CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - religija

religija.608 dr.grba, -> #583, branin
>>**> sa takvima MORAO biti bas najtolerantniji. RE: Matthew 7:12. >> >> Gorecu u paklu ;> Video sam demo, tamo uopšte nije loše (:<
religija.609 dr.grba, -> #591, gerber
>> Pogotovo kad je jedna od optužbi protiv Isusa bila i ta da >> je propovedao da se vera nalazi izvan Božjih hramova. A štaje, jadan, mogao? Hram su pretvorili u pijacu.
religija.610 supers, -> #586, branin
>> Hrist nije promenio ni jedan Starozavetni zakon, ni propis, vec >> i sam kaze da nije dosao da ukida vec da dopuni. Tako je, >> nedelja, njegovom smrcu i uskrsnucem, postala posvecena i veci >> praznik od subote, ali je takodje i ostala bozija zapovest, samo >> pomaknuta za jedan dan, ali nije izgubila smisao - to je i dalje Bitno je uociti da se u jevandjeljima ne moze naci da je Hrist propovedao praznovanje nedeljom. U drustvu Palestine je kao neradni dan cvrsto bila zacrtana subota, sto vuce korene iz judaizma. Nedelja je uvedena radi dodvoravanja Rimu, u Konstantinovo vreme kada je monoteizam poceo da potiskuje politeizam u centrima moci. Hristovo uskrsnuce je samo izgovor za ovaj transfer, cak i ako posmatramo jevandjelja kao istorijske spise postavlja se pitanje zasto bi neko pridavao vaznost nedelji ako sam Isus nije skrenuo paznju na to da je vaskrsao bas u nedelju. Odnosno, podatak o nedelji je mogao da bude unesen bilo kada tokom nekoliko vekova posle Hrista.
religija.611 supers, -> #560, kdrazan
>> Na to mu naucnik odgovori: "Kako neces da povjerujes da je ova >> blijeda kopija zemaqske kugle nastal sama od sebe, a tvrdis da je >> to slucaj sa nasom planetom, da je ideja da se weno postojawe >> prirse Tvrocu besmislena?" Lepa anegdota, ali su stvari smesno pojednostavljene. Ni po jednoj naucnoj hipotezi Zemlja nije nastala sama od sebe.
religija.612 supers, -> #577, novim
>> eufemizam za banalnu politicku cinjenicu diktature; nije nikakav >> "kult" Staljina ili Tita bio, vec su to bili komunisticki >> diktatori). Kult svetaca je u korenu drukciji fenomen, Komunizam je ipak donosio i jos nesto osim diktature. Kako tumaciti histericno oplakivanje Staljina, Tita, Kim il Sunga i svih drugih preminulih vodja? Komunizam nije religija, ali bitne razlike izmedju mostiju sveca u crkvi i vodjine mumije u mauzoleju nema. Jedino se Vodjinom telu ne pripisuju natprirodne mogucnosti, a strahopostovanje prema i jednom i drugom je nesporno. I svetovne i duhovne licnosti mogu imati svoj kult, zasto bi kult podrazumevao verovanje u "nezemaljska" svojstva tela & duha predmetne osobe? A da se Sveti Sava pretvara u kult licnosti, najbolje svedoce nedavne nakaradne izmene u skolskim programima. Tako se u citankama, u poglavlju "Usmeno predanje o Svetom Savi" moze naci i ovakav tekst: Kod Mileseva, iznad Hisardzika, nalazi se tesko pristupacna Savina pecina. Tu je i jedan izvor cudotvorne vode, koja se pred gresnikom ili svadjalicom ukriva. Pred pecinom je u kamenu ostala Savina stolica. Da je ovo samo ilustracija, primer za legendu vezanu za Svetog Savu, to bi se i moglo opravdati. Ali to je jedan od 5 takvih tekstova, bez ikakve literarne vrednosti, po sablonu "dosao Sveti Sava, cuknuo stapom i sad se to i to zove po njemu". Insistiranje na svakoj pojedinoj legendi o Svetom Savi podseca jedino na price iz nekadasnjih citanki o tome kako je mali Joza razbio bure nastojeci da ga upotrebi umesto sanki.
religija.613 supers, -> #564, kdrazan
>> Naravno, za tih deset minuta se nista nije desilo i zena zadovoljna >> sto je izvrsila jedan bitan dokaz postade ateist (ako je ikada i >> bila vjernik). Qudskom srcu je blisko samo ono sto moze da vidi ili >> cuje. Jos jedan pokazatelj kako je coveku malo potrebno da bi formirao svoj stav po ovom pitanju. Verovati, a ne znati ni jedan dokaz za to, ili ne verovati na osnovu ovako banalnog dokaza su dva suprotstavljena principa. Zajednicko im je sto ne zamaraju mnogo mozak. Napredak je kada covek pocne da se trudi da objasni sebi svoj stav. I tako dolazimo do znatno tvrdokornijih i vernika i ateista. Sto nije nista lose, sto je covek ubedjeniji u ispravnost svog stava, sigurniji je.
religija.614 supers, -> #580, branin
>> Hrist je dao svestenicima pravo da razresuju od greha. Ali da bi >> se to i desilo, nije dovoljno da svestenik razresi, vec da se >> onaj koji pristupa tom cinu ISKRENO pokaje za ono sto je uradio i >> da ISPRAVI to sto je uradio, ukoliko je to moguce. Ako je i malo >> moguce, potrebno je da to uradi pre nego sto zatrazi oprost od >> Crkve, inace osuda ide njemu na glavu, a i svesteniku koji >> svoljevoljno i nepravilno izvrsi taj cin se prenosi taj greh. Da nesto razjasnimo. Kako svestenik moze znati da li se gresnik iskupio ili nije kada dodje da trazi oprost? Kako moze znati da li se gresnik iskreno pokajao? Cemu uopste sluzi razresenje greha ako se pokajnik pokajao i iskupio?
religija.615 supers, -> #585, branin
>>**> Nesto mi nije poznato da je kanonizovan takav stav, da se >>**> hriscanstvo zasniva na Isusu. Suludo je insistirati da je >> NZ je taj kanon :) To nas opet vraca na pitanje tumacenja Novog zaveta. >>**> Treba li da podsecam da ima na milione takvih? Jesu li svi >>**> oni sektasi? Jesu li svi oni jeretici? Jeretici, to je jako >>**> teska rec. Da li si >> Jesu, po svim Crkvenim kanonima i pravoslavaca i katolika. Taj odgovor sam i ocekivao. Ostaje mi da konstantujem da i pravoslavna i katolicka crkva imaju prenizak nivo tolerancije. Izdeljenost hriscanstva mu svakako ne ide u prilog. Tako to cesto biva - najzesci protivnici su oni koji predstavljaju varijaciju sopstvene vere. Uvek je vazilo: sa nevernicima cemo lako, ali moramo se boriti protiv jeretika. To je jedna od najvecih boljki crkava uopste, totalna nedemokraticnost. Zatvorenost prema idejama. Cak i u politickim partijama, iako realnu vlast ima tacno odredjena grupa ljudi, mogu biti dozvoljene frakcije. Glumi se neko lazno jedinstvo, koje se u praksi svodi na proganjanje nepravovernih.
religija.616 supers, -> #600, mibak
>>> Dobro, pre svega me je interesovalo ima li loseg na zemlji - po >>> pitanju religije? >> >> Postoji i zove se Sotona, i postoji u ljudima i zove se gresna >> priroda. Hm, ovakva religija mi je dosta bliska. Ne verujem u sotonu, ali ovih stvari ima, samo ih drugacije zovem i sto su donekle razlicitog karaktera.
religija.617 supers, -> #601, mibak
>> Nigde nisu registrovani postepeni koraci evolucije vec samo skokovi >> izmedu vrsta, pa kako onda ne reci da se ne radi mozda o dugoj >> vrsti, a ne nekoj koja je evoluirala. Ovde je pre neki dan bilo reci o tome da postoje dve teorije evolucije, jedna o postepenim promenama i druga o naglim skokovima. Po mom licnom misljenju, obe su delimicno tacne - desava se i jedno i drugo.
religija.618 supers, -> #602, mibak
>> Sve sto sam hteo da kazem je dosta jednostavno: Verujuci u Boga >> drzis se zivota, a cuvajuci se sotone klonis se od zla. Sporno je jedino to moze li se i na druge nacine cuvati zivot i izbegavati zlo.
religija.619 bobby.quyne, -> #577, novim
> eufemizam za banalnu politicku cinjenicu diktature; nije nikakav > "kult" Staljina ili Tita bio, vec su to bili komunisticki diktatori). > Kult svetaca je u korenu drukciji fenomen, Upravo tako. Svetac ne moze od toga da izvuce bilo kakvu korist. S druge strane, politicar ili monarh moze.
religija.620 bobby.quyne, -> #601, mibak
> Nigde nisu registrovani postepeni koraci evolucije vec samo skokovi izmedu > vrsta, pa kako onda ne reci da se ne radi mozda o dugoj vrsti, a ne nekoj > koja je evoluirala. Onda bi postojali fosilni ostaci te 'nezavisne' vrste i iz ranijih i iz kasnijih perioda.
religija.621 bobby.quyne, -> #602, mibak
> Sve sto sam hteo da kazem je dosta jednostavno: Verujuci u Boga drzis se > zivota, a cuvajuci se sotone klonis se od zla. Ja se sasvim lepo drzim zivota i bez vere u boga. Za drzanje za zivot sam sve predispozicije stekao rodjenjem, i ni jedna druga mi nije potrebna. Zlo je princip kojem je cilj unistenje zivota. Od tog principa se vrlo uspesno drzim jako daleko, i nije mi potrebna nikakva vera. Dovoljno je osecanje odgovornosti prema svojoj porodici, prijateljima i sopstvenoj vrsti.
religija.622 bobby.quyne, -> #603, mibak
> Do sada nisam cuo da suze imaju veze sa inteligencijom. A ako imaju onda > je inteligencija obrnuto proporcionalna broju suza. Radi se o metafori, i zato je i napisana pod ''. Procitaj poruku na koju sam dao /reply\, pa pokusaj da shvatis o cemu se radi. > Hmm..Ili bi bilo vise pametnih ljudi koji bi smislili kako da resimo te > probleme. Osobina pametnih ljudi je da su uspesniji od onih manje pametnih u izbega- vanju raznih vrsta nasilja. Prema tome, u raznim ratovima su uglavnom ginuli oni koji nisu bili pametni, tako da procenat pametnih u odnosu na one koji to nisu u tim ratovima nije smanjen.
religija.623 scekick, -> #598, milan
> Kuku i lele! :)) Zasto nas ofiras? :> Zamisli kako li ce ZQ da >orgija od srece posle tog uzasa od izlozbe. Taman smo se ponadali >da ce da nas ostavi na miru a sad' ima priliku da secira eksponate >na komad. :>>>>>>>>>> E,zamislite da jos Nikola Kusovac bude komesar izlozbe,o veselju i radosti nikad kraja :))) JS PS:Inace Corto svaka cast na odgovoru
religija.624 bobby.quyne, -> #612, supers
> se to i to zove po njemu". Insistiranje na svakoj pojedinoj legendi > o Svetom Savi podseca jedino na price iz nekadasnjih citanki o tome kako je > mali Joza razbio bure nastojeci da ga upotrebi umesto sanki. Pa to i jeste sustina problema demokratije u ovoj zemlji prakticno od I svetskog do danas. Obrasci vlasti, propagande i prosvete se ne menjaju, i jedan te isti tip ljudi sve vreme uziva u privilegijama, i narodu servira stalno jednu te istu pretstavu sa izmenjenim glumcima.
religija.625 bobby.quyne, -> #613, supers
> I tako dolazimo do znatno tvrdokornijih i vernika i ateista. Sto nije > nista lose, sto je covek ubedjeniji u ispravnost svog stava, sigurniji je. Ali nije nista (ne)sigurniji od onih zatucanih na obe strane, tako da ga oni iz druge grupe najcesce ne mogu razlikovati od zatucanih.
religija.626 bobby.quyne, -> #614, supers
> Da nesto razjasnimo. Kako svestenik moze znati da li se gresnik > iskupio ili nije kada dodje da trazi oprost? Kako moze znati da li se > gresnik iskreno pokajao? Cemu uopste sluzi razresenje greha ako > se pokajnik pokajao i iskupio? Vest lazov moze da prevari svakoga, ali sposoban svestenik u vecini slucajeva moze da namirise foliranta, kao sto uvezban asistent cim udje u salu zna ko prepisuje.
religija.627 djcorto, -> #393, zqusovac
Le Corbusier. Ronchamp.
religija.628 maksa, -> #615, supers
>> mu svakako ne ide u prilog. Tako to cesto biva - najzesci >> protivnici su oni koji predstavljaju varijaciju sopstvene >> vere. Uvek je vazilo: sa nevernicima cemo lako, ali moramo se >> boriti protiv jeretika. Vrlo upečatljiva paralela sa komunizmom - Staljin je za najveće neprijatelje & opasnost smatrao revizioniste.
religija.629 sav.gacic, -> #595, corto
> I na kraju, izvinite na carsavu, ali kako nije lako otici do Rima, mogu > samo da preporucim da odete na izlozbu koja ce negde u maju biti Eh, da sam ovakve tumače imao u ranoj mladosti, možda mi i ne bi ogadili umetnost. Uspeli su da mi razviju strah od gledanja slika, jer sam se od iskolačenih očiju (od kipuće pameti, valjda) strašno bojao da kažem ono što vidim, jer nikad nisam video ono što se od mene očekivalo... Pozdrav, Bik koji sedi
religija.630 sav.gacic, -> #612, supers
> Komunizam je ipak donosio i jos nesto osim diktature. Kako tumaciti > histericno oplakivanje Staljina, Tita, Kim il Sunga i svih drugih > preminulih vodja? Komunizam nije religija, ali bitne razlike izmedju > mostiju sveca u crkvi i vodjine mumije u mauzoleju nema. Jedino Sve se uklapa. Vidljiv drug Bog je zamenio onog nebeskog... S tim što se sadašnji javlja konkretno, sa ekrana, prilagođeno čulima. A obredi su ostali skoro isti, čak su se i po broju poklapali sa godišnjim dobima (prvomajski uranak, 29. novembar sa pečenicom i sarmom, letnji sveci, pardon, dani ustanka sa narodnim saborima) PaTRijašija (Varoš kapija) PaRTijašija (Ušće), sletske vežbe - dakle, što sličnije, to se lakše prima. Ako se malo pogleda gde se sve komunistička ideologija primila, biće jasno kako je taj svet stajao sa ličnim slobodama, mogućnostima individualnog iskazivanja (nekažnjenog), širinom pogleda, otvorenošću ka svetu itd. itd... Uz jako razvijeno, kako to Rusi, jedni od protagonista, kažu: "čuvstvo stadnosti", osećaj krda/stada sa izrazitom potrebom da se ima ovan predvodnik. > literarne vrednosti, po sablonu "dosao Sveti Sava, cuknuo stapom i sad > se to i to zove po njemu". Insistiranje na svakoj pojedinoj legendi Slika i prilika nas ;) Komentar nepotreban. Pozdrav, Bik koji sedi
religija.631 novim, -> #612, supers
" Komunizam je ipak donosio i jos nesto osim diktature. Kako tumaciti " histericno oplakivanje Staljina, Tita, Kim il Sunga i svih drugih " preminulih vodja? Komunizam nije religija, ali bitne razlike izmedju " mostiju sveca u crkvi i vodjine mumije u mauzoleju nema. Jedino Moja primedba nije glasila da nema u diktaturama obrednoj sloja. već da se obredni sloj kulture (tj. kult nekog sveca) ne objašnjava novijim pojavama kakva je i "kult ličnosti". Razumemo li se sad?
religija.632 alien, -> #621, bobby.quyne
[]> Sve sto sam hteo da kazem je dosta jednostavno: Verujuci u Boga drzis []> se zivota, a cuvajuci se sotone klonis se od zla. Baš htedoh da odgovorim na ovo i kažem kako ne postoji apsolutno dobro i apsolutno zlo i da svako od nas ima svoje zasebno viđenje dobra i zla (vernici najčešće prihvataju podelu koju im religija sugeriše, a nevernici...), kad ono: [] Zlo je princip kojem je cilj unistenje zivota. Zvuči zanimljivo kao teza :). Preskočiću pitanja (obavezni sastav ;) ): šta je to život, kome pripada, kako i da li ga je moguće uništiti itd. i pitaću te: Zašto je život bitniji od svega ostalog? Pretpostavljam da si poslednju reč u toj tezi stavio zato što, kao materijalista (npr.), shvataš da stvaranje i uništenje uvek idu zajedno jer je nemoguće da nešto nastane ni iz čega...? (Neko je jednom prilikom tvrdio da je uništavanje kao takvo - zlo.) Izabrao si život kao ono najvrednije i pridao mu značaj kakav vernici daju 'ciljevima' svoje vere. Da, i ja smatram život veoma bitnim, ali se nikako ne bih usudio da suprotstavljanje životu nazovem zlom tj. ne smatram da imam pravo da tvrdim da je nešto zlo zato što se protivi mom viđenju mojih interesa. Da li dopuštaš mogućnost da uništenje života može voditi ka stvaranju nečeg drugog, da neko tvoje zlo može smatrati dobrim jer je to u njegovom interesu? OK, možeš reći da to što smatra mora biti živo (da bi imalo svest), pa bi uništavanjem života uništilo i samo sebe... Onda bi se moglo reći da je zlo - težnja samouništenju...? Sklon sam tome da tvrdim da je samouništenje čin na koji svako (sve) ima pravo samim tim što za taj svoj čin snosi posledice u vidu poslednje moguće kazne tj. prestanka postojanja. Sklon sam tome da tvrdim da zlo ne postoji.
religija.633 alien, -> #496, branin
[]**> A da pri tom ne postavljaju pitanja ? [] [] Mogu, ali znas kako - kad budala postavi pitanje, sto pametnih ne [] mogu da odgovore :))) Mnogo lakše bi mi bilo da poverujem u suprotno... ;> [] Mogu da se postavljaju pitanja ali smislena, vezana za temu. A ko će prosuditi šta je smisleno, a da pri tome ne bude pristrasan? Ah, ne... ne prihvatam odgovor 'moderator'. Religija je veoma pipava BBS tema i ne dozvoljava takvo 'moderisanje' nepodobnih tekstova jer je to čin verske diskriminacije. Imate li konferenciju za propagandu islama? Imate li konferenciju za propagandu ateizma? To što ste hteli da uradite se (ako imate obzira) ne radi putem konferencija, već putem fajlova (sa raznoraznim tekstovima, citatima, FAQovima...). [] Pitanja tipa: e ja se neslazem jer to vase je glupost, a da se i [] ne poznaje tema, to satiremo :)) Ako taj čovek, nakon vaše propagande, nije osetio potrebu da bolje upozna 'temu', onda je to vaš neuspeh. Verovatno ćemo se obojica složiti da postoje ljudi koje niti religija, niti bilo šta u vezi s njom zanima (i to je njihovo pravo), ali taj čovek koji je to tu napisao ne spada u te jer je imao dovoljno interesovanja da tu konferenciju (dobrovoljno) čita i... s oproštenjem: nije se primio. Umesto da budete srećni što ste dobili bilo kakvu povratnu informaciju od konzumenta vašeg medijskog proizvoda, vi to satirete?! Taj strah od negativne kritike je simptom krhkosti 'argumenata' tj. verskih dogmi i dovoljan je razlog da nekoga odbije od proučavanja tih dogmi. žemu proučavati nešto što je tako klimavo da nema hrabrosti da se rukuje sa nečim jednako klimavim, a kamoli da se rve sa nečim čvršćim?
religija.634 ilazarevic, -> #633, alien
> Imate li konferenciju za propagandu islama? Mislim da bi otvaranje ovakve konferencije bilo široko pozdravljeno na Sezamu, a i šire @:) Sad ozbiljno. Imam utisak da je ta religijska konferencija nešto slično čuvenom "Bukvaru pravoslavlja" na RTS-u. žudi me samo kako je moguće da odrasli, razumni i bez sumnje inteligentni ljudi sebi dozvole da im neki teolog (koliko god on, u okviru svoje struke, bio obrazovan) priča bajke(*). ------------- (*) Ovo u suštini i nisu " prave bajke" (narodne, pa samim tim i paganske), jer pored verovanja traže i klanjanje junacima.
religija.635 supers, -> #626, bobby.quyne
>> Vest lazov moze da prevari svakoga, ali sposoban svestenik u vecini >> slucajeva moze da namirise foliranta, kao sto uvezban asistent cim >> udje u salu zna ko prepisuje. Što opet ne daje pravo sveštenom licu da prosuđuje ko je tu kriv a ko prav. Bar ja ne vidim ko je, prema Svetom pismu, odobrio popovima da arbitriraju po pitanjima gde je, navodno, sam bog nadležan.
religija.636 supers, -> #632, alien
>> Zašto je život bitniji od svega ostalog? Zavisi iz kog ugla gledamo. Postoje opšti i lični interesi. Ovi potonji često podrazumevaju gašenje života pojedinih jedinki. Ipak bih se usudio da tvrdim da je život zaista najbitniji na nivou same jedinke, jer je preduslov njenog funkcionisanja. Sad neko može da ovo porekne i kaže da je osnova svega telo jedinke, a ne njen život, ili njena duša, ili njeno pamćenje... Postoje raličiti sistemi vrednosti, i koja će stvar biti najbitnija zavisi iz kog sistema gledamo. Ali, mišljenja sam da smo bića sazdana pre svega da brinemo o održanju sopstvenog života. To se najbolje vidi na instinktivnom ponašanju životinja. Sve se svodi na: prehraniti se, opstati, razmnožiti se... Naravno, sve ovo prestaje da važi kada opšti interes postane jači od ličnog. Zato i postoje slučajevi žrtvovanja za druge. >> Da, i ja smatram život veoma bitnim, ali se nikako ne bih usudio >> da suprotstavljanje životu nazovem zlom tj. ne smatram da imam >> pravo da tvrdim da je nešto zlo zato što se protivi mom viđenju >> mojih interesa. Opet zavisi od ugla gledanja. Zlo u kratkom roku postaje dobro na duge staze. Naše viđenje interesa je promenljivo, nešto što je zlo za nas može biti dobro za zajednicu, i obrnuto. Nešto što nam sada smeta sutra nam postaje potreba, itd. >> Sklon sam tome da tvrdim da zlo ne postoji. Postoji koliko i dobro. Možda postoje oba, možda nijedno. Mada je moj utisak da i dobro i zlo postoji, samo što je neuhvatljivo. Ne možemo izolovati ni jedno ni drugo. U svemu ima i dobra i zla. Sve su to lekovi, imaju i pozitivno dejstvo i kontraindikacije. Ili kao pića, jela... Jedno poprave a drugo pokvare.
religija.637 branin, -> #592, gerber
**> YR>*> **> Hriscanstvo, kad smo vec kod toga, nije li to **> takodje YR>*> **> podvodjenje dela pod Njegovo ime, ergo kult **> licnosti ? :) **> I .. ? :) Sto da ne :)) Pod kult najvise licnosti - Boga :)
religija.638 branin, -> #610, supers
**> Bitno je uociti da se u jevandjeljima ne moze naci da je **> Hrist propovedao praznovanje nedeljom. U drustvu Palestine je **> kao neradni dan cvrsto bila zacrtana subota, sto vuce korene **> iz judaizma. Nedelja je uvedena radi dodvoravanja Rimu, u **> Konstantinovo vreme kada Pa, sad, ako bas trazis rec: nedelja, neces je naci u 4 jevandjelja, medjutim, ako se uzme u obzir da je Isus nagovestio svoje uskrsnuce (koje je i temelj hriscanstva i kako ga je on propovedao) tri dana nakon smrti (a to je palo u nedelju), a on je znao da ce to biti za vreme Pashe, inace ne bi ni bilo onog obreda za vreme Poslednje vecere, tada se moze posredno zakljuciti da je nedelja posebno i pomenuta cak i u ta cetiri evandjelja. Sto se tice ostalih NZ spisa, tu se vrlo jasno govori da je od samog pocetka, odmah iza smrti Isusove, pocela da se kod hriscana slavi nedelja. To ne stoji samo u Delima Apostolskim, vec ima i drugih dokumentata koji pokazuju da su se hriscani skupljali na dan kad je Isus uskrsnuo (nedelju) i lomili hleb. **> jevandjelja kao istorijske spise postavlja se pitanje zasto **> bi neko pridavao vaznost nedelji ako sam Isus nije skrenuo **> paznju na to da je vaskrsao Odgovoreno iznad, ali da pojacam - zato sto su iz velike ljubavi prema Isusu a i prema velicini tog dana, hriscani osecali potrebu da obeleze taj dan.
religija.639 branin, -> #612, supers
**> A da se Sveti Sava pretvara u kult licnosti, najbolje svedoce **> nedavne nakaradne izmene u skolskim programima. Tako se u **> citankama, u poglavlju "Usmeno predanje o Svetom Savi" moze **> naci i ovakav tekst: Tu ima i dodataka vezanih za nas trenutni politicki polozaj. Politicarima je bilo potrebno sve sto moze da posluzi da se istakne razlika izmedju nas i ostalih u bivsoj Jugoslaviji, a posebno kontra Hrvata. Svetosavlje i kao ideja i kao kulturno nasledje je zesce silovano od istih, tako da je to sada jedna prazna fraza (ili to sve vise postaje), a sve to za racun raspirivanja sovinizma, koje, koliko sam ja obavesten o nekim crtama svetosavlja, isto ne sadrzi ni u najblazoj formi.
religija.640 branin, -> #614, supers
**> Da nesto razjasnimo. Kako svestenik moze znati da li se **> gresnik iskupio ili nije kada dodje da trazi oprost? Kako **> moze znati da li se gresnik iskreno pokajao? Cemu uopste **> sluzi razresenje greha ako se pokajnik pokajao i iskupio? Ne zna. On je tu da mu podeli oprost, ali taj oprost je stvarno oprost ako je onaj koji je dosao na ispoved, stvarno ispunio ostale uslove. Ako laze, ili nije odradio ono sto je predhodno trebao da uradi, onda mu to sto je dosao i sto je trazio oprost , cela ta sveta tajna koju mu svestenik podeli, dodje i ubraja se u tezak greh. Svestenik je odgovoran ako da oprost a siguran je da se pokajnik nije pokajao ili da zivi u grehu. Onda oprost ide svesteniku na dusu. To je isto kao i sa pricescem. Svako moze da pristupi pricescu, jer svestenici nekad nisu u mogucnosti da poznaju sve vernike, a posebno da znaju da li pravilno pristupaju toj Svetoj tajni. Medjutim, to sto podeli pricest, ne ide njemu na dusu, vec onome koji svesno dolazi po nju a nije odratio sve sto se zahteva da bi se pristupilo.
religija.641 branin, -> #615, supers
**> Taj odgovor sam i ocekivao. Ostaje mi da konstantujem da i **> pravoslavna i katolicka crkva imaju prenizak nivo **> tolerancije. Izdeljenost hriscanstva mu svakako ne ide u **> prilog. Tako to cesto biva - najzesci protivnici su Nije tu u pitanju nizak nivo tolerancije, nego cuvanje Istine.
religija.642 branin, -> #594, novim
**> Izgleda da ipak nas dvojica govorimo sasvim razlicitim **> jezicima; puko propagiranje vere mi je nezanimljivo, zanima **> me rasprava o njoj, a ne cini mi se da si spreman da dajes **> razloge. Osim svoje licne uverenosti, uz opsta mesta a la **> Kalezic, ne vidim tu spremnost; u ono prvo ne diram, ali **> opsta mesta te vrste mogu da zadovolje samo nekog kome **> rasprava nista ne znaci. A ipak, ovde se trudimo da **> raspravljamo, a ne da propagiramo svoja licna uverenja, zar **> ne? Rasprava...Da, pojedina teoloska pitanja su vrlo interesantna, medjutim, mislim da je rasprava o njima prilicno jalova, posebno ako se vodi izmedju vernika i onih koji ne veruju, jer tu stvari obavezno iskliznu na kolosek licnih uverenja, a pitanje vere je upravo to. A dodatna je stvar sto u sirokim narodnim masama, nazalost, retko egzistira i pravo poznavanje osnovnih elemenata religije, da bi se ulazilo u neke dublje rasprave :) Zato sam ja nekako na stanovistu :) da razbistrimo ono osnovno, a detalje i dubinu mozemo i nakon toga.
religija.643 branin, -> #597, ognjen
**> Jesi cuo nekad za automatic satove (ne moras da ih navijas) **> ili za kola na solarni pogon? Perpetum mobile :))) Pokazi mi gde to ima :) pa da oma odem i nabavim :))
religija.644 branin, -> #605, mibak
**> Sta je verodostojnije: pisana rec ili usmeno predanje? **> Iz prvog imamo slobodu, a u drugom opterecenje u tradiciji. Zavisi kako se cuva :)) Ali nije "usmena" pre bih rekao apostolska predaja, koja nije uvek i usmena.
religija.645 branin, -> #633, alien
**> Imate li konferenciju za propagandu islama? **> **> Imate li konferenciju za propagandu ateizma? **> To sto ste hteli da uradite se (ako imate obzira) ne radi **> putem konferencija, vec putem fajlova (sa raznoraznim **> tekstovima, citatima, FAQovima...). To je, uposte, problem ovog medija - nerazumevanje. Kazem, OGROMNA razlika je izmedju propagande i upoznavanja sa necim. Kad pises propagandu onda teras ljude ili bar navodis u nesto da veruju ili da nesto urade. Nama je cilj SAMO da upoznamo ljude zasto odredjena grupa ljudi, institucija, misle tako kako misle, kakvih je to imalo uticaja po nas i po itoriju I NISTA VISE. To se savrseno moze raditi kroz konferenciju samo ako onaj koji joj pristupi ne boluje od stereotipa - tipa svihg dosadasnjih vidjenih konferencija - gde se ljudi prepiru. Mi smo napravili skolu, gde ljudi mogu da izbistre pojedina pitanja, odnosno da im bude jasnije ZASTO Crkva misli tako kako misli, a ne DA LI JE TO ISPRAVNO ILI NE. Znaci - SUVA informacija. Razumi to kao da smo otvorili konferenciju za istoriju i pricamo o nekim istorijskim dogadjajima - nema razloga pitati da li se to desilo ili ne, vec samo zasto se desilo i kako se desilo.
religija.646 branin, -> #634, ilazarevic
**> Sad ozbiljno. Imam utisak da je ta religijska konferencija **> nesto slicno cuvenom "Bukvaru pravoslavlja" na RTS-u. Cudi me **> samo kako je moguce da odrasli, razumni i bez sumnje **> inteligentni ljudi sebi dozvole da im neki teolog (koliko god **> on, u okviru svoje struke, bio obrazovan) prica bajke(*). Taj teolog ti ne prica bajke vec pokusava da te upozna sa tvojom kulturnom osnovom. A sto se tice inteligencije i razuma, pitanje se u tom slucaju moze i obrnuto postaviti.
religija.647 branin, -> #635, supers
**> Bar ja ne vidim ko je, prema Svetom pismu, odobrio popovima **> da arbitriraju po pitanjima gde je, navodno, sam bog **> nadlezan. "Rekavsi to pokaza im ruke i bok. i ucenici se obradovase kad videse Gospodina. Zatim im ponovo rece: "Mir Vama! Kao sto je mene poslao Otac, tako i ja saljem vas." Poslije tih rijeci dahne u njih i rece im: "Primite Duha Svetoga! Kojima oprostite grijehe, oprosteni su im; kojima zadrzite, zadrzani su im.""(Jovan 20,20-23)
religija.648 alien, -> #645, branin
[] To je, uposte, problem ovog medija - nerazumevanje. Nisam primetio da ovaj medij ima problem. Pre bih rekao da neki pojedinci imaju problema u razumevanju ovog medija i ne samo toga... U konferencijama se diskutuje, to je njihova namena (omogućavanje komunikacije u više smerova (bez upadanja u reč i drugih stvari kojima bi se drugi onemogućio u iskazivanju onoga što želi da kaže)). Naravno, postoje i read-only konferencije, ali one obično služe za slanje poruka od važnosti za sam sistem na kome se nalaze, a SETNET, koliko znam, nije crkvena/hrišćanska mreža BBSova. Da je tu konferenciju zakupila neka crkva, ne bih ni reč napisao o ovome jer onaj koji plaća sam odlučuje o tome kako će to da iskoristi (pri tome se, nadam se, podrazumeva da iste mogućnosti zakupa postoje i za ostale), ali ovde sam stekao jasan zaključak da TI (ili vas više?) zloupotrebljavate mrežu javnih BBSova za guranje svojih verskih (i filozofskih?) uverenja. Btw, živo me zanima da li Microsoft i druge firme koje imaju zakupljene (plaćene!) konferencije (ne kod vas, naravno ;) ) 'satiru' poruke tipa: 'Vaši programi su obične gluposti i ne rade uopšte.' [] Kazem, OGROMNA razlika je izmedju propagande i upoznavanja sa [] necim. ;) To će reći svako ko vrši propagandu. Onaj koji je vrši obično veruje u to što propagira tako da tu svoju propagandu posmatra kao najobičnije obaveštavanje, informisanje. Pogledaj samo šta sve rade razne informativne službe, ministarstva za informisanje, informativne redakcije, šta se sve valja po informativnim programima, informativnim sastancima... [] Znaci - SUVA informacija. Zanimljivo... ;) Znaš, na PTCu (i ne samo PTCu :( ) se u informativnim emisijama najčešće objavljuju isto tako 'suve' informacije. Npr: 'TANJug javlja... (sledi nešto što bi trebalo da liči na vest)' je potpuno tačna i 'suva' informacija, a ipak... negde je problem?! Problem je u odabiru takvih informacija i odnosu prema njima. Svaka takva informacija mora biti podvrgnuta sumnji (o dozi sumnje neću ovde, postoji FORUM:mediji (u svakom slučaju bi valjalo tamo prebaciti)) i prepuštena konkurenciji sa informacijama koje bi je mogle pobiti. Prosleđivanje vesti samo jedne agencije i neobjavljivanje vesti drugih agencija jer bi ove mogle dovesti u sumnju veru ;) u prvu agenciju je SUVA propaganda. To isto ti radiš jer guraš informacije jedne verske zajednice. To što ti radiš kao e-urednik/novinar se vrlo malo razlikuje od onoga što rade urednici i novinari državne propagandne mašine. Btw, i ti i oni ste ubeđeni da je to što radite dobro i verujete u to što prenosite. [] Razumi to kao da smo otvorili konferenciju za istoriju i pricamo [] o nekim istorijskim dogadjajima - nema razloga pitati da li se to [] desilo ili ne, vec samo zasto se desilo i kako se desilo. Itekako ima razloga pitati se da li se to desilo. Mogao bih možda ;) i prihvatiti da je prošlost nepromenljiva, ali istorija, kao _skica_ prošlosti, može da se razvija samo dok se pitamo šta se desilo i da li se desilo.
religija.649 bobby.quyne, -> #632, alien
> Zvuci zanimljivo kao teza :). > Preskocicu pitanja (obavezni sastav ;) ): sta je to zivot, kome > pripada, kako i da li ga je moguce unistiti itd. i pitacu te: > > Zasto je zivot bitniji od svega ostalog? Definicija koju sam ja naveo uz mozda izvesne izmene u formulaciji trenutno prihvacena u psihologiji i psihijatriji, barem medju onima koji su uopste spremni da ovaj termin uopste definisu. Dobro i zlo kao takvo ne postoje van konteksta ljudskog vrednovanja. Zivot je bitniji od svega ostalog zato sto je, u krajnjoj liniji, nama kao zivim bicima on od vazniji od svega ostalog. One ljude kojima je osnovni pokretacki motiv unistavanje zivota nazivamo zlim. To naravno ne znaci da je svako ko ubije neko zivo bice zao jer, kao sto rekoh, su u celom procesu vrednovanja u psihologiji najbitniji motivi. > Izabrao si zivot kao ono najvrednije i pridao mu znacaj kakav > vernici daju 'ciljevima' svoje vere. Nagon za samoodrzanjem je jaci (i stariji) od svake vere. Ja mogu da ga racionalizujem, kontrolisem ili potisnem (kao i svaki nagon), ali on ostaje kao stalno prisutan u svim vrednovanjima. Neka generalizacija bi bila da su upravo nagoni etaloni za vrednovanje u ljudskom sistemu vrednosti, jer upravo oni unose neobjektivnost u nase rasudjivanje. Bez nagona bi smo verovatno mogli stvari da posmatramo apsolutno objektivno, t.j. nepristrasno.
religija.650 bobby.quyne, -> #636, supers
> Opet zavisi od ugla gledanja. Zlo u kratkom roku postaje dobro na > duge staze. Nase videnje interesa je promenljivo, nesto sto > je zlo za nas moze biti dobro za zajednicu, i obrnuto. > Nesto sto nam sada smeta sutra nam postaje potreba, itd. Ja pravim jasnu distinkciju izmedju loseg i zlog. Moze nesto sto je lose po nas da bude dobro za zajednicu, ali zlo je jako ostar termin, i samo u vrlo gadnim zajednica nesto sto je zlo po pojedinca moze biti dobro za zajednicu.
religija.651 supers, -> #638, branin
>> je on propovedao) tri dana nakon smrti (a to je palo u nedelju), >> a on je znao da ce to biti za vreme Pashe, inace ne bi ni bilo >> onog obreda za vreme Poslednje vecere, tada se moze posredno >> zakljuciti da je nedelja posebno i pomenuta cak i u ta cetiri >> evandjelja. Nema spora da su jevanđelja prilično jasna po pitanju te nedelje, zaista je taj dan bio "po planu i programu". Jedino je pitanje ima li stvarnog smisla aksiom da je Isus vaskrsao u nedelju. Možda je pisac hteo da apostrofira značenje broja tri? (sveto trojstvo). Ima hiljadu mogućnosti. Zašto toliko insistiram na ovome? Zbog očiglednog trenda u ranom hrišćanstvu za udaljavanje od judaizma i približavanje Rimu. Nije slučajno da Pasha postaje dan smrti, i da se sabat potiskuje u zapećak. >> slavi nedelja. To ne stoji samo u Delima Apostolskim, vec ima i >> drugih dokumentata koji pokazuju da su se hriscani skupljali na >> dan kad je Isus uskrsnuo (nedelju) i lomili hleb. Autentičnost tih izveštaja je pod znakom pitanja. Možda je reč o naknadnom podmetanju? Podseća na izveštaje o spontanom sakupljanju naroda kojima su toliki režimi pribegavali...
religija.652 supers, -> #640, branin
>> Ne zna. On je tu da mu podeli oprost, ali taj oprost je stvarno >> oprost ako je onaj koji je dosao na ispoved, stvarno ispunio >> ostale uslove. Ako laze, ili nije odradio ono sto je predhodno >> trebao da uradi, onda mu to sto je dosao i sto je trazio oprost >> Svestenik je odgovoran ako da oprost a siguran je da se pokajnik >> nije pokajao ili da zivi u grehu. Onda oprost ide svesteniku na >> dusu. Da, sada mi je mehanizam oprosta jasan. Lažna ispoved je greh i povlači za sobom posledice. Neopravdani oprost je greh, a Svevišnji i to beleži. Lepo i logično. Samo, imajući u vidu da se na nebesima vrše korekcije svega što je krivo urađeno sa grehovima, bilo kakvo zemaljsko arbitriranje postaje suvišno. Uvedeno je da bi se konstituisao i uposlio aparat bez koga religija ne može - sveštenstvo. Manipulisanje grehovima u situaciji kad ništa nije konačno (konačno je na Strašnom sudu, zar ne?) samo služi da se vrlo ovozemaljski i materijalistički "zbrinu" oni koji dotle ne žele da čekaju... Zastranjivanje sa Pravog puta?
religija.653 supers, -> #641, branin
>>**> pravoslavna i katolicka crkva imaju prenizak nivo >>**> tolerancije. Izdeljenost hriscanstva mu svakako ne ide u >> Nije tu u pitanju nizak nivo tolerancije, nego cuvanje Istine. žinjenica je da religije nastoje da obezbede samoodržanje na ovaj način. Svako čuva svoju istinu. To ima i dobrih strana, jer samo u sukobu više istina može da se napreduje. Ali, Istina je i opasna: sukob istina se završava tragično kada nema volje za kompromisom. žuvati istinu, to da, ali do određene granice. Probati spoznati i tuđu istinu.
religija.654 supers, -> #642, branin
>> medjutim, mislim da je rasprava o njima prilicno jalova, posebno >> ako se vodi izmedju vernika i onih koji ne veruju, jer tu stvari >> obavezno iskliznu na kolosek licnih uverenja, a pitanje vere je >> upravo to. Istina. Zato i nema druge nego da se bavimo razmenom ličnih uverenja, ne mora da škodi. Ono što mrzim je odustajanje od dijaloga kada jedna strana uporno ne želi da se saglasi sa onim što iznosi druga. Kada bežimo od toga stvar se svede na puko predavanje (kao u određenim konferencijama o kojima se ovde diskutuje).
religija.655 supers, -> #645, branin
>> To se savrseno moze raditi kroz konferenciju samo ako onaj koji >> joj pristupi ne boluje od stereotipa - tipa svihg dosadasnjih >> Znaci - SUVA informacija. Konferencija i suva informacija su pojmovi koji se ne trpe. Takav pristup je potpuni promašaj. Diskusija se ne može omeđiti, kome ne date da pita ono što se, je li, podrazumeva, nećete mu ništa objasniti. >> Razumi to kao da smo otvorili konferenciju za istoriju i pricamo >> o nekim istorijskim dogadjajima - nema razloga pitati da li se to >> desilo ili ne, vec samo zasto se desilo i kako se desilo. Odnosno, otvarate školu za pačiće male, ispredajete ogromne količine materije, i tek tada oni koji su preživeli mogu nešto da pitaju, naravno ne izlazeći iz okvira građe koju ste prezentovali. Mislim da biste morali - ovo govorim sasvim dobronamerno - da u potpunosti pokrijete materiju kojom se bavite. Da otvorite više tema, koliko mogućnosti dozvoljavaju, gde bi se našli odgovori na sva pitanja, počev od najbanalnijih rasprava "ima ga-nema ga" pa sve do filozofiranja o dubljem smislu ove ili one poslanice. Da svako pitanje dobije odgovor. Ovo sada je truo koncept večernje škole, istovarite građu, kažete "ima li pitanja" i doviđenja. Morali biste da se bavite materijom na više nivoa, da ima prostora i za one koji pitaju "ko mu je kriv što nije odma razbio glavu Judi", kao i za one koji imaju živaca da dublje proučavaju građu. žudite se kada vam neko remeti koncepciju i kaže da nemate pojma, ostaviti banalna pitanja bez odgovora znači pokazati da odgovora nema, bez obzira da li ga u stvari ima ili nema. Svako ima puno pravo da vam kaže da grešite ako ga ne uverite u suprotno.
religija.656 ognjen, -> #643, branin
)-> Perpetum mobile :))) Pokazi mi gde to ima :) pa da oma odem i )-> nabavim :)) Ne znam gde ima, ali sam čitao o takmičenju kroz Saharu tim kolima. Prave se, naravno, vanserijski. Shvatio si poentu.
religija.657 bobby.quyne, -> #645, branin
> Kazem, OGROMNA razlika je izmedju propagande i upoznavanja sa > necim. Kad pises propagandu onda teras ljude ili bar navodis u > nesto da veruju ili da nesto urade. Nisam bas siguran. Propaganda je svaka informativna aktivnost koja za cilj ima prezenaciju odredjenog stava ili ideje auditorijumu kojem se obraca. Recimo ekonomska propaganda je kada reklamiras neki novi proizvod. Ti time potencijalnim musterijama stavljas do znanja da si nesto napravio, da to ima neko ime i nekakva svojstva. Nije nuzno da ih pri tom ubedjujes da kupe tvoj proizvod (mada mozes i to ako si dovoljno vest). > Nama je cilj SAMO da upoznamo ljude zasto odredjena grupa ljudi, > institucija, misle tako kako misle, kakvih je to imalo uticaja po > nas i po itoriju I NISTA VISE. Dakle vi se bavite propagiranjem svojih stavova, tj. propagandom istih.
religija.658 bobby.quyne, -> #636, supers
> Postoji koliko i dobro. Mozda postoje oba, mozda nijedno. Mada je moj > utisak da i dobro i zlo postoji, samo sto je neuhvatljivo. Ne mozemo Kao sto rekoh, postojanje dobrog i zla je stvar definicije. Definises dobro i onda sve sto zadovoljava to definiciju zoves dobrim. Isto vazi i za zlo. Naravno, postoji i neki tradicionalni stavovi koje treba uzimati u procesu definisanja.
religija.659 alien, -> #649, bobby.quyne
[] Definicija koju sam ja naveo uz mozda izvesne izmene u formulaciji [] trenutno prihvacena u psihologiji i psihijatriji, barem medju onima [] koji su uopste spremni da ovaj termin uopste definisu. Zanimljivo, ali čini mi se da na tim oblastima nije da definišu pojam (apsolutnog, univerzalonog) zla (uostalom, kako definisati ono oko čijeg se poimanja ljudi nikako ne mogu složiti?). Ipak, upravo je u tim oblastima najlakše definisati zlo kao potpuno ličnu i subjektivnu kvalifikaciju koju vezujemo za ono što u nama izaziva 'negativna' osećanja, preciznije: strah. [] Zivot je bitniji od svega ostalog zato sto je, u krajnjoj liniji, [] nama kao zivim bicima on od vazniji od svega ostalog. One ljude kojima [] je osnovni pokretacki motiv unistavanje zivota nazivamo zlim. Ne čine li ti se ove dve rečenice malkice kontradiktornim? Nadam se da si svestan toga da nije svim ljudima (pa samim tim ni svim živim bićima) život važniji od svega ostalog. Inače, nismo se dogovorili da li pričamo o pojedinačnom životu nekog bića ili o životu kao takvom tj. o čivotu koji čine (kao članovi) svi pojedinačni životi i relacije među njima, ali verujem da ćemo se složiti da jedno bez drugog ne ide tako da možemo ovako nastaviti... :) Ima ljudi koji izvršavaju samoubistva, a kažeš da ima i ljudi kojima je osnovni pokretački motiv uništavanje života... Iz toga ja izvlačim zaključak da ni oko bitnosti života ne možemo da napravimo konsenzus, tako da nije u redu da kvalifikujemo nekog kao zlog samo zato što mu život nije tako svet kao nama. [] To naravno ne znaci da je svako ko ubije neko zivo bice zao jer, kao [] sto rekoh, su u celom procesu vrednovanja u psihologiji najbitniji [] motivi. Oprosti, ali ko je taj koji će da odluči koji su motivi valjani, a koji ne? Molim te, nemoj mi samo ispričati priču o dobrim i lošim namerama jer ne postoje 'loše namere'. Svaki čovek, šta god da radi, radi ono za šta on smatra da je dobro. Možda ćeš reći da je OK ako ubijem u samoodbrani. Možda ćeš to proširiti i reći da je OK ako ubijem da bih zadovoljio neku svoju životnu potrebu, npr. da bih se nahranio...? Da li sam zao ako ubijem milijardu stabljika pšenice da bih napravio najveći hleb na svetu i postao slavan? Da li sam zao ako ubijem milion stabljika soje da bih namlatio pare hraneći vegetarijance? Da li sam zao ako ubijem jagnje zato što volim jagnjeće pečenje? Da li sam zao ako ubijem čoveka zato što sam gladan? Demonstriraj, ako možeš (i želiš), to vrednovanje motiva na ovim pitanjima. Da nećeš možda, kao nešto valjano, da uvedeš diskriminaciju između različitih živih bića? ;) Zlo ne postoji, postoje samo interesi. žovek ne ubija drugog čoveka samo zato što se plaši osvete (makar na neki indirektan način). Svinje i ovce nisu sposobne i spremne da se osvete za ono što smo uradili drugoj svinji ili ovci. Btw, ne čini li ti se da je tvoje poimanje zla prouzrokovano strahom od smrti, istom onom stvari koja je pokretač većine vernika? [] Nagon za samoodrzanjem je jaci (i stariji) od svake vere. Samoodržanjem čega? Tebe lično, tvog genetskog materijala, dela tvog genetskog materijala, tvojih intelektualnih vrednosti, tvoga 'čopora', tvojih dela, tvoje duše? Na kraju se to samoodržanje, pretpostavljam, svede na ostavljanje potomstva, jer ćeš umreti kad-tad (OK, znam da je to nemoguće dokazati, al'... ;) ). I tako u nedogled...? Zanimljivo je da ovi što veruju u vaskrsenje i tako to imaju slične motive, ali im je konkretan način delovanja (putem zagrobnog, večnog života njih samih) nešto drugačiji (oduvek sam smatrao da su vernici jako sebični ljudi jer im je stalo samo do njihove duše tj. njih samih ;> ). Uh, raspisao sam se, a hteo sam samo ovo da te pitam: Ne čini li ti se da je i nevernicima i vernicima, i pobožnima i ateistima cilj isti - beskonačnost?
religija.660 zqusovac, -> #524, spantic
> To je bila tvoja tvrdnja, ja to nisam rekao. Jer naravno, za tebe > bilo sta sto je nastalo pod okriljem SPC ima spornu vrednost. Odrednica Vec mi je muka od tvog lupetanja, ali posto ovde postoji i publika, ajde ti jasno odgovori sa 'da' ili 'ne' na pitanje: Da li je u poslednjih 150 godina u okviru SPC nastalo neko znacajno originalno umetnicko delo? Moj odgovor je NE. poz, zq P.S. Sta JA mislim, znam bolje od tebe. Stoga nema potrebe da 'tumacis'.
religija.661 zqusovac, -> #500, branin
> dokumenta sa kojima danas raspolazemo omogucuju nam da prevodi > ili dela pisana na izvornom jeziku budu identicna autografima. Nijedan prevod NIKADA nije identican originalu. poz, zq
religija.662 zqusovac, -> #555, gerber
> Kao npr. da je sa par hlebova i riba nahranio hiljade? > Potpuno moguce. Ali jedno od mogucih objasnjenja je i to da > su te hiljade ljudi dosli iz raznih mesta, prevalivsi poprilican > komad puta. A u to vreme niko nije polazio na duzi put a da nije > poneo malo hrane i vode (vina), vec u zavisnosti koliko je mogao > sebi da dopusti. Ovo mu dodje kao, otprilike, Draz Markovic kad dodje na rucak u sindikat neke fabrike, pa Draza guli jagnjetinu a sljakeri menzaski gulas, kao i svaki dan. Pa posle odu kuci i odusevljeno pricaju kako su rucali jagnjetinu sa Drazom. ;)) poz, zq P.S. Religija u kojoj cu 'ja da te nahranim ako poneses svoju hranu, u suprotnom nema cuda' me podseca na sistem Dafinu.
religija.663 zqusovac, -> #546, novim
> uopste sta ti znaci bas brojka 150, a ne, recimo, poslednja dva veka - > tj. nakon oslobadanja od Turaka, sto je vec bolje citanje vremena.) Posto je oslobadjnje od Turaka teklo od 1804. do 1912, uzeo sam neku sredinu, tj. period iza Hatiserifa i pocetka stvaranja gradjanskog sloja kao osnovnog poticaja za razvoj umetnosti (pa i crkvene ili crkvominspirisane). Mogao sam da kazem i 200, svejedno - stvar se ne menja. > U prvom redu ti je pitanje nejasno. Mislis li na to da li je SPC (u > smislu organizacije popova) bila _narucilac_ nekog umetnickog dela? > Ili se to odnosi i na njene vernike? Ili, pak, da li je nastalo neko > originalno delo u smislu nastavljanja pravoslavnog nasleda, na ovaj > ili onaj nacin? Prihvatam da je nedovoljno precizno formulisano. Odnosilo se, prevshodno, na crkvu kao narucioca, mecenu, inspiratora, a samo sekundarno na pravoslavnu tradiciju, i to samo na nacine koji su 'lako spojivi' sa crkvom - dakle 'spoljasnje manifestacije pravoslavlja', ne 'unutrasnje'. > Pa sta bi sa onim Mokranjcevim stvarima pisanim bas za obrede? Ima i > crkvenih slika (po Vojvodini, narocito) koje su itekako vredne. Nema > nekog "srpskog Baha", tacno je, ali "Bahovi" su uvek veoma > individualne pojave. Osim Njegosa, takve grandiozne pojave zaista > nema. (Njegos je negde na tvojoj vremenskoj granici, ako razumem Mokranjac je divan primer izuzetka, u uzem 'unutrasnjesrpskom' smislu. Uz svo duzno postovanje, njegova originalnost je u sustini daleko vise 'pribizavanje svetu' ili 'zatvaranje jaza' nego istinska opstemuzicka originalnost. Srpska 'crkvena' umetnost u Vojvodini nastajala je u specificnim uslovima kada SPC, usled niza faktora, nije mogla da sprecava prihvatanje stranih uticaja. Cim je uzmogla, precanska pravoslavna tradicija proglasena je za off-pravoslavnu, i tako je do danas. Ni Njegos, bez obzira na kojoj strani 'razdelnice 150' stajao, po meni nije sustinski odredjen pravoslavnom vec prevashodno narodnom tradicijom, u kojoj je crkva samo sekundarni element. > Tacno je, medutim, da SPC (kao skup popova) nije bila narocito > zainteresovana da sponzorise umetnost. Njoj to i nije cilj, naravno, > ali postoji u njoj snazna predrasuda da je njena misija za umetnost > zavrsena jos pre par vekova, stvaranjem srpsko-vizantijskog > slikaraskog i arhitektonskog kanona. (Otuda i danasnji njeni > nesporazumi, sa Srbinovicem, recimo). Licno mi se cini da joj tu > predrasudu bas i ne treba izbijati iz glave. ;> Upravo ovo je, po mom vidjenju, sustina problema i na to se moja poruka i odnosila. Jedina razlika je sto se meni cini da joj tu predrasudu ne vredi izbijati iz glave, nazalost :(. poz, zq
religija.664 zqusovac, -> #575, spantic
> Odgovor koji najbolje ukazuje koliko si zaslepljen mrznjom i koliko > zapravo pojma nemas o onome o cemu pokusavas da se proglasis za > Bogom dan autoritet. Na tvoju veliku zalost odgovor je da. Opet nema podataka, referenci, cinjenica. Nemam drugog izbora nego da te smatram budalom. poz, zq
religija.665 zqusovac, -> #595, corto
> Poslednji veliki nastup crkve i umetnosti na zajednickom poslu bio je > barok, kao direktan odgovor reformaciji, tj. umetnost je uzela > protivreformatorski karakter. Od tada pa sve do danas NEMA velikih > umetnickih dela nastalih pod okriljem hriscanske crkve, pa ma kako se > ona zvala. Sve je krenulo nizbrdo u 18. veku kada je gradjanska svest i > doba razuma potpuno potisnula mesto crkve u svakodnevnom zivotu. Pa i > sva dela koja su na ovim teritorijama nastajala, a mogu se smatrati > obnovom ovdasnje umetnosti, pod direktnim su uticajem zapadne, da ne > kazem unijatske umetnosti ( Zefarovic, Orfelin, Kracun, Cesljar). Uvek mi se desi da me nekoliko dana nema na Sezamu bas kada zivne diskusija o nekoj temi ;) Mozda nisam bio dovoljno jasan, ali smisao moje tvrdnje poklapa se sa tvojom. Naime, tvrdio sam da od 'oslobodjenja' ili, preciznije 'izlaska iz ilegale' u srpsko-pravoslavnoj umetnosti nije nastalo nista znacajno ni originalno sa izuzetkom nesto baroka. Jasno je da tokom turskog vakta nije bilo moguce ocekivati ikakvu umetnost jer ni narodni ni crkveni zivot nije bio na nivou ista visem od pukog prezivljvanja. Medjutim, po uspostavljanju 'normalnih' odnosa srpsko-pravoslavna umetnost niti je tragala za necim novim, niti je sledila isti razvojni put kao zapadnohriscanska umetnost. Uprosceno: zapad je imao razvoj od renesanse preko baroka do XX veka, mi smo renesansu i barok preskocili (ono malo baroka nije doslo 'iznutra'), a onda, kada je bilo prilike da se nesto napravi, vratili smo se tamo gde smo stali pre 500 godina, pa cak ni to nismo razvili nego okamenili. > Ronsan (BTW, u pitanju je Korbizje), sagradu Familiju... To su radovi > pojedinca, autora, koji su vrlo cesto i prst u oko zvanicnoj crkvi. Sto Nemam u SOR-u, pojma nemam sta sam napisao i kakav je lapsus glede Korbizjea. A i ako bili prst u oko, crkva se (bar u XX veku) suptilno protivila, kako se ne bi istrcala i zaradila sebi imidz reakcije.
religija.666 zqusovac, -> #598, milan
> Kuku i lele! :)) Zasto nas ofiras? :> Zamisli kako li ce ZQ da > orgija od srece posle tog uzasa od izlozbe. Taman smo se ponadali Ma svasta ima u ovoj nasoj zemlji, pa i da ti kao kripto-JUL branis losu crkvenu umetnost. poz, zq
religija.667 zqusovac, -> #623, scekick
> E,zamislite da jos Nikola Kusovac bude komesar izlozbe,o veselju i > radosti nikad kraja :))) Ne moze da postigne, vec je komesar Bataljona za spasavanje umjetnina seobom u jednom smeru. poz, zq
religija.668 novim, -> #663, zqusovac
" prihvatanje stranih uticaja. Cim je uzmogla, precanska pravoslavna " tradicija proglasena je za off-pravoslavnu, i tako je do danas. Ni " Njegos, bez obzira na kojoj strani 'razdelnice 150' stajao, po meni " nije sustinski odredjen pravoslavnom vec prevashodno narodnom " tradicijom, u kojoj je crkva samo sekundarni element. Prečanska pravoslavna tradicija je TAKOĐE deo šire pravoslavne srpske tradicije. Ako ima budala koji je otpisuju, ne vidim zašto bi nas obavezivale budalaštine. Da Njegoš nije "određen" pravoslavnom tradicijom može reći samo ko iz njegovog dela odseče (barem) Luču. Što da ne, bio je Njegoš tumačen i boljševički - Đilas vs. Isidora Sekulić, na primer. Nevolja je postavljati odsečne tvrdnje (tipa tvog velikog NE) kad se tvrdnje odnose na kulturu. Nije pravoslavna tradicija ništa ni gora ni bolja u odnosu na modernu kulturu od ma koje druge religijske; sve religijske tradicije u modernoj kulturi ne igraju presudnu ulogu. Ali odatle do tvrdnje o njenoj _apsolutnoj_ irelevanciji je daleko.
religija.669 soul, -> #626, bobby.quyne
ZNA??? :(((
religija.670 corto, -> #667, zqusovac
> > E,zamislite da jos Nikola Kusovac bude komesar izlozbe,o > > veselju i radosti nikad kraja :)))   >  Ne moze da postigne, vec je komesar Bataljona za spasavanje >  umjetnina seobom u jednom smeru. U poverenju, ideja za izlozbu je i "pozajmljena" od Nikole i njegoog "Sajma pravoslavne umetnosti", a celu stvar i priprema duhovni sledbenik dragog nam Nikolice bez Prikolice ;)
religija.671 bobby.quyne, -> #669, soul
> ZNA??? :((( OK. Stilska figura. Treba malo vezbe da bi se (u 99% slucajeva) ocenilo , iskljucivo po ponasanju studenta, da li isti prepisuje ili ne.
religija.672 spantic, -> #660, zqusovac
> Moj odgovor je NE. Je li to, pošto nemaš ništa bolje, ponavljanjem replika pojačavaš argumente? ;) :))
religija.673 spantic, -> #664, zqusovac
> Nemam drugog izbora nego da te smatram budalom. Kada me imbecil proglasi za budalu uvek se obradujem. :)
religija.674 bobby.quyne, -> #659, alien
Carsafom na carsaf: > Zanimljivo, ali cini mi se da na tim oblastima nije da definisu > pojam (apsolutnog, univerzalonog) zla (uostalom, kako definisati ono oko > cijeg se poimanja ljudi nikako ne mogu sloziti?). Ipak, upravo je u tim > oblastima najlakse definisati zlo kao potpuno licnu i subjektivnu > kvalifikaciju koju vezujemo za ono sto u nama izaziva 'negativna' > osecanja, preciznije: strah. Ove dve oblasti definisu pojam zla onako kako im je potrebno za rad unutar oblasti. Definisanje 'aplsolutnog, univerzalnog' bilo cega pa i zla je savrsena besmislica, s obziorom da se u okviru drustvenih i psiholoskih desavanja ne moze definisati nista 'apsolutno, univerzalno' jer takvo nesto ne postoji. > [] Zivot je bitniji od svega ostalog zato sto je, u krajnjoj liniji, > [] nama kao zivim bicima on od vazniji od svega ostalog. One ljude kojima > [] je osnovni pokretacki motiv unistavanje zivota nazivamo zlim. > > Ne cine li ti se ove dve recenice malkice kontradiktornim? Ne. Hajde da to postavimo ovako: ljudi ciji je osnovni motiv unistenje zivota (ili da kazemo mrznja prema svakom obliku zivota ukljucujuci i svoj sopstveni) predstavljaju 'defekt' u 'ljudskom materijalu' i kao takve ih ostatak ljudske zajednice naziva zlim, u cilju da se zastiti od istih. > Oprosti, ali ko je taj koji ce da odluci koji su motivi valjani, > a koji ne? Molim te, nemoj mi samo ispricati pricu o dobrim i losim > namerama jer ne postoje 'lose namere'. Svaki covek, sta god da radi, > radi ono za sta on smatra da je dobro. Niko nebi trebalo da odlucuje da li su neciji motivi 'valjani' ili ne. Ono sto psiholozi i psihijatri rade (izmedju ostalog) je i da utvrde koji, a ne kakvi motivi uticu na necije postupke u odredjenom trenutku. Dalje, postojanje ljudske zajednice uslovljava i postojanje nekakvih kriterijuma unutar te zajednice vezanih za ponasanje clanova te zajednice. Ti kriterijumi se sluze da odrede da li je i koliko ponasanje ljudi u skladu sa onim sto zajednica moze da tolerise. Pri tome pored prava i zakona koji predstavljaju najvisi odblik u formulisanju tih kriterijuma, postoje i nepisani propisi - pravila ponasanja. Ali nezavisno od oblika drustva i njenih zakona i pravila ponasanja, sva drustva medju navaznije stvari u sistemu vrednosti stavljaju zivot (prvenstveno ljudski). Ovo je verovatno posledica evolucije, jer istorija belezi zajednice koje nisu toliko vrednovale ljudski zivot, ali su sve one propale, izmedju ostalog i od raspadanja iznutra. Pri tome se nigde zlo ne definise kao zakonska kategorija, jer tek sada nauka pokusava da definise isto, od kojih definicija sam jednu ovde naveo. Dakle, pod zlim ljudima ne smatramo sve ljude koji krse norme ponasanja. Zli su oni koji te norme krse samo zbog krsenja istih, a sa iskljucivom zeljom da drugima nanesu bol i da im donesu smrt, a ne zbog nekih drugih razloga (recimo licnog bogacenja). Pri tom pod zlim ne mozemo smatrati neke kategorije mentalnih bolesnika, recimo psihopate, jer su to ljudi koji samo nemaju nikakvog obzira prema oscanjima drugih ljudi. To ih naravno ne cini manje negativnim u ocima zajednice, ali oni definitivno spadaju u drugaciju kategoriju. > Da li sam zao ako ubijem milijardu stabljika psenice da bih > napravio najveci hleb na svetu i postao slavan? > Da li sam zao ako ubijem milion stabljika soje da bih namlatio > pare hraneci vegetarijance? > Da li sam zao ako ubijem jagnje zato sto volim jagnjece pecenje? NE. Za sve te postupke si vec navo motive, i oni spadaju u normalne, nada ne i sasvim moralne, ljudske motive, koji egzistiraju u svim drustvima, i ista posledice tih motiva uspevaju da prezive. > Da li sam zao ako ubijem coveka zato sto sam gladan? Nisi zao, ali si ubica. > Zlo ne postoji, postoje samo interesi. > Covek ne ubija drugog coveka samo zato sto se plasi osvete Ako ga definisemo onako kao sto sam naveo, onda postoji. Takva definicija je posledica istrazivanja, a ne necijeg proizvoljnog tumacenja. Ako zelis da tvrdis da je zlo samo 'apsolutno i univerzalno' zlo, nesto iskopano iz kolektivnog nesvesnog ili sta vec, onda ono stvarno i ne postoji, izmedju ostalog sto se takvom pojmu ne moze dati valjana definicija. > Btw, ne cini li ti se da je tvoje poimanje zla prouzrokovano > strahom od smrti, istom onom stvari koja je pokretac vecine vernika? Jeste. Nagon za samoodrzanje (cija je posledica strah od smrti) je neodvojivi deo mene. Ja mogu, kao sto sam vec rekao, da taj nagon kontrolisem, ali bih bio budala kada bih zanemarivao njegovo postojanje. Najgluplja stvar za jedno inteligentno bice je da ne priznaje da se neceg ili nekog boji (ili uopsteno, da ga na neke postupke navode nagoni). Vernici uspevaju da podnesu svoj strah tako sto poveruju da smrt nije kraj svega, dok ja jednostavno zivim sa njim. > [] Nagon za samoodrzanjem je jaci (i stariji) od svake vere. > > Samoodrzanjem cega? Tebe licno, tvog genetskog materijala, dela > tvog genetskog materijala, tvojih intelektualnih vrednosti, tvoga > 'copora', tvojih dela, tvoje duse? Na nagonskom nivou nisi sposoban da racionalizujes onako kako ti to predstavljas. Kad kazem nagon za samoodrzanjem mislim nagon za samoodrzanjem sopstvenog zivota. > Ne cini li ti se da je i nevernicima i vernicima, i poboznima i > ateistima cilj isti - beskonacnost? Znam da moj nije, a znam i jos neke ljude kojima takodje nije. Takodje znam i neke kojima to jeste cilj. Generalizacije su opasna stvar.
religija.675 gerber, -> #662, zqusovac
YR>*> Ovo mu dodje kao, otprilike, Draz Markovic kad dodje na rucak u YR>*> sindikat neke fabrike, pa Draza guli jagnjetinu a sljakeri menzaski YR>*> gulas, kao i svaki dan. Pa posle odu kuci i odusevljeno pricaju kako su YR>*> rucali jagnjetinu sa Drazom. ;)) :)) Ovo mi više liči na Poslednju večeru ;) YR>*> P.S. YR>*> Religija u kojoj cu 'ja da te nahranim ako poneses svoju hranu, u YR>*> suprotnom nema cuda' me podseca na sistem Dafinu. Jedino što je Dafina kačenje na krst ostavila svojim vernicima ;))
religija.676 scekick, -> #670, corto
>U poverenju, ideja za izlozbu je i "pozajmljena" od Nikole i njegoog >"Sajma pravoslavne umetnosti", a celu stvar i priprema duhovni sledbenik >Dragog nam Nikolice bez Prikolice ;) E,znao sam da je familija Kusovac umesala prste ! da ZQ i NK ne rade zajedno :> JS
religija.677 zqusovac, -> #668, novim
> Precanska pravoslavna tradicija je TAKODE deo sire pravoslavne srpske > tradicije. Ako ima budala koji je otpisuju, ne vidim zasto bi nas > obavezivale budalastine. Ovo i ja tvrdim, upravo se bunim protiv tih budala. > Da Njegos nije "odreden" pravoslavnom tradicijom moze reci samo ko iz > njegovog dela odsece (barem) Lucu. Sto da ne, bio je Njegos tumacen i E ovde, da prostis, moram da citiram samog sebe: > " Njegos, bez obzira na kojoj strani 'razdelnice 150' stajao, po meni > " nije sustinski odredjen pravoslavnom vec prevashodno narodnom > " tradicijom, u kojoj je crkva samo sekundarni element. Dakle, pitanje je bilo sta je njegos 'vise' - 'narodnjak' ili 'crkvenjak'. U nasoj dosadasnjoj percepciji daleko je jaca njegova 'narodna' a ne 'crkvena' tradicija. Sto, naravno, ne iskljucuje i elemente religijskog koji su duboko utkani u narodne obicaje i verovanja a koji su poprimili oblik koji nije na prvi pogled religijski. > Nevolja je postavljati odsecne tvrdnje (tipa tvog velikog NE) kad se > tvrdnje odnose na kulturu. Nije pravoslavna tradicija nista ni gora ni Odsecno NE bilo je upuceno demagogu SPanticu koji operise pred-zvakanim stavovima i opstim mestima i ne diskutuje nego etiketira. Kao sto vidis, ON nije izneo ni jednu cinenicu protiv toga NE. Glede tebe, mozemo da nastavimo da raspravljamo o ovoj temi jer ti znas na osnovu ceg si formirao svoje stavove. A procitao si i nesto vise od logaritamskih tablica. poz, zq
religija.678 zqusovac, -> #670, corto
> "Sajma pravoslavne umetnosti", a celu stvar i priprema duhovni sledbenik > dragog nam Nikolice bez Prikolice ;) 1. Iliti 'vasara kvazipravoslavnog kica'. 2. Ko, ko ? poz, zq
religija.679 zqusovac, -> #676, scekick
> E,znao sam da je familija Kusovac umesala prste ! da ZQ i NK ne rade > zajedno :> Veruj mi da ne znam da postoji ijedan posao na kojem bi ja sa njim radio. poz, zq
religija.680 zqusovac, -> #673, spantic
> Kada me imbecil proglasi za budalu uvek se obradujem. :) Cega se pametan stidi... poz, zq
religija.681 corto, -> #678, zqusovac
>  2. Ko, ko ? Nije red da ofiram kolegu, sam ce se oglasiti ;>
religija.682 vitez.koja, -> #671, bobby.quyne
#=> OK. Stilska figura. Treba malo vezbe da bi se (u 99% #=> slucajeva) ocenilo , iskljucivo po ponasanju studenta, #=> da li isti prepisuje ili ne. "Možda, al zamalo", da citiram jednog velikog mislioca. Asisetnti (učitelji, nastavnici, profesori, ...) hvataju uglavnom unezverene i preplašene, koji su u panici i nedostatku vremena za učenje morali da se odluče na prepisivanje. Međutim, ima i profesionalaca ;) Štos je u pre svega u slobodnim (ne trzavim) i ne naročito čestim pokretima - jer pazitelji uvek reaguju na nagle pokrete (kao kučići;)). Zatim, treba se prvih petnaest minuta u zadatak i ne skidati pogled sa njega. Treba biti i umereno bezobrazan - dešavalo mi se da montiram jaknu na klupu, pa dođe pazitelj i skloni je na sto iza mene; ja se u neko doba mrtav ladan okrenem, uzmem papirče iz jakne, i nastavim. Znam čoveka koji nosi papirčiće i na bazen, da pročita kako se pliva ;)) Taj čovek je prepisivao između ostalog i na prijemnom, kada većina nije smela da pomisli na to :) A takvih ima još... Naravno, svako ko prepisuje ima neku, manju ili veću, šansu da nadrlja. Ali, priča o idealnom asistentu je u najboljem slučaju realna koliko i priča o Svemoćnom Prepisivaču ;)
religija.683 branin, -> #648, alien
**> U konferencijama se diskutuje, to je njihova namena **> (omogucavanje komunikacije u vise smerova (bez upadanja u rec **> i drugih stvari kojima bi se drugi onemogucio u iskazivanju **> onoga sto zeli da kaze)). Naravno, postoje i read-only To je problem ogranicenosti umova. Zasto bi sve konferencije bile istog tipa i gde pise da to mora da bude tako? Mi smo resili da napravimo konferenciju koja ce biti korisna - i ona to jeste. Ako se neko ne slaze sta tom idejom i ne svidja mu se - nikoga ni ne tera da je prati, a jos manje da ucestvuje u diskusijama. Ta konfereencija ni na jednom BBS-u, pa ni na mom nije forsirana. *> vaznosti za sam sistem na kome se nalaze, a SETNET, koliko **> znam, nije crkvena/hriscanska mreza BBSova. Da je tu **> konferenciju zakupila neka crkva, ne bih ni rec napisao o **> ovome jer onaj koji placa sam odlucuje o tome kako ce to da **> iskoristi (pri tome se, nadam se, podrazumeva da iste **> mogucnosti zakupa postoje i za ostale), ali ovde sam stekao **> jasan zakljucak da TI (ili vas vise?) zloupotrebljavate mrezu **> javnih BBSova za guranje svojih verskih (i filozofskih?) **> uverenja. Opet problem tvrdih usiju. Ali to je standardna stvar. To sto ti nipodastavas kulturne temelje ove nase civilizacije - to je tvoja licnma stvar. Mi niti zloupotrebljavamo konferernciju za plasiranje svojih filozofskih ni verskih stanovista, vec jednostavno - govorimo o OSNOVAMA zapadne civilizacije, o temelju oko kojeg se cela okupila - hriscanstvu. Tu nije pitanje postoji li Bog niti da li je vera u njega opravdana - vec samo ZASTO hriscani veruju tako kako veruju, kako je ta njihova vera uticala na civilizaciju i govorimo o Bibliji, kao knjizi bez cijeg citanja a i razumevanja ni jedan iole kulturan covek ne moze sebe smatrati u potpunosti takvim, jer je koriscenjem ideja i prica iz iste, nastao ogroman broj krucijalnih dela zapadne kulture. **> [] Kazem, OGROMNA razlika je izmedju propagande i upoznavanja **> sa [] necim. **> To ce reci svako ko vrsi propagandu. Onaj koji je vrsi obicno **> veruje u to sto propagira tako da tu svoju propagandu **> posmatra kao Sta da ti radim :))) Veruj i dalje da to radimo :) Onaj ko zeli da sazna nesto vise, ono sto smo propustili po osnovnim i srednjim skolama, za racun ofanziva, ima prilike da sazna to sto je propustio.
religija.684 branin, -> #651, supers
**> Autenticnost tih izvestaja je pod znakom pitanja. Mozda je **> rec o naknadnom podmetanju? Podseca na izvestaje o spontanom **> sakupljanju naroda kojima su toliki rezimi pribegavali... Autenticnost je strogo naucno potvrdjena. E sad, posto me mrzi da da prekucavam 30 strana gde se upucuje na to, eto, iznosim tu cinjenicu pa ako zelis da govoris sa znanjem o toj cinjenici, potrazi ih, ako ne - a verujem u da ce pre biti ovo drugo :) nemoj :)
religija.685 branin, -> #652, supers
**> Samo, imajuci u vidu da se na nebesima vrse korekcije svega **> sto je krivo uradeno sa grehovima, bilo kakvo zemaljsko **> arbitriranje postaje suvisno. Uvedeno je da bi se **> konstituisao i uposlio aparat bez koga religija ne moze - **> svestenstvo. Manipulisanje grehovima u situaciji kad nista **> nije konacno (konacno je na Strasnom sudu, zar ne?) samo **> sluzi da se vrlo ovozemaljski i materijalisticki "zbrinu" oni **> koji dotle ne zele da cekaju... Zastranjivanje sa Pravog **> puta? Ne, nego nerazumevanje mehanizma :) Da bi ti se izvrsile "korekcije" na nebesima, prvo moras na zemlji da se pobrines za uslove inace ni od korekcija nema nista. Svestenici tu sluze kao i u svakoj ljudskoj aktivnosti kao ucitelji, vodje i kao nosioci odredjenih sakramentalnih radnji. Ni jednu nauku ne mozes sam da savladas vec ti je potrebam ucitelj (naravno danas se i moze nesto nauciti bez zivog ucitelja, ali samo zato sto je neko napisao knjigu iz koje ucis). Mi nismo sami nastali - rodila nas majka :) Nismo sami stekli ni svoje obicaje, jezik, kulturu i tako dalje, ne mozemo sami ni da zivimo - bez seljaka, vozaca autobusa, lekara, policije, elektro distribucije, grejanja i td. Tako isto ne mozemo sami ni da spoznamo neke istine religijske. Za tro se postarao Bog a i svestenici. Svestenici, kao i Crkva nisu u apsolutnom smilu - sasvim neophodni, ali neki bez njih ne bi mogli da nadju ono sto traze, pa su stoga za te apsolutno naophodni. Kao i svestenici i Crkva je ALAT potreban za Spasenje. Bez potpune opreme rad je znatno otezam, tako i bez Crkve i svestenstva i bez onoga sta oni predstavljaju i koja im je uloga, covek nema potpun alat , pa je u opasnosti da posaao ne zavrsi ili da ga kilavo uradi - a onda "korekcija" biva otezana.
religija.686 branin, -> #653, supers
**> Cuvati istinu, to da, ali do odredene granice. Probati **> spoznati i tudu istinu. Istinu mozes da cuvas ili ne cuvas - ne vidim koje su granice da istinu zamenis lazima, jer to upravo znaci to.
religija.687 branin, -> #654, supers
**> ne mora da skodi. Ono sto mrzim je odustajanje od dijaloga **> kada jedna strana uporno ne zeli da se saglasi sa onim sto **> iznosi druga. Kada bezimo od toga stvar se svede na puko **> predavanje (kao u odredenim konferencijama o kojima se ovde **> diskutuje). Da bi se o necemu diskutovalo, i jedna i druga strana, ako ulaze posteno u dijalog, neophodno moraju da poznaju argumente onog drugog - cinjenice. Imam vec iskustva oko ovih tema - zato smo i pokrenuli Skolu hriscanstva a ne konferenciju Ateisti Vs Vernici, jer je tragicno lose poznavanje i samih osnova hriscanstva, a o teologiji, poznavanju Biblije, Crkve i njene funkcije i rada da ne govorimo. Pod takvim uslovima, nema dijaloga vec iznosenja sopstvenih, proizvoljnih uverenja, koji se nikada ne zavrsavaju usaglasavanjem misljenja.
religija.688 branin, -> #655, supers
**> Konferencija i suva informacija su pojmovi koji se ne trpe. **> Takav pristup je potpuni promasaj. Diskusija se ne moze **> omediti, Promasaj za tebe, jer ne zelis da cujes sta ono sto pricamo, ali ne i za druge :) ima dosta ljudi, cak i zestokih ateista koji skupljaju tekstove koje stavljamo a i postavljaju vrlo kvalitetna pitanja. NAravno da smo rekli da se o Bozijem postojanju ili ne ne prica, ali i to je samo dok ne prodje kompletna skola apologetike. Jer kad to proddje, i oni koji ne veruju, ako budu pratili, sto nije tesko, imace kvalitetne argumente, poznavace stvari i onda ce biti uzitak diskutovati o tome. Za sada to nije slucaj :)
religija.689 bobby.quyne, -> #682, vitez.koja
> Naravno, svako ko prepisuje ima neku, manju ili vecu, sansu da > nadrlja. Ali, prica o idealnom asistentu je u najboljem slucaju > realna koliko i prica o Svemocnom Prepisivacu ;) Ma slazem se. Dok sam studirao, upoznao sam jednog asistenta koji je, dok je studirao, sredjivao arapima da prepisu ispite. On je inace bio dobar kao leba pa nije hvatao ljude dok prepisuju ali, s obzirom da je znao sve fazone, je tvrdio da nema tog studenta koji je prepisivao na njegovom dezurstvu a da on to nije primetio. Odatle prica o idealnom asistentu. Sto se tice svemocnog prepisivaca, polagao sam jedan ispit na kojem je jedan student mrtav hladan stavio knjigu na klupu, i kao da je to najnormalnija stvar, prepisao ceo ispit spakovao se i izasao. Radio je to sa takvom nonsalancijom da niko nije shvatio da toj knjizi nije mesto na klupi.
religija.690 supers, -> #685, branin
>> Da bi ti se izvrsile "korekcije" na nebesima, prvo moras na >> zemlji da se pobrines za uslove inace ni od korekcija nema nista. >> Svestenici tu sluze kao i u svakoj ljudskoj aktivnosti kao >> ucitelji, vodje i kao nosioci odredjenih sakramentalnih radnji. >> Svestenici, kao i Crkva nisu u apsolutnom smilu - sasvim >> neophodni, ali neki bez njih ne bi mogli da nadju ono sto traze, Ovde uočavam blagu kontradiktornost - prvo tvrdnja da se na zemlji čovek "mora pobrinuti" za određene uslove pre no što dođe na nebesa, a zatim da sveštenstvo nije apsolutno neophodno, ali je ispomoć nekim ljudima, recimo da su to oni "slabiji duhom". Da raščistimo, zar je ovozemaljsko ispovedanje i okajanje grehova neophodan preduslov za "Carstvo nebesko"? Uvek ima pojedinaca koji žive izdvojeno od svoje zajednice, ili su tako malobrojna manjina da nemaju sveštenstvo. U Sarajevu se pravoslavno sveštenstvo svelo na jednog pijanicu. Sumnjam da će iko tvrditi da su oni nejednaki pred bogom bez redovnih verskih rituala. Bilo kako bilo, bez obzira je li sveštenstvo esencijalno potrebno ili samo "žestoko preporučano", osnovni razlog njegovog postojanja je jasan. Ništa ne opstaje ako se ne transformiše u instituciju. Nije slučajno što nema svetske religije bez sveštenstva. Zato se postavlja pitanje da li je sveštenstvo u biti sredstvo za ispomoć vernicima, ili aparatura za održanje same religije.
religija.691 supers, -> #684, branin
>> Autenticnost je strogo naucno potvrdjena. E sad, posto me mrzi da >> da prekucavam 30 strana gde se upucuje na to, eto, iznosim tu Nemoj tako, mnogi se i za stvari poput Ajnštajnove teorije relativiteta i mnogih drugih krupnih stvari ustežu da kažu da su "strogo potvrđene". Priznajem, pogodio si da nemam nameru da tragam za 30 strana na temu takve naučne potvrde, a i nemam prava da te teram na toliko prekucavanje. Nego, što se tiče samog pitanja autentičnosti nedelje, mislim da je značajno to da su varijacije hrišćanstva iz Sirije, Irana, Egipta, razne tzv. judeohrišćanske crkve slavile subotu. Bile su bez čvrstih kontakata sa pravovernim, mainstream hrišćanstvom, i mogle bi se smatrati i autentičnijim od glavne struje. Struja koja zvanično potiče od svetog Pavla je ta koja je imala kontakata sa drugim religijama i od koje bi se moglo očekivati reformisanje. Ne mora uvek manjina da bude ta koja skreće sa prvobitnog puta, pre će to biti većina koja se, da tako kažem, komercijalizovala i širila po Rimskom carstvu.
religija.692 supers, -> #686, branin
>> Istinu mozes da cuvas ili ne cuvas - ne vidim koje su granice da >> istinu zamenis lazima, jer to upravo znaci to. Nisam tako mislio. To su, pre svega, relativni pojmovi. Recimo da čuvam ono što smatram za istinu i mirnim putem negiram ono što smatram za laž. Postavlja se pitanje da li treba da nastavim da "čuvam" svoju istinu i kada to podrazumeva svađu, tuču, rat itd. Odnosno, ne znam zašto bih ja sad bio optužen da sam zamenio istinu lažima ako sam procenio da njeno "čuvanje" nije vredno sukoba. Kao da sam satanin saveznik, u najmanju ruku. Za mene to ostaje istina, a da pravim ubijanja ili ne znam šta da bi to postalo opšta istina smatram pogrešnim. Ideja beskompromisnog "čuvanja" istine pokazuje sve svoje posledice u islamu, gde se gine zbog povrede neke "istine".
religija.693 supers, -> #687, branin
>> Da bi se o necemu diskutovalo, i jedna i druga strana, ako ulaze >> posteno u dijalog, neophodno moraju da poznaju argumente onog >> drugog - cinjenice. Imam vec iskustva oko ovih tema - zato smo i Ne sporim da je makar elementarno poznavanje materije potrebno za diskusiju, ali mi bode oči ova reč - činjenice. Problem nastaje kada je nešto za jednu stranu činjenica, a za drugu nije. Ima stvari koje jedna strana u diskusiji jednostavno ne želi da prihvati kao činjenice, i onda nastaju nesporazumi - šta je činjenica a šta nije. Kao što moramo dozvoliti da neko misli drukčije da bismo i jednu reč uopšte razmenili, treba i da dopustimo da neko ne prihvata nešto kao činjenicu. >> Pod takvim uslovima, nema dijaloga vec iznosenja sopstvenih, >> proizvoljnih uverenja, koji se nikada ne zavrsavaju >> usaglasavanjem misljenja. Nikada se diskusija ne može završiti konsenzusom, ako to nije ispiranje mozgova. Na kraju obe strane pronađu neke dodirne tačke, ali očekivati da jedna strana prihvati sve na čemu insistira druga, ili obrnuto, ili da obe prihvate sve stavove one druge (?!) je iluzorno.
religija.694 supers, -> #688, branin
>>**> Takav pristup je potpuni promasaj. Diskusija se ne moze >>**> omediti, >> Promasaj za tebe, jer ne zelis da cujes sta ono sto pricamo, ali >> ne i za druge :) ima dosta ljudi, cak i zestokih ateista koji Ja sam napao način rada koji mi nije drag, mada to i dalje ne znači da neću da znam argumente druge strane. Na stranu to što i dalje ne znam na kom je to BBS-u i kako se pristupa, sam mehanizam rada me plaši jer ne volim jednostrane, školske načine protoka mišljenja. Nisam samo ja zatvoren prema vama, nego i vi prema meni a i mnogim drugima koji takvu koncepciju ne mogu da svare. Doduše, mogu i da probam, možeš da mi pošalješ informaciju o tom BBS-u, pa ću da vidim jesam li u stanju da takav vid diskusije primim. >> tesko, imace kvalitetne argumente, poznavace stvari i onda ce >> biti uzitak diskutovati o tome. Vidim da niste nezadovoljni odzivom. Dok su gosti u kafani muzika ne brine mnogo o reportoaru. Problem je samo koliko će novihy ljudi da se odluči da uđe unutra.
religija.695 alien, -> #674, bobby.quyne
[] Ne. Hajde da to postavimo ovako: ljudi ciji je osnovni motiv unistenje [] zivota (ili da kazemo mrznja prema svakom obliku zivota ukljucujuci i [] svoj sopstveni) predstavljaju 'defekt' u 'ljudskom materijalu' i kao [] takve ih ostatak ljudske zajednice naziva zlim, u cilju da se zastiti od [] istih. E baš će da se zaštiti... ;) Zaista mi deluje nespojivo sa zdravim razumom da verujem u to da postoje 'ljudi čiji je osnovni motiv uništenje života...', a u to da ima onih koji su skloni tome da se plaše onih koji ne dele njihov strah i njihovo viđenje Dobra i Zla i da ih stoga smatraju zlim - verujem. Većina religija se snažno oslanja na tu podelu na Dobro i Zlo, na strah svojih vernika od Zla i na potrebu da postoji neko ko štiti njih i to njihovo Dobro. Naravno, sve to neodoljivo podseća na popularnu ratnu propagandu: 'MI smo dobri, a ONI su zli'. [] Ono sto psiholozi i psihijatri rade (izmedju ostalog) je i da utvrde [] koji, a ne kakvi motivi uticu na necije postupke u odredjenom trenutku. Hvala na objašnjenju, to mi zaista nije bilo poznato ;). [] Dakle, pod zlim ljudima ne smatramo sve ljude koji krse norme ponasanja. [] Zli su oni koji te norme krse samo zbog krsenja istih, a sa iskljucivom [] zeljom da drugima nanesu bol i da im donesu smrt, a ne zbog nekih drugih [] razloga (recimo licnog bogacenja). Puno puta sam prekršio neku normu samo zbog kršenja istih i nanošenja duhovnog bola konzervativnim ljubiteljima normi. Što se donošenja smrti (izgleda da te jako plaši ta opaka bolest čim non-stop nju pominješ? ;) ) tiče, nisam se baš direktno bavio time, a i zašto bih? Umrećeš kad-tad. Hmmm... možda ćeš ipak umreti malo ranije zbog stresova koje ću ti ja, a i poneki drugi anarhista, liberal ili sličan zao tip naneti... Izgleda da sam ja zao čovek ;). Ehhh... Tvoje norme nisu i moje norme, štaviše, i tvoje i moje norme se razlikuju od nekih 'opšteprihvaćenijih' normi, a i te 'opšteprihvaćenije' norme se razlikuju od nekih drugih, takođe široko prihvaćenih, normi. Mislim da bi trebalo da prepustimo procenu normi evoluciji, prirodi, ženama... :) [] Pri tom pod zlim ne mozemo smatrati [] neke kategorije mentalnih bolesnika, recimo psihopate, jer su to ljudi [] koji samo nemaju nikakvog obzira prema oscanjima drugih ljudi. Uh! Nemanje obzira prema drugim ljudima je nešto što ja nikako ne bih mogao da kategorišem sa 'samo'. Posebno je zanimljivo to što, ako bi odbaciš psihopate i slične, nemaš koga da svrstaš u onaj 'defekt u ljudskom materijalu' tj. u 'zle' ljude. [] Ako zelis da tvrdis da je zlo samo 'apsolutno i univerzalno' zlo, [] nesto iskopano iz kolektivnog nesvesnog ili sta vec, onda ono stvarno [] i ne postoji, izmedju ostalog sto se takvom pojmu ne moze dati valjana [] definicija. Ovde sam pisao o tom zlu jer je ovo tema _religija_, a religije se upravo i bave takvim (nepostojećim (složismo se? :) )) Zlom i Dobrom. Zanimljivo je to da se po predanjima i predskazanjima raznih religija pominju sukobi Dobra i Zla, a ishodi su različiti (negde pobeđuju MI, a negde ONI ;) ). [] Na nagonskom nivou nisi sposoban da racionalizujes onako kako ti to [] predstavljas. Kad kazem nagon za samoodrzanjem mislim nagon za [] samoodrzanjem sopstvenog zivota. žini mi se da si time obesmislio samo samodržanje (kažem: 'čini mi se' jer nisam siguran da sam te dobro razumeo). Zar je osnovna svrha tvog života - tvoj život? čivot radi života, bez nekog bitnog sadržaja, bez nečega što taj život čini smislenim...? Uh, ne bih želeo da pomisliš da sam raspoložen za filozofsku diskusiju o tome koja je svrha života (u stvari, raspoložen sam, ali patim od užasne deficijencije vremena ;) ). Zanima me samo to tvoje poimanje samoodržanja sopstveng života. Zanima me do kada misliš da samoodržavaš svoj život i zašto? Da li imaš neku konačnu dužinu u vidu (rekao si da ti beskonačnost nije cilj) ili ne razmišljaš o tome već samo živiš da bi živeo koliko god budeš živeo?
religija.696 alien, -> #683, branin
[] To je problem ogranicenosti umova. Zasto bi sve konferencije bile [] istog tipa i gde pise da to mora da bude tako? Naravno da je to problem ;>, samo... Krajnje je neukusno i licemerno da s argumentom 'zašto nešto ne bi bilo drugačije' furaš model komunikacije koji drugačije mišljenje stavlja u neravnopravan položaj. [] Mi smo resili da napravimo konferenciju koja ce biti korisna - i [] ona to jeste. Da li je ovo priznanje da ostale konferencije nisu korisne? ;) NHF, it's a joke. Tebi, tvojim istomišljenicima i vašim crkvama je ta konferencija svakako korisna, verovatno je korisna i još po nekome jer će se upoznati s nečim što do tada nije znao, ali to nije dovoljno da bi se kompenzovala štetnost takvog načina komunikacije tj. redukovanja iste na 'informisanje' tj. propagandu. [] To sto ti nipodastavas kulturne temelje ove nase civilizacije - to je [] tvoja licnma stvar. Ne, ja nijednom prilikom nisam nipodaštavao kulturne temelje ove naše civilizacije, a to što ti upravo radiš bih, da sam zlonameran, shvatio kao klevetu. Hrišćanstvo svakako ima velikog udela u formiranju današnjeg oblika naše civilizacije, ali temelji iste su postavljeni pre pojave hrišćanstva. Mnoge od tih temelja naše civilizacije je hrišćanstvo (mislim na crkve) dobrano urušilo i tek vekovima kasnije obnovilo, mnoge su kulture (varvarske i 'varvarske') uništene i zatrte tako da ne znamo ni šta je tu postojalo, ni šta je hrišćanstvo od njih pokralo, a šta upropastilo. Hrišćanstvo (i dalje mislim na crkve) je imalo dovoljno vremena (za razliku od komunizma) da potpuno zatre (skoro) sve što bi njegovu 'veličinu' dovelo u pitanje i da prikrije dobar deo svoj nedela, ali ipak je ostalo dovoljno razuma, sumnje, podataka... Hrišćanstvo je formatiranje 'naše' civilizacije izvršilo mačem, topuzom. Srećom, uspeo je pokoji undelete (doduše, i to pretežno zaslugom mangupa u hrišćanskim redovima ;) ). [] Mi niti zloupotrebljavamo konferernciju za [] plasiranje svojih filozofskih ni verskih stanovista, vec [] jednostavno - govorimo o OSNOVAMA zapadne civilizacije, o temelju [] oko kojeg se cela okupila - hriscanstvu. Ma daj... To je samo uvod tj. to je suptilan početak vrbovanja, a posle se bacate na 'prave' stvari ;). OK, neću više da te kritikujem zbog toga. Ko sebi dozvoli da bude obrlaćen propagandom i zavrbovan, sam je kriv i boli me uvo za to - svako veruje (i ima pravo da veruje) u ono u šta želi da veruje. Ono što mi zaista smeta je takav pristup, pristup i delovanje bez imalo obzira prema tome da živimo okruženi histeričnom islamofobijom i novokomponovanim pravoslavljem i da takvo 'informisanje' može (kod onih manje sumnjičavih, ljudi slabije volje i individualnosti, maloletnika itd.) izazvati efekte koji su pogonsko gorivo rata i rušenja nekih vrednosti samog hrišćanstva.
religija.697 ndragan, -> #604, mibak
/> Satana/Sotona postoji isto kao i bog. / Šta si ovim zapravo mislio? Naglasak je bio na _isto kao i_. Moglo bi se proširiti i na "isto onoliko", "ako postoji jedan onda postoji i drugi, ako postoji drugi onda postoji i prvi, i obratno" i... izabrao sam da skratim.
religija.698 ndragan, -> #495, branin
/ Sto se tekstova tice - jeste, tu je mali problem ascii, ali / radimo i na tome, SETNet bi ovih dana trebao da usvaja svoj Ovde ne morate da se mučite, već je rešeno. Ali ne koristite. Uzgred, ja sam u osnovnoj učio da srpski jezik ima trideset glasova, i da svi imaju različite znake kojima se raspoznaju u pismu. --: set code
religija.699 ndragan, -> #496, branin
/ Mogu da se postavljaju pitanja ali smislena, vezana za temu. Da li imate moderatora, i da li su njegova prava obznanjena prilikom otvaranja teme? Tj, u stvari pitam da li su posetioci obavešteni o nameni teme?
religija.700 ndragan, -> #645, branin
/ To je, uposte, problem ovog medija - nerazumevanje. Nisam stekao utisak da se ne razumem sa većinom ovde. Možda sam ukupno dva-tri puta imao problem da me poneko nije razumeo, a na Sezamu sam oko četiri godine. / Kazem, OGROMNA razlika je izmedju propagande i upoznavanja sa / necim. Kad pises propagandu onda teras ljude ili bar navodis u / nesto da veruju ili da nesto urade. Upoznavanje nije način propagande? Da li biste i počinjali kad biste bili stopostotno uvereni da vam ova pisanija ni za hiljadu godina neće dovesti bar jednog vernika? (propagare - lat. napredovati) / Mi smo napravili skolu, gde ljudi mogu da izbistre pojedina / pitanja, odnosno da im bude jasnije ZASTO Crkva misli tako kako / misli, a ne DA LI JE TO ISPRAVNO ILI NE. Još jedno pogrešno očekivanje od ovog medija. Mi smo ovde svi osobe (premda jedni drugima virtuelni), i iznosimo sopstvena mišljenja, reagujemo na poruke manje-više spontano, čim ih pročitamo. Ne zastupamo stav moćne ustanove za svojim leđima i ne obasipamo jedni druge dugačkim tekstovima na koje ne treba odgovarati. To jednostavno nije red. Druga je stvar kad firma zakupi konferenciju, ili se za nekog od nas zna gde i šta radimo, pa ljudi sami pitaju "ej, ti radiš tamo-i-tamo, leba ti, znaš li gde...". Nađi ovde primer, da je neko otvoreno reklamirao svoju firmu.
religija.701 ndragan, -> #582, branin
/ nista vise. Kao kad ucis jezik na amaterskoj osnovi, ne / interesuje te zasto je neki glagolski oblik takav, vec kako se / koristi. Koliko si jezika tako naučio dosad?
religija.702 ndragan, -> #609, dr.grba
/ A štaje, jadan, mogao? Hram su pretvorili u pijacu. Pa ih je onda isterao. Jedni su ostali pred vratima, drugi ušli na zadnja.
religija.703 ndragan, -> #509, novim
/ Plotina, Aristotel kod Tome Akvinca, etc.). Jako zamršena istorija. ;) ...a mene je uvek zanimalo dokle se vuku njeni tragovi u današnjici. Recimo, kad se neki običaj, koji uzimamo zdravo za gotovo (healthy for over, tj difolt), razjasni kao posledica nekog davnog istorijskog događaja ili ideje iz rane istorije. Ako nije jasno šta pitam, pitam gde je to danas.
religija.704 ndragan, -> #541, branin
/ roditelji vecinom takodje, pa nije na nama krivica sto ne mozemo / da uzverujemo,ali zato postoje drugi kanali. Ali stav je Crkve da na nekome jamačno leži krivica za to što sam ja nevernik? Tj, da krivica neminovno postoji? Ovo je već igra "pridružite se udruženju tragača za (dežurnim?) krivcima", tako omiljena prethodnim i sadašnjim vladarima.
religija.705 ndragan, -> #487, branin
/ "Na religiju kao stvarnu, objektivno zasnovanu vezu mogu}a su dva Ovde nije jasan - vezu između čega? Možda je trebalo i malo prethodnog odeljka. / u dogmatici je VEROVANJE, a u apologetici SAZNANJE NA VEROVANJE Da li ovo treba da shvatim da pravi vernik mora biti sposoban da sve što za života sazna i spozna uklopi sa svojim verovanjem, i da ništa od toga ne sme da pokoleba njegovu veru (tim gore po činjenice)? / spolja i razdire iznutra i on ho}e da sazna i zna, da ispita da / bi mogao odgovoriti na pitanja koja zadaju muku njegovu duhu." Ne osećam se razdiran, verovatno nisam dovoljno savremen. Što se muka duha mog tiče, jeste radoznao, i uživa da čačka po stvarima koje sazna, i nešto se ne sećam da se pritom žalio na nekakve muke. / Taj put saznanja je ~oveku blizak i svoj, ...a od ovakvih ubeđivačkih rečenica meni se diže kosa na glavi. Da li vi to pokušavate da me ubedite - da je "saznavanje na verovanje" meni prirodno blisko, al' sam ja teška dileja pa to ni ne primećujem - da treba da mi bude blisko da biste me računali u ljude - da u stvari uopšte ne spadam u ljude?
religija.706 ndragan, -> #488, branin
/ Ma hajde. Samo SPC ima tapiju na spasenje, jel da. Jedna od stvari koje volim je i poznavanje porekla reči. Bolje razumevam sagovornike, na raznim jezicima. Reč "ortodoksan", jamčim, postoji u tvojim knjigama. Potraži šta znači, valja da ima više tamo nego što ja znam.
religija.707 ndragan, -> #505, bobby.quyne
/> dokazi? Meni neverniku jamacno ne, a vernicima jos manje. / Potrebni su svestenstvu kad vrbuje nove vernike (one neodlucene). ...čime se vraćamo na crkvu kao veletrgovinu ili drugu sličnu firmu, koja ima težnju da se širi do iscrpljenja izvora, Q.E.D.