CIVIL.2

01 Oct 1992 - 13 May 1993

Topics

  1. filozofija (91)
  2. religija (1001)
  3. nauka (134)
  4. umetnost (245)
  5. knjizevnost (107)
  6. o.jeziku (623)
  7. istorija (12)
  8. ko.je.ko (247)
  9. film (558)
  10. muzika (823)
  11. aforizmi (0)
  12. licni.stav (632)
  13. razno (179)
  14. recnik (276)
  15. unknown (30)

Messages - umetnost

umetnost.206 veca, -> #199, dragisak
>> Što 'valjda' ? Pa zar je loše biti brat braći Bajić ? :) Ne znam, ja imam braću Denčič :)))
umetnost.207 dragisak, -> #205, milan
║ Ovo je ipak pokušaj redefinicije pojma "kič" ili njegovog ║ semantičkog pomaka, bar kako ja razumevam taj pojam. Ova tvoja ║ definicija bi se odnosila najbolje na ono što ja zovem "mali ║ kič" ... Radi se dakle o različitom shvatanju te reči. Ono što ti nazivaš 'mali kič' ja zovem samo 'kič'. Ja, dakle, pojam 'kič' koristim isključivo kao estetsku kategoriju. Sa druge strane, tvoj pojam kiča, ili 'velikog kiča', ima mnogo opštije značenje kao što si to, u ostalom, i pokazao na primerima. Ja obično za takao nešto koristim reč 'neukus' koju ja shvatam šire od reči 'kič'.
umetnost.208 dragisak, -> #203, milan
║ Nešto si "nab'o" ali se ga ne valja porediti sa završenom ║ naučnom disciplinom. Glavna razlika između nauke i umetnosti je ║ u tome što nauka ima tzv. "kumulativni tok". Naime sredstva i ║ metodi nauke se sistematski nadograđuju na prethodne epohe. ║ ... I u umetnosti postoji 'kumulativni tok'. Jedno delo nema isto značenje ako je nastalo danas ili pre sto godina. Slikar koji bi danas slikao kao Rafaelo, ma koliko bio dobar, ne bi predstavljao ništa interesantno.
umetnost.209 drazen, -> #203, milan
> Mimo Mozart kugli, koje su, sva je prilika, najvece > dostignuce koje je austrijska (ne cela srednje-evropska to je > ipak malo sire - recimo madarski gulas i svajcarska cokolada) > civilizacija dala svetu, Mozart je napravio i nekoliko sasvim > pristojnih kompozicija (Rekvijem, zatim Linz, Prag i Jupiter > simfonije, koncerti za limene duvace i neki klavirski koncerti). > Druga je stvar sto je imentovani bio sklon (ili parama nateran?) > hiperprodukciji svega i svacega sto je neminovno kotrljalo u > kic. Medutim ceo Barok je takav; Hajdn, Hendl, Vivaldi pa i sam > Bach su napisali gomile dubreta. Tek od Betovena pocinje > stvaranje "imidza" samosvojnog umetnika koji stvara samo kada > hoce i kada je inspirisan. Zato se Betovenov opus zavrsava pre > broja 150 (mada su, istina, to vecinom po obimu velika dela) a > Mozart i Bach imaju neke brojeve koji se vrte (ako se ne varam) > oko 1000 i kusur! Istina, to nije bilo dzabe. Dok su barokni > muzicari plivali u lovi, vecine Betovenove prepiske se sastoji u > kuknjavi oko love. Da, ovo je tacno. Feudalizam je finansiranje umetnosti regulisao kroz instituciju mecene. Predmetni je neretko za suptilne stvari umetnosti bio buzdovan, pa se cesto pojavljuje umetnost za dobrocinitelja te njegovu gospodju i/ili svalerku i umetnost za "umjetnikovu" dusu. Tako je osnovni problem Mozarta konceptualna shizoidnost, koja se ogleda u velikoj potrosnji secerne vodice po delu u najvecem delu opusa, a sa druge strane, (kompenzacija valjda ?), u mracnim komadima, kao Requiem. (Ovu sliku donekle razbijaju klavirski koncerti, stim sto oni verovatno i nisu bili skladani kao "umjetnost", vec pre kao stilske vezbe.) Slican rascep se moze naci i kod Goye, koji u svojim slikama za "tezgu" koristi svetle i nezne tonove u slikanju likova, predela i scena sa spanskog dvora i iz kuca velikodostojnika, mada i tu voli da se nasali, pa nekom bogatom glavonji naslika dve leve noge. Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan, "umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.) Pl poz D
umetnost.210 milan, -> #209, drazen
> Kada pravi slike za svoju dusu, kojima oslikava svoj stan, > "umjetnik" koristi najuzasnije prizore vidjene jos samo na > dnevnicima i specijalnim emisijama sa ratista TV Bastilje, tako > da cuvena "crna Goyina soba" u muzeju Prado podseca jos jedino > na izvestaj dicnog reportera iz nekog "oslobodjenog" grada. (TV > Bastilju moze covek i da ugasi, ali Goya je svoj stan oslikao > ovim bajnim prizorima, tako da nema gasenja.) Paljenje, možda? ;) Pl poz M
umetnost.211 ndragan, -> #191, milan
/ "savremena klasična" (savremena, ama klasična!?) besmislen - Da bi se otarasili paradoksa, pomenutu muziku trpaju pod "umetnička muzika", što je samoreklamerska fraza da se samo čudiš odakle su je iskopali. I sad ti u njoj(zi) (e upoznao sam Njojzu neki dan) nalaziš da ima i kiča. Po definiciji ne sme da ga bude - to je umetnost od početka do kraja ;>.
umetnost.212 max.headroom,
E, evo malo o kvazi-umetnosti... ;) Pošto dođe i prođe 8. mart, ja se bacih na prodaju nekih sitnih sličičica koje mogu da posluže kao poklon za pomenuti praznik (šta mislite, kako inače plaćam ovol'ku pretplatu?). Sve one su kvadratnog oblika (ivice dužine 12 cm) i debljine 3 cm, crnih ivica i 3 mm crnog okvira, sve u ružičasto-crveno-narandžastoj nijansi, sa crnim motivom na sredini. Sad, to i ne bi bilo tako zanimljivo da nije poslužilo kao "test" za široke narodne mase. Elem... Postojala su tri osnovna motiva: - Sumorni - Veseli - Nedefinisani Sumorni: drvo urađeno crnim tušem, izgleda izuzetno pesimistički, poput korena stabla okrenutog naopačke. U odnosu na crveno-ružičastu podlogu ističe se i dolazi u prvi plan. Veseli: listovi, cvetovi, nebulozice. Nedefinisani: oblici koji podsećaju na sve i svašta, neke su urađene i dosta konkretno (npr. muve ili bube koje su prekrile sliku, zatim motiv čekića, testere za drvo i burgije poređanih u pravilnom rasporedu). PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini, kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale.
umetnost.213 dr.grba, -> #204, milan
>> opaljuje tekst. Zna to Tarkovski veoma dobro, ali on namerno >> stvara kvaziliterarnu napetost kroz ceo film edabi gledaocu >> nabio kompleks nize vrednosti jer toboz "ne razume" svu dubinu >> genijalnog filma. Dakle, svi elementi kica su tu. Nabijanje kompleksa nize vrednosti konzumentu nekog dela sam oduvek smatrao pojavom kod nadmenih umetnika (Franz List). Kod kic-majstora, cini mi se, cesto se javlja sindrom prosipanja svog talenta po svaku cenu. I to ne samo da bi preziveli - bolje ziveli (sa cime se slazem), vec (verovatno) u nekakvom suludom pokusaju da cela populacija prihvati to delo. Kad vec spomenu Mocarta, setim se onih sekvenci iz Formanovog filma u kojima se "Carobna frula" premijerno izvodi u pozoristima za plebs. Na to sam mislio. A izgleda da fenomen Tarkovskog (neka sad Eko saceka malo) podize suvise bure i dan-danas. U "Solarisu" se koristi slicna tehnika manipulacije vremenom da bi se podigla tenzija. I opet se tu javlja slicna crta kao i pre u "Rubljovu" i kasnije u "Stalkeru" - nemoc coveka pred samim sobom kao najveca nemoc. I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje. Za sve nas to izgleda ima presudan uticaj i "Rubljova" nazivamo poslednjim filmom Tarkovskog koji je svarljiv. Ne znam da li smo u pravu... Uz puno postovanje argumenata koje su ovde izneli svi napadaci zivota i dela Andreja Tarkovskog, ne mogu "Stalkera" da prepustim kvalifikaciji koja je preovladala. Za "Fukoovo klatno" jos i nekako, ali verujte : tajna je u pristupu. Predubedjenje cesto mnogo smeta kada necemu prilazimo, pa od silnog drveca ne vidimo sumu. Pozdrav, dr ÔpŰa P.S. Ono nije "precanska melanholija", pravi precani nisu u Banatu, vec na suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski sindrom. A to je ono kad se izvezes iz grada u atar, sto dalje od druma, pa te zaboli oko od sirine, pa ti dune severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica... (vid' poJezije, j***te (: ) Press <CTRL>-<ALT>-<DEL> to continue ...
umetnost.214 bbaja, -> #204, milan
>>|| Taj film je kic kaogod sto je to i "Labude jezero" bez >>|| obzira sto potonje ima ne malo dobre muzike (bar jedno pola >>|| sata od tri kol'ko traje) a bogami i balerine izgledaju >>|| sasvim dobro. "Labude jezero" sam odabrao vise zbog toga sto >>|| su Cajkovski i Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;)
umetnost.215 inesic, -> #213, dr.grba
> suprotnoj obali Tise. To je, sto moj drugar rece, panonski > sindrom. A to je ono kad se izvezes iz grada u atar, sto > dalje od druma, pa te zaboli oko od sirine, pa ti dune > severac kroz kosu, pa odjednom nikuda ne zuris, niti si > ikada zurio. Postoje samo horizont i gde koja ptica... > (vid' poJezije, j***te (: ) Oćemo još! žoveče, ala me ubode u srce. Sad ću da uzmem par dana odmora i da odem kod babe i dede u selo. Melenci.
umetnost.216 milan, -> #212, max.headroom
> PoJenta je da su kupovane sličice prvog, sumornog tipa. U suštini, > kupljene su sve, ali su one prve najbrže nestale. Pa, naravno! Tu radi Božićev prvi zakon: "Što veća tuga to veći kič!" Kaki more da narod preferira lep kič. To je za bake i deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal. Pl poz M
umetnost.217 milan, -> #214, bbaja
> Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje > jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, > dok smo se mi ostali gurali na Vidovdanskom saboru ;) Gurajte se, pa mi smo to za vas organizovali, što da vam oduzimamo mesta? ;)) Pl poz M
umetnost.218 ndragan, -> #201, drazen
/ dramaturskim zahvatima, spekulativnog i verbalistickog tipa, sto / potuno odudara od sustine medija. Ovo ispočetka otvara pitanje filmskog jezika. Takav kakav je sada, nosi previše istorije, i u američkoj, i u ruskoj, i evropskoj verziji. Tarkovski jeste otišao duboko u sopstveni manirizam, praveći film više za 'ljubitelje umetnosti' nego za bioskop (uostalom, ko zna kakva mu je publika). To što se on meni ipak svideo (iz druge) može da bude moja slabost prema SFu ili što sam se uželeo nekog ne-holivudskog filma. Zbog nepoznavanja ruskog filmskog jezika moguće je da ne prepoznamo remek delo ili teško đubre - moguće je oboje. Taj dijalekat svakako boluje od literature i slikarstva (kad vidim više od pet metara trake sa horizontalnim pejzažima, znam da su Rusi), kao što je od sličnih stvari bolovao i francuski film nekad davno, pa i nemački još pre itd. Šta je od svega toga primereno prirodi medija, a šta nije, drugo je pitanje. Mislim da ćemo lakše prepoznati uticaj filma na druge medije, nego na samog sebe. Zaista, da li u kadru mora nešto da se događa, ili možda ima smisla da se ponekad krčka? Tarkovski je jednostavno izgubio osećaj za meru; meni nije smetalo.
umetnost.219 ndragan, -> #204, milan
/ prečanina. Šta je to? U'vatila vas prečanska melanholija, a? Kako Jok more. Ja 'Stalkera' gledam pre svega kao ekranizovan 'Piknik na bankini', dakle ekranizaciju romana braće Strugackih, a kao film, bože moj, dosta sam već rekao o tome šta mislim. Sa stanovišta SFa, svaka mu čast - postigao je uvrnutu atmosferu uz veoma nizak budžet. Jedina tehnička drangulija je ona bombica, a to je mogao da mu napravi svaki strugar za kilo votke. Sve ostalo su kojekakve jamure i napuštene fabrike. SF standardi koje su postavili Kjubrik, Spilberg i Lukas su naprosto desetkovali proizvodnju, a i kvalitet - da bi stvar ličila na nešto, mora stravično da košta, a ako košta, nema umetnosti, jer će producenti da se petljaju u posao preko svake daske. / nabio kompleks niže vrednosti jer tobož "ne razume" svu dubinu Razumeo ga jesam, ali ne Tarkovskog nego Strugacke, znajući šta pišu i šta su pisali. Oni su možda pravi obrnut primer. Dok je harao baćuška, pisali su šta je prolazilo, strogo optimistički i na liniji. Posle su omatorili pa se popišmanili i počeli da pišu šta ih je volja. Tarkovski je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam oče(t)kivao od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim?
umetnost.220 inesic, -> #219, ndragan
> je veoma dobro uradio 'Solaris' i pravo da kažem, više sam > oče(t)kivao od 'Stalkera'. E, jel ima neko knjigu, baš da > uporedim? Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana u Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti - imam rodbinu tu u lokalu. Mail me, ako si raspoložen i ostavi mi adresu.
umetnost.221 milan, -> #219, ndragan
> .............. E, jel ima neko knjigu, baš da uporedim? Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate, nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) Pl poz M
umetnost.222 bbaja, -> #216, milan
>|| deke. Za mamu, tatu, batu i seku je SRNA i S(S?) kanal. Jezik pregriz'o. Nemo' da te cuje Spantic.
umetnost.223 andrejl, -> #221, milan
>│ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, >│ brate, nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) Nemoj opet mene da zaposli :) Prošla operacija je trajala mesec dana :) bye, andrejl
umetnost.224 ndragan, -> #213, dr.grba
/ (Franz List). Franz Liszt, Ferenc Liszt ili Franc List. Biraj. / I poslednji put, u "Rubljovu" postoji pozitivno razresenje. A u 'Solarisu' isforsirani hepiend. Lem je bar bio pošten da istera tezu do kraja.
umetnost.225 ndragan, -> #214, bbaja
/ Aha. Sad sam te u'vatio da si, znaci, ipak gledao "Labudje / jezero" sa prestolonaslednikom i odtalim visokodostojnicima DEPOSA, Seća li se neko Igora Mandića i njegove čuvene "Afere PIž"?
umetnost.226 ndragan, -> #220, inesic
/ Ako misliš na 'Solaris', imam ja, a i trebalo bi da dođem ovih dana / u Zr. Ja ću da ubacim knjigu u neko sanduče, a to možeš i ti - 'Solaris' ne da imam, nego sam ga u svoje vreme skoro znao napamet; mislio sam na 'Piknik na autoputu' (ili 'na bankini', kako li se već prevodi).
umetnost.227 ndragan, -> #221, milan
/ Imam. Dobićeš je čim dođeš u Beograd. Jedino što si, brate, / nepouzdan u tim svojim dolascima. ;) E, da, behu nekad kelneri najsporiji ljudi, a onda je izmišljen računar. Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila Vladu? Javio sam joj se sutradan.
umetnost.228 veca, -> #227, ndragan
>> Bio sam u Beogradu tog dana, ali... šta, zar Veca nije obavestila >> Vladu? Javio sam joj se sutradan. Veca je smatrala da će vlada dobiti pismeno obaveštenje sa obrazlože- njem, inkriminisanog ministra :) OK. idem odmah da podnesem izveštaj :) >> Javio sam joj se sutradan. Eto ko je najuticajniji... :)))
umetnost.229 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za April 1993. Velika scena 1. Devojka modre kose (1,9,20,29).4. 2. Bogojavljenska noć (2,15,30).4. 3. Vesele žene Vindzorske (3,8,17,21).4. 4. Razbojnici (4,28).4. 5. Pozorišne iluzije (6,10,24,25).4. 6. Hamlet (7,16,23).4. 7. Plava ptica (11,12,13,25,27).4. 8. Bela kafa (14).4. 9. Narodni poslanik (22).4. 10. Buba u uhu (24).4. 11. Galeb (26).4. Teatar Bojan Stupica 1. Hajde da se igramo (2,29).4. 2. žikaške perverzije (3,9,17,20,22).4. 3. Ludi od ljubavi (4,8,14,21,28).4. 4. 011 (6,11,13,23,27).4. 5. Ne očajavte nikad (15,24).4. 6. Balade sa Zejtinlika (16).4. 7. Mario i mađioničar (19,26).4. 8. Velika auto trka (25).4. Pozorišni salon 1. Strah od leteja/usamljena žena (9).4. 2. Šopska ambasada (10,23).4. 3. čak ili pokornost (13,27).4. 4. Laku noć, majko (15).4. 5. Tri života Isidore Dankan (17).4. 6. Milena iz Praga (20).4. 7. Duga u crnini (22).4. Tel. blagajne 644-447 radno vreme 10 - 13 i 17 - 20 h Bilet servis - KCB 628-342
umetnost.230 zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za April 1993. 1. Grobljanska (13,18,25,27).4. 2. Đeneral Milan Nedić (7,11,17,23).4. 3. čivot Jovanov (5,8,14,15).4. 4. Urnebesna tragedija (1,4,21,24).4. 5. Kus Petlić (28).4. 6. Mala (6,22).4. 7. Profesionalac (20).4. 8. Klaustrofobična komedija (12).4. 9. žaruga (29,30).4. Tel. blagajne 419-664 radni danom 9 - 15 , subotom i nedeljom 11 - 13 i 2 sata pre početka predstava
umetnost.231 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za April 1993. Velika scena 1. Ujka Vanja (1,26).4. 2. Iza kulisa (2,3,24*,30).4. 3. Knjeginja od Foli-Beržera (4*,12,18*).4. 4. Otac (5,13,15,19).4. 5. Svećar (6).4. 6. Očevi i oci (8,22,25*).4. 7. Korešpodencija (10*).4. 8. Mravlji metež (11).4. 9. Kola mudrosti dvoja ludosti (16,17,20,23,29).4. 10. Boris Godunov (27).4. 11. Koštana (28).4. * - dve predstave toga dana od 17 i od 20 h Teatar u podrumu 1. Noć Tribada (9,10,27).4. 2. Dragi moj lažljivče (11,15,20,22).4. 3. Iz života kišnih glista (18,19,24).4. Tel blagaje 347-342 od 10 - 13 i 18 - 20 h svaki dan osim srede
umetnost.232 ndragan, -> #228, veca
/ Eto ko je najuticajniji... :))) Ostali telefoni su zabeleženi na ceduljče, a tvoj na nalepnicu na disketi :). Nekako sam ošacovao ću ostale teže naći, a da si upravo ti pored telefona (mada ti nisam poznao glas) (jaka stvar, kad ga čujem prvi put).
umetnost.233 mihailo,
Nadam se da će nekoga zanimati fajl koji ostavljam: u njemu je spisak literature o starom veku, za studente istorije umetnosti. is_um.txt
umetnost.234 meda,
Potrei su mi naslovi literature iz oblasti vajarstva (modeliranje ljudskog tela) na nasem i inim jezicima. Meda
umetnost.235 mnikolic,
Pošto je u temi film počela da se razvija diskusija o Salvadoru Daliju, šaljem ovaj mali prilog u nadi da razgovor preselim u ovu temu i dam mu dodatni podsticaj. Radi se o izvodu iz teksta pisanog za ličnu upotrebu o boravku u Španiji 1990. godine, a tiče se posete muzeju Salvadora Dalija u njegovom rodnom mestu Figerasu. "...Poslednji izlet preduzet ovom prilikom je takozvana "kružna Katalonska tura". Polazimo odmah nakon doručka i krećemo autoputem najpre ka Đironi, glavnom gradu istoimene provincije kojoj pripada i Ljoret de Mar. To je jedan od najstarijih gradova Katalonije u kome su sačuvani tragovi svih uspešnih kultura koje su kroz vekove vladale ovim prostorima. Kako je centar grada u kamenim kućama iz davnih vremena mnogi ga smatraju sumornim i u neku ruku odbojnim mestom. Ne zadržavamo se u Đironi koja je i važan industrijski centar oblasti, već nastavljamo dalje ka najznačajnijem mestu na ovoj kružnoj turi, Figerasu (Figueres). Gradić nadomak Francuske granice svetski je poznat kao rodno mesto Salvadora Dalija. Danas je u Figerasu Dalijev muzej u čijem je uređenju on sam učestvovao što naravno nije ostalo bez značajnih posledica. Sam trg ispred ulaza u muzej obiluje detaljima punim simbolike karakteristične za velikog umetnika. Dve skulpture podignute na stubove od traktorskih guma, Dalijev simbol tehnologije i vrhunskih dostignuća dvadesetog veka. U jednom uglu visoki stub na čijem vrhu se nalazi poprsje čoveka sa antenom na glavi. U dnu je televizor, a i čitav stub kao da je od mnogo naslaganih malih ekrana. Sve simboliše najveću opsednutost savremenog čoveka, opsednutost medijima. Spoljna fasada je najblaže rečeno čudna. Crveni zidovi ukrašeni su retrospektivama katalonskih trorogih hlebova. Na vrhu velika jaja - Dalijev simbol savršenstva. Svemu tome pridodata je i kupola svemirskog izgleda kojoj nikako tu ne bi trebalo da bude mesto, ili baš naprotiv? Unutrašnjost muzeja uređena je takođe na specifičan način. Kako je muzej u obliku potkovice, a stepenište je na sredini, lako se možete zbuniti pa je najbolje da razgledanje započnete od vrha. Izlaz je na prvom spratu. Pitanje je treba li i pokušavati opisati ono što se u muzeju može videti. Pokušaću samo da navedem neke zanimljivosti. Veliku pažnju privlače portret Pabla Pikasa i takozvani soft self portrait, zatim eksperimenti sa trećom dimenzijom, kombinovane skulpture, oslikani zidovi, optička fantazija sa likom Abrahama Linkolna, a može se slobodno reći, i sve ostalo što se u muzeju nalazi. Interesantno je da gotovo nijedno delo nema nikakav naziv, objašnjenje ili slično što samo po sebi tera posetioce da stvaraju neku svoju sliku o onome što vide. Sam Dali je voleo često da šeta svojim muzejem i tada bi na neizbežno pitanje koje bi mu neki posetilac postavio: "A šta ste hteli sa tim delom da postignte?" odgovarao u stilu "A šta Vi mislite?". Štagod bi taj neko naveo kao teoriju, Dali je samo kratko potvrđivao "Da, upravo to." U muzeju je inače i grob Salvadora Dalija koji naravno ni na koji način nije obeležen. U jednom delu muzeja Dali je postavio kopiju jedne Mikelanđelove skulpture, njena prava funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika. Napuštamo Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa više ne može biti kao pre..." m.
umetnost.236 paki, -> #235, mnikolic
­> funkcija biće zauvek skrivena u mašti velikog umetnika. ­> Napuštamo Figeras poraženi snagom jednog ljudskog bića. Ništa ­> više ne može biti kao pre..." Bio sam u Figerasu, muzej je stvarno fenomenalan.
umetnost.237 asterix,
Jedna od omiljenih Dalijevih zabava je bila i sledeća: U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda! How typical... :)
umetnost.238 zokalezic,
Beogradsko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Sedmorica protiv tebe (7).5. 2. Uticaj gama zraka na sablasne nevene (2,8,19,31).5. 3. Zapali me (5,6,10,14,22).5. 4. Pokondirena tikva (7*,9).5. * - predstava u 16 h 5. Sabirni centar (11).5. 6. Dugo putovanje u jevropu (13,29).5 7. Uobraženi bolesnik (15).5. 8. Mačka na usijanom limenom krovu (18,28).5. 9. Naši očevi (21,26).5. 10. Harold i Mod (23).5. 11. Dama s kamelijama (25).5. 12. Poltron (30).5. Nova scena: 1. Povratak ratnika (1,20).5. 2. Kaskader (2,11,18,25).5. 3. Povratak Don čuana (4,6).5. 4. Pismo/glava (12,19,27).5. 5. Kvartet (28).5. 6. Dvorišna rasprodaja (16).5. 7. Srećni dani (21).5. Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19:30, a na novoj sceni u 20h. Tel. blagajne 423-686 svakoga dana od 10 do 13 i od 17 do 20 h.
umetnost.239 zokalezic,
Atelje 212 - repertoar za Maj Velika scena: 1. Kola mudrosti dvoja ludosti (3,4,8,18,25).5. 2. Iza kulisa (6,10,23,30).5. 3. Otac (7,11,22,29).5. 4. Ujka Vanja (13,31).5. 5. Svećar (14).5. 6. Očevi i oci (15*,20,24*).5. * - predstave u 17 i 20 h 7. Knjeginja iz Foli-Beržera (16,27,28).5. 8. Korešpodencija (17).5. 9. Mravlji metež (21).5. Teatar u podrumu: 1. Vreme čuda (9,13,30).5. 2. Iz života kišnih glista (10,27,31).5. 3. Dragi moj lažljivče (15,16,24).5. 4. Noć tribada (17).5. 5. Velika pljačka (20,22,23,28).5. 6. Generali ili srodstvo po oružju (21).5. 7. Kontrabas (25,29).5. Tel Blagajne 347-342 od 10-13 i 18-20 sati, svaki dan osim srede. Za kupovinu karata u predprodaji do 9.5.93 zaključno odobrava se popust od 50 %.
umetnost.240 zokalezic,
Jugoslovensko Dramsko Pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Plava Ptica (4,10,14,16,21).5. 2. Buba u uhu (5,6,19).5. 3. Bela kafa (7).5. 4. Vesele žene Vindzorske (9,13,27,29).5. 5. Razbojnici (11).5. 6. Hamlet (12,18).5. 7. Pozorišne iluzije (15,16,22,28,30).5. 8. Bogojavljenska noć (17,22).5. 9. Devojka modre kose (20,23).5. 10. Narodni poslanik (26).5. Teatar Bojan Stupica 1. žikaške perverzije (5,9,21,23,27,31).5. 2. Mario i mađioničari (6,19).5. 3. Ne očajavajte nikad (7,12).5. 4. Ludi od ljubavi (8,13,20,24,29).5. 5. 011 (14,30).5. 6. Velika auto trka (15,22).5. 7. Hajde da se igramo (17,28).5. 8. Balade sa Zeltinlika (26).5. Pozorišni salon 1. čak ili pokornost (4,11).5. 2. Šopska ambasada (14,23).5. 3. Milena iz Praga (16,20).5. 4. Strah od letenja/usamljena žena (18).5. 5. Tri života Isidore Dankan (27).5. 6. Laku noć,majko (28).5. Tel. blagajne 644-447 od 10-13 i od 17-20
umetnost.241 zokalezic,
Zvezdara Teatar - repertoar za Maj 1. žaruga (1,3,4,13,19,20).5. 2. Grobljaska (5,9,23,28).5. 3. Đeneral Milan Nedić (2,12,18,31).5. 4. čivot Jovanov (7,8,22,24).5. 5. Urnebesna tragedija (6,15,26,30).5. 6. Kus petlić (21).5. 7. Mala (10,25,27).5. 8. Profesionalac (14).5. 9. Klaustrofobična komedija (16).5. Tel. blagajne 419-664 radnim danom od 9 - 15 h, subotom i nedeljom od 11 - 13 h i 2 časa pre početka predstave.
umetnost.242 zokalezic,
Narodno pozorište - repertoar za Maj Velika scena: 1. Lučija od Lamermura (1).5. 2. Kir Janja (2,21,30).5. 3. Koštana (4,25).5. 4. Travijata (5).5. 5. Don Kihot (6).5. 6. Divlja patka (7,14,23).5. 7. Slepi miš (8,26).5. 8. Arije iz Kantata (9*).5. * - predstava u 12 h 9. Izbiračica (9,11,18,28).5. 10. Seviljski berberin (10).5. 11. Madam Baterflaj (12).5. 12. Dama s kamelijama (13,27).5. 13. Aida (15).5. 14. Đeneral Milan Nedić (16).5. 15. "Velike interpretacije" prezentacija audio kasete Milke Stojanović (17).5. 16. Karmen (19).5. 17. čizela (20).5. 18. Atila (22).5. 19. Nabuko (24).5. 20. Boris Godunov (29).5. 21. Trubadur (31).5. Mala Scena: 1. Kako mogu da te čujem kad voda teče (1,20).5. 2. Pat ili igra kraljeva (2,9,30).5. 3. Tužna je nedelja (4,12,16,25).5. 4. Play žehov (5,19,29).5. 5. žežnja pod brestovima (6,13,27).5. 6. Bes..konačno (7).5. 7. Preljubnici (8).5. 8. Direktor pozorišta (11).5. 9. Mrdanje (18).5. 10. Kraj partije (22,23,28).5. 11. Bečlijka Omer-Paše Latasa (24).5. 12. Kidaj od svoje žene (26).5. Tel. blagajne 620-946 od 10-13 i od 15 do početka predstave.Sve predstave na velikoj sceni počinju u 19 h , a na maloj u 20 h.
umetnost.243 pavbok, -> #237, asterix
B> U časovima dokolice je uobičavao da sipa kašiku meda u rukav B> od košulje. Potom bi sedao u baštu i čakeo da naidje neka B> osa. Privučena medom, osa bi se uvlačila u njegov rukav i B> neminovno završavala zalepljena u medu. On bi tada sedeo B> satima i posmatrao unutrašnjost sopstvenog rukava, opsednut B> grčevitom borbom nesrećne ose za izbavljenje od meda! Mnogo mi je to nekako lepo i nešto ... poznatooooo! Bojan
umetnost.244 max.headroom, -> #547, dr.grba
> A tek naslovi slika, MAJKO BOZIJA!!! Baš sam se vrnuo iz BRD gde sam video nekoliko kolor kopija Dalijevih slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na slici je bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima prazninu u kojoj se nalazi upaljena sveća. Drugom je lice okrenuto od gledaoca. Kako se zove ova slika, može li mi ko pomoći?
umetnost.245 asterix, -> #244, max.headroom
> slika. Naravno, zaboravio sam da ponesem svoju kopiju :((( Na > slici je bilo naslikano: dvoje ljudi. Jedan umesto lica ima > prazninu u kojoj se nalazi upaljena sveća. Drugom je lice > okrenuto od gledaoca. Kako se zove ova slika, može li mi ko > pomoći? Možda: grupni portret para od kojih jedna umesto glave ima sveću a drugi gleda u suprotnom pravcu od gledalaca ? ;))))))))