CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - knjizevnost

knjizevnost.410 veca,
Izvršio je samospaljivanje. To je bila jedina šansa da se ugreje. veca
knjizevnost.411 zokig,
zima '76. Temperatura u Beogradu je ispod svake nule. Topi se velika zimska igračka beogradske dece. Deci ništa ne može da traje duže od sedam-osam dana. Odmorite se ako imate od čega, pojedite ako imate šta, mislite ako imate o čemu. Mnogi delovi grada ostaće danas i ovih dana bez struje. Međutim, Elektrodistribucija će montirati baterijske strujomere, tako da će bar oni raditi bez prekida. Kupajte se i secite nokte kad ste u inostranstvu. Šišajte se kad odete na godišni odmor. Što više đubreta ostavljajte van Beograda. U Beogradu više nema mesta. Juče je na jednom zboru radnih ljudi izbačena parola: Ne spuštajte ruke, ima još da se glasa! Po rasporedu sudbine, ovaj petak biće najlepši dan nečijeg života. Kada bismo znali čijeg, mogli bismo mu javiti. Da ne ispadne i sa njim kao sa nama - da nismo imali pojma. Duško
knjizevnost.412 dr.grba, -> #411, zokig
>> Duško Dušan Radović zaslužuje malo više poštovanja od ovako banalnog potpisa.
knjizevnost.413 supers, -> #412, dr.grba
>>>> Dusko >> >> Dusan Radovic zasluzuje malo vise postovanja od ovako banalnog >> potpisa. Pa to je od milja... Mislim da bi se Dusan Radovic radovao kad bi znao da je i dalje nas Dusko...
knjizevnost.414 zokig, -> #412, dr.grba
>>>> Duško >> >> Dušan Radović zaslužuje malo više poštovanja od ovako banalnog potpisa. ┌───────────────────────────────────────────────────Ě │ ║ │ Da li da mu otpišem, il' da mu ne otpišem ... ║ │ Da li da mu otpišem, il' da mu ne otpišem ... ║ │ ... ║ ď═══════════════════════════════════════════════════╝ o o o z ______ ps. vidi 6.413, ako te ev. ne zadovolji, javi.
knjizevnost.415 hose,
Gde beše tema Škola? Ima li nekoga sa više TURISTIžKE škole? Mail me - Jozef!
knjizevnost.416 supers, -> #415, hose
>> Gde bese tema Skola? CIVILIZAIJA.8:skola So, CO J ci , CO RE skola
knjizevnost.417 ndragan, -> #396, gerber
/ Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam). Slušao danas, prepoznao iz cuga.
knjizevnost.418 jppttica,
Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. :(
knjizevnost.419 mr.bagins,
Da li neko zna da li je Vladimir Vojnovič posle "žonkina" i "Pretendenta na presto" napisao i treći deo te trilogije? Ako jeste - kako se zove?
knjizevnost.420 bjevdjic, -> #418, jppttica
██ Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. ██ Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. :( Vrati se korak unazad, i gledaj da pomiriš želje/mogućnosti, jer sve se želje ostvaruju ako si dovoljno uporan da ih opravdaš! :) P.S. Skar Fejs: "Ceo svet je tvoj"!
knjizevnost.421 vitez.koja, -> #418, jppttica
#=> Zivot je dobro zamisljena,a lose izvedena zurka. #=> Raskorak izmedju zelja i mogucnosti. #=> :( Beware! Hercog rides again! ;)
knjizevnost.422 jppttica,
ako zna neko za knjigu o stilovima u arhitekturi a da je recimo-informativnog karaktera, neka mi kaze ,i gde moze da se nabavi,hvala. treba mi za prijatelja. :)
knjizevnost.425 bjevdjic,
Dogodila se jedna sitna greškica u porukama 6.423 i 6.424 pa sam morao da ih izbrišem i pošaljem očišćene, jer D.K. ne trpi greške! ;)
knjizevnost.426 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige RANI JADI Danila Kiša) Pismo ▄▄▄▄▄ Dragi gospodine Berki, ovo vam pismo pišem iz daleka i hoću da vas pozdravim i pitam za zdravlje. Polako se privikavam na nove drugove u školi, ali mi se svi rugaju zbog moga izgovora. Još uvek sanjam noću da sam tamo kod vas, pa me mama budila baš sinoć, jer sam plakao u snu. Mama kaže da je to nostalgija i da će sve to brzo proći. Dragi gospodine Berki, molim vas najljubaznije da mi se ne smejete zbog ovoga što ću vam sada reći: ja sam sinoć plakao najviše zbog mog psa Dinga. Ana mi se još uvek podsmeva i kaže da sam ja zaljubljen u tog psa, a možda je to i istina, no ja verujem da ćete me vi razumeti i da mi se nećete rugati. Ispričaću vam sada kako mi je bilo teško kada smo krenuli na put, kako me potresao taj rastanak. Sećate se da sam ja, pred sam polazak kola, bio nestao i da sam došao u poslednjem trenutku, pa su me svi grdili. Kazaću vam sada gde sam onda bio. Odveo sam Dinga na obalu Kerke, da se pozdravim s njim. Zatim sam ga vezao kaišem za vrbu, a on se nije opirao, samo je cvileo. Hteo je da krene za mnom i molio me da ga pustim, no ja sam mu rekao da ostane, da je život takav, i da znam da nikada neću naći boljeg prijatelja od njega, ni među psima, ni među ljudima. Onda sam čuo kako me zovu, pa sam otrčao da se pozdravim sa svima vama. Sećate li se, svi smo plakali, i moja majka, i Ana, i vaša mama, i vi. Znali smo da se nećemo nikada više videti. Onda su kola krenula, a ja sam još uvek plakao, srce mi se kidalo od plača. Sećao sam se svih onih godina koje smo tamo proveli, mog pokojnog tate, koji se nikad nije vratio, vas i vaše mame, gospođe Rigo, učiteljice, Bele Hermana, Lacike Tot, Julije Sabo i ostalih. Usput nisam smeo da se osvrnem, kako ne bi još jače zaridao kada budem ugledao poslednji put selo, zvonik, Grofovsku šumu i sve ostalo. No ipak nisam mogao odoleti. I zamislite, gospodine Berki, koga sam ugledao? Za nama je trčao Dingo i cvileo iz sveg glasa, a mi smo svi opet zaridali. Onda sam zamolio čika Martina da ga otera bičem i da potera konje brže, jer nisam mogao da podnesem više to cviljenje. Dingo je, možete zamisliti, bio na kraju snaga, jer je trčao za nama sve do žestrega! Bio je sav zapenjen, isplažena jezika. Ja sam počeo da vičem, da urlam, tako da je čika Martin morao dobro da ga išiba dok ga nije primorao da se zaustavi, zapravo da se skljoka od iscrpljenosti nasred druma. žak i kada je voz krenuo, ja sam jednako gledao kroz prozor i plakao. Sve mi se činilo da čujem njegovo cviljenje i da još uvek juri za nama. Eto, dragi gospodine Berki, to sam hteo da vam ispričam i da vas zamolim da mi napišete jedno pismo o svemu. Pišite mi i o tome kako je Dingo. Još bih vas samo zamolio, ako mi se nećete smejati, da mu pročitate ovo moje pismo i da mu kažete da ja nisam kriv, da ga nisam mogao povesti sa sobom i da ga neću nikada zaboraviti. Kažite mu i to da će jednog dana, kada postanem pesnik, napisati o njemu pesmu ili basnu. U toj će basni pas da govori. I zvaće se, naravno, Dingo. Molim vas, dakle, gospodine Berki, da mi učinite to, on će sve da razume, samo, dok mu govorite, gledajte ga pravo u oči i ponavljajte mu moje ime. Recite mu: "Andi, Andi; Andi te pozdravio." Govorite mu polako, kao sasvim malom detetu. Videćete da će vas razumeti. Počeće da cvili kada mu budete pomenuli moje ime. To će značiti da je sve razumeo. Na kraju vas još molim da ga pazite i da mu kupite dobru večeru za ovaj novac koji vam šaljem. On najviše voli konjetinu (sa dosta kostiju), a to možete sigurno da kupite u Bakši, kod gospodina Feješa, mesara. Takođe vas molim, dragi gospodine Berki, da u vašem pismu mojoj mami ne pominjete ovaj novac (to je od moje ušteđevine), jer bi mi se Ana sigurno rugala. Zato je najbolje da pišete meni lično, onako kako sam vas zamolio. Zasada neka bude dosta. Vas i vašu mamu, kao i gospođu Rigo i sve moje drugove, a posebno Belu Hermana, Laciku Tot i Juliju Sabo i sve ostale najsrdačnije pozdravlja i svih se rado seća. Vaš jadni Andreas Sam, učenik
knjizevnost.427 bjevdjic,
(Odlomak iz knjige RANI JADI Danila Kiša) Odgovor ▄▄▄▄▄▄▄ Dragi moj Andi, radujem se što si dobro i što si dobar đak, kao što vidim iz pisma tvoje mame. A iz tvog pisma vidim da još uvek lepo sastavljaš i da ti je rukopis sve bolji. Verujem da ćeš jednog dana da postaneš pesnik, a sudeći po tvom pokojnom ocu, vama Samovima fantazija ne fali. Što se tiče tvoje molbe, dragi moj pesniče, mogu ti reći samo da bih ti je vrlo rado ispunio da se nije dogodilo ono što znam da će ti biti vrlo žao da čuješ. Dingo se onoga dana kada ste vi otputovali vratio umoran i isprebijan, i dugo je cvileo i zavijao. Ceo dan nije hteo ništa da okusi, mada smo mu izneli čak i džigericu, samo je pio mnogo vode, halapljivo. Sutradan smo ga našli crknutog pred vratima. Dragi moj A. S., nemoj da se suviše žalostiš zbog toga, ima u životu i težih stvari - videćeš kada porasteš. Mogu ti samo reći da ge je i meni bilo jako žao, to je bio zaista divan pas, a mama je čak i zaplakala. Naravno, ti ćeš to da prežališ i da sasvim zaboraviš jednog dana. Za ovaj novac koji ti šaljem (ovo ti je kamata) kupi sebi naliv-pero i pokušaj da napišeš o tom događaju neki sastav, u stihu ili u prozi, pa mi to pošalji. Ako bude dobar, pokazaću ga i gospođi Rigo, tvojoj učiteljici, a ona će se, sigurno, mnogo obradovati. Ako joj se bude svideo, možda će ga i objaviti u "Dobrom pastiru". Tvoji te drugovi svi pozdravljaju. Budi dobar i nemoj se mnogo žalostiti. Tvoj čika Berki
knjizevnost.428 jpiri,
Ima li neko ovde Hamleta u originalu? Treba mi samo onaj najpoznatiji pasus: To be...
knjizevnost.429 ndragan, -> #420, bjevdjic
/ sve se želje ostvaruju ako si dovoljno uporan da ih opravdaš! :) To je upravo ono najgore što može da ti se desi: da želje počnu da ti se ostvaruju.
knjizevnost.430 pperencevic, -> #428, jpiri
> Ima li neko ovde Hamleta u originalu? ˘Ę> Treba mi samo onaj najpoznatiji pasus: To be... To be, or not to be - that is the question: Whether 'tis nobler in the mind to suffer The slings and arrows of outrageous fortune Or to take arms against a sea of troubles And by opposing end them. To die, to sleep - No more - and by a sleep to say we end The heartache, and the thousand natural shocks That flesh is heir to. 'Tis a consumation Devoutly to be wished. To die, to sleep - To sleep - perchance to dream: ay, there's the rub, For in that sleep of death what dreams may come When we have shuffled off this mortal coil, Must give us pause. There's the respect That makes calamity of so long life. For who would bear the whips and scorns of time, Th' oppressor's wrong, the proud man's contumely The pangs of despised love, the law's delay, The insolence of office, and the spurns That patient merit of th' unworthy takes, When he himself might his quietus make With a bare bodkin? Who would fardels bear, To grunt and sweat under a weary life, But that the dread of something after death, The undiscovered country, from whose bourn No traveller returns, puzzles the will, And makes us rather bear those ills we have Than fly to others that we know not of? Thus conscience does make cowards of us all, And thus the native hue of resolution Is sicklied o'er with the pale cast of thought, And enterprises of great pitch and moment With this regard their currents turn awry And lose the name of action.
knjizevnost.431 jppttica,
Nedaj bože šta čovek podneti može.
knjizevnost.432 jpiri, -> #430, pperencevic
> To be, or not to be - that is the question: Zahvaljujem! Obrni-okreni, Šekspir je najbolji kad je Shakespeare :) Pa još kad ga izvodi Lorens Olivije... Fantazija. > And enterprises of great <pitch> and moment Hmm...zanimljivo. Sigurno nije 'pith'?
knjizevnost.433 pperencevic, -> #432, jpiri
>> And enterprises of great <pitch> and moment > > Hmm...zanimljivo. Sigurno nije 'pith'? Trust me, I know what I'm quoting :) pitch (ovde) = height (of a falcon's flight) - The Pelican Shakespeare
knjizevnost.434 kum.djole,
Rabindranath Thakkur (1861-1941) "GRADINAR" O gradinaru... ----------------------- Kum Đole, 16.02.1995. Svečanost je prošla i svi su nas gospodari ostavili, jedino je jedan sluga i dalje uz nas. On nije tek nekakav obični sluga što svojim izgledom nagoni na podsmeh i porugu. žudan je taj sluga, prepoznao sam odmah po njegovim beskrajno dalekim i bistrim rečima. Ali, šta bi on hteo reći nama koji ga jedva gledamo i umorni od beznačajnosti skapavamo pred njegovim pokličima punim života ? Ispod te sede kose i brade krije se ne običan, ne jednostavan čovek već jedan biser koji u tmini svih ovih svetova i dalje sija. Ne obazire se taj biser na teskobu i nesreću svoju, no uporno šljašti, začikava nas da i mi pokušamo isto sledeći njegov blistavi put. Ko je taj starac čudnoga imena što se izdaje za slugu i priča bez prestanka o nekakvoj sreći ? Zašto toliko na njega ličim, i bez tog čudesnog puta koji još golobrad ni sagledao nisam ? Neka mi kaže on lično... on koji večito osta mlad i zanesen, zaljubljen u sve kraljice svoje, zemlju i tugu koja katkad sklopi mu oči i uđe u san, nikad dovoljno jaka da odagna ljubav iz njegovog srca. Nek ispriča mi čežnju svoju što mu ponekad pomrači um i natera da poput bezbrižnog pijanice ili ludaka pokaže svetu koliko je sam i koliko voli. Nek sedne lud s ludim za isti stol i prvo u strahu a potom u smehu iskaže svoj bol i pokornost ljubavi koji jedno na drugo toliko liče. Zašto da sam sedim i čuvam taj žižak od oštrog mraza što u meni katkad drzne se ? Nek sedne lakomi starac i ispriča mi sve što na um mu pada, jer gutaću svaku njegovu reč i večitu mladost koje i ja sam više nisam podanik. I zašto, pobogu, toliko pati i uživa u svom pogledu ? Ima li on imalo sreće da zgrabi tu poslednju nadu i pokajnički se pred njom isplače ? Ima li snage kada je najpotrebnije, kada mu svi snovi pred očima plešu u javi i kazuju da njegovo vreme dolazi tek ? Ma šta on misli pevajući o cvetu kad miris njegov nikad dokučio nije niti će ikad i moći !? Zemlja kojom hoda i otadžbina za koju krv lije njemu je sve - on ne zna gde ide, samo zna kuda je išao. Otkud mu prava da izgubi taj kamen mudrosti koji mu je možda i ceo svet pružao pod jednom krošnjom i jednom ženom ? Strah te je, buntovniče... Priznaj da si pokoran i nestalan, priznaj da si oduvek želeo i voleo, iovako ti gresi nisu vredni ni glinenih okova. Nemoj se plašiti za sve što ti je drago i ne uživaj, ne ubiri plodove kojih nisi vredan, ti sitni ogromni čoveče. Pusti nek svet se okreće kako ume, nek lepo ostane lepo, a ti beži, sklanjaj se od svojih snova u čemer što podsvest ti guta već godinama. Slušaj ti mene, sedi čoveče... Ne mogu da sledim tvoj blještavi put sreće jer sam poput tebe i ja izgubio dragu, i puteve svoje, i zemlju kojom sam sretan hodao. žežnju što prosipaš misleći da mi je strana ja odveć sam pustio da sečivom gladi mi vrat. Ja znam sve puteve tvoje i zaobići ih ne mogu - u tebi sam starče prepoznao sebe, a u sebi tvoj duh. Kad i ja jednoga dana, neispunjenih želja, nedosanjanih snova, necelivanih usana sam dokrajčim dogoreli žižak, pojaviću se da u tvom nebeskom vrtu, u cvetnjaku tvome večnog mirisa podelim sve stihove svoje i umoran sačekam trenutak odlaska bisernim putem. Ti ćeš krenuti utabanom stazom, i dalje mlad i sed, vedar i turoban svojim krilatim pesmama praćenim cvrkutom ptica. Onda ću te i ja pratiti, druže, i pijan u ponor poći. Kum.Đole
knjizevnost.435 bjevdjic,
(POLITIKA, petak 24. februar) UZ ŠEZDESETOGODIŠNJICU ROĐENJA DANILA KIŠA ────────────────────────────────────────── ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ K N J I č E V N I D O G A Đ A J U B E O G R A D U ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ ▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀▀ "Pisanje do Kiša i pisanje posle Kiša: to je razdelnica, demarkaciona linija srpske književnosti XX veka" - rečeno je na književnoj večeri u Kolarčevoj zadužbini, kakve skoro ovde nije bilo... Odavno nije bilo u Beogradu takve književne večeri, kao preksinoć, u Kolarčevoj zadužbini - posvećene Danilu Kišu, na samu šezdesetogodišnjicu piščevog rođenja. Mala sala, namenjena poetskim ugođajima i književnim razgovorima, gotovo volšebno, preobrazila se u veliku, primivši dvostruko više posetilaca no što ima sedišta. Prijatelji, sabraća po peru, poštovaoci, stari i novi, oslonjeni, sabijeni, uz zidove sale i na patosu, sedeći u prolazima između sedišta, načičkani na vratima u holu... Književni događaj. SVETA NAKLONOST "Osećam svetu naklonost prema 'Lauti', prema 'Bašti', 'Peščaniku' - sažeo je osećanje svih Božo Koprivica, evocirajući uspomene, uranjajući u Kišove priče, "precizne, istinite, kao Direrovi portreti"; u prozu već danas, klasičnih naslova "Mansarda", "Psalam 44", "Rani jadi", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Enciklopedija mrtvih" i drugih, evo, i do "Skladišta", knjige iz piščeve zaostavštine, upravo izišle zaslugom priređivača Mirjane Miočinović, u izdanju BIGZ-a. I nizale su se te večeri velike, lepe reči poklonjenja, prekrivene setom, jer je taj "raskošnik smrti" prerano, nedavne 1989, otišao na njen strašni poziv... Na dan svog rođenja, među mnogobrojnim poklonicima, svog velikog dela, najviše je nedostajao on sam; svojom gospodstvenom strasnom pojavom, kojom je nadvisivao i plenio svačije oko, privlačio čudesnom energijom. PISAC LIRSKE SNAGE I STRASTI Međaš u našoj književnosti, pisac koji je imao sve: i ono foknerovsko iskustvo, i borhesovsko posmatranje, i rebleovsko-džojsovsku uobrazilju, i još više, rebleovski podsmeh svetu oko sebe, Danilo Kiš - izgovorio je Radoslav Bratić na toj večeri - je pisac čija je proza ispunjena nabojem lirske snage i strasti... "Danilo Kiš, vlasnik krupnih tema u srpskoj kniževnosti, briljantan stilist, znalac jezika, inovator u variranju postupaka i forme, majstor je detalja i vlasnik najčudesnijih poređenja u srpskoj a, rekao bih, i u svetskoj prozi. Ispisivao je briljantnu odbranu jednog novog koncepta literature u učvrstio svoju poetiku. Kada virnete kroz prozor Kišovog 'Skladišta' čućete eksploziju. Ali ne ekspoloziju mine ili bombe, već Kišovih reči..." A u "Skladištu", na prvi pogled, raznorodni tekstovi, sjedinjeni u odlično složenu celinu. "Da li se to" - upitala se Vida Ognjenović - "po ko zna koji put potvrđuje paradoks (koji to uostalom, više i nije) da pisac celog života piše jednu knjigu, koju žanrovski preuređuje i sadržinski dopunjuje, te se zato njegovo delo može prekidati i nastavljati na raznim mestima, a delovi će se uvek ukazivati kao celina, pa se zato mogu sklapati po raznim merilima. Nismo baš sasvim uvereni u ovu smelu pretpostavku. Da li se, zapravo, dogodilo ponovo ono što Kiš zove 'La Part de Die', mi bismo rekli 'de Die Literaire', da li, možda, i sam u ovoj knjizi navodi nekoliko doživljenih primera za to? Da li je i ovo jedan od pravih kišovskih primera gde su postupak i rešenje međusobno uslovljeni? Možda je to, opet kao 'La Part de Die', samo do kraja uobličena ona igra reči kojom je (u ovoj knjizi), raščinjavao reč "skladište" na razna značenja: ("Eksplozija Skladišta: Skladište, skladište, kladište, ladište, adište, dište sve u vazduh! I sklad i slad, i kladu i lad i ad i Ledu i Ladu i adu i Dalija i Adija i Skalu! I dišite skladno na skalinama! I nek živi savez Kovača i Livaca reči!") ISPIT SAVESTI Skladište, dakle, prema Kišu - zaključuje Vida Ognjenović - nije ništa drugo do skladan poredak naizgled neuskladljivih reči i stvari." Danilo Kiš je "ne samo dobar dijagnostičar intelektualne i etičke pozicije pisca i svakog mislećeg, socijalno odgovornog bića u XX veku već i prorok naše groteskne svakodnevnice" - između ostalog, rekao je Mihajlo Pantić, prenoseći, iz Kišovog "Skladišta", i ovu poruku: "Za intelektualce ovoga veka, ovog našeg doba, postoji samo jedan ispit savesti, postoje samo dva predmeta iz kojih se ne pada na godinu, nego zbog kojih se gubi pravo (moralnog) glasa jednom za uvek: fašizam i staljinizam." Potom, Pantić je još rekao: "Pisanje do Kiša i pisanje posle Kiša: to je razdelnica, demarkaciona linija srpske književnosti XX veka..." R. Saratlić
knjizevnost.436 ndragan, -> #430, pperencevic
/ Devoutly to be wished. To die, to sleep - / To sleep - perchance to dream: ay, there's the rub, Upravo ona divna kratkoća i jezgrovitost izraza, koje više nema ni u savremenom engleskom, a kod nas možda ni u brdima. Zar zaista više niko nema vremena da govori/piše kratko i jasno?
knjizevnost.437 pperencevic, -> #436, ndragan
> Upravo ona divna kratkoća i jezgrovitost izraza, koje više > nema ni u savremenom engleskom, a kod nas možda ni u > brdima. Zar zaista više niko nema vremena da govori/piše > kratko i jasno? Niko.
knjizevnost.438 galimpic,
Ima li neko knjigu: Zagorka Golubović - "Sociologija porodice"
knjizevnost.439 bojans,
Možda ovo pitanje baš i ne spada ovde, ali... Jednog mog prijatelja interesuje da li možda neko zna adresu (ili broj telefona) Slavoljuba Markovića koji je svojevremeno objavljivao tekstove (verovatno priče) u zagrebačkoj "Erotici"? Može odgovor i na mail.
knjizevnost.440 neca, -> #438, galimpic
>> Ima li neko knjigu: >> >> Zagorka Golubović - "Sociologija porodice" baš juče sam je bacila
knjizevnost.441 fancy,
Ima li neko poeziju John Keats-a..? Rad bih bio prekopirati, eventualno otkupiti koju knjigu. Naravno, originali imaju prednost. "ever let the fancy roam..."
knjizevnost.442 dejanr,
žitam danas u "Politici" da je upravo bankrotirala banka "Bering Brothers", jedna od najstarijih i najuglednijih banaka u Britaniji sa tradicijom od preko 200 godina. Jedan od čuvenih klijenata je i Kraljica, koja je imala kod Braće Bering nekih 60 miliona funti. Inače, banka je bankrotirala tako što je neki od ovlašćenih agenata "igrao" na berzi u Japanu, potrošio 800 milona funti (ili dolara) i... kraj :( Kakve to ima veze sa ovom temom? Otakad pročitah to ime, stalno mi se mota po glavi da se ta banka pominje u nekom romanu. Lud način da se troši vreme, ali *morao* sam da se setim u kome ;) I tako... >> Fileas Fog je bio član Reform kluba i ništa više. Ako bi se kogod >> začudio što se tako tajanstveni džentlmen nalazi među članovima tog >> uglednog društva, dobio bi odgovor da je on primljen na preporuku >> braće Beringa, kod kojih je imao otvoren kredit. Obzirom da su >> njegovi čekovi "po viđenju" bili uredno isplaćivani zaduženjem njegovog >> skoro neiscrpnog konta, imao je izvestan poslovni ugled... Verovatno svi prepoznaju odakle je citat, "Put oko sveta za 80 dana" od čil Verna. Dakle, ako je Fileas Fog i dalje živ, ovih dana je izgubio svojih 40-tak hiljada funti kod braće Bering :(
knjizevnost.443 zddb,
Treba mi par podataka: 1) Kako stoji stanje sa poslednjim našim pravopisom, da li se pravilno piše Dr. ili dr., a takođe ing., Ing., inž. ili Inž.? Vidim da je to veoma variralo u predratnoj štampi, koja je sva imala dobre lektore? 2) Otkrio sam neke cene u slovenačkoj periodici iz 1921. ili 1922. godine, kao 1.000 K, zatim 3.000 K, itd. Da li je to oznaka za krune, krajcare ili nešto treće? I čije? Austrijske? Da li je mogućno da je u Sloveniji u opticaju bio drugačiji novac nego naš dinar?
knjizevnost.444 dr.grba, -> #443, zddb
>> 1) Kako stoji stanje sa poslednjim našim pravopisom, da li se pravilno >> piše Dr. ili dr., a takođe ing., Ing., inž. ili Inž.? Vidim da je to veoma Piše se dr bez tačke.
knjizevnost.445 fancy, -> #444, dr.grba
ŮŢ> dr.grba, 03.03.Pet 08:02, 179 chr ^^^^^^^ ŮŢ> Odgovor na 6.443, zddb, 03.03.Pet 01:16 ŮŢ> Piše se dr bez tačke. ;))
knjizevnost.446 dr.grba, -> #445, fancy
>> ŮŢ> Piše se dr bez tačke. >> >> ;)) (((: Znao sam da ćeš se ti javiti, znao sam!!! ((((((:
knjizevnost.447 ndragan, -> #437, pperencevic
/ Niko. Zato rekoh.
knjizevnost.448 ndragan, -> #442, dejanr
/ čil Verna. ...koji je u Mađarskoj poznat kao Verne Đula :)
knjizevnost.449 janko,
Ima li neko knjigu Branka Dimitrijevića "Hoćeš li da popiješ nešto" (izdanje "Omladinskih novina, Beograd 1983.)? U mom primerku su štamparskom greškom propuštene strane 94,95,97 i 98 pa bih voleo da fotokopiram to što mi fali i da saznam konačno šta se tu dešavalo.
knjizevnost.450 paki,
Tekst Matije Bećkovića "Otvoreno pismo Popovićima, Petrovićima, Jovanovićima i ostalim Golubovićima" iz knjige "O međuvremenu". Highly recommended :) pismo.zip
knjizevnost.451 ljubaz,
CLARKEOV TREĆI ZAKON Nijedna dovoljno razvijena tehnologija ne razlikuje se od magije. LJUBINA PRVA PARAFRAZA CLARKEOVOG TREĆEG ZAKONA Nijedna dovoljno razvijena tehnologija vlasti ne razlikuje se od mafije.
knjizevnost.452 spantic, -> #451, ljubaz
> LJUBINA PRVA PARAFRAZA CLARKEOVOG TREĆEG ZAKONA > Nijedna dovoljno razvijena tehnologija vlasti ne razlikuje se od > mafije. Ua plagijator! ;) To se već nalazi u Marfijevim zakonima.
knjizevnost.453 ljubaz, -> #452, spantic
Ua plagijator! ;) To se već nalazi u Marfijevim zakonima. HHH Gde, gde? Ja očekujem da to tek uđe u MZ ;)
knjizevnost.454 fancy,
Da li neko zna kako se može doći u posed knjige "MIŠLJENJE I GOVOR" koju je napisao Lav Vigotski..? Jel je neko skoro video u prodaji, ili možda prodaje istu..?
knjizevnost.455 jovca.car,
Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om?
knjizevnost.456 maksa, -> #455, jovca.car
>> Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om? Ovo me podseti, pojavilo se nešto što ranije nisam viđao - Danil Harms, Arhimedova Kada.
knjizevnost.457 novim, -> #455, jovca.car
" Novime, šta bi sa XAPMC.HLP-om? Je l'to ona X(win) AP(plication) od M(icro)C(opta)? O:)
knjizevnost.458 zandric,
Hitno mi je potreban text: HAMLETMASINA od Heiner Mullera. Ima li ga ko sa sezama? Imate li ideju gde bi mogao da ga pribavim? Hvala unapred Zoran PS. Radi se o srpskohrvatskom prevodu
knjizevnost.459 jovca.car, -> #457, novim
/* Je l'to ona X(win) AP(plication) od M(icro)C(opta)? O:) Završi je, pa je možeš zvati kako hoćeš. :) Dakle?
knjizevnost.460 mpalacios,
URUGUAY-ESCRITORES BENEDETTI-GALEANO: EXITO LIBROS AUTOAYUDA, FRUTO INSOLIDARIDAD Montevideo, 15 mar (EFE).- Los escritores uruguayos Mario Benedetti y Eduardo Galeano afirmaron hoy, miércoles, que el auge de la llamada literatura de autoayuda en todo el mundo se debe a la decadencia de la solidaridad y criticaron el "hueco palabrerío" de los gobiernos ante el problema de la pobreza. "Cuando la gente ve que nadie le va a ayudar, que se ha perdido la solidaridad, recurre a ayudarse a sí misma", dijo Benedetti en una charla que mantuvo con Galeano y una periodista ante los micrófonos de una emisora de Montevideo. El autor de "Gracias por el fuego" agregó que esos libros "escritos por astrólogos, médicos y sectas religiosas" ofrecen teóricamente "recetas fáciles para sobrevivir y salvarse de la soledad", pero, en sus páginas, el lector encuentra a veces más que una autoayuda, una "autoliquidación". Galeano, autor de "Las venas abiertas de América Latina", opinó también que la pérdida del vínculo de la solidaridad es una de las causas del auge de los libros de autoayuda y afirmó que la verdadera literatura puede tener poderes curativos. "Cuando las palabras de un libro son verdad y están vivas, tienen dedos que te tocan y te ayudan a sentirte acompaĄado", declaró a Radio Sarandi Galeano, quien acaba de terminar un libro sobre fútbol, con el que se propuso "hacer con la mano, lo que no fui capaz de hacer con el pie". El escritor uruguayo, gran aficionado al fútbol, se lamentó de que la historia oficial no tenga en cuenta un deporte que se ha convertido en una manera de expresión propia de muchos pueblos, y parafraseó al escritor francés Marcel Camus para resaltar sus bondades: "Todo lo que sé de moral se lo debo al fútbol". Galeano, que anteriormente realizó una antología de textos de otros escritores sobre fútbol, opinó sobre la violencia en las gradas, diciendo que "hay más fanáticos a medida que la sociedad va generando más desesperados", y Benedetti la consideró fruto de las tensiones sociales, porque, "bien jugado", no es un deporte violento. Benedetti, cuyo último libro publicado es "Cal y canto", habló de la necesidad de tiempo y dedicación continuada que tiene para escribir novela, mientras los poemas los tiene en la cabeza y le asaltan hasta cuando espera en la consulta del dentista. El autor de "El país de la cola de paja" empezó hace aĄo y medio una nueva novela, pero hasta ahora sólo ha podido escribir 60 páginas, debido a "interrupciones" de todo tipo que le han impedido meterse de lleno en el mundo inventado por él. Ambos escritores coincidieron en que la pobreza ha dejado de ser considerada como un resultado de la injusticia, y ahora se ve como "el castigo de la ineficiencia", según Galeano, o "parece ser culpa de los pobres", de acuerdo con Benedetti. Para uno y otro, cumbres como la de Copenhague sirven para que los gobernantes difundan su "hueco palabrerío" acerca de la pobreza, pero no para que el mundo deje de "fabricar pobres sin cesar". Izvinite za jezik. Mozda i neko razume i nas.
knjizevnost.461 aleksandra.m, -> #460, mpalacios
PRE: > URUGUAY-ESCRITORES > BENEDETTI-GALEANO: EXITO LIBROS AUTOAYUDA, FRUTO INSOLIDARIDAD Urugvaj - Pisci Benedeti i Galeano: Uspeh knjiga o samopomoći - plod nesolidarnosti Montevideo, 15. mart Urugvajski pisci Mario Benedeti i Eduardo Galeano ustvrdili su danas, u sredu, da je uspon takozvane literature samopomoći u čitavom svetu nastao zahvaljujući opadanju solidarnosti i kritikovali su "isprazna naklapanja" vlada o problemu siromaštva. "Kad ljudi vide da im niko neće pomoći, da je nestala solidarnost, odlučuju da sami sebi pomognu", rekao je Benedeti u razgovoru sa Galeanom i jednom novinarkom pred mikrofonima jedne stanice u Montevideu. Autor knjige "Hvala za vatru" dodao je da te knjige "koje pišu astrolozi, lekari i verske sekte" teorijski nude "jednostavne recepte za preživljavanje i spasavanje od samoće", ali na njihovim stranicama čitalac ponekad nalazi, pre nego samopomoć, "samouništenje". Galeano, autor knjige "Otvorene vene Latinske Amerike", takođe je izrazio mišljenje da je gubitak veze koju pruža solidarnost jedan od uzroka uspona knjiga o samopomoći i ustvrdio da istinska književnost može imati lekovito dejstvo. "Kada su reči jedne knjige istina i kada su žive, one imaju prste koji te dodiruju i pomažu ti da osetiš da nisi sam.", izjavio je radiju Sarandi Galeano, koji je upravo završio jednu knjigu o fudbalu u kojoj želi da "uradi rukom ono što nije bio kadar da uradi nogom". Urugvajski pisac, veliki ljubitelj fudbala, žalio se na to što zvanična istorija ne vodi računa o jednom sportu koji se pretvorio u način izražavanja svojstven mnogim narodima, i parafrazirao je francuskog pisca Marsela Kamija (sic) kako bi istakao njegove dobre strane: "Sve što znam o moralu dugujem fudbalu". Galeano, koji je prethodno sačinio antologiju tekstova drugih autora o fudbalu, izneo je svoje mišljenje i o nasilju na tribinama, govoreći da "što više društvo proizvodi očajnike, to više ima i fanatika", a Benedeti ga smatra plodom društvenih tenzija jer, "kad se dobro igra", to nije nasilan sport. Benedeti, čija je poslednja objavljena knjiga "Cal i canto" /ne mogu sad da tražim dobar prevod za ovaj naslov/, govorio je o potrebi da neprestano posvećuje vreme pisanju romana, dok pesme ima u glavi, i one mu padaju na um čak i u zubarskoj čekaonici. Pisac knjige "El pais de la cola i paja" /i ovaj naslov zahteva više truda za prevod, zato prevod jok/ počeo je pre godinu i po dana nov roman, ali je do sada uspeo da napiše samo 60 stranica, pošto ga prekidaju svakojake stvari, te nije mogao potpuno da zaroni u svet koji sam stvara. Oba pisca su se složila da se siromaštvo više ne posmatra kao rezultat nepravde, a sada se na nju gleda kao na "kaznu zbog neefikasnosti", po Galeanu, ili "kao da je krivica samih siromaha", po Benedetiju. Za jednog i za drugog, samiti kao što je onaj u Kopenhagenu služe za to da bi vlasti širile svoja "isprazna naklapanja" o siromaštvu, a ne da bi svet prestao da "neprestano proizvodi siromahe". I da mi se neko nije bunio što je čovek amo slao ovaj tekst - ovde i onako manje-više zvrji prazno, a što je na španskom - pa dobili ste prevod :)
knjizevnost.462 paki,
Jesenji čovek U jedan sasvim običan jesenji dan jedan isto tako običan jesenji čovek stupio je smelo, mada ne odveć brzo promolivši nos ispod letnjeg frotira i tek pošto je talas blage jeze dospeo do drugog kraja sobe kročio je rukom u smrznuto jutro kroteći spoljni mrak promuklom lampom. Bacio je pogled na uvele snove koji su se preko noći skupili na tlu, pomeo ih brzo pod svoj tanki tepih i nije više mislio na njih; prošao je rukom kroz umornu kosu pronašavši razdeljak na strani, vratio ga blago na sredinu glave i dodao mu širok osmeh, bar na tren. Kroz par minuta svojom levom nogom zgnječio je kapi vode skupljane od juče u uzburkanom jezeru pred svojom zgradom i odgacao dalje, u potopljeni svet. Pavle Milošević -------- Kako vam se dopada? (Sad će Dammir da me sahrani živog, but who cares, anyway :))
knjizevnost.463 pedjak,
The Project Gutenberg Etext of The Wonderful Wizard of Oz by L. Frank Baum Contents --Introduction-- 1. The Cyclone 2. The Council with the Munchkins 3. How Dorothy Saved the Scarecrow 4. The Road Through the Forest 5. The Rescue of the Tin Woodman 6. The Cowardly Lion 7. The Journey to the Great Oz 8. The Deadly Poppy Field 9. The Queen of the Field Mice 10. The Guardian of the Gates 11. The Emerald City of Oz 12. The Search for the Wicked Witch 13. The Rescue 14. The Winged Monkeys 15. The Discovery of Oz the Terrible 16. The Magic Art of the Great Humbug 17. How the Balloon Was Launched 18. Away to the South 19. Attacked by the Fighting Trees 20. The Dainty China Country 21. The Lion Becomes the King of Beasts 22. The Country of the Quadlings 23. Glinda The Good Witch Grants Dorothy's Wish 24. Home Again wizoz10.zip
knjizevnost.464 pedjak,
The Project Gutenberg Etext of The Marvelous Land of Oz by L. Frank Baum The Marvelous Land of Oz Being an account of the further adventures of the Scarecrow and Tin Woodman and also the strange ex- periences of the highly mag- nified Woggle-Bug, Jack Pumpkin- head, the Animated Saw-Horse and the Gump; the story being A Sequel to The Wizard of Oz By L. Frank Baum Author of Father Goose-His Book; The Wizard of Oz; The Magical Monarch of Mo; The Enchanted Isle of Yew; The Life and Adventures of Santa Claus; Dot and Tot of Merryland etc. etc. PICTURED BY John R. Neil BOOKS OF WONDER WILLIAM MORROW & COMPANY, INC. NEW YORK Copyright 1904 by L. Frank Baum All rights reserved Published, July, 1904 Author's Note AFTER the publication of "The Wonderful Wizard of OZ" I began to receive letters from children, telling me of their pleasure in reading the story and asking me to "write something more" about the Scarecrow and the Tin Woodman. At first I considered these little letters, frank and earnest though they were, in the light of pretty compliments; but the letters continued to come during succeeding months, and even years. Finally I promised one little girl, who made a long journey to see me and prefer her request, -- and she is a "Dorothy," by the way -- that when a thousand little girls had written me a thousand little letters asking for the Scarecrow and the Tin Woodman I would write the book, Either little Dorothy was a fairy in disguise, and waved her magic wand, or the success of the stage production of "The Wizard of OZ" made new friends for the story, For the thousand letters reached their destination long since -- and many more followed them. And now, although pleading guilty to long delay, I have kept my promise in this book. L. FRANK BAUM. Chicago, June, 1904 To those excellent good fellows and comedians David C. Montgomery and Frank A. Stone whose clever personations of the Tin Woodman and the Scarecrow have delighted thousands of children throughout the land, this book is gratefully dedicated by THE AUTHOR ozland10.zip
knjizevnost.465 ndragan, -> #460, mpalacios
/ Izvinite za jezik. Mozda i neko razume i nas. Hm, otprilike 90% sam razumeo. Imao sam ukupno dva časa španskog, pre... 19 godina. Uz rečnik bi bogami išlo.
knjizevnost.466 bcetina,
Evo jedna informacija,prvedena je HAG. Sa brejskog. U stvari ima i srpski iebrejski uporedo. Može da se nabavi u jevrejskoj opštini, pitajte na Tel 624-289 Inače preveli su je Ildi Ivanji i Đorđe Petrović.
knjizevnost.467 bcetina, -> #466, bcetina
Pardon veza je očajna, u pitanji je HAGADA. Ko zna , zna.
knjizevnost.468 mpalacios,
Kulturne novosti od Spanije i Iberoamerike e950327.zip
knjizevnost.469 veca,
Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, kada je objavljen nisam ni znala, saznala sam tek nakon dva meseca, a prvi koji smo proslavljali bio je objavljen negde u aprilu, i na moje veliko iznenađenje odmah je uvršćen u antologiju, što bi naš narod rekao, prvo pa muško :) No, bez obzira što nisam znala, ovaj datum je ipak, početak moje borbe sa urednicima, cenzurom, (policiju ćemo da izbegnemo ovom prilikom ;) ) i ostalim problemima koje idu uz ovaj način izražavanja protesta protiv svega što nam se događa. Šteta što se ne razumem u politiku, imala bih mnogo toga da kažem. Nakon deset godina i dalje ostajem pri ovom :) Ma koliko se trudila uvek nas iznenade novom glupošću.
knjizevnost.470 dr.grba, -> #469, veca
>> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan >> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina >> objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, žestitamo. (: Na proslavu dvadeset godina ja tebi dobosim šampanjac, a ti meni posvetu na retrospektivnom izdanju (:
knjizevnost.471 fancy, -> #469, veca
ŮŢ> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan ŮŢ> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina ŮŢ> objavila sam svoj prvi aforizam :) Eto, za sedam godina vrednog rada dobila si i novu državu..! Pa ko kaže da piscima kod nas loše ide..? ;) p.s. the night Chicago died :)))
knjizevnost.472 kum.djole, -> #469, veca
+>> Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan +>> državnosti ;) ) Naime, na današnji dan, tačno pre deset godina +>> objavila sam svoj prvi aforizam :) (ala vreme leti :) ) Doduše, Iskrene čestitkice, Vecili :) Da se nadovežem, za godinu dana JA slavim jedan jubilej, sinoć u chatu napisah pesmu o jednoj Sezamovki :)) Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;)
knjizevnost.473 ljubinko, -> #469, veca
>Hajde da sa vama proslavim jedan mali jubilej (ne, nije dan Cestitam! Zelim Ti jos mnogo aforizama i knjiga!
knjizevnost.474 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti e950228.zip
knjizevnost.475 veca, -> #471, fancy
>> Eto, za sedam godina vrednog rada dobila si i novu državu..! Kako ono beše: Greje me ljubav prema domovini, a ona mrtva hladna ;) Pu, majku mu, uvalili mi državu, pa sad moram i o njoj da pišem :) >> Pa ko kaže da piscima kod nas loše ide..? ;) Jes' zato i vodim agenciju, što sam od pisanja mogla da preživim :) Njima ne vredi davati hranu. Oni sve pojedu. Aleksandar Baljak
knjizevnost.476 calex, -> #472, kum.djole
<!> sinoć u chatu napisah pesmu o jednoj Sezamovki :)) <!> Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;) Možda neko ko je biJo prisutan to uradi. O:>
knjizevnost.477 kum.djole, -> #476, calex
+>> Možda neko ko je biJo prisutan to uradi. O:> Ma i da provalite, slaba vajda.. a i već sam joj uručio ;)
knjizevnost.478 ljubinko,
Potreban mi je neki prikaz ili kritika knjige: D.H.LAWRENCE : SONS AND LOVERS na engleskom jeziku. Hvala za svaku pomoc.
knjizevnost.479 fancy, -> #478, ljubinko
ŮŢ> Potreban mi je neki prikaz ili kritika knjige: ŮŢ> D.H.LAWRENCE : SONS AND LOVERS Imam je ja u originalu, davno je bilo kad sam je čitao, ali znam da mi se dopala više od "Ljubavnika Lady Chatterley"
knjizevnost.480 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti ecabr01.zip
knjizevnost.481 ndragan, -> #472, kum.djole
/ Normalno, nema šanse da otkrijem o kome se radi ;) Toliko si zaboravan? Eh, u tim godinama pa već krečana...
knjizevnost.482 mikrom, -> #469, veca
Pre svega čestitke za istrajnost, a prema onom što sam imao prilike da pročitam, i za kvalitet ▄─ kada je objavljen nisam ni znala, saznala sam tek nakon dva Možda ovo znaš, ipak, poslednji put sam te čitao sasvim slučajno pre oko mesec dana u Veliko Planjanskom časopisu za kulturu i umetnost "Naš trag" (u broju 1 - izašao je i 2).
knjizevnost.483 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti Danas: Polemika oko premestaja iz Salamanke (kastiljanski grad, u centralnoj Spaniji) u Kataloniju dela Arhiva Gradjanskog Rata ecabr02.zip
knjizevnost.484 kum.djole, -> #481, ndragan
+>> Toliko si zaboravan? Eh, u tim godinama pa već krečana... :) Da bi neko bio pesnik on mora da bude zaboravan :)
knjizevnost.486 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti 1. Don Kihot: najgori protivnik Servantesovog teatra Portugalska nacionalna nagrada za knjizevnost ecabr02.zip
knjizevnost.487 mpalacios,
OTVARANJE BIBLIOTEKE SPANSKE AMBASADE ===================================== AMBASADA SPANIJE /// PRAVILA O KORISCENJU BIBLIOTEKE ===================================================== 1. UVOD ---- Biblioteka Ambasada Spanije trenutno poseduje oko 2000 knjiga, uglavnom na spanskom jeziku. Zastupljena su pre svega dela spanske knjizevnosti, dela iz istorije knjizevnosti kao i filoloske studije. Bibliotekar : Gdja. Marija Minic Adresa : Moravska 5 (Neimar), 11000 BEOGRAD Telefon : 454 777; 459 366 Fax : 444 0614 2. PRAVO NA KORISCENJE BIBLIOTEKE ------------------------------ Biblioteku mogu koriste svi koji to zele. Uobicajeni nacin koricenja Biblioteke je putem zaahteva za pozajmljivanje knjige. 3. NACIN POZAJMLJIVANJA KNJIGA --------------------------- a) Ukoliko zainteresovani ne znaju tacan kataloski broj knjige ili im je potrebna bibliografska konsultacija: - obratiti se telefonom bibliotekaru Spanske Ambasade, Gdji. Mariji Minic b) Ukoliko se zna tacna kataloska referenca knjige: - putem telefona, preko centrale Spanske Ambasade - putem pisma Spanskoj Ambasadi / Biblioteci - putem racunara, porukum upucenom preko Sezama na "mpalacios" U ovom drugom slucaju, nece biti moguce dobiti odmah obavestenje da li je trazena knjiga na raspolozenju. Za knjige koje budu trazene putem Sezama, obavestenje ce se proslediti takodje putem racunara. U ostalim slucajevima, dan odredjen za obavljenje konsultacija je sreda. Izvesne knjige nece biti moguce iznositi iz Ambasade. Ukoliko bude zainteresovanih upravo za ova dela, bibliotekar moze da ponudi alternativno resenje. 4. POZAJMLJIVANJE KNJIGA --------------------- Zahtevi za pozajmljivanje knjiga primace se najkasnije do 09.00 casova svake srede u nedelji. Knjige ce moci da se podizu u Spanskoj Ambasadi svakog cetvrtka od 10.00 do 13.00 casova. 5. VRACANJE KNJIGA --------------- Opste pravilo je da knjige mogu da se zadrze najduze 15 dana. U slucaju potrebe, bibliotekar moze da produzi ovaj period. Knjige ce moci da se vrate u toku radnog vremena Spanske Ambasade (09.00-15.00 casova). Da bi se olaksao rad Biblioteke, pozeljno je da se, ukoliko je moguce, knjige vracaju cetvrtkom prepodne. bp
knjizevnost.488 mpalacios,
Bilten spanskih i iberoamerickih kulturnih novosti: - Bryce Echenique predstavlja u Spaniji njegov poslednji roman 'Ne cekajte me u aprilu' (ali on je stigao upravo u aprilu) - Nova knjiga o spanskoj 'crnoj legendi' - 'Zemlja i sloboda' (Ken Loach). Novi spansko-britanski film o gradjanskom ratu u Spaniji (1936-39) Puni tekst na spanskom jeziku: ecabr06.zip ecabr06.zip
knjizevnost.489 mpalacios,
Najnovije knjige u Spaniji ========================== 1. ALDECOA, IGNACIO (Spanski pisac. Umro 1969) "Cuentos completos" (povesti) Alfaguara. Madrid. 1995 758 p. 2800 PTA Edición íntegra de uno de los mejores escritores de cuentos que haya dado la literatura espaĄola 2. ALPUENTE, MONCHO "Bienvenido, Farewell" (satira) Anagrama. Madrid. 1995 Sátira de la EspaĄa actual y de sus pícaros. El autor lleva 25 aĄos practicado en el periodismo, la canción, la televisión y el cine, siempre en un tono juvenil y satírico. Su conjunto "Desde Santurce a Bilbao Blues Band" causó sensación a principios de los 70, sobre todo con su gran éxito "Adelante, hombre del seiscientos", burla desenfadada del espaĄolito del desarrollo. Siempre ingenioso, quizá es ya demasiado mayor para seguir haciendo, básicamente, lo mismo (el indio) 3. DELIBES, MIGUEL (Servantesova Nagrada 1993) "Diario de un jubilado" (roman) Destino. Barcelona. 1995 "Diario de un cazador", cuarenta aĄos después. Lorenzo vuelve. 4. SEMPRUN, JORGE (bivsi Ministar Kulture) "La escritura o la vida" (roman) Tusquets. Barcelona. 1995 330 p. 2300 PTA Una reflexión sobre la creación literaria y sobre la muerte 5. LOPEZ ARANGUREN, JOSE LUIS (Univerzitetski Profesor Etike) "Obras Completas. Volumen 2: Etica" (Filozofija) Trotta. Madrid. 1994 779 p. 7000 PTA Aranguren, que fuera apartado de su cátedra por el franquismo a mediados de los 60, es el mejor cultivador espaĄol de una disciplina, como la Etica, de escasa tradición en nuestros estudios filosóficos 6. MARTINEZ SHAW, CARLOS "La emigración espaĄola a América (1492-1824)" (Istorija) Fundación Archivo de Indianos. Gijón. 1994 278 p. 1500 PTA Visión general del estado actual de los conocimientos sobre el tema
knjizevnost.490 bjevdjic,
KNU:LAFONTEN-GODIŠNJICA ▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄▄ PARIZ, 13. aprila - Na današnji dan pre tačno 300 godina umro je veliki francuski basnopisac čan de Lafonten (Jean, La Fontaine). Lafonten je pisao pesme, komedije, opere, balete i romane, ali su mu svetsku slavu donele basne u stihovima koje je objavljivao od 1668. do 1694. godine. Koristeći već obrađene teme i oslanjajući se na grčke i latinske basnopisce, obnovio je i proslavio taj književni rod. Zahvaljujuci "Basnama" postao je jedan od najviše prevođenih i najpopularnijih francuskih pisaca. Povodom obeležavanja 300-godišnjice Lafontenove smrti u Francuskoj će ove godine biti objavljena obnovljena izdanja njegovih dela, a predviđen je i niz izložbi posvećenih njegovom životu i radu. Kako javlja AFP, publika će imati priliku da vidi i ilustracije za njegove basne koje su radili umetnici iz celog sveta. Rezultati anketa pokazuju da je Lafonten omiljeni pisac 38 odsto Francuza i da zauzima drugo mesto na listi najpopularnijih francuskih pisaca - iza Viktora Igoa (Victor Hugo - 49 odsto), a ispred Molijera (Moliere - 33 odsto). Iako je malo Francuza koji znaju napamet neku od Lafontenovih basni, čak 76 odsto njegovih sunarodnika smatra da su one neiscrpni izvor moralnih pouka na koje se treba osloniti prilikom vaspitavanja dece.
knjizevnost.491 mpalacios,
Knjizevne diskusije u spanskim i iberoamerickim mrezama. - O novoj knjizi Artura Pereza-Revertea - O 'Internacionali odmora' i njenom proglasu. O praznovanju medju- narodnog dana odmora 2 maja - O peruanskim lokalizmima ecabr14.zip
knjizevnost.492 veca,
Treba ozbiljno razmisliti o problemu nepušača, ugrožavaju penzioni fond. Veca
knjizevnost.493 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti: - Jose Donoso - Sor Juana Ines de la Cruz: kongres ecabr18.zip
knjizevnost.494 mpalacios,
Spanske i iberoamericke kulturne novosti: - Polemika u kongresu o meksikanskoj pesnici Sor Juana Ines de la Cruz, 300 godina posle njene smrti - Projekat rekonstrukcije starog grada Paname - "Moriras en Chafarinas": novi film Pedra Olea ecabr20.zip
knjizevnost.495 ndragan, -> #492, veca
/ Treba ozbiljno razmisliti o problemu nepušača, / ugrožavaju penzioni fond. Ctrl+R :) A propao ovog, setih se jednog: 30% saobraćajnih nesreća izazivaju pijani vozači. Treba, dakle, učiniti nešto protiv treznih, koji izazivaju ostalih 70%.
knjizevnost.496 veca,
Pre petnaestak dana stigla mi je poštom nova knjiga Aleksandra Baljka "Krvavi provod". Nisam imala vremena da vam je odmah predstavim, ali nikada nije kasno :) =============================================================== KRVAVI PROVOD Kad Veliki Vođa piša uz vetar, njegovi sledbenici se ne bune. Svi ćute kao zaliveni. * * * Lice čiji se lik posle informativnog razgovora bitno izmeni dužno je da podnese zahtev za zamenu lične karte. * * * Hrvati nisu pravi Srbi, mada se često tako ponašaju. * * * Zbog velikog interesovanja građana, dobrovoljno učešće u ratu postalo je obavezno. * * * Spremni smo za dijalog. Ko zapeta puška. * * * Idejno su se razišli. Jedva smo ih razdvojili. Aleksandar Baljak ===============================================================
knjizevnost.497 veca,
Promocija zbirke aforizama, Aleksandra Baljka, Krvavi provod, održaće se u sredu, 26. aprila u 20 časova, u Đurinoj kući. Dođite, biće sigurno zabavno :)
knjizevnost.498 mpalacios,
SPANSKE I IBEROAMERICKE KULTURNE NOVOSTI ---------------------------------------- - Knjizevne diskusije u iberoamerickim BBSovima: Borhes i fasizam - Meksika: natecaj povesti na spanskom jeziku "Juan Rulfo" (otvoren do 15 septembra) - Vargas Ljosa protiv utopije u stvarnom zivotu - Nagrada "Asturijski Princ" za knjizevnost: Rafael Alberti, Antonio Buero Vallejo (SPA), Jose Donoso (CIL) i Alfredo Bryce Echenique (PER), najverovatniji kandidati - Almerija (Spanija): I Kongres ob usmenoj tradiciji u knjizevnosti u zemljama Iberoamerike i Mediterana - Carlos Fuentes (MEK): latinoamericka knjizevnost je napustila fantasticnost i postala realisticka - Sor Juana Ines de la Cruz: vise o njenom zivotu i delovima ecabr24.zip