knjizevnost.309fancy,
-> #304, kum.djoleŮŢ>+>> manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam.
ŮŢ> Samo dok je pod tušem ili i inače ?
I inače... pa kontekst je movie, što bezveze vadiš isečke..?
knjizevnost.310fancy,
-> #295, gerberŮŢ>>*> Ovo je zasluzilo i ;)
ŮŢ> Ne znam razliku, sorry. Jeli to isto kao i :( ili :> ?
;) = pakosni smilie..;)
:( = tužni
:> = nekad rezigniran, nekad kiseli osmeh
knjizevnost.311fancy,
-> #302, fricŮŢ> Ako film shvataš kao fun, ok.
ŮŢ> Ako film shvataš kao umetnost, matori filmovi ne gube na vrednosti
Fun mi je da gledam Jim Jarmuch-a, Jean Jacques Beineix-a, ali mi nije
fun da gledam davljenja Bergmana, Tarkovskog i sl.
Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se
kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži
pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao
ono kad se za lošu ribu kaže "ima dobar karakter..;)"
Stari filmovi..?
Tjah, ima zanimljivih, ali, iskreno govoreći, nisam sreo osobu koja
bi, recimo, na špicu filma koji upravo kreće na nekom od TV kanala
rekla "hvala bogu, stari film"..;)
knjizevnost.312mnikolic,
-> #297, gerber> I koji ce i onda imati. Orson, normalno. Trantino, pa
> verovatno ce se pominjati, ali ipak generalno ce biti ko to bese.
komentar u CIVILIZACIJA.8:film
m.
knjizevnost.313dr.grba,
-> #231, ndragan>> dali mi jednu slatku kafu u jednoj firmi, pa kad sam se namrštio, rekli
>> da ima jedna gorča, a tu da dam Njojzi, te mi pokažu koja je to. Ti si
>> Njojza, ja sam Dragan, milo mi je.
Bio sam prisutan prilikom susreta sa jednom od (hm...) Njojzi
(Njojza? Njojzih?...) u Ki bolnici, sećaš se?
knjizevnost.314dr.grba,
-> #234, dejanr>> Znam za taj problem kod nekih ljudi, mada su malobrojni - ne mogu da
>> ispravljaju na ekranu.
Jedan od takvih me je jednom pitao "Ama da li ti to skačeš reč po reč?
KAKO TO RADIŠ? Kontol levo, kontrol desno? U, j..ote!"...
Dakle, lenjost kao presudni argumenat onih koji nisu skloni promenama.
knjizevnost.315dr.grba,
-> #265, vcalic>> Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani partizana?
To je bio Sergej Bondarčuk. (:
knjizevnost.316fancy,
-> #312, mnikolicŮŢ> komentar u CIVILIZACIJA.8:film
Ništa lično, ali... jel ti ovo makro..? ;)
knjizevnost.317supers,
-> #293, fancy>> ŮŢ> bozjih darova. Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast
>> i da ŮŢ> dodje neka druga, tacno odredjena? To je vecito
>> opozicionarstvo. Ako se
>>
>> Ti verujes u sve ovo zaista..?
Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista sto bi se
moglo okarakterisati kao bilo cija narudzbina. Za mene je on simbol otpora,
a ne podilazenja. Covek je politicki opredeljen, ali ne i stranacki. Jasno
je da na polju politike propagira odredjene ideale, ali se jos nije spustio
na stranacki nivo. Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni
stav o politici, ili o bilo cemu. Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom.
Ja nisam njegov ideoloski istomisljenik, pa opet uzivam u Ribljoj Corbi,
kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :))
knjizevnost.318supers,
-> #301, vcalic>> Istini za volju, Bora Dordevic je bio kandidat Narodne stranke,
>> koja se debelo uvlacila vlastima u to vreme, a kad ih je ista
>> odjeb*ala, onda su i nestali.
To je bila tzv. tehnicka koalicija, Narodna stranka nije umela da sakupi
nekoliko normalnih ljudi za kandidate, a Bora je imao probleme sa potpisima,
tako da su se sasvim prirodno nasli. Bora nikada nije aktivno ucestvovao u
radu bilo koje stranke, pa ni Narodne stranke! Samo je trazio nekoga nacionalne
orijentacije ko ce pristati da mu da listu. Nikada se nije obavezao da ce
u skupstini zastupati interese Narodne stranke! Namera mu je bila da deluje
nezavisno, a Narodnjaci su pristali da mu daju kandidaturu.
Nije prava konferencija za ovu stvar, ali zbilja ne znam cime bi mogao da
potkrepis tu tvrdnju da se Narodna stranka uvlacila SPS-u. Ja i danas tugujem
za Paroskim, ubedljivo najboljim govornikom kojeg smo imali u ovoj kratkoj
jadnoj karijeri posleratnog parlamentarizma.
knjizevnost.319supers,
-> #305, dejanr>> Bese htedoste neku Darkovu pesmicu? Sledi... jel' vam sad zao sto
>> ste trazili? ;)))
Kakvi zao. Nastavi!
knjizevnost.320ognjen,
-> #191, dejanr)-> I bre darone, baš nemaš viziju :))) Uređaj će, naravno, biti
)-> veličine glave čiode (mnogo malo, lako se gubi? Dobro,
)-> veličine priveska za ključeve) ali će ti stvarati hologramsku
)-> predstavu teksta u prostoru,
Recimo to bi bio sat. I sve je u njemu, hard disk, projektor i
slične zezalice. reagovao bi na glas, a vrhunac zadovoljstva bi
bio kada bi mogao da napravi hologramsku projekciju tastature
koji bi zaista osetili, skoro da materalizuje stvari. :)
Za drugim 'satovima' bi se povezivao bežičnim putem, ili pute
nekog malog kablića koji držiš i džepu.
knjizevnost.321fancy,
-> #317, supersŮŢ>>> Ti verujes u sve ovo zaista..?
ŮŢ> Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista
Tu se slažemo..;)
ŮŢ> Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni stav o politici
A njegov lik..?
ŮŢ> Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom.
E moj druže Zagrabački..?
ŮŢ> Ja nisam njegov ideoloski istomisljenik, pa opet uzivam u Ribljoj
ŮŢ> Corbi, kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :))
Može, u CIVILIZACIJA.8:FILM..;)
knjizevnost.322darone,
-> #281, fancyPreskočiću deo o filmu, jer vidim da se razlikujemo dovoljno da bi dalja
rasprava bila nesuvisla.
>> Komentar je bio u povodu tvoje delatnosti na Sezamu, so da nacrtam:
>> Napisah ono za bajate viceve jer si počeo da slabije obavljaš svoju
>> moderatorsku dužnost, puno ti se duplikata u zadnje vreme provuklo,
O tome kako moderišem viceve bi mogli da diskutujemo u conf sezam, nemam ništa
protiv toga. Ne znam čemu ta rasprava ovde, osim radi diskreditovanja
protivnika, što ne smatram mnogo časnim potezom. Ali:
>> a ja ti skrećem pažnju da umesto da se zezaš ovde, malo pogledaš i u
>> svoju avliju..;) Kapito?
Niko, ali _niko_ neće meni da priča gde bi i zašto ja trebalo da se zezam. To
što ja ovde raspravljam znači da imam potpuno pravo na to, a bogami i to da to
i sam želim. Ti me u tome nećeš sprečiti, a svojstveno ti je da protivnike
ubijaš komentarima koji sa temom veze nemaju. Ako treba da citiram tvoje
odgovore na mnove poruke, mogu i to.
>> Pogađamo centar mete.
>> Da li ti imaš neki postojani ZAPIS iz tog vremena..? Nemaš naravno,
Misliš, zvučni? Nemam, naravno. Notni zapis smatram verodostojnim originala.
Uostalom, većina starih majstora nije komponovala ono što čuje, nego ono što
zamisli (njihov prvi zapis bio je notni). Nadam se da ti je to dovoljno.
>> ploče su počele da se prave pre par decenija, kompakti pre par godina.
>> Hint: tehnika.
Stvarno? Nisam znao ;) Jedino ne kapiram šta si ovih hteo da kažeš... Ono što
ja zamišljam da si hteo da kažeš je, otprilike "muziku koju su oni komponovali
ne možeš da čuješ u izvornom obliku jer tada nisu postojali zvučni zapisi".
Ako si to hteo da kažeš, onda si stvarno Mesija ;)
>> Lošu usporedbu praviš. Imaš sjajnih kompozitora danas, samo što se to
>> ne pušta na MTV.
Znam ja to, nemaš šta da brineš.
>> A da su Bach i Mozart živi, verujem da bi danas radili u CUBASE.
Ja ne.
knjizevnost.323gerber,
-> #310, fancyYR>*> ;) = pakosni smilie..;)
YR>*> :( = tuzni
YR>*> :> = nekad rezigniran, nekad kiseli osmeh
Thanks. Ja sam iz odredjenih izvora, tumacio kao
:( mrstenje
:> cinican smeh
;) greska u kucanju :)
Sad su mi malo jasniji odredjeni komentari <g>.
knjizevnost.324novim,
-> #311, fancy" Fun mi je da gledam Jim Jarmuch-a, Jean Jacques Beineix-a, ali mi nije
" fun da gledam davljenja Bergmana, Tarkovskog i sl.
" Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se
" kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži
" pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao
" ono kad se za lošu ribu kaže "ima dobar karakter..;)"
Zašto nas gnjaviš? Rekao si da ti je to dosadno, ok. Hoćeš da nas
ubeđuješ da bi tvoje očigledno nerazumevanje Tarkovskog trebalo da
bude nešto što ima iza sebe neke "razloge", vredne i naše pažnje?
Razume se da sva umetnost nije zabava. kao što ni čitav život nije
zabava. Pusti nas da se "dosađujemo" s Tarkovskim ili Bergmanom, Bahom
ili Vagnerom, tebi ostaje "Prohujalo s vihorom" i Đoka računajte-na-
-nas.
Naravno da Tarkovski nije dosadan, već je tvoj ukus ima ozbiljne
nedostatke, a ne vidim zašto bismo raspravljali o nedostacima tvog
ukusa. Znaš li mišljenje Džarmuša o Tarkovskom? "Majstor od kojeg sam
naučio da baratam ritmom" - tekst iz revije Zeitraum, leto 1993,
povodom engleskog izdanja autobiografije Tarkovskog pod naslovom
"Sculpting in Time".
Nije, žedo, samo manjkavost ukusa ono što ti ne dopušta da shvatiš
suptilnije forme filmske naracije, već i praznine u znanju. Kad si
pomenuto Džarmuša, u kontekstu rasprave o "dosadi" filmova Tarkovskog,
valjalo bi da znaš da "Tajanstveni voz" prvog duguje mnogo od kružne
naracije "Solarisu" ovog potonjeg. Džarmuš to izričito veli.
Da bar nisi pominjao njega...
knjizevnost.325supers,
-> #321, fancy>> ŮŢ> Da, verujem Bori. U citavom njegovom opusu nisam otkrio nista
>>
>> Tu se slažemo..;)
župaj iz konteksta, samo čupaj...
>> ŮŢ> Njegovo delo treba posmatrati bez obzira na njegov licni stav o
>> politici
>>
>> A njegov lik..?
Pa, mora se priznati, lik baš nije anđeoski privlačan, ali može se istrpeti...
>> ŮŢ> Corbi, kao i u Borinim zbirkama pesama (Da posaljem nesto? :))
>>
>> Može, u CIVILIZACIJA.8:FILM..;)
Evo, sam si to tražio ;>
PRECI, Bora Đorđević
Stavljali su moje pretke
u okove i rešetke
navikli su tome slično
pa im nije neobično.
Slali su na moje pretke
granate, bojeve metke
ali moji su navikli,
poginuli, opet nikli.
Ja znam razne zverke retke
al nikog ko moje pretke
e, moj sine to su preci
sve Džekovi Trboseci.
Pričao sam svojoj deci
kakvi su nam bili preci
oni kažu ćuti ćale
koji će nam te budale.
knjizevnost.326fancy,
-> #322, daroneŮŢ> Niko, ali _niko_ neće meni da priča gde bi i zašto ja trebalo da se
ŮŢ> zezam. To što ja ovde raspravljam znači da imam potpuno pravo na to, a
ŮŢ> bogami i to da to i sam želim. Ti me u tome nećeš sprečiti, a
ŮŢ> svojstveno ti je da protivnike ubijaš komentarima koji sa temom veze
ŮŢ> nemaju. Ako treba da citiram tvoje odgovore na mnove poruke, mogu i to.
Baš si se primio, je li..? ;)
knjizevnost.327fancy,
-> #324, novimŮŢ>" Film je umetnost, i od toga se ne može pobeći, ali voleo bih da mi se
ŮŢ>" kaže koja je to kategorija koja drži na površini film koji ne drži
ŮŢ>" pažnju (čitaj dosadan film)..? "Umetnički film"..? ;) To shvatam kao
ŮŢ> Zašto nas gnjaviš?
Koga to "VAS"..?
Zanima me nešto, tražim konkretan odgovor, i zato sam i postavio
pitanje. Ako mi već ne želiš odgovoriti konkretno, nemoj da me teraš
iz diskusije.
ŮŢ> ubeđuješ da bi tvoje očigledno nerazumevanje Tarkovskog trebalo da
ŮŢ> bude nešto što ima iza sebe neke "razloge", vredne i naše pažnje?
"VAŠE"..?
Samo želim da razumem, i zato pitam. Znam, ali ZNAM da nisam sam u
tom nerazumevanju, i takođe znam da, kad sam pitao razne ljude koji
"se razumeju" u predmetnu problematiku, sam uvek dobijao sličan
odgovor. To nije u redu, ne volim takvu vrstu elitizma.
ŮŢ> Razume se da sva umetnost nije zabava. kao što ni čitav život nije
ŮŢ> zabava. Pusti nas da se "dosađujemo" s Tarkovskim ili Bergmanom, Bahom
ŮŢ> ili Vagnerom, tebi ostaje "Prohujalo s vihorom" i Đoka računajte-na-
ŮŢ> - nas.
Hvala na Đoci.
Kad sam ja rekao da očekujem od umetnosti da bude zabava..?
To što sam rekao da mi je FUN da gledam to što mi je fun da gledam, ne
znači da su te stvari "FUN"...
ŮŢ> ukusa. Znaš li mišljenje Džarmuša o Tarkovskom? "Majstor od kojeg sam
ŮŢ> naučio da baratam ritmom" - tekst iz revije Zeitraum, leto 1993,
OK. Pa i sam sam rekao da ljudi iz profesije (konkretno, film)
verovatno mogu nešto da nauče, oni posmatraju sve to drugačijim očima,
to je nesporno. Mene samo zanima sa stanovišta običnog gledaoca, koji
je to momenat koji filmovi kao što su: "Stalker", "Rubljov", "Solaris"
poseduju, koji ti vidiš a ja ne, pa je tebi zanimljivo za gledanje, a
meni nije.
Ili možda to nije za "obične gledaoce"..?
ŮŢ> Naravno da Tarkovski nije dosadan, već je tvoj ukus ima ozbiljne
ŮŢ> nedostatke, a ne vidim zašto bismo raspravljali o nedostacima tvog
ŮŢ> Nije, žedo, samo manjkavost ukusa ono što ti ne dopušta da shvatiš
ŮŢ> suptilnije forme filmske naracije, već i praznine u znanju.
Hvala na dijagnozi. Lakše mi je kad znam da nešto NE MOGU, nego da se
uzaludno trudim.
ŮŢ> valjalo bi da znaš da "Tajanstveni voz" prvog duguje mnogo od kružne
ŮŢ> naracije "Solarisu" ovog potonjeg. Džarmuš to izričito veli.
OK, sad znam, ali to ne čini Solaris gledljivijim.
knjizevnost.328novim,
-> #307, wizard" Pričaj. :)
Jedino da počnem svoje "memoare", :)) ima tu mnogo zgoda/nezgoda. Evo
tek dva tri detalja, da bi se predstavila atmosfera s početka
osamdesetih.
Te godine je obeležila afera Đogo. Gojko Đogo je u bgd-skoj Prosveti
objavio zbirku pesama "Vunena vremena", u kojoj su udbaški komesari
našli izvesne aluzije na Broza, sveže upokojenog. Pa je bila gužva,
zbirka je odmah povučena iz prodaje (čak je policija u roku od dan-dva
obišla sve Đogove poznanike kojima je poklonio po primerak, i to im
oduzimala "na priznanicu"), a ubrzo je pokrenut i sudski postupak
protiv autora. Braniti tad Đoga značilo je braniti pravo na slobodnu
reč (tj. na javnost), i većina književne javnosti je i stala u njegovu
odbranu (iako ne svi: Miodrag Bulatović, recimo, napao je Đoga u
NIN-u). Krenule su protestne večeri, koje su bile neugodne za režim, a
onda i polemike sa onima koji su bili na suprotnoj strani, braneći
režim. žitava ta bura tekla je preko Književnih novina i Književne
reči. Književne novine su potom imale dodatan, "svoj" slučaj kad su
objavile pesme Ljubomira Simovića (koje je režim ocenio kao
"četničke"), što je na kraju imalo za posledicu da je redakcija
Književnih novina bila smenjena.
Slučaj Đogo je imao, za Književnu reč, vrhunac kad je objavljen napad
na Đoga iz pera izvesnog Perovića, tada važnog režimskog sudije (iz
Vrhovnog suda, ako se dobro sećam). On je, naravno, smatrao da se Đogo
mora suditi. Reč je objavila taj Perovićev tekst, da bi imala alibi da
potom objavi niz drugih tekstova-odgovora u odbranu Đoga. Najžešći i
glavni odgovor napisao je Mića Danojlić. To nije bila samo visprena i
rečita odbrana pesništva, prava na slobodu govora, već i vrlo jak
napad na režim, tj. na Broza. Tu se digla velika galama, a pritisci na
redakciju su bili prilični. Ko je bio član redakcije, a nije bio pre
toga odslužio vojsku, mogao je lako da dobije poziv; tako sam i ja bio
ekspresno upućen u Vipavu da tamo "oladim" na godinu dana. ;) Nisam
bio jedini. Osim takve, banalne posledice, kazna je, ako se
baš zameriš gadnije, mogla biti i to da ćeš se teško zaposliti, a to
je već ozbiljnije u ono vreme.
Kako su izgledali ti pritisci? Uglavnom su imali ovakvu tehnologiju:
neki režimski novinar objavi neku belešku u nekim novinama da je to i
to "sumnjivo". Onda neki partijski komesar, neki "izvršni sekretar"
CeKe za kulturu ili slično, zove telefonom glavnog urednika na
"informativni razgovor". Tamo mu pere mozak, preti da će pokrenuti
"strukture" za smenjivanje, i sl. U isto vreme kreću paralelne akcije:
saziva se neki "savet" lista ili slično nadzorno telo, koje pere mozak
redakciji, preti smenjivanjem i sl. Tako su sa nama, kao redakcijom,
postupali otprilike svakih par meseci. Kad do toga dođe, onda se mi
malo "smirimo", pa smislimo novu psinu, i tako redom.
Početak osamdesetih je inače bio u znaku disidenstva. Nakon Brozove
smrti razni delovi intelektualne javnosti su očekivali izvesne
promene, neku liberalizaciju režima, pa je bilo puno "slučajeva":
Đogo, Šešelj, Simović, hapšenje i potom suđenje beogradskim
disidentima koji su se nedeljno skupljali na neku vrstu slobodne
diskusije (emulirali predratni tajni partijski rad), zabrane knjiga,
pozorišnih predstava, slučaj Golubnjače, suđenje dvojici glumaca u
Dubrovniku, pojava zagrebačke "Bele knjige" sa spiskom od stotinak
beogradskih intelektualaca za odstrel, beogradski aforističari i
satiričari, slovenački disidenti, odjeci poljske "Solidarnosti",
pokušaji na raznim stranama tzv. alternativnih časopisa, itd. Režim
je imao dosta muke da sve to kontroliše, i već se videlo pucanje
države-partije, utoliko što je gušenje tih "jeresi" bilo prepušteno
sve više lokalnim centrima. Takođe, režim je sebe legitimisao kao
nastavak titoizma, pa je morao da, iznutra, zatuče "pojave", ali da,
spolja, očuva privid "humanog" socijalizma, što je značilo da ipak
donekle vodi računa da ne pretera sa aferama. Mi smo to, dabome,
koristili. Šema je bila ova: pustiš neku po režim otrovniju stvar, on
te napadne, ti se smiriš neko vreme, i čekaš novu priliku. Za to
vreme, dok se bave tobom, neko drugi koristi da diže frku, i tako
redom. Sve to skupa stvaralo je utisak bunta, i ma kako danas
ocenjivali efekte te disidentske galame na raznim tačkama tadašnje
Seferejote (lično mislim da su skromni, moglo je više), ipak je bilo
neke živosti, živosti u inače sivoj i pustoj atmosferi koja je tipična
za sve autoritarne režime, pa i ovaj današnji.
Odužih. ;)
knjizevnost.329novim,
-> #327, fancy" Koga to "VAS"..?
Ja plus još dvojica iz moje partijske ćelije (organizovani smo po
trojkama, Linux, sad Warp, malo Safepack, i tako to, delujemo tajno i
subverzivno). ;>
A sad ozbiljnije. Najpre, "mi" je reč za učesnike u javnoj diskusiji,
kao što je ova ovde. (Kad budem u privatnom mail-u rekao "mi" za sebe,
onda sam ili krunisan za cara, što je najmanje verovatno, ili sam
zatrudneo, što mi se neće desiti, naročito posle božićne poslanice
Sinoda, ili sam odlepio načisto, čemu se svako jutro nadam...)
" odgovor. To nije u redu, ne volim takvu vrstu elitizma.
" OK. Pa i sam sam rekao da ljudi iz profesije (konkretno, film)
" verovatno mogu nešto da nauče, oni posmatraju sve to drugačijim očima,
" to je nesporno. Mene samo zanima sa stanovišta običnog gledaoca, koji
" je to momenat koji filmovi kao što su: "Stalker", "Rubljov", "Solaris"
" poseduju, koji ti vidiš a ja ne, pa je tebi zanimljivo za gledanje, a
" meni nije.
" Ili možda to nije za "obične gledaoce"..?
Neku vrstu "elitizma" moramo prihvatiti, kao uslov da nešto razumemo
ili volimo. Pošto te ja volim, ja sam prihvatio da trpim tvoj
"elitistički" žargon, recimo. To još više važi za umetnost. Mislim da
je greška u tvojoj poruci što se pozivaš na merilo "običnog", a to
merilo ne vredi za stvari koji nisu "obične". Toga si verovatno i sam
svestan, čim to ograđuješ navodnicima. Nema običnih
gledalaca/čitalaca/slušalaca, ima običnih (prosečnih) konzumenata. Ovo
potonje je iz ravni trgovine, a ravan umetnosti je drukčija. Kod filma
se te dve ravni često mešaju, ali iz toga ne treba izvući zaključak
ili očekivanje da svi filmovi i treba da su takvi. Ima filmova koji
nisu pravljeni po shemi ubistvo-seks-ubistvo-hepiend. Filmovi
Tarkovskog su sigurno izvan "običnog", u onom smislu u kojem je
"obično" postalo ubistvo, a "neobično" pitanje patnje. Njihove teme
su egzistencijalne (sloboda, patnja, obeskorenjenost, itd), a oblici
su drukčiji - ritam je drukčiji, pre svega, tj. baratanjem vremenom i
naracijom. Priča je tamo, u tim filmovima, manje naglašena, i
različito teče nego u tržišnim filmovima, zasnovanim na tzv. akciji.
Nisu ti filmovi dosadni, nego iziskuju malo više napora, a pre svega
strpljenja. Tamo se ne čeka da se na kraju kadra nešto desi; tamo se
dešava unutar kadra, često na početku. Montaža (rezovi) jeste pre svega
"unutrašnja", pa se - kao kod Antonionija, recimo - i izbegavaju nagli
rezovi; kadrovi teku polako, jer se priči o smislu patnje ne žuri da,
recimo, patnju "reši" tako što će je se rešiti, već tako što će je
potanko ispitati. Etc.
Postoje i filmovi koji pokušavaju da kombinuju dve stvari, umetnost
ili tzv. filozofske teme postojanja sa zahtevima trgovine - da
kombiniju, ukratko, metafiziku i krimić. Prvi veliki obrazac za to dao
je jedan LRP - Dostojevski, u Zločinu i kazni. Ali ta kombinacija nije
nužna. Nekima nije važna masovna konzumacija njihove umetnosti. Ima,
razume se, i takvih "umetnika" kojima "nisu važne pare", tj. koji su
slabi umetnici, pa svoj neuspeh pravdaju sličnim izgovorima. Ali,
Tarkovski sigurno nije među takvima, i o tome postoji sud one javnosti
koja je kvalifikovana da takav sud daje (od filmadžija i kritike, do
estetičara i publike koja je zainteresovana za takvu vrstu umetnosti).
Tebi je, kao način diskvalifikacije, čest izraz "patetično", a meni,
opet, to tvoje merilo nije sasvim jasno. Postoji patos, postoje
pasije, postoje strasti, ima patnji, itd. Uzeti samo ironičku stranu
takođe je jednostrano, kao što je jednostrano uzeti samo i stranu
patosa. Jasno je: sa svime se možemo zezati, ali je pitanje ukusa i
ličnog stava da li se sa svime i treba zezati. Primer su vicevi o
Jevrejima. Što ne bismo pričali i viceve o njima (misli se na viceve o
Jevrejima u logoru)? Možemo. Ali je to znak, za mene, lošeg ukusa.
Možemo, analogno tome, ironisati i na račun vrhunskih vrednosti
ove ili one civilizacije (Dostojevski, Bah, Njegoš, Kiš, Tarkovski,
itd.), i slaviti subkulturu, efemerije marketa, i slično, ali ako to
činimo, i činimo s patosom ironije (postoji i to, itekako), onda je
znak takođe lošeg ukusa.
Itd. - Ide mi na nerve da ti ovo kao objašnjavam, jer znam da to sve i
sam znaš, ali se praviš lud, glumiš "običnog gledaoca", i zato i
mislim da nas naprosto - daviš, zamajavaš, puniš nam padove, teraš da
i sami punimo tuđe padove, ukratko - da konverziramo bez mnogo
invencije, i uglavnom ponavljamo opšta mesta. Kao da si trenutno u
fazonu da je "elitno" pljuvati "elitu", ali, razume se, tvoj fazon ne
mora biti i moj, i to je sva priča. Dakle, ne preteruj, kako je
glasila moja prva reakcija na tvoje zgražanje nad "dosadom" zvanom
Tarkovski. :)
knjizevnost.330dr.grba,
-> #318, supers>> Nije prava konferencija za ovu stvar, ali zbilja ne znam cime bi mogao da
Ljudi, pogledajte malo šta radite od ove lepe teme. ča u forum, pa
tamo pričajte o politici. ))):
====================
-----> "STYDEHT HIJE ZAPALIJo"
knjizevnost.331fancy,
-> #325, supersŮŢ> župaj iz konteksta, samo čupaj...
Dobro de, malo šale... Bio je tu i smajli.
knjizevnost.332fancy,
-> #329, novimŮŢ> Ima filmova koji nisu pravljeni po shemi ubistvo-seks-ubistvo-hepiend.
ŮŢ> Filmovi Tarkovskog su sigurno izvan "običnog", u onom smislu u kojem
ŮŢ> je " obično" postalo ubistvo, a "neobično" pitanje patnje.
Celu sam poruku razumeo vrlo dobro, i samo se pitam zašto takovo što
nisi poslao ranije, umesto da potežeš oružje.
E, samo sam jednu stvar hteo da prokomentarišem, a to je...
Slučaj R.W. Fasbinder... Nekako nalazim da je izbor tematike, obrada
i tretman iste a bogami i feeling sličan predmetnom, Tarkovskom. Uz
jednu napomenu - puno je "gledljiviji" od njega. (A čini mi se da baš
R.W.F. ne spada u koncept "ubistvo-sex-ubistvo-hepiend" ili, šta ti ja
znam u neku laku tržišnu robu..?)
U celoj diskusiji patetiku (začudo?) nisam pominjao, što je i znak da
sam je shvatio prilično ozbiljno (dakako, koliko sam JA u stanju ;).
knjizevnost.333veca,
-> #285, supers>> Svi mi cesto mislimo isto, a iskazemo se na razlicite nacine. Neki
>> to cine uvijeno, premazano nekim laznim moralom, a Bora se trudi da
A zašto misliš da je to što neko ume lepo da se izražava lažni
moral?
>> probati sto prizemniji pristup. Ispada da je zlo sto covek "pravi
>> budalu od sebe". To je samo jedna od izrazajnih mogucnosti. Mnogi i
>> ne pokusavaju da
Ako njemu nije, zašto bi nama bilo :)
Ima dobrih pesama (političke) ali i do zla boga prizemnih.
Mada, sa ovim sadašnjim angažmanom naneo je sebi ogromnu štetu.
Šteta!
knjizevnost.334fifana,
-> #271, dejanr> Tja, ima i toga, mnoge knjige je ucenicima bilo i zabranjeno da citaju,
A sta to npr?
Lj.
knjizevnost.335fifana,
-> #275, fancy> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju.
Moz' biti da je problem u paznji?
Lj.
knjizevnost.336fifana,
-> #288, maksa> filmadziju. Orson Wells + Graham Green = Treci Covek. Gledao
> skoro ? Meni nikad nije dosadan. :)
Savrsen.
Lj.
knjizevnost.337fifana,
-> #290, novim> Sto se samog Orvela tice, treba citati i druge njegove knjige, a ne
Moram reci, najvise volim Zivotinjsku farmu. Tako je, ocajno, prepoznatljiva.
Lj.
knjizevnost.338dejanr,
-> #334, fifana>> > Tja, ima i toga, mnoge knjige je ucenicima bilo i zabranjeno da citaju,
>>
>> A sta to npr?
Pa, pre rata se nisu smele čitati čak ni tako "benigne" stvari kao što
je Nušićeva "Autobiografija" jer "tera šegu sa profesorima". O nekim
ljubavnim romanima da i ne pričamo.
U moje vreme gomilu knjiga u bibliotekama nisu hteli da daju učenicima.
Recimo, ja negde kupio jednu od knjiga Souvestre/Alian o Fantomasu, i
posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to
daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog
jezika kojim se govori" (????).
Ne baš sasvim isto, ali na sličnu temu - pretprošle godine su u izvesnoj
beogradskoj srednjoj školi učenici kažnjeni nekim visokim ukorom (samo što
nisu izbačeni) zato što su uhvaćeni da gledaju porno filmove. Pisale novine
o tome.
Uopšte, u ovoj zemlji je oduvek postojala težnja da se glavnina vaspitnog
rada svede na to da se nešto *zabranjuje*. Sa posledicom da to onda zvuči
i zanimljivije nego što bi inače bilo.
knjizevnost.339dejanr,
-> #337, fifana>> > Sto se samog Orvela tice, treba citati i druge njegove knjige, a ne
>>
>> Moram reci, najvise volim Zivotinjsku farmu. Tako je, ocajno,
>> prepoznatljiva.
Mislim da se u "čivotinjskoj farmi" sreću iste ideje kao u 1984, samo što
su u romanu 1984 znatno razrađenije.
knjizevnost.340fifana,
-> #332, fancy> Slucaj R.W. Fasbinder... Nekako nalazim da je izbor tematike, obrada
> i tretman iste a bogami i feeling slican predmetnom, Tarkovskom. Uz
Feeling jeste. Medjutim, sve ostalo je prilicno razlicito, ali to nimalo ne ide
na stetu doticnog RWF.
Lj.
PS. Kako ne pratis conf.film, samo da ti skrenem paznju na gomilu Hercoga i
Fasbindera u Nemackom kulturnom centru narednih nedelja.
knjizevnost.341mikis,
-> #235, dejanr+> Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni
+> neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca
+> neće umeti da razmišljaju... ha, ha :)
Samo se ti smej... Zato 80% dece (do 15-16 godina) ne zna ni tablicu
množenja. Znam po svojoj sestri (prva godina gimnazije) - čim treba da
sabere ili oduzme dva broja, odmah skače po digitron :((
p.s. Pretpostavljam da će se za koju godinu pojaviti problem dece koja
ne znaju da pišu, već i svaku sitnicu kucaju na kompjuteru ;))
knjizevnost.342mikis,
-> #271, dejanr+> Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja
+> nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali
+> sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno
Hehehe, a tek predgovor za "čivotinjsku farmu"... Otprilike, "knjiga
je kritika na račun britanskog postkolonijalističkog društva..." :))
(knjiga mi nije pri ruci, ne mogu da navedem tačan citat :(
p.s. Jeste li čitali Bardžisovu "1985"? :)
knjizevnost.343veca,
-> #310, fancy>> ;) = pakosni smilie..;)
Ovaj smajli se više koristi kao šeretski u zezanju, sa
namigivanjem, nego što ima ulogu pakosti, barem ovde se tako
odomaćilo (ili ja to tako shvatam :) )
knjizevnost.344spantic,
-> #338, dejanr> posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to
> daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog
> jezika kojim se govori" (????).
Gde to zaboga? Pa ja sam ih uzimao iz biblioteke moje osnovne škole.
Baš Fantomasa.
knjizevnost.345dejanr,
-> #341, mikis>> > Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni
>> > neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca
>> > neće umeti da razmišljaju... ha, ha :)
>>
>> Samo se ti smej... Zato 80% dece (do 15-16 godina) ne zna ni tablicu
>> množenja. Znam po svojoj sestri (prva godina gimnazije) - čim treba da
>> sabere ili oduzme dva broja, odmah skače po digitron :((
A ko ne skače po kalkulator ako su iole veći brojevi u pitanju? ;) Ajde da
ih sabereš ili oduzmeš, pa i nekako, ali kada treba deliti... ;)
Verovatno bismo, ipak, svi znali da podelimo dva broja. Međutim, baš se pitam
ko bi recimo umeo da izvadi kvadratni ili kubni koren "na ruke".
knjizevnost.346dejanr,
-> #344, spantic>> > posle hteo da pročitam ostale, ali su u dve biblioteke odbili da mi to
>> > daju jer, navodno, to je na spisku knjiga koje "nisu za učenike, zbog
>> > jezika kojim se govori" (????).
>>
>> Gde to zaboga? Pa ja sam ih uzimao iz biblioteke moje osnovne škole.
>> Baš Fantomasa.
Ako se dobro sećam, u Biblioteci grada Beograda i u "Veselin Masleša"
na Crvenom Krstu.
Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i nije
tako mala razlika ;)
knjizevnost.347inesic,
-> #345, dejanr> Verovatno bismo, ipak, svi znali da podelimo dva broja.
> Međutim, baš se pitam ko bi recimo umeo da izvadi kvadratni ili
> kubni koren "na ruke".
Za kvadratni bih se još i snašao. Za kubni bih potegao log
tablice, ako bi računar bio zabranjen. BTW, da li znate da u
nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne, i jedna na
Zvezdari gde se uči za bravara) učenici ne znaju šta su to
logaritamske tablice?
knjizevnost.348supers,
-> #333, veca>> A zasto mislis da je to sto neko ume lepo da se izrazava lazni
>> moral?
Ne, nisam to rekao. Lazni moral je prisutan, ali ne svuda i ne kod svih.
Umem da cenim prefinjeni izraz sve dok ne dodje do grubog izbegavanja
nekog tabu momenta kojeg tok price namece.
>> Ako njemu nije, zasto bi nama bilo :)
>>
>> Ima dobrih pesama (politicke) ali i do zla boga prizemnih.
Sve je to relativno. Oduvek su nedodirljive teme bile politicke i erotske.
Na Sezamu postoji neka opsta saglasnost prema kojoj politika uopste nije
nedodirljiva tema, dok za ovo drugo nisam siguran... To dovodi do situacije
da je nesto dobro jer napada tacno ono sto bismo mi zeleli da bude napadnuto,
a da nesto drugo ne valja jer napada stvari u koje ne sme da se dira!
knjizevnost.349fancy,
-> #335, fifanaŮŢ>> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju.
ŮŢ> Moz' biti da je problem u paznji?
Može biti.
Nije da ja bežim od toga da nisam u stanju da shvatim to što vidim,
ali bar pokušavam da razumem ako neko napiše nešto o tome.
Zato sam i insistirao na priči oko Tarkovskog.
knjizevnost.350fancy,
-> #333, vecaŮŢ> Mada, sa ovim sadašnjim angažmanom naneo je sebi ogromnu štetu.
Definitivno.
Upao je u ono na čijoj ivice je relativno uspešno žonglirao dugi niz
godina - u primitivizam de luxe.
knjizevnost.351fancy,
-> #339, dejanrŮŢ> Mislim da se u "čivotinjskoj farmi" sreću iste ideje kao u 1984, samo
ŮŢ> što su u romanu 1984 znatno razrađenije.
Recimo da je "čivotinjska farma" geneza društva koje u svom punom
svetlu imamo priliku da gledamo u 1984.
So, na neki način 1984. doživljavam kao nastavak Animal Farm.
knjizevnost.352kum.djole,
-> #321, fancy+>> ŮŢ> Njegove pesme nikada nisu zracile mrznjom.
+>> E moj druže Zagrabački..?
Ajde, primarijus ;))
To pre svega, dozvoli, uopšte nije pesma nego sviranje k...
I to u polupijanom stanju, dozvoli, iz čistog revanšizma.
knjizevnost.353kum.djole,
-> #346, dejanr+>> Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i
+>> nije tako mala razlika ;)
Eh, ja sam mlađi kusur godina pa meni štošta nisu davali da čitam
iz 'druge prostorije'. Nisam nepismen, samo tako izgledam ;)
knjizevnost.354milan,
-> #335, fifana>> Jebes "umetnicki dojam" ako ne drzi paznju.
>
> Moz' biti da je problem u paznji?
To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo
"umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad
publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem.
Pl poz M
knjizevnost.355stefan,
-> #352, kum.djole>To pre svega, dozvoli, uopšte nije pesma nego sviranje k...
>I to u polupijanom stanju, dozvoli, iz čistog revanšizma.
To i jeste njegov problem u zadnjih nekoliko godina, što je u polupijanom
stanju. žovek je toliko puta nalupetao gluposti, rasprodavao svoj ugled
(Baja-Mali Knindža) i menjao svoje stavove da je to strašno. Da ne spominjemo
to koliko je "poslednjih" albuma snimio ;)
knjizevnost.356novim,
-> #354, milan"> Moz' biti da je problem u paznji?
"
" To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo
" "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad
-------------------
" publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem.
"Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima...
Napisah da Fancy preteruje, ali za tvoju tvrdnju teško mogu da nađem
izraz. Srbotupljenje, možda...
knjizevnost.357fancy,
-> #354, milanŮŢ> Ama ima mnogo "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari
ŮŢ> isključivo nasiljem nad publikom održavaju u životu.
ŮŢ> To je ozbiljniji problem.
Usuđujem se potpuno složiti sa napisanim.
knjizevnost.358wizard,
-> #351, fancy> So, na neki način 1984. doživljavam kao nastavak Animal Farm.
žovek jednostavno u "čivotinjskoj farmi" nije dozvolio da ga suviše
"ponese emocija". ;)
1984. je nešto kao "čivotinjska farma - izgubljeni svetovi". ;)
knjizevnost.359vitez.koja,
-> #347, inesic#=> nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne, i jedna na
#=> Zvezdari gde se uči za bravara) učenici ne znaju šta su to
#=> logaritamske tablice?
Što ste vi neki čudni ljudi... Uvek ide neka opšta kuknjava kako
kod nas ide sporo kompjuterizacija školstva i tako sve to. A onda
odjednom povika na neka iskonska učila, logaritamske tablice i šibere
:). Vrlo je jednostavna situacija, učenici su shvatili da je mnogo
lakše koristiti 'digitron' nego ne koristiti 'digitron' (ajde :) i
naravno da ga koriste. Ako bi im neko pokazao prednosti računara ne
verujem da se ne bi prihvatili...
Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to
učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu svih
sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti
rezultat...
sk
knjizevnost.360dejanr,
-> #356, novim>> > To je manji problem jer je individualan. Ama ima mnogo
>> > "umetničkih dojmova" koje učeni kritičari isključivo nasiljem nad
>> -------------------
>> > publikom održavaju u životu. To je ozbiljniji problem.
>>
>> "Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima...
Ne baš, ali recimo stavljaju u školsku lektiru...
knjizevnost.361inesic,
-> #359, vitez.koja> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to
> učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu
> svih sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti
> rezultat...
Ma to je OK. Samo kako misliš da će neko, ko ne zna da stepenuje
koristeći log tablice, umeti da upotrebi rezultat? U stvari, nije
važno, ovo i onako nije tema za to.
knjizevnost.362dr.grba,
-> #356, novim>> Napisah da Fancy preteruje, ali za tvoju tvrdnju teško mogu da nađem
>> izraz. Srbotupljenje, možda...
Alo! Novice! Milane!
Da li da se pripremimo na novi kontigent čaršava?
====================
-----> Please, no...
knjizevnost.363supers,
-> #355, stefan>> To i jeste njegov problem u zadnjih nekoliko godina, sto je u
>> polupijanom stanju. Covek je toliko puta nalupetao gluposti,
>> rasprodavao svoj ugled
S obzirom na to u kakvom je stanju, mora mu se priznati da ima ogroman
elan za sve ovo sto radi. Vazno je nikad ga ne shvatiti ozbiljno,
pa njegove gluposti mogu postati praznik svih cula!
knjizevnost.364supers,
-> #350, fancy>> Upao je u ono na cijoj ivice je relativno uspesno zonglirao dugi
>> niz godina - u primitivizam de luxe.
Ako je Tamna je noc primitivizam, onda sam ja zbilja gladan takvog
primitivizma. Jasno je da Bora jos nije rekao poslednju rec i da cemo
se od njega jos dosta toga naslusati.
knjizevnost.365supers,
Bora Đorđević
TRAMVAJ
Gledam raju
u tramvaju,
božije duše
državu ruše.
Svi za demokratiju
ruše birokratiju,
svi za opoziciju
i mrze policiju.
Svi bi odmah pucali
u juriše jurcali.
Država nas krade,
svi na barikade.
Imaju rešenje,
imaju poštenje,
oni su taki
oni su jaki...
A kada tramvaj
stigne do kraja
oni izađu iz tramvaja.
knjizevnost.366novim,
-> #360, dejanr">> "Isključivo nasiljem"? Kako da ne; biju po ušima...
"
" Ne baš, ali recimo stavljaju u školsku lektiru...
"Isključvo nasiljem" je tako jak izraz da govori samo o onome ko ga je
upotrebio. Reč je inače išla o filmovima Tarkovskog, kao onome što
predstavlja vrhunsku umetničku vrednost. Nikakvi "učeni kritičari" tu
nikakvu "publiku" ne teraju "isključivo nasiljem" da išta gleda, ceni,
ili voli. Reći takvu besmislicu može samo namerni ignorant.
Od toga je sasvim različito tvoje pitanje pedagogije, nastave,
vaspitanja, obrazovanja, škole, školske lektire - čitave te oblasti
koja stoji pod sasvim drukčijim merilima. Međutim, ni tu ne može da se
kaže "isljučivo nasiljem", a da se opasno ne promaši u izrazu. Zašto?
Zato što "isključivo nasiljem" označava nešto prilično gadno, a
valjalo bi razlikovati značenja reči. Nasilje je uvek vezano za
fizičku radnju, to je aktivna primena sile, upražnjavanje fizičke
prisile. Nasilje, pak, nije isto što i prisila, a još je dalje od sile
uopšte, od čega treba razlikovati i snagu, moć, vlast, što su sve
različiti fenomeni, čiji smisao zavisi i od konteksta, ali ne u toj
meri da se ne oni ne mogu bliže odrediti.
Kad neko ko - sinoć na TV, reče kako "vodi jednu političku stranku" -
sebi dozvoli olaku upotrebu ovakvih, ne baš beznačajnih izraza, pa još
u kontekstu rasprave o umetnosti, gde izrazu "nasilje" teško da je
uopšte mesto, a naročito ne izrazu "isključivo nasiljem", onda taj
itekako zaslužuje da mu se odgovori.
knjizevnost.367novim,
-> #362, dr.grba" Alo! Novice!
Kad ovde (ili drugde, uostalom), budem napisao besmislicu tipa
"matematika je nešto što se ljudima isključivo nasiljem uteruje
u glavu", onda mi se, i s pravom, može reći da tupim, govorim
gluposti, etc.
Razume se da analognu koještariju ne trpim ni u odnosu na oblasti
kojima se bavim, koje su, najzad, toliko različite od matematičkih i
tehničkih disciplina da civilizovanim ljudima ne pada na pamet da tako
olako izriču suverene i definitivne sudove, ne barem na mestima koje
nisu kafana, i ne pred onima koji se u te druge oblasti razumeju.
Neka gdin Božić svoje estetičke uzlete zadrži za sebe i svoje društvo
iz ćoška.
knjizevnost.368spantic,
-> #346, dejanr> Ne zaboravi da si mlađi od mene 4-5 godina, za promene u društvu to i nije
> tako mala razlika ;)
Može biti, mada mi to više liči na privatni trip bibliotekara.
Toga, uostalom i danas ima.
knjizevnost.369spantic,
-> #359, vitez.koja> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc. (a to
> učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba dozvoliti upotrebu svih
> sredstava. Nije štos znati podeliti, nego znati upotrebiti
> rezultat...
Vidiš, problem nastaje kada dotični *ne znaju* da vrše te proste
matematičke operacije.
knjizevnost.370fancy,
-> #365, supersŮŢ> Bora Đorđević
Hm... ne znam da li ti je neko rekao, ali naziv ove teme je
_književnost_. So...
Nastavak u CIVILIZACIJA.8:FILM...
knjizevnost.371fancy,
-> #366, novimŮŢ> Nasilje je uvek vezano za fizičku radnju,
ŮŢ> to je aktivna primena sile, upražnjavanje fizičke...
Usuđujem se da proturečim ovom stavu.
Nasilje _nije_ uvek vezano za fizičku radnju.
knjizevnost.372paki,
-> #288, maksa> filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao
> skoro ? Meni nikad nije dosadan. :)
Pošto je ovo tema književnost, da vam preporučim knjigu -
ima nešto u sebi što me nateralo da je slistim u jednom dahu
(mada, kako sam Grin kaže, "Treći čovek" nije uopšte bio napisan
da se čita već samo da se gleda).
Film, nažalost, nisam gledao.
knjizevnost.373fric,
-> #308, fancy> OK, možda mi TI objasniš fazon kod pomenuta 2 filma.
> Vreme prolazi, prolazi i prolazi, a ništa se ne dešava...
> i ništa, i ništa... osim što na kraju stigne boja
> Rubljovu.
> p.s. Aliens mi i nisu omiljen film. DIVA jeste, i Baghdad
> Cafe
Bejahu Rubljov i Solaris. Rubljova nisam gledao, prosto nisam
bio u pravom raspoloženju kad se davao na TV. A Solaris...
ne mogu objasniti, reč je o atmosferi i utisku koji ostaje.
Treba se udubiti i prepustiti filmu. Bez toga nema doživljaja.
BTW, ja sam ga (jedino) gledao na TV i svejedno mi se svideo,
kako li je tek samo na širokom platnu !
Mislim da prosto imamo različite afinitete. Možda bih i ja tako
pričao kad bih silom, ili sa negativnim predubeđenjem gledao
Rubljova. Neki turbo-folk klinac će danas-sutra za Divu i Baghdad
Cafe reći što i ti za Tarkovskog ... umesto da prosto kaže da
ne gotivi takve filmove.
poruka 6.311:
> Tjah, ima zanimljivih, ali, iskreno govoreći, nisam sreo
> osobu koja bi, recimo, na špicu filma koji upravo kreće na
> nekom od TV kanala rekla "hvala bogu, stari film"..;)
Sasvim normalno. Kome je do samo do zabave (relaksacije),
lako će je naći u svežim 'komercijalnim' filmovima. U starim
filmovima nema efekata, spektakla i akcije (a ako ima sada deluje
naivno), udar na mozak se češće postiže drugim sredstvima, koja
od gledaoca zahtevaju _mnogo_ više angažovanja (emotivnog i/ili
intelektualnog). Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i
jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova.
knjizevnost.374fric,
-> #359, vitez.koja># => nekim tehničkim školama (ima jedna niže srednje drvne,
># i jedna na => Zvezdari gde se uči za bravara) učenici
># ne znaju šta su to => logaritamske tablice?
>
> Što ste vi neki čudni ljudi... Uvek ide neka opšta
> kuknjava kako kod nas ide sporo kompjuterizacija školstva
> i tako sve to. A onda odjednom povika na neka iskonska
> učila, logaritamske tablice i šibere
Po meni je znanje upotrebe tablica ili šibera stvar opšte
kulture, kao na primer tablica množenja.
(nisam nikad koristio šiber, ali mi je jasan princip)
knjizevnost.375novim,
-> #371, fancy" Nasilje _nije_ uvek vezano za fizičku radnju.
U standardnom značenju to jeste značenje nasilja. Ostalo, gde nema
primene fizičke sile, uglavnom je prisila ili prinuda. To se može
videti i iz naših rečnika, gde su primeri kojima se izraz objašnjava
vezani za ovu upotrebu sile u doslovnom (fizičkom) vidu.
Nisam pristalica proširivanja ovog standardnog značenja, a time i
njegovog relativisanja (čemu inače možemo pribeći u slučajevima mnogih
drugih reči). Zašto? Zbog iskustva ovih godina. Inače možemo doći do
toga da i zakonsku prisilu (legitimnu, recimo) pomešamo sa nasiljem, i
onda zaboravimo šta je nasilje oko nas.
(Inače, tamo gde je upotreba tog izraza bila sporna, primeren izraz
bio bi: "autoritet".)
Mislim da je to bilo vidljivo iz mog pominjanja razlika između
nasilja, sile, prisile, moći, snage, vlasti, itd. (Koga zanima više,
ima sjajna rasprava Hane Arent o svemu tome, koja se i zove "O
nasilju" - "On Violence").
knjizevnost.376supers,
-> #370, fancy>> _knjizevnost_. So...
>> Nastavak u CIVILIZACIJA.8:FILM...
Slusaj, nemoj da me ljutis...
Kad se naljutim, ima da punim cyber.cylture, MUZIKA:rock, PC.USER...
knjizevnost.377fancy,
-> #373, fricŮŢ> U starim filmovima nema efekata, spektakla i akcije (a ako ima sada
ŮŢ> deluje naivno), udar na mozak se češće postiže drugim sredstvima, koja
ŮŢ> od gledaoca zahtevaju _mnogo_ više angažovanja (emotivnog i/ili
ŮŢ> Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i
ŮŢ> jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova.
Ni manje ni više..?
Well, sad bar znam šta mi je..;)
knjizevnost.378fric,
-> #377, fancy> ŮŢ> Siromašni duhom, zajedno sa čeljnima brze i
> ŮŢ> jeftine relaksacije, normalno, beže od takvih filmova.
>
> Ni manje ni više..?
> Well, sad bar znam šta mi je..;)
Don't take me wrong ... :)
Ovo je bilo mozganje na temu zašto c/b filmovi nisu popularni,
sa generalizovanim zaključkom. Tobom sam se pozabavio u prvom
delu poruke, kad rekoh (otprilike) da mislim da jednostavno
ne gotiviš stil Tarkovskog (izvadiše te Diva i Baghdad Cafe :)).
... ali sam ipak znao da ćeš citirati drugi deo poruke ;)
knjizevnost.379ndragan,
-> #146, gerber/ Javi sta te interesuje, mozda se i nadje :)
Pročitao četiri poglavlja, došla struja, ode koncentracija.
Koliko da znaš, radim u Mađarskoj - veći mi je problem da se snabdem
štivom na bilo kom drugom jeziku :)
knjizevnost.380ndragan,
-> #223, fancy/ Gromada..? ma nemoj...
Upravo se u navedenoj pesmi o gromadama i radi :)
knjizevnost.381ndragan,
-> #198, gerber/ i ona ne postane stari drug :)) Sve ovo se gubi ako se
/ cita preko kompjutera. Normalno, samo za nas koji smo se
/ navikli na knjige.
Onu atmosferu koju donosi knjiga svojim koricama, bojom, mirisom,
fontovima i ostalim, to (u nekom drugom smislu) na računaru donosi
program koji se koristi za čitanje.
Po tome je knjiga mnogo više industrijski proizvod, jer - uzmi bilo koji
primerak iz tiraža, i istovetan je bilo kom primerku. Pogledaj isti
tekst na dva računara, i imaš dobre šanse da izgleda drugačije, počev od
različitih ekrana, video kartica, podešavanja boja, fontova; u GUI, to
ide i do izbora fonta, veličine prozora - svakom svoja knjiga, samo
sadržaj je isti.
S druge strane, nepromenljivost knjige može da znači nekakav psihički
oslonac: izgled joj se neće promeniti, bez obzira na to koje sve nove
verzije koječega instaliramo.
knjizevnost.382ndragan,
-> #213, gerber/ Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu da
/ se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov. Naravno,
To je nešto što se ladno može primeniti i na tridesete godine, ili bilo
koje godine do danas.
knjizevnost.383ndragan,
-> #208, fancy/ žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas.
Baš zato mi je simpatičan: pogledaj ponovo 2001. ili Ratove zvezda -
lepo se vidi kakva je bila moda (mogu kostimografi da izmisle šta hoće,
glumci uvek imaju frizuru od kuće), kakav dizajn u modi, koje su ideje
bile u žiži pažnje javnosti. Povrh svega, mnogi stari SF filmovi i te
kako drže vodu i danas (mada mnogi nisu imali veze sa životom ni onda
kad su nastali, naročito holivudska produkcija šezdesetih).
A u dobrom broju slučajeva su baš zabavni, kao da šetaš kroz
antikvarnicu.
knjizevnost.384ndragan,
-> #199, gerber/ pitanje navike i/ili licnog osecaja, a ne kvaliteta koji
/ je u odredjenim slucajevima cak mnogo bolji, ali ipak nije
Lični osećaj je realno meriva vrednost do koje mi je stalo, a bogami i
hemijske reakcije između kože i rečenih materijala. Zato već godinama ne
dozvoljavam sebi da do pomenute reakcije dođe u bilo kojoj primetnoj
količini.
S druge strane, i te kako cenim veštačke materijale gde zamenjuju neke
druge stvari: plastične flaše, kante, korita, kade... gomila stvari gde
se ranije koristilo staklo, drvo, metal. Da ne pričam o tome da još uvek
više volim da vidim plastično đubre (ne može da istruli, ali je bar
šareno i pretopivo) umesto srče i zarđalog lima. O drvetu da i ne
govorim: koristio bih bilo šta umesto drveta, baš zato da bih mogao da
koristim nešto drveta za prave stvari.
knjizevnost.385ndragan,
-> #210, fifana/ racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na slovne
/ greske), moram da ga stampam.
Pih, to troši papir :).
Ja svoj tekst ponekad odštampam tek negde na po svatova, kad mi treba da
sagledam celinu. Neke svoje tekstove (koji su se već pojavili kojegde)
nisam _nijednom_ odštampao.
knjizevnost.386fancy,
-> #378, fricŮŢ> ... ali sam ipak znao da ćeš citirati drugi deo poruke ;)
"U ljubavi i u Sezamovim konferencijama sve je dozvoljeno"
Konfučije
knjizevnost.387balinda,
-> #364, supers>> Ako je Tamna je noc primitivizam, onda sam ja zbilja gladan
>> takvog primitivizma. Jasno je da Bora jos nije rekao poslednju
>> rec i da cemo se od njega jos dosta toga naslusati.
Bora je, svojevremeno, osvojio Beograd svojim urbanim uglom gledanja
na njegovu "ruralnu" suštinu. Međutim, sada se čini da se ipak radilo o
zaljubljanju a ne o ljubavi. (?) Bora Đorđević je pokazao svoju
kolektivnu svest za koju individualističko (izdajničko) ;) srce
Beograda ima manje razumavanja. Naravno, ne očekujem da ovo može
uticati na njegovu popularnost, naprotiv. Ali istina je da je njegovo
zvono naprslo i da nikada više neće zvoniti samo (!) čistim zvukom. Za
ovim ne bi trebalo žaliti; vreme je deobno i svako, saglasno svojoj
prirodi, samo svoje mesto može naći. Istini za volju, najpre će biti da
se Bora nije ni promenio, nego da je pao sneg na kome se vide svačiji
tragovi. Kao poštovalac njegove umetnosti nadam se, ipak, da će se,
ovde i onde, čuti i po koji, mome uhu, bistri ton.
Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste
razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto
značenje. Ma koliko da je čovek gladan, to i dalje ne znači da se sve
oko njega jede. O, tek sada vidim kako smo gladni bili. Biti "Bora
Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno, biti "Bora Đorđević" današnjice
ipak je mnogo teže. :( Možemo li mu zameriti što ovome zadataku nije
dorastao? Mislim da je mudrije osvrnuti se levo-desno.
knjizevnost.388vitez.koja,
-> #369, spantic#=>> Po meni, kada se jednom nauči množenje, deljenje, etc.
#=>> (a to učenici srednjih škola _moraju_ znati) treba
#=>> dozvoliti upotrebu svih sredstava. Nije štos znati
#=>> podeliti, nego znati upotrebiti rezultat...
#=>
#=> Vidiš, problem nastaje kada dotični *ne znaju* da vrše
#=> te proste matematičke operacije.
Takvima digitron ne može pomoći.
knjizevnost.390mikis,
-> #345, dejanr+> A ko ne skače po kalkulator ako su iole veći brojevi u pitanju? ;) Ajde da
+> ih sabereš ili oduzmeš, pa i nekako, ali kada treba deliti... ;)
Ma OK je sve to... Problem je što se ovde radi o NAJOSNOVNIJIM
računskim operacijama. Teško da ćeš me ubediti da je dobro da se za
takve stvari skače po 'digitron'...
knjizevnost.391milan,
-> #387, balinda> Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste
> razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto
> značenje. Ma koliko da je čovek gladan, to i dalje ne znači da se
> sve oko njega jede. O, tek sada vidim kako smo gladni bili. Biti
> "Bora Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno, biti "Bora Đorđević"
> današnjice ipak je mnogo teže. :( Možemo li mu zameriti što ovome
> zadataku nije dorastao? Mislim da je mudrije osvrnuti se levo-desno.
Alah je Veliki, a Muhamed je tek njegov skromni sluga!
Ali, šta to vredi kad' sem tebe na celom SEZAM-u a to znači
mal' ne u celoj državi, nema još deset ljudi koji ovo razumeju. No
svejedno, ne znači da mi nije drago da se bar neko povremeno
objavi.
No nisam se javio (samo ;)) da te hvalim nego da u prilog
Predmetnom pevaču ispričam jednu priču. Priču mi je ispričao jedan
moj bivši student iz krajeva sa nepostojanim "i" (drugar'ca,
Jugoslav'ja, kolonizac'ja što rekla jedna druga, ovog puta
panonska, varijanta Državnog pevača), pa "ako su lagali mene i ja
lažem vas". Priču namerno prepričavam jer sam Predmetnog pevača
počeo da "mrzim k'o Nemca" od kada je krenuo da nam prebacuje
veslom preko Drine Šestu ličku. Priznajem da mu ništa nisam zamerao
dok je izručivao gomilu urbane patetike na moju glavu u
prethodnoj(im) deceniji(ama), kao što čak i sada Panonskom
patetičaru opraštam i što su računali na njega (i dalje računaju) i
što je "tri put' video Tita", samo zato što se svrstao na ovu stranu.
Šta ćete, pristrasan sam, pa baš zato obektivnosti (dokle bre ta
ijekavizacija) radi da prepričam ovo o Predmetnom pevaču.
Moj ex student je sa Predmetnim bio dobrovoljac u Pripizdini
Donjoj (ili je bila Gornja?, zaboravio sam). Držali su ih zajedno
sa zvaničnim jedinicama Vojske RSK pa su im, o istom trošku, držali
i predavanja iz moralno-političkog ponašanja i mišljenja. Na jednom
takvom skupu predavanje drži oficir, a vojnici slušaju. Oficir je
pričao istu priču kakvu su i nama pre deset ili dvadeset godina
pričali u vojsci samo je kolektivitet "društvo" bio zamenjen sa
kolektivitetom "Srpstvo", a "klasni neprijatelj" sa "ustaše i
balije". Samo po sebi se razume da je petokraka bila zamenjena sa
one dve kokoške prikačene na leđima, dok su vladike iz odreda 3A
zamenile partijske sekretare. Uostalom, Kačavenda ili Šolaja, kakva
je razlika?
Stvar je dosadna i aprijatna i Predmetni i još
trojica-četvorica iz Beograda krenu da se raspituju ko je ko u ovoj
(prilično lošoj) pozorišnoj predstavi. Saznaju da je oficir i
ranije, u JNA bio oficir za MPV ("moralno političko vaspitanje"
kasnije zamenjeno sa "političko obrazovanje i vaspitanje") što je
finiji naziv za "komesar", a da su u predstavi najaktivniji vojnici
i oficiri - koji su najviše voleli Vaskoliko i bili za isto spremni
da se bore do poslednje kapi hrvatsko-muslimanske krvi a kada nje
ponestane onda i naše - svi bili predsednici opština ili direktori
preduzeća ili sekretari i opštinskih ili fabričkih partijskih
komiteta. Posle drugog (ili trećeg) ovakvog brain washing-a
Predmetni kaže mom studentu: "'Ajdemo Đuro odavde. Za****li smo se.
Ovde su se komunisti već dokopali vlasti pre nas!"
Pl poz M
P.S. U Crnoj Gori se, još za vreme rata, pevala jedna
predivna pesma-poskočica kojom se ukazivalo na prekodrinske
partizane i četnike koji su upadali u Crnu Goru i širili, svako
svoju ideologiju i pljačkali, svako za sebe i jedan drugog, razume
se:
"Oj djevojko crna jado,
znaš li ko je Šegt Vlado.
I Cicvara, i Popara,
Jeli si se avizala?"
("avizala"=došla sebi, prizvala pameti, prim M.B.)
knjizevnost.392fancy,
-> #387, balindaŮŢ> Baš kao što danas znam da svi bivši antikomunisiti nisu imali iste
ŮŢ> razloge, tako najzad razumem da ni sve reči nemaju za sve isto
E, stvarno si ovo sjajno rekao..:)
knjizevnost.393fancy,
-> #391, milanŮŢ> kao što čak i sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na
ŮŢ> njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", samo zato što
ŮŢ> se svrstao na ovu stranu.
That's the point.
knjizevnost.394spantic,
-> #388, vitez.koja> Takvima digitron ne može pomoći.
Na žalost, krivo.
knjizevnost.395supers,
Bora Đorđević
CRNI MERCEDES
O Bože daj mi crni mercedes
sa registracijom malom
da sebe konačno mogu da smatram
zvaničnom budalom.
O Bože daj mi crni mercedes
sa najmanje šestoro vrata
da mirno tresem svoju havanu
u pepeljaru od zlata.
Napolju đaci i zastavice
i narod pritisnut mukom
sa zadnjeg sedišta ne vidim ništa
samo odmahujem rukom.
O Bože daj mi crni mercedes
jer to je čudo nad čudima,
lepo je nekažnjeno voziti
po cveću i ljudima.
knjizevnost.396gerber,
-> #382, ndragan
MR>*> / Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu
MR>*> da / se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov.
MR>*> Naravno,
YR>*> To je nesto sto se ladno moze primeniti i na tridesete
YR>*> godine, ili bilo koje godine do danas.
Ma ni prineti. Bez obzira na tacnost ideje, to su
ipak godine kada je legenda stvarana. Ovaj filmski period me
podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca.
Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam).
knjizevnost.397gerber,
-> #384, ndraganYR>*> S druge strane, i te kako cenim vestacke materijale gde
YR>*> zamenjuju neke druge stvari: plasticne flase, kante,
YR>*> korita, kade... gomila stvari gde
Jasta. Tako ni ja ne pravim probleme da bilo koje
tehnicko uputstvo i sl. bude u vidu u raspravi navedenog.
kosulja je kosulja, kante su kante :)
knjizevnost.398ridonli,
-> #396, gerber} ipak godine kada je legenda stvarana. Ovaj filmski period me
} podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca.
Da nisi ti nesto pobrkao? Koliko se ja secam, a secam se dobro, taj pravac
se zvase sympho - rock. Stvar ukusa, ali ko je tada voleo, voli i danas.
knjizevnost.399gerber,
-> #398, ridonliYR>*> Da nisi ti nesto pobrkao? Koliko se ja secam, a secam se
YR>*> dobro, taj pravac se zvase sympho - rock. Stvar ukusa, ali
YR>*> ko je tada voleo, voli i danas.
Sypho, tehno, manje vise to ti je to. Niko ne kaze
da nema onih koji to vole i danas (YES uvek mogu slusati) ali
je poanta da su tada svi to slusali, a malo ko se sada i seca
tih vremena a kamoli grupa (dokazano :)).
knjizevnost.400sav.gacic,
-> #393, fancy> ŮŢ> kao što čak i sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na
> ŮŢ> njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita", samo zato što
> ŮŢ> se svrstao na ovu stranu.
>
> That's the point.
Hvatam sebe da i ja zauzimam stav prema ovom/onom umetniku prema njegovom
aktuelnom stavu/angažovanosti. U prošla vremena pačanje u društveni život (van
svoje umetničke branše), a posebno u politiku je bila stvar egzibicionizma ili
marketinga samog umetnika. Sada, kada "nije vreme za zajebanciju" (R. Amadeus)
svaki takav nastup ima svoju težinu i uticaj.
Dosta turbo umetnika sam škartirao, ali još nisam siguran da je to u redu. Kao
emotivci po prirodi, ili svesnom opredeljenju, mogu se ubrojati u "Božije
ovčice", te možda zaslužuju sudove sa "olakšavajućim okolnostima" (naravno,
izuzev drastičnih slučajeva koji nisu ništa drugo nego zločinci).
Ko danas još pamti da je simpatični ekscentrični čikica i svetska veličina
Salvador Dali bio okoreli fašista. Svoju lojalnost nije propustio da izrazi i
pred samu Frankovu smrt 1975. godine frenetično se zalažući za pogubljenje
nekih osuđenika za pokušaj (uspešan?) atentata na nekog oficira, što je trebalo
da dostojno završi dikaktorovu misiju na ovom svetu, a protiv čega su ustali
svi - od Pape pa nadalje...
Ja, nešto nisam spreman da takve stvari ne primećujem i "pokrivam" genijalnošću
u umetnosti, u pitanju su još univerzalnija ljudska načela. Baš me zanima i
mišljenje drugih
Pozdrav, Bik koji sedi
knjizevnost.401dr.grba,
-> #396, gerber>> podseca na Tehno muziku '70-tih: svi slusali, niko se vise ne seca.
>> Ko to bese YES, EL&P (o ostalim sitnim ribama i da ne pricam).
Seća se, seća. (((: Samo je onda to imalo drugo ime (:
knjizevnost.402kum.djole,
-> #400, sav.gacic+>> Ko danas još pamti da je simpatični ekscentrični čikica i svetska
+>> veličina Salvador Dali bio okoreli fašista. Svoju lojalnost nije
Ja stvarno nisam imao pojma, a uživam u njegovim romanima..
(skromni doprinos atmosferi) ;)
Elem, ne vidim zašto ne bih trebao da razgraničim umetnost
i umetničko delo od ideologije, u ovom slučaju fašističke.
Nisam primetio, a ni pročitao da su armističke i destruktivne
ideje nekih umetnika uticale na globalnu ocenu njihovog rada.
Laik poput mene sigurno ne bi znao da oceni pravu vrednost
neke Dalijeve slike i usko je poveže s njegovim fašistoidnim
sklonostima, ali ne vidim da bi to bilo od značaja za umetnost.
O umetnosti pričamo, zar ne ?
A falš ?
Zloupotrebljavanje 'umetničke' sposobnosti i visokog rejtinga možda
je odlika Balaševića,Đorđevića i sitnijih, nešto primitivnijih riba
koje si takođe ovlaš zakačio, no ipak ne bi trebalo da se poredi sa
svetskim velikanima umetnosti. Uostalom, koji je to svetski književnik
pisao molbu za prijem u udruženje na masnoj kafanskoj salveti ;)
Kum,
junac koji čuči i uči :)
knjizevnost.403gerber,
-> #401, dr.grbaYR>*> Seca se, seca. (((: Samo je onda to imalo drugo ime (:
That makes three of us :)) What's in the name ...
sto rece nas zemljak Seki :)
knjizevnost.404gerber,
-> #400, sav.gacicYR>*> Ja, nesto nisam spreman da takve stvari ne primecujem i
YR>*> "pokrivam" genijalnoscu u umetnosti, u pitanju su jos
YR>*> univerzalnija ljudska nacela. Bas me zanima i misljenje
YR>*> drugih
Ipak im ne mozes osporavati umetnicka dostignuca
(ako ih ima). Jedino treba drzati distancu i razdvajati te
dve stvari. Kao u slucaju gospodjice Leni Rieffenstahl.
knjizevnost.405fifana,
-> #397, gerber> kosulja je kosulja, kante su kante :)
A knjige su, ipak, knjige....
Lj.
knjizevnost.406janko,
-> #391, milan> Ali, šta to vredi kad' sem tebe na celom SEZAM-u a to
> znači mal' ne u celoj državi, nema još deset ljudi koji
> ovo razumeju. No
> Jugoslav'ja, kolonizac'ja što rekla jedna druga, ovog puta
> panonska, varijanta Državnog pevača), pa "ako su lagali
> veslom preko Drine Šestu ličku. Priznajem da mu ništa
> nisam zamerao dok je izručivao gomilu urbane patetike na
> moju glavu u prethodnoj(im) deceniji(ama),
> kao što čak i
> sada Panonskom patetičaru opraštam i što su računali na
> njega (i dalje računaju) i što je "tri put' video Tita",
> samo zato što se svrstao na ovu stranu.
Dakle, panonski DRčAVNI pevač je na TVOJOJ strani svrstan? Konzistentno.
:)
Na temu razumevanja deset ljudi, odkud ti to da je B.Đ. ikada bio
previše urban -- njegova trajna vizija bila je vizija "onoga ko je
došao u veliki grad i ostaje potresen razlikama" (počnimo od "Lutke sa
naslovne strane" pa nadalje... Ako to zoveš urbano, onda dobro.
No, bez obzira, da se uključim u raspravu, moje skromno mišljenje je da
je B.Đ. imao veće pesničke domete od puno "pravijih" pesnika od njega.
Subkulturan, dobro, ali to je to. Zanimljivo, slažem se i sa Balindom:
>> O, tek sada vidim kako smo gladni
>> bili. Biti "Bora Đorđević" u ono doba bilo je uzvišeno,
>> biti "Bora Đorđević" današnjice ipak je mnogo teže. :(
>> Možemo li mu zameriti što ovome
Otprilike je tako nešto važilo i za Đoleta.
Kad smo već kod Đoleta, gledah mu snimak koncerta od ove godine, IMA za
njega još nade. Imam utisak da nije ponoliko prećerivao kao prošlijih
par godina (ili sam možda već oguglao). Primetite pevanje "Odlazi
cirkus" sa onom kapom dvorske lude. Makar neko može misliti da se on
ipak tako ne oseća, ipak govori o svesti o mogućnosti odmaka od
sopstvene manije veličine. Pozitivno.
knjizevnost.407supers,
STALJIN U MOM SRCU
Stražari oštre helebarde,
prašte rakete, pucajte petarde,
danas je praznik u našem gradu
svi na prvomajsku paradu!
Tamo na trgu na glavnoj tribini,
okružen svitom, tačno u sredini
stoji pogleda uprtog u daljine...
Osmehni se baćuška Staljine.
Prvi maj, Prvi maj,
aj,aj,aj,aj,aj.
Pred tobom kaćuše skidaju gaćuše,
zbog tebe Evropa postaje tropa,
kraj tebe Maljenko, Molotov, Berija,
i ostalih drugova - čitava serija.
Tenkovi se stide čim te vide,
mi pljeskamo, dlanovi nam bride,
topovi se boje pa se znoje,
dragi Koba, sve je ovo tvoje.
Ti ponosno stojiš uspravno ko bor,
ti uspešno truješ kao mišomor,
mi mašemo, ti nam odmahuješ,
mi plačemo, ti nas oplakuješ.
Prvi maj, Prvi maj,
aj,aj,aj,aj,aj.
Bora Đorđević
knjizevnost.408gerber,
-> #405, fifanaYR>*> A knjige su, ipak, knjige....
Sto je uostalom i bila poanta :))
knjizevnost.409dr.grba,
-> #402, kum.djole>> svetskim velikanima umetnosti. Uostalom, koji je to svetski književnik
>> pisao molbu za prijem u udruženje na masnoj kafanskoj salveti ;)
Kkd mogu da pišu statute političkih stranki na etiketi od flaše belog
vina, u dnu raznih prčvarnica, zašto ne bi pisali molbe na salvetama?
(: