci niti će pomoći da Godar preko celog ekrana opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu genijalnog filma. Dakle, svi elementi kiča su tu. Pl poz M
umetnost.205 milan, -> #200, dragisak
> Ne bih se složio da je pretencioznost svojstvo kiča, barem ne neko > važno svojstvo. Pretencioznost uglavnom ide uz neuspelu 'pravu umetnost'. > Tu bi se složio sa tobom i draženom oko datih primera (sem, naravno, > braće Bajić :)) ali uz napomenu da se tu u glavnom ne radi o kiču, već > o pretencioznim delima. > > Po mom mišljenju osobina kiča je da je lep. Cilj svakog kič-majstora je > da kod uživaoca stvori dojam lepote, odnosno, da preda pozitivnu poruku. > Uplakano dete sa suzicom u oku u izlogu staklorezačke radnje je > dobar primer. Lepi, uplakani, dečkić kod prosečnog (sredovečnog?) > gledaoca budi roditeljske instinkte, dakle nešto pozitivno. Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali kič" (verovatno bi ga trebalo izdiferencirati još podrobnije ali što da radim posao za koji estetičari (nezasluženo!) dobijaju platu). U kič, po meni, spadaju i kamare leševa na TV Bastiljinim "dokumentarnim" reportažama sa ratišta, i "Jama" Ivana-Gorana Kovačića i javna pojava Desanke Maksimović na otvaranju sopstvenog spomenika u Valjevu. Ovo, svakako ;), ne spada u lepo. ;) Pl poz M P.S. > P.S. Uh, najzad da se izvalim u mojoj novoj baroknoj fotelji i na miru > odslušam najnoviju božanstvenu adaptaciju srpske duhovne muzike u > izvođenju maestralnog hora JNA dok gledam predivnu sliku renomiranog === greška! - JA ;) > domaćeg slikara Tapija ...