knjizevnost.208fancy,
-> #198, gerberŮŢ> navikli na knjige. Za buduce generacije - videcemo. Mada
ŮŢ> mi se sve cini da ce kada jednom i postane stvarnost taj
ŮŢ> novi medij (sa svim pratecim efektima), stvari biti iste
ŮŢ> kao sa kompjuterskim igrama i filmskim hitovima :
ŮŢ> gomila efekta, malo sadrzaja :)
Poslednji krik pregaženih romantika 1995 AD.
Ne znam čemu tako drastično mišljenje o tzv. filmskim hitovima..?
Zar nije sjajno šta je sve savremena tehnika donela u svet filma..?
Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih filmova (ok,
to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i moram reći da nekako
izgledaju šupljikavo i prazno, a naročito crno-belci... žak i razni
izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično u
odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of
Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom
žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas.
(Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmčina (sa
velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram priznati.
your worst nightmare
knjizevnost.209fancy,
-> #152, dejanrŮŢ> AHA KAPEHCKAJA
Tekst pročitao, sjajan je, mada mi jezik kojim Mapko Kpmak piše vuče
na zapadniju varijantu C/X jezika..;) Ako nije neka ispala u pitanju,
dječarac sjajno barata narječjem.
knjizevnost.210fifana,
-> #203, milan> A ti radnju citanja sa ekrana ne nazivas citanjem?
Jok.
Prepoznavanje sadrzaja teksta.
Citanje (ovde se radi o literaturi) obuhvata vise od toga. Mada tvoj
tehnicisticki nastrojen um mozda to ne shvata.
Lj.
PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom na
racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na slovne greske),
moram da ga stampam.
knjizevnost.211fifana,
-> #183, dejanr> Zar to ne bi bilo mnogo prakticnije od sadasnje knjige? Romantiku na
> stranu, naravno :)
Zasto?
Lj.
knjizevnost.212fifana,
-> #191, dejanr> Naprotiv, sjajne su :) To i jeste krajnji cilj multimedije, sto rekoh/smo
> u onoj emisiji pre desetak dana :) Nesto kao film "Totalni opoziv" (sam
To je potpuno u redu, ali to vise nije knjiga, no nesto novo, sto je
prilagodjeno novom mediju. Nesumnjivo ce biti zanimljivo i, nesumnjivo ce i tu
biti i raznog shita i sjajnih stvari, ali, kako je to nesto potpuno drugacije
od literature, nesto sumnjam da ce je potisnuti.
Lj.
knjizevnost.213gerber,
-> #208, fancy> Poslednji krik pregazenih romantika 1995 AD.
Ma kakvi, ajte molim vas ! :)
Ne znam kako da odgovor prebacim u konf.film, pa cu morati
ipak ovde da ga napisem.
> hitovima..? Zar nije sjajno sta je sve savremena tehnika donela
> u svet filma..? Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam
Ogromne zarade, velike honorare, gomilu efekata i potrebu da
se sto pre i u sto vecem obimu izstancuju novi filmov. Naravno,
s vremena na vreme se pojavi i neki dobar film posle koga se
odmah pojavi gomila mizernih kopija :). Volim i ja da gledam (nogekako)
moderne (i tehnicki savrsene) filmove, ali se u gornjem procesu
nekako izgubi sadrzina (cast izuzecima).
> narocito crno-belci... Cak i razni izvikani Orson Wells-ovi i
> slicni su izgledali prilicno pateticno u odnosu na, recimo,
> jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of Night, Doors
> (sasvim slucajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom zanru
Skupio si ih iz svih zanrova :). PF, u redu, ali se isti poziva
na gomilu tih BW filmova koji ti deluju supljikavi. A (1, 2 i 3 :) je
odlican akcioni film, kao i The Thing uostalom, pa ipak cu uvek rado
da odgledam originalni (Hawks production) The Thing ( u kome je i Orson
izgleda dao svoj doprinos :) i nimalo mi nece smetati (niti cu je
i primecivati) odsustvo boje, sofisticiranih spec.efekta i sl.
O vestern filmovima iz perioda Duke-a, necemo ni da pricamo,
narocito u pordjenju sa Tumb. A Doors, ako te zanima sta mislim
kazi pa cu ti poslati prepisku koju sam o tom filmu vodio na SETnetu.
> SF-a koji je naprosto smesan u odnosu na ovo sto se radi danas.
> (Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmcina
> (sa velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram
> priznati.
Nemoj brkati formu sa sadrzinom. Kada forma sama sebi svrha,
a ne da ispoljava odredjenu sadrzinu, tu kvaliteta vise nema. Ne
kazem da je ovo slucaj kod svih filmova ali ih ima dosta koji
nedostatak bilo kakve smislene i originalne sdrzine nadomestavaju
obilnim kolicinama forme (tehnicki efekti i sl.).
> your worst nightmare
Pogledaj Candyman-a :)
knjizevnost.214dejanr,
-> #192, wizard>> Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator (dobro de, neko
>> će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;). Pa neće ti valjda biti
>> milije da se uštekaš u mašinu umesto da se uštekaš u neku zgodnu plavušu
>> ili crnku? :)
Uvek treba biti otvoren prema novim idejama :)))
knjizevnost.215dejanr,
-> #200, gerber>> > ekran, tu se slazemo. Ali, zamisli da imas napravu koja je,
>> > recimo, po dimenzijama jednaka sadasnjoj knjizi, znatno laksa
>> > od nje, i umesto stranica imas neku tehnologiju ekrana koja
>> > izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim ako joj bas ne
>> > naredis, izgleda bas kao sadasnja knjiga). Procitas, imas
>> > taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogucnosti
>> > pretrazivanja... i uz to se promena teksta svodi na to da
>>
>> Kako se tu radi o daalekooj buducnosti, nemam prigovor
>> jer me nece tada biti da isprobavam to.
Mislim da nisi u pravu, nije to tako veliki tehnološki skok u odnosu
na sadašnje stanje. Skoro sam siguran da ćemo ga, uz normalan tok
stvari, doživeti.
>> Mada, kao sto ima dosta ljudi koji ce i
>> sada pre sesti u neku limuzinu ili sportski auto kakvi su se
>> pravili pre 30 - 50 godina, tako ce i tada 'starinska'
>> knjiga biti nesto posebno (i verovatno skupo :))
Ne sumnjam, biće svakako egzotika. Kao što su danas, recimo, neke
rukom pisane knjige iz prošlih vekova.
knjizevnost.216dejanr,
-> #202, kum.djole>> > Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na
>> > mnogo "portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo.
>>
>> Teško da ćemo mi to doživeti, dozvoli :) a i ako doživimo, ja ću biti
>> deda a ti, dozvoli, pradeda
Moja prognoza - 10 do 15 godina. Najviše. Valjda dotle ne po(pra)dedimo ;)
knjizevnost.217dejanr,
-> #180, spantic>> > Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna
>> > fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti
>>
>> Uf Novice pa gde nađe Dejana da mu to preporučuješ. Odmah će da
>> naruči koji novi primerak Agate da se smiri :))
Pa da, baš pre neki dan kupih "Kuća Holou", izdao "Polaris". Nerviraju
me sa naslovima, jeste stvarno da se stvar dešava u kući (tj. na imanju)
"Holou", ali je u pitanju igra reči. Hrvati ("Globus") su to svojevremeno
znatno bolje preveli kao "U vrtlogu".
A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko što
je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko
opredeljenje :)
knjizevnost.218gerber,
-> #205, milan> Ti si, biva, majstor za slikanje minijatura molerskom cetkom.
> ;) Ne pada mi, naravno, na pamet da sprecavam stampanje i
Nogekako :)
Necu citirati tvoju minijaturu :) nego cu ovako na 'suvo'.
Dve su stvari bile u pitanju (ako ne i vise). Jedna je
pojavni oblik prezentacije knizevnog dela, a druga medij uopste.
Nije bas tacno da je izvodjenje muzickog dela umetnost, a da je
citanje mehanicka radnja. A sta je sa unutrasnjim dozivljajem
(zasto bi se u ovoj diskusiji podrazumevalo samo citanje krimica
i to obicnih a ne Chandlerovih) koji imas pri citanju. Pa i
to je neka vrsta interakcije sa delom i nacin njegovog tumacenja,
koji je unikatan pa prema tome moze se reci i tvoje stvaranje
odnosno produbljivanje citanog dela. Ne tako izrazeno kao kod muzike,
ali ipak.
Vec sam rekao, i opet cu :) da su mediji ti koji odredjuju
u nekoj meri utisak koji se ostavlja, a samim tim imaju uticaja
i na samu sadrzinu dela. To na koji nacin je stvoreno delo nema nikakve
veze (dakle da li je to notni papir ili necitak rukopis pisca). Knige
se pisu radi obljavljivanja u konacnom obliku, a muzika radi izvodjenja
tako da ti ne stoji ono poredjenje. A o prevodima i originalima necu
ni da govorim. Ima dosta pisaca koje u nasem prevodu citam sa
mnogo manje uzivanja (if any), jer sam ih vec citao u originalu
i navikao se na njihov stil. A da bi se nesto iz jednog medija
prevelo u drugi nije dovoljno samo ga mehanicki prebaciti (muziku nisam
spomenuo tako da nemoj odmah repliku :)) vec ga je potrebno i
prirediti, odn. donekle (neki put potpuno) promeniti, za novu medij.
Bitna je i sama oprema knjige, ali meni ne samo zbog
estetskog dozivljaja, vec je to i stvar navike. Nije mi uopste
isto kada ponovo citam neku knjigu u izdanju koje imam godinama
ili kada je uzmem u nekom novom preradjenom izdanju. A ne daj boze
da je drugi prevod - uzas (sve pitanje navike :)).
Nije isto (ajde o tom tvom izvodjenju) da li tu kombinaciju
kompozitor - dirigent - izvodjaci slusas uzivo, na TV-u, preko nekog
malog tranzistora ili na Super kucnom ozvucenju :) (koje ipak ne
moze da zameni samo prisustvovanje koncertu).
> Ja licno mislim (preciznije verujem, ocekujem) da ce
> "papirneknjigeljupci" biti idiosinkreticka pojava za, recimo,
> jedan vek.
> Ti medutim:
>
>> nisu ni videli. Mada ce garantujem i takvi, kada jednom
>> otkriju knjigu (starinsku), promeniti stav.
>
> mislis (preciznije verujes, ocekujes) drukcije.
> Pa, boze moj, misljenja nam se razlikuju. ;)
Ne uopste. Ali pogledaj malo oko sebe i videces da ima dosta
ljudi koji barem u necemu vole nesto sto je vec "prevazidjeno", odnosno
postoji isto to ali "mnogo bolje". To je jedan od stvari koje cenim
kod Engleza (U.K. & Co.) - drze se tradicije, a ne menjaju nesto
svakih pet minuta (te dodaj novu lajsnu, te novi sraf etc :)). Jeste
malo odstupanje od teme, ali je ipak bilo reci o pojedinacnom
odnosu koji ce biti prema tehno-knjigama u nekoj nama daljoj buducnosti.
So, kako se citanje kao takvo sve vise i vise smanjuje kod
novih (a i starih) generacija, to ce izgleda ova diskusija (kad
dodje to novo tehno knjizevno vreme) biti potpuno bespredmetna.
Buducnost tehno knjige je mesavina biskopa, videa, kucnih igara,
(hleba i igara) sve pomesano sa Virtual Reality + gomila razlicith
varijanti istog dela, u zavisnisti od preferencija i licnih interakcija
korisnika sa delom.
Vidimo se u 21-vom veku (linija 11 i 13) :)
knjizevnost.219fancy,
-> #213, gerberŮŢ> Ne znam kako da odgovor prebacim u konf.film, pa cu morati
ŮŢ> ipak ovde da ga napisem.
Super, hvala.
ŮŢ> odmah pojavi gomila mizernih kopija :). Volim i ja da gledam (nogekako)
ŮŢ> moderne (i tehnicki savrsene) filmove, ali se u gornjem procesu
ŮŢ> nekako izgubi sadrzina (cast izuzecima).
(Video ne gledam, TV ponekad, i tako to...)
Ono "nekako" mi izgleda kao prilično neodređen pojam.
ŮŢ> narocito u pordjenju sa Tumb. A Doors, ako te zanima sta mislim
ŮŢ> kazi pa cu ti poslati prepisku koju sam o tom filmu vodio na SETnetu.
E, mojne, verujem ti..;)
ŮŢ> Nemoj brkati formu sa sadrzinom. Kada forma sama sebi svrha,
ŮŢ> a ne da ispoljava odredjenu sadrzinu, tu kvaliteta vise nema. Ne
ŮŢ> kazem da je ovo slucaj kod svih filmova ali ih ima dosta koji
ŮŢ> nedostatak bilo kakve smislene i originalne sdrzine nadomestavaju
ŮŢ> obilnim kolicinama forme (tehnicki efekti i sl.).
Nešto si hteo da kažeš, ali ja nisam shvatio šta.
"TO" sa sadržinom i formom nije odlika samo "modernih" filmova.
*
I šta imamo na kraju..? "nekako", "ima ih dosta..." nedovoljno.
knjizevnost.220milan,
-> #210, fifana>> A ti radnju citanja sa ekrana ne nazivas citanjem?
>
> Jok.
> Prepoznavanje sadrzaja teksta.
Očigledno imaš idiosinkretičku ekstenziju reči "čitanje". Tvoje
pravo, ali ćeš imati problema u komunikaciji sa drugima koji tu reč
upotrebljavaju na uobičajen način.
> Citanje (ovde se radi o literaturi) obuhvata vise od toga. Mada tvoj
> tehnicisticki nastrojen um mozda to ne shvata.
Iz prethodne primedbe se vidi da upotreba reči nije stvar
"shvatanja" već dogovora. Možeš se mučiti koliko hoćeš ali ćeš
veoma teško ubediti ma koga da se upotreba ma koje reči "shvata".
Pl poz M
P.S.
> PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom
> na racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na
> slovne greske), moram da ga stampam.
Tvoj problem. Time samo harčiš hartiju.
knjizevnost.221milan,
-> #218, gerber> Nije bas tacno da je izvodjenje muzickog dela umetnost, a da je
> citanje mehanicka radnja. A sta je sa unutrasnjim dozivljajem
> (zasto bi se u ovoj diskusiji podrazumevalo samo citanje krimica
> i to obicnih a ne Chandlerovih) koji imas pri citanju. Pa i
> to je neka vrsta interakcije sa delom i nacin njegovog tumacenja,
> koji je unikatan pa prema tome moze se reci i tvoje stvaranje
> odnosno produbljivanje citanog dela. Ne tako izrazeno kao kod
> muzike, ali ipak.
Ti si genije! Iako mi deluješ građanski još ću pomisliti da si
nekad bio komunista jer imaš nihov način raspravljanja. ;))
Izmisliš tezu, sagovorniku je strpaš u usta (iako nije higijenski
;)) i onda sa njom polemišeš.
Ja _nisam_ rekao da je čitanje "mehanička radnja". Ja _jesam_
rekao da je izvođenje muzičkog ili dramskog umetničkog dela takođe
pokušaj stvaranja umetničkog dela ali da čitanje to zasigurno nije!
žitalac, sam po sebi, nije umetnik ni u pokušaju!
Pl poz M
knjizevnost.222fric,
-> #201, kum.djole> Btw, ako ima zainteresovanih za smišljanje 101. razloga
> zašto je knjiga praktičnija od elektronske forme, nek mi
> se obrate da zajednički
Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade
B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu
formu:
* * *
Ponekad je sranje
pravo uživanje,
jer dok govno za govnetom nižeš
čitanjem se kulturno uzdižeš.
A kad se hartijom obrišeš po turu
svestan si šta znači sranje za kulturu.
knjizevnost.223fancy,
-> #222, fricŮŢ> Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade
ŮŢ> B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu
Isti je za pesništvo upravo ono što ostaje na papiru koji se upotrebi
u svrhe opevane u pomenutoj pesmi.
Gromada..? ma nemoj...
knjizevnost.224stefan,
-> #222, fric>Navodim literarnu minijaturu naše pesničke gromade
>B. Đorđevića kojom isti jasno propagira papirnu
Nadam se da je ovde bilo bar malko ironije? :)
knjizevnost.225gerber,
-> #219, fancy> (Video ne gledam, TV ponekad, i tako to...)
Ma bilo je reci o kopijama-plagijatima, a ne o kopijama-piratima:)
> Ono "nekako" mi izgleda kao prilicno neodreden pojam.
Slobodno ga izbaci (ionako je visak) osim ako ne zelis
'detaljno' obrazlozenje :))
> E, mojne, verujem ti..;)
:))
> Nesto si hteo da kazes, ali ja nisam shvatio sta.
> "TO" sa sadrzinom i formom nije odlika samo "modernih" filmova.
Normalno, ali se kod njih najuspesnije sakriva.
> I sta imamo na kraju..? "nekako", "ima ih dosta..."
> nedovoljno.
Hoces JOS ? :) (u tom slucaju zovi na pice, istrosio sam
novogodisnje zalihe :)).
knjizevnost.226gerber,
-> #215, dejanr> Mislim da nisi u pravu, nije to tako veliki tehnoloski skok u
> odnosu na sadasnje stanje. Skoro sam siguran da cemo ga, uz
> normalan tok stvari, doziveti.
I to sto kazes. Koliko je samo puta predvidjano da ce se
neki tehno napredak ostvariti kroz 100-200 godina, kad ono ..
A za normalan tok stvari .. sta je kod nas pa normalno ? :)
Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi,
pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa
skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu
srecu i dalje postoje alternative.
knjizevnost.227gerber,
-> #221, milan> Ti si genije! Iako mi delujes gradanski jos cu pomisliti da si
> nekad bio komunista jer imas nihov nacin raspravljanja. ;))
E to nikad ! :) Vise puta sam cak odbijao da me prime u Partiju :(
(gimnazija, vojska, posao). Mada sada kad gledam (slusam) ove bivse
komuniste, dodje mi da se tek sada uclanim :)
Inace, nisi ni ti bas jagnje kad je o tezama rec. Ja poceh
o jednom ti prosirio, ja jos vise - ostalo je istorija :). A sada
izvlacis samo delove diskusija. Zvuci mi poznato, ali nema veze :))
> rekao da je izvodenje muzickog ili dramskog umetnickog dela
> takode pokusaj stvaranja umetnickog dela ali da citanje to
Kod nekih pokusaj, kod nekih istinski uspeh :)
> zasigurno nije! Citalac, sam po sebi, nije umetnik ni u
> pokusaju!
Zasto si tako iskljuciv ? Zasto unutrasnji dozivljaj ne bi
mogao biti u domenu umetnosti (barem u pokusaju :)). Cak i ako nije
(sto i nije bila pocetna teza) nekim citaocima je vazno u kom obliku
im je delo koje citaju (a i slusaju ako cemo pravo).
Dakle knjiga ili ekran pitanje je sad ! Knjiga za mene.
N.B. IDIOSINKRAZIJA izmedju ostalih znacenja ima i znacenje:
temperament, nacin misljenja ili nacin izrazavanja svojstven
nekom licu.
i tome shodno IDIOSINKRATICAN: svojstven.
knjizevnost.228kum.djole,
-> #222, fric+>> A kad se hartijom obrišeš po turu
+>> svestan si šta znači sranje za kulturu.
Pa sad je stvar barem jasna :)
Pojavom takvih ekranskih knjiga nećemo imati čime du*e da obrišemo ! :)
knjizevnost.229kum.djole,
-> #216, dejanr+>> Moja prognoza - 10 do 15 godina. Najviše. Valjda dotle ne po(pra)dedimo
Ovo si verovatno izvukao iz poređenja sa onim šta smo dobili od '80-te
naovamo (iz oblasti računarstva..dosta :))
Mogu misliti šta će se onda dešavati po svetu..opet će da spaljuju
knjige, ne zato što lažu već zato što su prevaziđene :(
knjizevnost.230darone,
-> #208, fancy>> Zar nije sjajno šta je sve savremena tehnika donela u svet filma..?
>> Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih filmova (ok,
>> to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i moram reći da nekako
>> izgledaju šupljikavo i prazno, a naročito crno-belci... žak i razni
>> izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično
Uh, baš ga pretera :))
>> odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone, Color of
>> Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A da ne govorim o samom
>> žanru SF-a koji je naprosto smešan u odnosu na ovo što se radi danas.
>> (Abyss..;) Eh, da... Gone With the Wind ostaje ipak Filmčina (sa
>> velikim F..!) i posle toliko, toliko godina - moram priznati.
I sve što kažeš mora i da je tačno... samo ne znam kolika su govna* filmovi u
koje se upravo kuneš u poređenju sa ostvarenjima koje će doći za deset,
dvadeset, ili više godina... tehnološki napredak filma će biti neverovatan.
Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo da ga
gledaš ;)
p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom?
knjizevnost.231ndragan,
-> #137, dr.grba/ Pa dobro, komšija, ko sad tu koga 'vata? (:
Dobro jel treba da crtam? Ja nju (*) dovatim, onak ona mene uvati pa me
drži, dok se ne manemo.
(*) nju ili njojzu, pitanje je sad. Inače, upoznao sam se sa Njojzom,
dali mi jednu slatku kafu u jednoj firmi, pa kad sam se namrštio, rekli
da ima jedna gorča, a tu da dam Njojzi, te mi pokažu koja je to. Ti si
Njojza, ja sam Dragan, milo mi je.
knjizevnost.232milan,
-> #227, gerber>> zasigurno nije! Citalac, sam po sebi, nije umetnik ni u
>> pokusaju!
>
> Zasto si tako iskljuciv ? Zasto unutrasnji dozivljaj ne bi
> mogao biti u domenu umetnosti (barem u pokusaju :)). Cak i ako nije
> (sto i nije bila pocetna teza) nekim citaocima je vazno u kom obliku
> im je delo koje citaju (a i slusaju ako cemo pravo).
Obrati pažnju na tekst u zapetama ", sam po sebi," :))
Pl poz M
knjizevnost.233milan,
-> #228, kum.djole> Pa sad je stvar barem jasna :)
> Pojavom takvih ekranskih knjiga nećemo imati čime du*e da obrišemo !
> :)
Sediš da ušima, preciznije na očima tokom časa ;). Već sam rekao
da ćemo uz super-duper-dalamatic-spunch-sharpener notebook
transmedia kompjutere isporučivati na najsavremenijem PCMCIPRCA
interface-u i rolnu toalet papira!
Pl poz M
knjizevnost.234dejanr,
-> #210, fifana>> PS. A da bih mogla da imam odnos, cak i prema svom tekstu napisanom
>> na racunaru, i da bih mogla da ga ispravim (pri tome ne mislim na
>> slovne greske), moram da ga stampam.
Znam za taj problem kod nekih ljudi, mada su malobrojni - ne mogu da
ispravljaju na ekranu. To znatno umanjuje produktivnost, i mislim da
vredi pokušati da se to osećanje prevaziđe.
Uzmi recimo veći monitor i stavi manji font, da vidiš više teksta na
ekranu. Ili nekome pozajmi štampač na par nedelja, kad moraš nešto da
uradiš :) Uštedećeš dosta papira, traka/tonera i, naročito, vremena
tokom sledećih godina.
knjizevnost.235dejanr,
-> #226, gerber>> > Skoro sam siguran da cemo ga, uz normalan tok stvari, doziveti.
>>
>> A za normalan tok stvari .. sta je kod nas pa normalno ? :)
Pa, ne verujem baš da će biti u pitanju rezultat domaćeg razvoja
(što bi rekao nekad "Velebit" u prospektu, "Računar Apple Mac je
plod saradnje naših stručnjaka sa stručnjacima poznate američke
firme Apple)... Pod "normalan tok" mislim da ne bude nekog
svetskog rata, ne pogodi nas kometa itd.
Mada bi, ko zna, rat možda ubrzao otkriće, mnoge stvari se otkriju
u ratu. Al' opet, džaba ga bilo.
>> Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi,
>> pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa
>> skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu
>> srecu i dalje postoje alternative.
Pa da, uvek je tako... samo što je prvih sa vremenom sve više a
drugih sve manje... Sećam se kad su izmišljeni "digitroni", silni
neki "pedagozi" dokazaše da to ne sme da priviri u školu, jer deca
neće umeti da razmišljaju... ha, ha :)
knjizevnost.236dejanr,
-> #229, kum.djole>> Mogu misliti šta će se onda dešavati po svetu..opet će da spaljuju
>> knjige, ne zato što lažu već zato što su prevaziđene :(
Ih, da ih spaljuju u vreme ekologije! Samo će biti reciklirane i pretvarane
u nešto što kompjuter ne može da zameni (videti pesmu "naše gromade" :))
knjizevnost.237maksa,
-> #208, fancy>> izvikani Orson Wells-ovi i slični su izgledali prilično
>> patetično u odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens,
>> Tombstone, Color of Night
Iju, blasfemija. ;) Da probam da predvidim tok rasprave, to jeste
stvar ukusa (isto kao što su afiniteti banetatačke stvar ukusa ;)
al' postoje i neki kanoni. Zašto se na filmskim akademijama uči iz
filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih tuća/maćevanje/laser/maser
akcija ? I šta misliš, režiseri pomenutih, od koga su učili ?
PS Jedan od najjačih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il Bruto,
Il Cativo' (Dobar, Rđav, Zao). Isti taj Clint Eastwood, 20 godina
kasnije - Pale Rider. Ni prineti.
knjizevnost.238janko,
-> #184, dejanr> Nije uopšte bitno da li se Darko i ja slažemo po pitanju
> pisaca koje volimo ili ne, ali mislim da se *veoma*
> slažemo po pitanju *nametanja* nekakvih pisaca (uglavnom
> ruskih ;) kroz našu lektiru.
> Uzgred, nedavno čuh kako je organizovana nastava
> književnosti u (da li nekim ili svim?) privatnim školama u
> Australiji. Recimo, radi se neka
> Kada se tome doda daleko širi dijapazon žanrova koji se
> obrađuju (dakle, ne samo istorijski i psihološki romani,
> nego i SF, kriminalistički, horor itd), dolazi se do
> jedne, po mom mišljenju, veoma zdrave koncepcije. Za
> razliku od ovdašnjeg intenzivnog proučavanja levih ruskih
> pisaca ;)
Znaš u čemu je problem? Imam utisak da ti tu lektiru preozbiljno
doživljavaš. Otprilike, kao da ti neko zabranjuje da čitaš i nešto
drugo. Koliko knjiga kroz školovanje (pod uslovom da nisi odabrao baš da
se baviš književnošću) moraš da pročitaš za lektiru? Desetak godišnje.
Ako neko pročita samo toliko (ili ni toliko) i ne zaslužuje da se
brinemo o njemu. Ako pročita mnogo više, to što par knjiga neće
odgovarati njegovom ukusu neće ga previše pogoditi. žak, ukoliko pročita
nešto za šta je mislio da ga ne zanima, i na šta se nikada ne bi nakanio
da pročita, pa mu se svidi, čist dobitak.
Darko je samo o jednoj vrsti knjiga dao negativno mišljenje -- "o
revolucionarnim partizanskim." Da je to najmanje vredan deo lektire,
apsolutno se slažem. To je zato jer je nastava jezika bila začuđujuće
ideološki obojena -- setimo se Titovog lika na početku svake čitanke, i
sadržaja njihovog, sa "Titovim naprijed" i sličnim stvarima. U odnosu na
čitanke, lektira nam je bila super. Relativno malo knjiga je bilo
"partizanskih", bar u mojoj lektiri. "Daleko je sunce" i čini mi se
Lalić (verovatno je na njegovo delce Darko mislio kada je opisivao ono
"što ne može da shvati" -- ne mogu ni ja, Crnogorcima izgleda da je
manje strana priča o tipu koji se krije po šumama i, faktički, ništa ne
radi par godina. ;) ). Od stranih, jedina prava "partizanska" knjiga
bila je Hemingvejeva (pisac čiji se značaj ne može prenebeći), a od
revolucionarnih, ne sećam se ničega osim Gorkog i "Kako se kalio čelik."
Pet knjiga za četiri godine srednje škole. Nije tako tragično. To što si
ti osećao kao "nametanje" i Balzaka, Dostojevskog, Kafku i sl. to je već
drugi problem.
Meni daleko više smeta što je naša kompletna izdavačka politika bila
isuviše "obojena" pa mnogi značajni (ili bar izuzetno zanimljivi) pisci
nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro. Orvela smo, ako se
sećam, "otkrili" osamdesetih.
knjizevnost.239janko,
-> #189, dejanr> Inače, dotični Darko, alias MAPKO KPMAK (nije uvreda, sam
> se tako potpisuje :) je definitivno faca, prvo je privukao
> pažnju pišući pesmice obscene (i slične :) sadržine
> latiničnim slovima, ali tako da se čitaju ćirilicom (kao
> pomenuti potpis :), a angažovan je i u
Baš bih rado bacio pogled na te pesmice. Zvuči vrlo subkulturno. :)
Kako bih ih mogao naći? Mogu li da se pojave negde na Sezamu?
knjizevnost.240janko,
-> #208, fancy> Skoro sam na TV-u imao prilike da pogledam dosta starih
> filmova (ok, to je kod nas na TV-u NoRMaLna pojava ;) i
> moram reći da nekako izgledaju šupljikavo i prazno, a
> naročito crno-belci... žak i razni izvikani Orson
> Wells-ovi i slični su izgledali prilično patetično u
> odnosu na, recimo, jedan Pulp Fiction, Aliens, Tombstone,
> Color of Night, Doors (sasvim slučajan izbor...) etc. A
Znaš u čemu je glavni problem? Gladao si na TV-u filmove koji se gledaju
na velikom platnu. Nije ni čudo da ti je nešto falilo. :)))
Skoro je na TV-u bio film Tragači Džona Forda. Film skoro da nije bilo
moguće gledati na TV-u iz prosotg razloga što je rađen za neka ogromna
platna (daleko veća od običnih sinemaskopa) pa je "intimna atmosfera"
kadar u kome se vidi CELA SOBA sa desetak ljudi, a krupni plan kada
slika Džona Vejna od glave do kolena. :)) Gde to ide na slikicu TV-a.
Rosebud...
knjizevnost.241gerber,
-> #237, maksa
> ukusa ;) al' postoje i neki kanoni. Zasto se na filmskim
> akademijama uci iz filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih
> tuca/macevanje/laser/maser akcija ? I sta mislis, reziseri
> pomenutih, od koga su ucili ?
Vecina izgleda ni od koga :(. Inace bi bar ispoljili deo
tog znanja. Ali navika je gadna stvar. Vrstu filmova sa kojih bih pre
vise godina izasao posle par minuta, sada, kad sedim u kuci, odgledam.
Jedino mi nije jasan Pink, koji pored svih onih narodnjaka,
uredno svakog dana pusti po jedan dobar, odlican ili izuzetan film.
Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil !
Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak
covek koji je stvarno zasluzio sto mu se dela cuvaju za buduca
pokoljenja (osim ako ta nova ne pokolju sav ukus :().
> PS Jedan od najjacih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il
> Bruto, Il Cativo' (Dobar, Rdav, Zao). Isti taj Clint Eastwood,
> 20 godina kasnije - Pale Rider. Ni prineti.
Ovo drugo jeste, ali ono prvo ... Da ti ja pozajmim komplet
filmova Dzona Forda, pa onda da vidimo :). O Hawksu, Manu i ostalima
da i ne pricam.
knjizevnost.242gerber,
-> #235, dejanr> poznate americke firme Apple)... Pod "normalan tok" mislim da
> ne bude nekog svetskog rata, ne pogodi nas kometa itd.
>
> Mada bi, ko zna, rat mozda ubrzao otkrice, mnoge stvari se
> otkriju u ratu. Al' opet, dzaba ga bilo.
Ih, ipak i vi tehnoraja imate neke stvari koje ne biste
zrtvovali u korist napredka :)
>>> Ali i ako to dodje uskoro neki ce to, sto se vidi,
>>> pozdraviti kao najzad docekanu pravu stvar, a drugi ili sa
>>> skepsom, ili kao jos jednu neminovnost, ali uz koju na svu
>>> srecu i dalje postoje alternative.
>
> Pa da, uvek je tako... samo sto je prvih sa vremenom sve vise a
> drugih sve manje... Secam se kad su izmisljeni "digitroni",
> silni neki "pedagozi" dokazase da to ne sme da priviri u skolu,
> jer deca nece umeti da razmisljaju... ha, ha :)
Sta bre imam da se secam, nama su ih zabranjivali za
koriscenje u skoli, tako da sam svoj HP40 koristio samo za
kucnu zabavu. Ali zato smatram da se samo upotrebom racunara
(i Buje Digitron-a), stvaraju defekti kod coveka. Mozda coveku
koji ce da se bavi matematikom (i sl.) i ne treba da sam izracunava
odredjene stvari, ali je sigurno da je neophodno da prvo dokaze
da to moze, a onda da predje na masine. Kao sto je i Pikaso prvo
postao majstor u konfigurativnom slikarstvu, pa tek onda presao
da slika i crta one svoje kuke i karakondjule :).
A gde je bre ovde knjizevnost ! :) Kao sto rece Katon:
Knjige ne treba spaliti !!
knjizevnost.243gerber,
-> #232, milan> Obrati paznju na tekst u zapetama ", sam po sebi," :))
Dobro priznajem ti da ti 'sam po sebi' nisi umetnik. Za
sebe znam da nisam nikakav umetnik. Ali ostavi druge ljude da
se sami odluce jesu li ili nisu, dosta im naredjuju oko drugih
stvari, pa sad treba bas i u ovoj.
Dakle knjiga ili kompjuter pitanje je sad. Za mene KNJIGA !
knjizevnost.244fric,
-> #224, stefan> Nadam se da je ovde bilo bar malko ironije? :)
Of skroz !
Kako je krenulo, ispade da Boru Đ. smatram velikim
pesnikom, Božemesačuvajisakloni !
knjizevnost.245fifana,
-> #229, kum.djole> Mogu misliti sta ce se onda desavati po svetu..opet ce da spaljuju
> knjige, ne zato sto lazu vec zato sto su prevazidene :(
A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za naredne generacije,
ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa njima. ;(((((
Lj.
knjizevnost.246fifana,
-> #234, dejanr> ispravljaju na ekranu. To znatno umanjuje produktivnost, i mislim da
> vredi pokusati da se to osecanje prevazide.
Mozda. Medjutim, pisanje nije samo stvar produktivnosti. Ako tako postavis
stvar, onda se mirno moze ici po Asimovljevom metodu: "e ima da izbacim 5 str.
po danu", pa tako dobijes, najcesce, 5 str. kojecega - njegovi romani iz
poslednjih godina se, jednostavno, ne daju citati.
Tekst mora da odlezi, e da bi mogao da imas distancu u odnosu na njega, da se
proceslja vise puta..... (jedini je problem sto se obicno za to nema dovoljno
vremena, jer svi krecemo da radimo kada je rok vec za vratom ;(((().
Lj.
knjizevnost.247fifana,
-> #240, janko> Skoro je na TV-u bio film Tragaci Dzona Forda. Film skoro da nije bilo
A Solaris ili Rubljov?
To se na TV jednostavno NE MOZE gledati.
Lj.
PS. Cak i Prohujalo sa vihorom ima ozbiljne probleme sa funkcionisanjem na TV.
Kad ga prekadriraju izgleda prilicno tuzno.
knjizevnost.248fifana,
-> #242, gerber> Ih, ipak i vi tehnoraja imate neke stvari koje ne biste
> zrtvovali u korist napredka :)
Al' je toga malo, a i tesko priznaju ;)))))
Lj.
knjizevnost.249supers,
-> #223, fancy>> Isti je za pesnistvo upravo ono sto ostaje na papiru koji se
>> upotrebi u svrhe opevane u pomenutoj pesmi.
>> Gromada..? ma nemoj...
Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na
vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno
da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je neposredan
i jako efikasan. Svaka mu cast!
knjizevnost.250fancy,
-> #230, daroneŮŢ> I sve što kažeš mora i da je tačno... samo ne znam kolika su govna*
ŮŢ> filmovi u koje se upravo kuneš u poređenju sa ostvarenjima koje će doći
ŮŢ> za deset, dvadeset, ili više godina... tehnološki napredak filma će
ŮŢ> biti neverovatan.
Verovatno.
ŮŢ> Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo
ŮŢ> da ga gledaš ;)
Ovo kao fazon..? Ne ide ti nešto lately, a i vicevi ti se ubajatili.
No, u svakom slučaju gledam ono što mi se sviđa.
ŮŢ> p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom?
ša te boli...
knjizevnost.251fancy,
-> #241, gerberŮŢ> Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil !
ŮŢ> Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak
Momenat iskrenosti..;)))
knjizevnost.252fancy,
-> #237, maksaŮŢ> PS Jedan od najjačih vesterna je i dan danas 'Il Buono, Il Bruto,
ŮŢ> Il Cativo' (Dobar, Rđav, Zao). Isti taj Clint Eastwood, 20 godina
ŮŢ> kasnije - Pale Rider. Ni prineti.
Da ne bi..?
ŮŢ> al' postoje i neki kanoni. Zašto se na filmskim akademijama uči iz
ŮŢ> filmova Orsona Velsa, a ne iz pomenutih tuća/maćevanje/laser/maser
Zato što su filmovi koje sam ja pomenuo došli 20-30 godina kasnije, a
što se "tuća/maćevanje..." i ostaloga, kako si ti samo lepo maliciozno
primetio, tiče, ne sećam se da je neki od tih filmova bio borilački
nastrojen.
Ne, ne moraš da me hvataš na to da ti Brus Lija nisi ni pominjao, i
nisi, samo što znamo i ti i ja šta "tuća/maćevanje..." znaĆi.
Btw, ko je morao da gleda Orsona tzv. Wellsa na akademiji, gledao je,
i ako je nešto naučio, svaka čast... Ja filmove idem da gledam just
for fun. (i nemam nameru da učim režiju niti išta slično)
knjizevnost.253fancy,
-> #238, jankoŮŢ> nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro. Orvela smo, ako se
ŮŢ> sećam, "otkrili" osamdesetih.
Loše se sećaš.
Ja ga čitao 1978...
knjizevnost.254fancy,
-> #240, jankoŮŢ> Znaš u čemu je glavni problem? Gladao si na TV-u filmove koji se
ŮŢ> gledaju na velikom platnu. Nije ni čudo da ti je nešto falilo. :)))
A i dosadni su zdravo...
knjizevnost.255fancy,
-> #247, fifanaŮŢ> A Solaris ili Rubljov?
ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati.
Slažem se.
To se jednostavno ME MOčE gledati.
knjizevnost.256vcalic,
-> #241, gerber>> Bas dok sam citao onu poruku 'bjah Orson', kad na Pinku Touch of Evil !
>> Jeste da je covek umeo i da davi sa preteranom umetnoscu, ali je ipak
>> covek koji je stvarno zasluzio sto mu se dela cuvaju za buduca
>> pokoljenja (osim ako ta nova ne pokolju sav ukus :().
Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Možda je ljudima
danas teško da to shvate, ali činjenica je da je gomila fazona koji su danas
normalna stvar u samoj režiji prvi put primenjeno u čuvenom "Citizen Kane".
Zanimljivo bi bilo gledati jedno desetak dana uzastopce isključivo filmove
rađene pre 1941.-e (u bioskopu, naravno) a onda odgledati i Građanina Kejna,
posle toga sve postaje jasno.
A da se osvrnemo i na Rat svetova. Sigurno da je većini frka koju je
radio drama izazvala deluje smešno, međutim, setite se da se, negde početkom
1991.-e, nešto slično, mada u neuporedivo manjim razmerama, desilo i ovde u
Beogradu. Naime, neka ekipa sa B92 je pravila neku radio dramu o otmici Stipe
Mesića i masa ljudi se ozbiljno primila. žak su se i ovde na Sezamu
pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesić" ;))))) Ko ne
veruje nek prekopa stare Forume ;)
Vlada
knjizevnost.257vcalic,
-> #249, supers>> Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na
>> vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno
>> da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je neposredan
>> i jako efikasan. Svaka mu cast!
Njegova efikasnost i neposrednost se svode na sposobnost da u
nebulozne rime uklopi ono što široke narodne mase žele da čuju. Tako da kao
klovn ili što bi on sam rekao "dvorska budala" i može da prođe, ali kao pesnik
- teško.
Vlada
knjizevnost.258spantic,
-> #217, dejanr> A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko što
> je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko
> opredeljenje :)
Ja se u to ne bih kladio Dejane ;) Navedeni pisci spadaju u vrhunske,
prema tome sasvim odgovaraju tvojoj definiciji pisaca koje trpaš u tkz.
"LRP".
knjizevnost.259gerber,
-> #256, vcalic> Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Mozda je
> ljudima danas tesko da to shvate, ali cinjenica je da je gomila
> fazona koji su danas normalna stvar u samoj reziji prvi put
> primenjeno u cuvenom "Citizen Kane". Zanimljivo bi bilo gledati
Ma jasta, ali je covek i neprevazidjen glumac. Cak i kada
je bankrotirao, pa morao da prihvata da igra svugde i svagde
(cak i cetnickog sta ti ja znam koga :)), nije to otaljavao.
Sta da ti kazem: He was some kind of a man. What does it matter
what you say about him when he's dead.
> A da se osvrnemo i na Rat svetova. Sigurno da je vecini frka
> koju je radio drama izazvala deluje smesno, medutim, setite se
Skoro bila neka rasprava na SETNetu o toj drami (odn.
filmu snimljenom o tome) i bilo ih je dosta koji ne razlikuju
H.G. Wells-a od O.Welesa :)
> sa B92 je pravila neku radio dramu o otmici Stipe Mesica i masa
> ljudi se ozbiljno primila. Cak su se i ovde na Sezamu
> pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesic"
Ih, kamo srece da jeste :))
knjizevnost.260gerber,
-> #245, fifana> A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za
> naredne generacije, ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa
> njima. ;(((((
Ma nece nas spale, samo ce nas arhiviraju u vidu magnetnog
zapisa, i da ubace novu referencu za lako nalazenje Search-om :)
knjizevnost.261fancy,
-> #249, supersŮŢ> Svidjao ti se ili ne, Bora zbilja ima petlju za te stvari. On na
ŮŢ> vulgaran nacin ume da se izrazi tako precizno, jasno i ubitacno
ŮŢ> da mu mogu pozavideti mnoga "ozbiljnija" imena. Njegov izraz je
ŮŢ> neposredan i jako efikasan. Svaka mu cast!
Imaš sjajan talenat da se, o čemu god da je reč, nađeš na pogrešnoj
strani.
p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema.
p.p.s. citat iz kampanje dotičnog B.Đ. za izbore za saveznu skupštinu,
maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv vlasti..."
knjizevnost.262fancy,
-> #256, vcalicŮŢ> Wells je definitivno bio tip ispred svog vremena. Možda je ljudima
ŮŢ> danas teško da to shvate, ali činjenica je da je gomila fazona koji su
ŮŢ> danas normalna stvar u samoj režiji prvi put primenjeno u čuvenom
ŮŢ> "Citizen Kane". Zanimljivo bi bilo gledati jedno desetak dana uzastopce
ŮŢ> isključivo filmove rađene pre 1941.-e (u bioskopu, naravno) a onda
ŮŢ> odgledati i Građanina Kejna, posle toga sve postaje jasno.
Možda sve to lepo ima značaj 1941. godine, kao što i IBM XT ima značaj
na početku 80-ih godina (Spectrum..?? ;) za računarsku industriju.
Samo... samo što danas niko jednostavno ne pada na pamet da se zeza
sa mašinom od 64k (48 ;).
Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie)
knjizevnost.263nkrgovic,
-> #166, novim>> Argumentacija tehnicista je uvek "zanimljiva", pa tako i u ovom
>> slucaju (o "smrti knjige" je pisano vec par puta u ovom veku): naime,
>> da bismo presli sa knjige (u papirnatom znacenju) na neku ekransku
>> spravu, ta sprava ce morati da ima takvu rezoluciju da ce ekran liciti
>> na papir danasnje stampe, sto ce reci - knjiga ce "nestati" onda kad
>> kompjuter postane knjiga! Sad, na pitanje zasto bi se ljudi odrekli
A na omotu ce krupnim umirujucim slovima pistati 'Bez panike'. :))))))
Kako se bre ranije ne setiste vodica?
nk.
knjizevnost.264kum.djole,
-> #245, fifana+>> A neki od nas ce da se kriju po coskovima i cuvaju iste za naredne
+>> generacije, ako nas ne uvate, te nas spale zajedno sa njima. ;(((((
A možda će i nas da recikliraju ? :))
Mada sumnjam, od mene ne bi mogli ni tutkalo da naprave ;)
knjizevnost.265vcalic,
-> #259, gerber>> Ma jasta, ali je covek i neprevazidjen glumac. Cak i kada
>> je bankrotirao, pa morao da prihvata da igra svugde i svagde
>> (cak i cetnickog sta ti ja znam koga :)), nije to otaljavao.
>> Sta da ti kazem: He was some kind of a man. What does it matter
>> what you say about him when he's dead.
Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani partizana?
Ili možda nije to jedini jugoslovenski film gde je on igrao?
Vlada
knjizevnost.266vcalic,
-> #262, fancy>> Možda sve to lepo ima značaj 1941. godine, kao što i IBM XT ima značaj
>> na početku 80-ih godina (Spectrum..?? ;) za računarsku industriju.
>> Samo... samo što danas niko jednostavno ne pada na pamet da se zeza
>> sa mašinom od 64k (48 ;).
>> Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie)
Može biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne verujem da
će, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina značaj koji danas ima O. Welles.
Vlada
knjizevnost.267vcalic,
-> #261, fancy>> p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema.
>> p.p.s. citat iz kampanje dotičnog B.Đ. za izbore za saveznu skupštinu,
>> maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv vlasti..."
Da ne pominjemo idiotluke i gluposti tipa E, moj druže zagrebački...
Vlada
knjizevnost.268ridonli,
-> #154, milan} pomenutih. Poreklo njegove g-de majke tu igra malu a mozda i
} beznacajnu ulogu.
Ti ocigledno nisi upoznat sa ulogom majke u zivotu svakog Crnogorca
( ukoliko je to Kis uopste bio, a mislim da nije, ili bi bar on izbegao
da se tako usko izjasni). BTW, volela bih da malo poblize objasnis svoj
animozitet prema Crnogorcima, posto sam primetila da si se u jednoj
od svojih ranijih poruka slicno izjasnio i prema Njegosu (nazvavsi ga
pateticnim, ako se dobro secam).
knjizevnost.269novim,
-> #217, dejanr" A što se tiče rečene primedbe, Novica nije bio u pravu samo u toliko
" što je mislio da se "Levi" u "Levi Ruski Pisci" odnosi na političko
" opredeljenje :)
Ma, naravno da je jasno da se pod ovim "levi" misli da RP kao "levake".
Međutim, da ipak otklonimo i onu iluziju - ne retku - na njihovo
"levičarstvo".
knjizevnost.270novim,
-> #255, fancy" ŮŢ> A Solaris ili Rubljov?
" ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati.
"
" Slažem se.
" To se jednostavno ME MOčE gledati.
Ne preteruj.
knjizevnost.271dejanr,
-> #238, janko>> Znaš u čemu je problem? Imam utisak da ti tu lektiru preozbiljno
>> doživljavaš. Otprilike, kao da ti neko zabranjuje da čitaš i nešto
>> drugo.
Tja, ima i toga, mnoge knjige je učenicima bilo i zabranjeno da čitaju,
zar ne? Doduše, kako vreme ide toga je sve manje ili ga nema, ali nekada...
>> Ako pročita mnogo više, to što par knjiga neće odgovarati njegovom
>> ukusu neće ga previše pogoditi.
Neće... kad ih jednom pročita. Dok ih čita, pogađaće ga prilično ;))
Neće od toga umreti, naravno, ali zašto se ne bismo zalagali da se
takvo nametanje svede na znatno manju meru, recimo na način koji sam
opisao?
>> To što si ti osećao kao "nametanje" i Balzaka, Dostojevskog, Kafku
>> i sl. to je već drugi problem.
Zašto? Nametanje je nametanje, sasvim svejedno da li se tebi sviđa
Balzak ili Šolohov.
Da ne bi sada neko (a zna se ko :) rekao da srednja škola nije obavezna,
da ponovim da bi, po mom mišljenju, osim odluke "ići u školu ili ne",
trebalo omogućiti i odluke "učiti ove predmete a ove ne", pa u nekoj meri
i "učiti u okviru predmeta ovo, a ovo ne". Ako se neko seća jedne od
prvih priča o Šerloku Holmsu gde Votson opisuje kako je Holms studirao,
vidi se da je Engleska pre sto godina (!) imala moderniji sistem studija
nego što mi imamo danas. Naravno, nije da i oni nisu imali (a u tragovima
i danas imaju) svojih golgota, recimo užasno stroge internate, batine,
teror starijih učenika nad mlađima itd, ali što se tiče odabira onoga
što će se učiti...
>> Orvela smo, ako se sećam, "otkrili" osamdesetih.
Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja
nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali
sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno
su izdavanje knjige opravdali time da narod vidi koliko je Ranković bio
grozan ;))) Inače, u pravu si, to je bilo krajem sedamdesetih, konkretno
1977-78. Knjigu je izdao "Kentaur" ("Prosveta") a rečeni predgovor je
napisao Leo Mates.
Uzgred, mislim da je za 1984. bio spas i to što se dešavala u Engleskoj -
da ju je Orvel smestio u Rusiju, verovatno bismo sačekali još desetak
godina da se neko usudi da je objavi.
knjizevnost.272dejanr,
-> #239, janko>> Baš bih rado bacio pogled na te pesmice. Zvuči vrlo subkulturno. :)
>> Kako bih ih mogao naći? Mogu li da se pojave negde na Sezamu?
Ako pratiš SII, stižu povremeno, na užas čitalaca :)) Mogu da prenesem
sledećih nekoliko (kad naiđu) ovde. Za početak, šaljem još jedan Darkov
prilog, ovoga puta u CIVILIZACIJA/škola.
knjizevnost.273dejanr,
-> #246, fifana>> Mozda. Medjutim, pisanje nije samo stvar produktivnosti. Ako tako
>> postavis stvar, onda se mirno moze ici po Asimovljevom metodu:
>> "e ima da izbacim 5 str. po danu", pa tako dobijes, najcesce, 5
>> str. kojecega - njegovi romani iz poslednjih godina se, jednostavno,
>> ne daju citati.
Tja, možda nisu na nivou prvih četiri-pet "Zadužbina", ali ja sam ih svejedno
rado pročitao :) Jedini koji su stvarno... ispod nivoa su ova poslednja dva,
"U susret zadužbini" i "Pozitronski čovek" (ovaj poslednji je bio sjajna
priča, ali rastegnut na roman...). Mada mislim da je tu stvar ne u 5
strana na dan, nego u tome što je Asimov umro pa je te romane neko drugi
napisao, po njegovim skicama. Naravno, kazali su da je on napisao jer se
tako mnogo bolje prodaje.
Produktivnost je presudna u svakom poslu, ali ona ne mora značiti samo
kvantitet, da ne kažem broj napisanih strana. I kvalitet spada u
produktivnost. Pa i troškovi ;)
knjizevnost.274dejanr,
-> #256, vcalic>> 1991.-e, nešto slično, mada u neuporedivo manjim razmerama, desilo i ovde
>> u Beogradu. Naime, neka ekipa sa B92 je pravila neku radio dramu o
>> otmici Stipe Mesića i masa ljudi se ozbiljno primila. žak su se i ovde
>> na Sezamu pojavljivale poruke tipa "Jel istina da je otet Stipe Mesić"
>> ;))))) Ko ne veruje nek prekopa stare Forume ;)
Ne mora toliko da gleda, samo neka ždrakne kako se narod pre neku nedelju
primio na Daroneovu foru sa prekucavanjem spiska korisnika :))) Prosto
neverovatno na šta se ljudi primaju.
knjizevnost.275fancy,
-> #270, novimŮŢ>" Slažem se.
ŮŢ>" To se jednostavno ME MOčE gledati.
ŮŢ> Ne preteruj.
Dosadno. Otegnuto.
Jebeš "umetnički dojam" ako ne drži pažnju.
knjizevnost.277fancy,
-> #266, vcalicŮŢ> Može biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne verujem da
ŮŢ> će, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina značaj koji danas ima O.
ŮŢ> Welles.
Naravno.
žovek je bio prvi u nečemu, i to što je kasnije 1000 puta prevaziđen
nema nikakve veze jerbo je, čisto istorijski, njemu zapalo da bude (ne
znam u čemu, ne razumem se u film, ali čujem da se tako priča) prvi.
Paralela: Za 50-ak godina neće se (možda?) znati za Boeing, ili šta ti
ja znam koju firmu koja pravi avione, ali će se uvek pamtiti braća
Rajt koji su tu bili na samom početku.
(kao i sa kompjuterima... za 10 godina, niko se neće sećati pentiuma
ali će XT ostati simbol nečega - to što mi sada ne pada na pamet da
sednem za XT pored 486-ice, to je ono o čemu sada pričam)
knjizevnost.278maksa,
-> #252, fancy>> što se "tuća/maćevanje..." i ostaloga, kako si ti samo lepo
>> maliciozno primetio,
"tuća/maćevanje..." u kontekstu filma kod mene najčešće
stvara asocijaciju na neki, recimo, Švarcenegerov film.
žuj, maliciozno.
knjizevnost.279darone,
-> #250, fancy>> ŮŢ> Samo ti sedi i uživaj i nadaj se da je film nastao kada si i ti počeo
>> ŮŢ> da ga gledaš ;)
>>
>> Ovo kao fazon..?
Nikako! Možda je zaista bilo preteško, izvinjavam se. Hteo sam da kažem da
grešiš što smatraš da je film koji može da se gleda nastao u poslednjih
desetak, petnaest godina kada su efekti postali dovoljno realni na filmu, a
kriva tehnički napredak postala eksponenca. Film se razvijao, i kadriranja
koja približavaju sam film gledaocu (čine ga _efektnijim_) nisu izmišljena
danas, niti juče. Rađala su se u poslednjih, eto, 100 godina (ej bre, 100
godina!).
Ti se ne smeješ žaplinom ili Kitonovim fazonima... nije valjda da te
uveseljava samo Švarceneger? :((
>> Ne ide ti nešto lately, a i vicevi ti se ubajatili.
>> No, u svakom slučaju gledam ono što mi se sviđa.
Naravno, niko te i ne tera. Što se mene tiče, totalno nisi pod moranjem da
čitaš i moje viceve. Šteta je što ne prezaš od ličnih udaraca (ah! ;) i, što
me mnogo više pogađa, "stare" filmove smatraš nedozrelim (jer, eto, tehnika im
nije na dovoljno visokom nivou).
Da li bi isto mogao da kažeš i za muziku? Recimo, lepo da ti ispljuješ Mocarta
ili Baha ili Lista ili izaberi jednog velikana koji je uveo nešto novo u
muziku, pa digni u visine razne drekavce sa domaće i strane scene koji su iste
fazone pokupili, obradili ih u duhu vremena (jer, eto, imaju mnogo veće
teehničke mogućnosti), pa su se mlade generacije oduševljavale istom (hmmm...
fifana bi rekla nešto o turbo_folku sada, ali ja ne smem :))
Da preciziram: mislim na razne idiotije, koje i sam slušam, nema šta, u kojima
muzike ima u pesmi od tri minuta, recimo, dvadesetak sekundi. Onda pustiš
Rekvijem ili Pasiju po Mateji i crkneš. Ili bilo šta drugo u čemu ima više
muzike od zvuka.
>> ŮŢ> p.s. samo mi reci - zašto si izdvojio Prohujalo sa vihorom?
>>
>> ša te boli...
Ma i to što kažeš, boli me...
knjizevnost.280milan,
-> #268, ridonli> Ti ocigledno nisi upoznat sa ulogom majke u zivotu svakog Crnogorca
> ( ukoliko je to Kis uopste bio, a mislim da nije, ili bi bar on
> izbegao da se tako usko izjasni). BTW, volela bih da malo poblize
> objasnis svoj animozitet prema Crnogorcima, posto sam primetila da
> si se u jednoj od svojih ranijih poruka slicno izjasnio i prema
> Njegosu (nazvavsi ga pateticnim, ako se dobro secam).
"Animozitet" prema Crnogorcima si mi ti pripisala, pa tome
nemam šta da dodam ili oduzmem.
Glede moje ocene da je Njegoš "patetičan", ostajem pri istoj.
Stvar je nepodložna raspravi jer je recepcija pojma (reči?,
kategorije?) "patetičan" izrazito sub(je? - da li da i ovo
ijekavizujem? prim. M.B. ;>)ektivna, što će reći lična.
Pl poz M
P.S. Zaista nisam upoznat sa "ulogom majke u životu svakog
Crnogorca" (bio to Kiš ili, pak, ne).
P.P.S. Obrati pažnju na dijakritičke znake na slovima.
knjizevnost.281fancy,
-> #279, daroneŮŢ> grešiš što smatraš da je film koji može da se gleda nastao u poslednjih
ŮŢ> desetak, petnaest godina kada su efekti postali dovoljno realni na
Ne baš toliko isključivo, ali film (kao umetnost) sazreva sa vremenom.
To nema čak potpune veze ni sa efektima nego je i u domenu dijaloga to
jako vidljivo. Dosta starih filmova je strašno nategnuto, izveštačeno
i naivno. Eto ti, btw, razlog što mi se "Gone woth the wind" dopao.
Deluje dosta savremeno..;) Cassablanca također...
ŮŢ> Ti se ne smeješ žaplinom ili Kitonovim fazonima... nije valjda da te
ŮŢ> uveseljava samo Švarceneger? :((
Ne baš. Smejao sam se dok sam bio mali na pomenute fazone, sad nešto
manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam.
ŮŢ> Naravno, niko te i ne tera. Što se mene tiče, totalno nisi pod moranjem
ŮŢ> da čitaš i moje viceve. Šteta je što ne prezaš od ličnih udaraca (ah!
ŮŢ> ;) i, što
Komentar je bio u povodu tvoje delatnosti na Sezamu, so da nacrtam:
Napisah ono za bajate viceve jer si počeo da slabije obavljaš svoju
moderatorsku dužnost, puno ti se duplikata u zadnje vreme provuklo, a
ja ti skrećem pažnju da umesto da se zezaš ovde, malo pogledaš i u
svoju avliju..;) Kapito?
ŮŢ> Da li bi isto mogao da kažeš i za muziku? Recimo, lepo da ti ispljuješ
ŮŢ> Mocarta ili Baha ili Lista ili izaberi jednog velikana koji je uveo
Pogađamo centar mete.
Da li ti imaš neki postojani ZAPIS iz tog vremena..? Nemaš naravno,
ploče su počele da se prave pre par decenija, kompakti pre par godina.
Hint: tehnika.
ŮŢ> Da preciziram: mislim na razne idiotije, koje i sam slušam, nema šta, u
ŮŢ> kojima muzike ima u pesmi od tri minuta, recimo, dvadesetak sekundi.
ŮŢ> Onda pustiš Rekvijem ili Pasiju po Mateji i crkneš. Ili bilo šta drugo
ŮŢ> u čemu ima više muzike od zvuka.
Lošu usporedbu praviš. Imaš sjajnih kompozitora danas, samo što se to
ne pušta na MTV.
A da su Bach i Mozart živi, verujem da bi danas radili u CUBASE.
knjizevnost.282fancy,
-> #278, maksaŮŢ> " tuća/maćevanje..." u kontekstu filma kod mene najčešće
ŮŢ> stvara asocijaciju na neki, recimo, Švarcenegerov film.
Terminator I i II..? Total Recall..?
Sjajni filmovi.
knjizevnost.283fancy,
-> #259, gerberŮŢ> Skoro bila neka rasprava na SETNetu o toj drami (odn.
ŮŢ> filmu snimljenom o tome) i bilo ih je dosta koji ne razlikuju
ŮŢ> H.G. Wells-a od O.Welesa :)
Ovo je zaslužilo i ;)
knjizevnost.284mnikolic,
-> #252, fancy> Btw, ko je morao da gleda Orsona tzv. Wellsa na akademiji, gledao je,
> i ako je nešto naučio, svaka čast... Ja filmove idem da gledam just
> for fun. (i nemam nameru da učim režiju niti išta slično)
komentar u CIVILIZACIJA.8:film
m.
knjizevnost.285supers,
-> #257, vcalic>> nebulozne rime uklopi ono sto siroke narodne mase zele da cuju.
>> Tako da kao klovn ili sto bi on sam rekao "dvorska budala" i moze
>> da prode, ali kao pesnik
Je li bitno to sto on kaze ono sto se svidja sirokim narodnim masama?
Svi mi cesto mislimo isto, a iskazemo se na razlicite nacine. Neki to cine
uvijeno, premazano nekim laznim moralom, a Bora se trudi da bude sto
jednostavniji. Ne znam za vas, ali mene bas zadivljuje ta lepota
jednostavnosti.
Coveku ne smeta da ima status dvorske budale, sto je najbolji dokaz da mu nije
stalo ni do kakvog laznog ugleda. Zasto biti licnost od formata? Zasto ne
probati sto prizemniji pristup. Ispada da je zlo sto covek "pravi budalu od
sebe". To je samo jedna od izrazajnih mogucnosti. Mnogi i ne pokusavaju da
shvate sta je "budala" htela da kaze. Suvise visoko misljenje o sebi, ili nisko
o drugima?
Bitna je poenta. Mi ovde raspravljamo o formi. To sto se Borina forma svidja
narodnim masama ne bi smelo da bude samo po sebi minus za Boru.
knjizevnost.286supers,
-> #261, fancy>> Imas sjajan talenat da se, o cemu god da je rec, nades na pogresnoj
>> strani.
Jedini siguran zakljucak koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti je da
imamo krajnje suprotne ukuse. Ti si, pride, ubedjen da si na pravoj strani.
Uzivaj u tome.
>> p.s. mi ovde govorimo o dvorskoj ludi jednog sistema.
>> p.p.s. citat iz kampanje doticnog B.D. za izbore za saveznu
>> skupstinu, maja 1992. godine: "To je ona opozicija koja nije protiv
>> vlasti..."
Dvorska luda jednog sistema? Sve, sve, ali ovo nema veze sa istinom.
Ako neko nije bio na jaslama ovog sistema, onda je to on.
Sto se onog citata tice, to samo govori da Bora ne spada u ljude koji
u svojim kratkovidim umovima problem svode na pitanje odlaska sadasnje
vlasti, ubedjeni da ce potom bilo ko novi doneti sveopste blagostanje.
Zar ne shvatas da je on protivnik sistema uopste, a ne ovog tekuceg sistema?
Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona je okrenuta
obicnom coveku, ona se brine da ne nestane piva i drugih bozjih darova.
Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast i da dodje neka druga,
tacno odredjena? To je vecito opozicionarstvo. Ako se to ne uklapa u
tvoja shvatanja opozicije, tvoj problem. Najgora je opozicija koja se
trve medju sobom, je`l da? ;>
knjizevnost.287fancy,
-> #284, mnikolicŮŢ> komentar u CIVILIZACIJA.8:film
Super..! Ne pratim.
knjizevnost.288maksa,
-> #281, fancy>> To nema čak potpune veze ni sa efektima nego je i u domenu
>> dijaloga to jako vidljivo. Dosta starih filmova je strašno
>> nategnuto, izveštačeno i naivno.
Onda si za negativan primer uzeo totalno pogrešnog
filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao
skoro ? Meni nikad nije dosadan. :)
Mislim da je ceo nesporazum nastao zato što ti u sebi porediš
tadašnju B ili C produkciju sa današnjom A.
knjizevnost.289novim,
-> #275, fancy" Dosadno. Otegnuto.
" Jebeš "umetnički dojam" ako ne drži pažnju.
Tvoja "pažnja" je očito ispod zahteva umetnosti Tarkovskog, a za to
je ta umetnost najmanje kriva.
ps: Moraš li baš da psuješ? Imali smo svojevremeno izvesnu konvenciju
ovde... ;)
knjizevnost.290novim,
-> #271, dejanr" Iz predgovora romana "1984": "Za nas u Jugoslaviji možda ova upozorenja
" nisu toliko potrebna, jer smo se u svojoj nedavnoj prošlosti obračunali
" sa snagama koje su pretile da nas odvedu nazad u etatizam..." Verovatno
" su izdavanje knjige opravdali time da narod vidi koliko je Ranković bio
" grozan ;))) Inače, u pravu si, to je bilo krajem sedamdesetih,
Orvel je čekao dugo na objavljivanje, a u "ona" vremena se za takva,
Partiji sumnjiva dela, morao prilepiti neki predgovor, kako bi se
"sistem" na neki način ogradio itd. Matesov sin (sin pisca predgovora)
je studirao sa mnom, i sećam se da je i sam kuvao oca da "pokrije"
izdavanje "1984".
Predgovor koji se ograđuje, a predstavljao je tada jedan od način da
nešto "nepodobno" ugleda svetla dana, nalazimo i u slučaju koji mi sada
pada na pamet, a zanimljiv je iz drugih razloga. Reč je o "Istoriji
marksizma" Lešeka Kolakovskog. Ta "istorija" je dosta dobra, kritička,
puna informacija itd. Nije bio toliko problem nju prevesti i štampati
kod nas iz nekih naročitih ideoloških razloga, koliko iz ličnih.
Naime, u njoj Kolakovski - čije je parodije biblijskih priča skoro Veca
slala ovde :) - vrlo brzo, u nekoliko pasusa, prelazi preko domaće
"praxis" ideologije, ne smatrajući to baš nečim značajnim za povest
Ideje. To je pogodilo sujetu domaćih praxisovaca, i njihov otpor je
bio jak izdavanju prevoda, sve dok protivna struja - a pre svega da ih
"zezne" - nije baš zato odobrila knjigu kod nas, pa je jedan od tada
"izvršnih sekretara" Partije, P. Ralić, prilepio ipak ograđujući
predgovor. Ali, knjiga (u tri toma) je ipak objavljena.
Mnogo više frke je bilo iza scene u Radu oko pripreme i pojave
Solženjicinovog "Arhipelaga Gulag"; na nekim zatvorenim sednicama pre
Osme sednice, Milošević je i to koristio kao argument protiv "meke"
Stambolićeve linije. Takođe se sećamo da je po preuzimanju vlasti
zaustavio tada već skoro u štampi ponovno izdanje dela Slobodana
Jovanovića ("ratnog zločinca", inače jednog od najvećih naših
intelektualca i političkih mislilaca pre Drugog sv. rata).
Bilo je mnogo frka u "ona" vremena. Sećam se najraznijih pritisaka s
početka osamdesetih, kad sam bio u redakciji "Književne reči"; tada
smo štamali razne stvari, i intervencija je bilo skoro u svakom broju.
U redakciji je bio i Vučelić (sadašnji šef SPS-a u Parlamentu i šef
RTS-a), čovek nama nametnut sa strane, koji je vikao često da je on
"vojnik Partije" i određivao šta može a šta ne. Bio je uglavnom
preglasavan u redakciji, pa su mnoge stvari išle (mada ne sve, nešto
naprosto nije moglo a da se ne rizikuje baš zatvor). Ako nekog zanima
pobliže, mogu ispričati neke od "slučajeva" tada (dva najopasnija su
bila oko teksta Miće Danojlića u odbranu Đoga i tekst Rajka Đurića o
ubijanju "trockista" u toku rata; ybog ovog drugog je redakcija
praktično smenjena). Ali, bilo je tada svašta, i bilo je
donekle uzbudljivo to raditi (skoro da je glavna disidentska štampa
bila svedena na "Književnu reč"; jedino smo mi tada mogli objaviti
neke stvari, tekstove u odbranu Đoga ili Šešelja, na primer. Danas
deluje čudno, ali je tada to bilo od velikog značaja).
" Uzgred, mislim da je za 1984. bio spas i to što se dešavala u Engleskoj
" - da ju je Orvel smestio u Rusiju, verovatno bismo sačekali još desetak
" godina da se neko usudi da je objavi.
Što se samog Orvela tiče, treba čitati i druge njegove knjige, a ne
samo "1984". I biografija mu je zanimljiva (blizak levici, potom
španski dobrovoljac, znao je tu "stvar" iznutra).
knjizevnost.291fancy,
-> #288, maksaŮŢ> filmadžiju. Orson Wells + Graham Green = Treći žovek. Gledao
Meni malo dosadno, ali k'o što rekoh...
ŮŢ> Mislim da je ceo nesporazum nastao zato što ti u sebi porediš
ŮŢ> tadašnju B ili C produkciju sa današnjom A.
Vrlo verovatno.
Ma samo sam bio protiv toga da se lupaju paušalije tipa "nekad je sve
bilo bolje, a sad, eto, tehnika radi sve ali nema duše..." To mi je
malo prepatetično za moj ukus.
Ionako moja najomiljenija glumica svih vremena ;) Laureen Becaul nije
igrala ni u jednom od mojih omiljenih filmova..:)
knjizevnost.292fancy,
-> #289, novimŮŢ> Tvoja "pažnja" je očito ispod zahteva umetnosti Tarkovskog, a za to
ŮŢ> je ta umetnost najmanje kriva.
Slažem se.
Ja naprosto ne mogu da dosegnem visine u kojima operiše Tarkovski zbog
ograničenog intelekta, ali sam izneo svoje mišljenje, i obrazložio ga.
ŮŢ> ps: Moraš li baš da psuješ? Imali smo svojevremeno izvesnu konvenciju
ŮŢ> ovde... ;)
Izvini. I ti, i svi kojima je zasmetalo "Jebeš..." i molim da se ima
u vidu napomena iz moje druge rečenice u ovoj poruci. Hvala.
knjizevnost.293fancy,
-> #286, supersŮŢ> Jedini siguran zakljucak koji bi se iz svega ovoga mogao izvesti je da
ŮŢ> imamo krajnje suprotne ukuse.
Ništa nisam zaključio, samo sam komentariSAO.
ŮŢ> Ti si, pride, ubedjen da si na pravoj strani. Uzivaj u tome.
Normalno je da svaki čovek misli da je na "pravoj strani"..:))
Nije to toliko objektivna kategorija kao što _mislim_da_misliš_.
Hvala, ne mogu da uživam, živim u Srbiji.
ŮŢ> Dvorska luda jednog sistema? Sve, sve, ali ovo nema veze sa istinom.
ŮŢ> Ako neko nije bio na jaslama ovog sistema, onda je to on.
Nemoj da si smešan, mi ovde govorimo o Bori Đorđeviću..:)))
ŮŢ> Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona je
ŮŢ> okrenuta obicnom coveku, ona se brine da ne nestane piva i drugih
ŮŢ> bozjih darova. Zasto bi njoj bilo vazno da ode upravo ova vlast i da
ŮŢ> dodje neka druga, tacno odredjena? To je vecito opozicionarstvo. Ako se
Ti veruješ u sve ovo zaista..?
knjizevnost.294gerber,
-> #265, vcalic>*> Zar on u filmu Bitka na Neretvi nije bio neki Rus na strani
>*> partizana? Ili mozda nije to jedini jugoslovenski film gde je
>*> on igrao?
Ne. Igrao je nekog cetnickog (kraljevog) emisara,
koga je pred sam kraj ubio onaj chetnik, vojvoda, sta li, kad
je naredio (O. W.) da se povuku i ne upustaju u borbu sa pratizani :)
knjizevnost.295gerber,
-> #283, fancy>*> ŮŢ> H.G. Wells-a od O.Welesa :)
>*>
>*> Ovo je zasluzilo i ;)
Ne znam razliku, sorry. Jeli to isto kao i :( ili :> ?
Usput, izvinjavam se za gresku u kucanju: Orson Welles.
^^^^^^
knjizevnost.296gerber,
-> #277, fancy>*> Covek je bio prvi u necemu, i to sto je kasnije 1000 puta
>*> prevaziden nema nikakve veze jerbo je, cisto istorijski,
>*> njemu zapalo da bude (ne znam u cemu, ne razumem se u film,
>*> ali cujem da se tako prica) prvi.
Beep ! Wrong ! Kakvi prevazidjeno. Kopirano,
da, negde i usavrseno, i to da, ali prevazidjeno, nikako !
>*> (kao i sa kompjuterima... za 10 godina, niko se nece secati
>*> pentiuma ali ce XT ostati simbol necega - to sto mi sada ne
>*> pada na pamet da
Ma ova tehno raja samo o kompjuterima :) A jel'
ce biti neki elektronski reziser, za poneti, u to vreme ?
knjizevnost.297gerber,
-> #266, vcalic>*> Moze biti, mada sve treba posmatrati u svom kontekstu. Ne
>*> verujem da ce, recimo Tarantino, imati za 50-tak godina
>*> znacaj koji danas ima O. Welles.
I koji ce i onda imati. Orson, normalno. Trantino, pa
verovatno ce se pominjati, ali ipak generalno ce biti ko to bese.
knjizevnost.298gerber,
-> #282, fancy>*> Terminator I i II..? Total Recall..?
>*> Sjajni filmovi.
Jesu, pa sta ? Imaju dusu, to je to. A sto su akcija, pa
bez zanrova (pravih ne izvikanih autorskih) ne bi bilo ni filma.
I ovde se sadrzina jasno vidi, efekti i sjajna tehnika (forma) su
potpuno u sluzbi sadrzine, nisu samo puko trosenje para. Rec je
bila o filmovima koji potpuni nedostatak bilo kakve smislene radnje
(ne akcije kao akcije vec radnje dela) i karaktera (a do razvoja
karaktera tokom price i da ne govorimo) pokusavaju da zabasure
gomilom efekata i tehnike.
knjizevnost.299gerber,
-> #263, nkrgovic>*> A na omotu ce krupnim umirujucim slovima pistati 'Bez
>*> panike'. :))))))
:))))) Ne zaboravi na peskir.
knjizevnost.300gerber,
-> #273, dejanr>*> Tja, mozda nisu na nivou prvih cetiri-pet "Zaduzbina", ali ja
>*> sam ih svejedno
Pa dobro, sta bese sa one prve 3+2 Zaduzbine ?
Imati ili nemati ? :)
knjizevnost.301vcalic,
-> #286, supers>> Zar ne shvatas da je on protivnik sistema uopste, a ne ovog tekuceg
>> sistema? Uostalom, ne zove se stranka dzabe Partija Obicnih Pijanaca. Ona
Istini za volju, Bora Đorđević je bio kandidat Narodne stranke, koja
se debelo uvlačila vlastima u to vreme, a kad ih je ista odjeb*ala, onda su i
nestali.
Vlada
knjizevnost.302fric,
-> #262, fancy> Muzejska vrednost, not much of a fun. (same goes to movie)
Ako film shvataš kao fun, ok.
Ako film shvataš kao umetnost, matori filmovi ne gube na vrednosti
ako su crno-beli, nemi, naivni (sf), itd. And there is plenty of
fun, too.
knjizevnost.303fric,
-> #255, fancy> ŮŢ> A Solaris ili Rubljov?
> ŮŢ> To se na TV jednostavno NE MOZE gledati.
>
> Slažem se.
> To se jednostavno ME MOčE gledati.
Ua, blasfemija !
Drži se Aliensa i ne pljuj po Tarkovskom.
knjizevnost.304kum.djole,
-> #281, fancy+>> Ne baš. Smejao sam se dok sam bio mali na pomenute fazone, sad nešto
+>> manje. Švarceneger me ne uveseljava, volim da ga gledam.
Samo dok je pod tušem ili i inače ?
knjizevnost.305dejanr,
Bese htedoste neku Darkovu pesmicu? Sledi... jel' vam sad žao što ste
tražili? ;)))
Preuzeto sa SII
Date: Sun, 8 Jan 1995 15:21:32 -0800
From: " madd@kudu.ru.ac.za" <sii@moumee.calstatela.edu>
Subject: CTEBCKA (JATHA)
CTEBCKA
AKO HAM HEMA JAT-A,
HO CAMO TEOKPATA,
TE ETHO-MYTAHATA,
CTEBKE CE HE OPY
HA A3YPHOM MOPY
HO TY -- HA TPAKTOPY.
MAPKO KPMAK, 8. JAHYAPA 1995.
knjizevnost.306janko,
-> #253, fancy> ŮŢ> nisu štampani ili uopšte, ili (retki) tek skoro.
> Orvela smo, ako se ŮŢ> sećam, "otkrili" osamdesetih.
>
> Loše se sećaš.
> Ja ga čitao 1978...
Šta ćeš, ostarilo se. :)
v2.0:
... krajem sedamdesetih.
knjizevnost.307wizard,
-> #290, novim> naprosto nije moglo a da se ne rizikuje baš zatvor). Ako nekog zanima
> pobliže, mogu ispričati neke od "slučajeva" tada (dva najopasnija su
Pričaj. :)
knjizevnost.308fancy,
-> #303, fricŮŢ> Ua, blasfemija !
ŮŢ> Drži se Aliensa i ne pljuj po Tarkovskom.
OK, možda mi TI objasniš fazon kod pomenuta 2 filma.
Vreme prolazi, prolazi i prolazi, a ništa se ne dešava... i ništa, i
ništa... osim što na kraju stigne boja Rubljovu.
p.s. Aliens mi i nisu omiljen film. DIVA jeste, i Baghdad Cafe