CIVIL.1

19 Nov 1991 - 30 Sep 1992

Topics

  1. istorija (291)
  2. umetnost (70)
  3. filozofija (615)
  4. religija (630)
  5. o.jeziku (1293)
  6. knjizevnost (414)
  7. mozgalice (411)
  8. ko.je.ko (500)
  9. razno (668)

Messages - religija

religija.1 balinda,
O religiji smo vrlo žestoko razgovarali u Forumu. Glupo mi je da sad prebacujemo te poruke ovde, ali bi bilo sjajno da ih nekako rezimiramo. Pošto se na Sezamu istakla nekolicina sjajnih poznavaoca (da ih sada ne imenujem) bio bih presrećan ako bi pomogli sa nekakvim uvodnim porukama. Nema opasnosti da će se ponoviti. Ovo je nova konferencija i nova tema pa bi lepo bilo da rasprava bude zaokružena.
religija.2 ovucic, -> #1, balinda
>Pošto >se na Sezamu istakla nekolicina sjajnih poznavaoca (da ih sada >ne imenujem) Imenuj, interesuje me ko su ti. (?) ;)
religija.3 balinda, -> #2, ovucic
>> Imenuj, interesuje me ko su ti. (?) ;) Već će se sami pokazati, (?) a ja ih svesrdno pozivam.
religija.4 bandit, -> #3, balinda
>Ć Vec ce se sami pokazati, (?) a ja ih svesrdno pozivam. Eh, tesko je biti bog.... (djavo ce se vec sam pojaviti....) Johnny
religija.5 najmrciji, -> #4, bandit
=> Eh, tesko je biti bog.... => (djavo ce se vec sam pojaviti....) Jel to mene neko proziva.:))))))))))))) the darkestman of all darkman
religija.6 bandit, -> #5, najmrciji
>> Jel to mene neko proziva.:))))))))))))) >> >> the darkestman of all darkman Ne, samo sto si nov pa jos nisi upoznao sve cari sezama ;>>>> ako nam budes potreban zvacemo te... Johnny
religija.7 najmrciji, -> #6, bandit
=> Ne, samo sto si nov pa jos nisi upoznao sve cari sezama => ;>>>> ako nam budes potreban zvacemo te... Izvini STARI žLANE , to je bila samo šala mala. MLADI žLAN najmrčiji :<<<<<<
religija.9 balinda,
Evo kako o "poznanju Boga" govori K.G.Jung: "O veri se govori kada se izgubi znanje. Verovanje i neverovanje u Boga samo su supstituti. Primitivni čovek ne veruje, on zna, pošto za njega unutrašnje iskustvo važi isto koliko i spoljašnje. On još nema teologiju i nije zaslepljen zbunjujućim pojmovima. On svoj život prisilno usmerava prema spoljašnjim i unutrašnjim činjeniŃ│ăXHŇKšőHůüĺůÚŠąşŇüzĹürů═Šj oseća zasebno. On živi u jednom svetu, a mi samo u jednoj njegovoj polovini i, verujemo ili ne, u drugi."
religija.10 balinda,
Već smo govorili o tome kako je došlo do rascepa u krilu hrišćanstva na pravoverne i krivoverne. (Možda bi bilo dobro, ako nekoga ne mrzi, da tu diskusiju iz Foruma prenesemo ovde?) Možda bi sada bilo interesantno da pokažemo kako se dalje delilo hrišćanstvo? Jedno od najvećih i svakako najznačajnijih je pojava protestantizma. Idejni tvorac je veliki crkveni reformator Martin Luter (Martin Luther). Na očigledno paradoksalno pitanje: "Kako Bog, koji je milostiv, može istovremeno biti i pravičan?" (kad iz milosti prašta i onima koji to nisu zaslužili), Luter "otkriva milosrđe Božje" i s tim otkrićem, može se reći, počinje protestantska reformacija. 31. oktobra 1517. Martin Luter je prikovao svojih devedeset pet teza protiv oproštajnica na vrata crkve zamka u Vitenbergu. Lutera nije toliko razgnevilo što dominikanac Tecel (Tetzel) "mlati pare", nego što vernicima obećava ono što on ne može da im obeća: stav Boga prema njima. I ako nije želeo sukob sa crkvom Martin Luter je bio prinuđen da ide do kraja branivši načelo da crkva ima samo jednog poglavara, samog Hrista a ne papu. Time potresa sâm Rim i autoritet pape Leona X. 15. juna 1520. Rimska crkva je papskom bulom Exsurge Domine ("Digni se Gospode...") osudila četrdeset i jednu tezu Martina Lutera kao jeretičke i skandalozne. Bio je pozvan da se pokaje i pokori u roku od šestdeset dana. Luter je učinio korak bez mogućeg povratka čime je počela široka pobuna. Već 10. decembra iste godina, Martin Luter je javno spalio papinu bulu (Exsurge Domine) kojom je osuđen kao jeretik. Počeo je rascep kroz Luterovu borbu protiv izopačenja svog učenja i Svetog pisma. Luterovo učenje dobija sve više privrženika i nesmetano se širi na račun katolika. Tako je nastao protestantizam. Posle ovoga dolazi do rascepa unutar samog protestantizma, ali je to već druga tema.
religija.11 mkiric, -> #10, balinda
>> Posle ovoga dolazi do rascepa unutar samog protestantizma, ali je to već >> druga tema. Samo napred, nemoj da se stidiš. Ovo do sada je bilo sjajno.
religija.12 balinda, -> #11, mkiric
>> Samo napred, nemoj da se stidiš.]┘n do sada je bilo sjajno. :))) Dobro, dobro, evo neću da se stidim. (Uh, što godi kad te hvale.) ;) Religijski sukobi su dalje tekli ovako: Nakon velikog uspeha crkvene reformacije Martina Lutera i širenja protestantizma izgledalo je da će glavne teškoće reformaciji doći iz Rima. Međutim, dolazi do suparništva i rascepa unutar samog protenstantizma. 21. januara 1523. godine, Švajcarac Cvingli (Zwingli) trijumfuje u jednoj javnoj "raspri" (verovatno nešto poput današnjih TV duela?) :) u toku koje je izložio svojih šestdeset sedam teza koje su istovremeno i antikatoličke i antiluterovske. Nakon višegodišnjih razmerica, 15. novembra 1530., Car Karlo V je, ohrabren rascepom protestanata, odlučio da pooštri stav prema njima te je izdao naredbu da se svuda ponovo uspostavi autoritet rimokatoličkih biskupa i da se rimskoj crkvi vrate sva njena dobra i privilegije. Taj ukaz je kasnije doveo do saveza pet protestantskih kneževa i mnoštvo gradova koji su prišli reformaciji (Smalkaldska liga). Nepunu godinu dana kasnije (11. oktobra 1531.) odigrala se bitka kod Kapela u kojoj su švajcarski katolici potukli takozvane "sakramentare" (tj. oni koje se smatraju posvećenima i posvetiteljima), pristalice Cvinglija (Zwingli), ubivši i samog Cvinglija koji je prethodno odbio da pristupi Smalkadskoj ligi koju su osnovali protestanti da bi se bolje odbranili od rimokatoličkih biskupa. Mir je sklopljen 23. jula 1532. u Nirnbergu, između protestanske Smalkaldske lige koja je uspela da od Karla V iznudi odustajanje od svog ukaza kojim se svuda ponovo uspostavlja autoritet rimokatoličkih biskupa. Ovim mirom luterovcima je zagarantovana sloboda pod uslovom da se uzdrže od svake propagande. Odvajanje anglikanske crkve (Henrija VIII) od papstva ipak je imao druge, manje ideološke a više lične, razloge. Sigurno će to neko mnogo bolje obljasniti od mene.
religija.13 balinda,
Moram li ja sasvim da odustanem od Foruma da bi se i ovde čulo nešto provokativno? ;) Ni u jednoj temi ove konferencije nema posebnog interesovanja izuzev, delimično, teme književnost i to samo zbog kineskih priča. Bilo je pokušaja i u drugim temama, ali su ti pokušaji ostali sasvim bez odgovora. :( Ni ova tema nije nekakav izuzetak. `Ajde da pokušam na sasvim drugi način. Nema nikakvog razloga da se ograničavamo samo na monoteističke religije. Recimo, egipatska religija je takođe vrlo interesanta tema. Ne samo da je bila politeistička, nego se ni sva božanstva nisu poštovala u celoj zemlji. U samom početku verovalo se u božanstva koja žive u životinjama. Može pomoći da bolje shvatimo crteže sa zidova egipatskih grobnica ako bi malo bolje poznavali koja su božanstva predstavljena životinjskim glavama kako je to kod njih bio običaj. Tako je: Bog voda - SOBEK predstavljen krokodilskom glavom. HORUS (zaštitnik dinastije) predtsavljan je glavom sokola. Bog Memfisa, zaštitnik umetnika - PTAH predstavljan je glavom bika Apisa. Iza kravlje glave krije se boginja HATOR. Boginja veselja, BASTET - mačija glava. SAHMET (boginja rata) predstavljana je glavom lavice. Bog Meseca TOT predstavljan je na dva načina: ili glavom ibisa ili u liku pavijana. Bog mrtvih, ANABIJUS - šakalova glava. Tebanski bog vazduha i vetra, AMON - ovnujska glava. I naravno vrhunski sunčani bog Heliopolisa, RA - glava kopca. Pored ocoga posebno su poštovane Trijade (trojstva) npr. tri vida sunca: HORUS - sunce pri rađanju RA - sunce u zenitu OZIRIS - sunce na zalasku Ili trojstvo: OZIRIS - gospodar podzemnog sveta i sudija mrtvih (Mit o Ozirusu bio je jako poštovan.) IZIDA - boginja zalazećeg sunca (sestra i žena Ozirisa); i njihov sin. HORUS Eto tako, ubeđen sam da vas ovo uopšte ne interesuje? :)
religija.14 mladenp, -> #13, balinda
> Moram li ja sasvim da odustanem od Foruma da bi se i ovde > čulo nešto provokativno? ;) Odmah sam se upecao. :) Ne zbog Foruma, tamo sam odavno otkucao resign. Mislim da nisi baš pogodio temu u kojoj tražiš provokativne poruke. Ali, kad sam već ovde imam i neke predloge. Bilo bi dobro da na kraju poruke (kao što je ona na koju je ova Reply) pisac navede izvor podataka. Na taj način bi zainteresovani čitalac mogao ravnopravno da se uključi u razgovor, bez obzira na prethodno poznavanje materije. Negde sam, čini mi se, video da si ti arhitekta ili student arhitekture. Možda bi mogao, ako imaš vremena, da napišeš neku reč o crkvama i sličnim objektima.
religija.15 bandit, -> #13, balinda
>> Moram li ja sasvim da odustanem od Foruma da bi se i ovde culo >> nesto provokativno? ;) Ni u jednoj temi ove konferencije nema posebnog >> interesovanja izuzev, delimicno, teme knjizevnost i to samo zbog >> kineskih prica. Bilo je pokusaja i u drugim temama, ali su ti pokusaji >> ostali sasvim bez odgovora. :( Ni ova tema nije nekakav izuzetak. `Ajde >> da pokusam na sasvim drugi nacin. Eh, Balinda, pa ko ti je kriv kada si sam ugusio rasprave u ovoj konferenciji? Tako smo lepo poceli, a onda si ti rekao da svi zivi lupaju resign zbog par ljudi. Sada se tih par ljudi ucutalo a ostali ni rec da kazu... Drugim recima -> opet si podlegao praznim pricama... Ovucicu da mu oprostimo? Johnny
religija.16 ovucic, -> #15, bandit
*> Ovucicu da mu oprostimo? Pa pitanje je da li njemu i ostalima odgovara gomila poruka ili ne. Ako mu bude zasmetalo sto nema poruka, pobunice se :) Bejah raspolozen za "Raspravu", ali kad sam video da je sve puno nekakvih prica i da se prica o nekakvoj biblioteci, bio sam rezigniran. Ljudi su se toliko olenjili da ih mrzi da odu do prave biblioteke i uzmu nesto da procitaju. Umesto toga, predlazu punjenje sezamovog diskcica nekim pricicama. Nemam nista protiv toga, ali ni za to. Naravno, uzrok rezigniranosti nije bila samo cinjenica da je 20/24 poruka bilo tipa "Ja sam ZAAAAA" vec i to sto je nasa "Omiljena tema" bila prazna k'o glava bosanskohercegovackog politicara. Sto se nekog "Oprostaja" tice, ne vidim razlog za nesto takvo, kada nije bilo ni svadje ni nekakvih blazih formi nesuglasica (?) Jednostavno sam shvatio "Bilten" kao svojevrsnu opomenu meni i meni slicnima da ne pisu velik broj poruka. Probao sam da ih sabijem na manje, a zatim sam i od toga odustao iz razloga koje sam opisao jos u odgovoru na onu zbudzenu poruku koju vise ne znam ni ko je poslao... No, posto sam obecao da necu pisati gomilu poruka, to necu ni ciniti, ako ne dobijem dozvolu. Zaista je besmisleno puno pisati i istovremeno znati da taj tekst, po misljenju ostalih, sluzi da bi druge maltretirao.
religija.17 balinda, -> #14, mladenp
>> Mislim da nisi baš pogodio temu u kojoj >> tražiš provokativne poruke. Moguće. Ja sam pomislio da je ovde religija (pored istorije) najprovokativnija tema u našoj svakodnevnici. >> Bilo bi dobro da na kraju poruke (kao što je ona na >> koju je ova Reply) pisac navede izvor podataka. Na taj >> način bi zainteresovani čitalac mogao ravnopravno da se >> uključi u razgovor, bez obzira na prethodno poznavanje >> materije. Slažem se. Na žalost, "izvor" su neki moji papiri koji su mi ostali nakon spremanja ispita iz istorije umetnosti još daleke 1982. godine. :( Teško mi je da se sad setim izvora pogotovo što sam onda pročitao hiljade i hiljade strana svi mogućih knjiga. >> Možda bi mogao, ako imaš vremena, da napišeš neku reč >> o crkvama i sličnim objektima. OK. Važi. Trenutno sam bolestan (otuda sam onako pomirljiv u Forumu) ;) ali čim mi malo bude bolje, sledi mali esej o (srpskim?) crkvama.
religija.18 mladenp, -> #17, balinda
> OK. Važi. Trenutno sam bolestan (otuda sam onako pomirljiv > u Forumu) ;) ali čim mi malo bude bolje, sledi mali esej o > (srpskim?) crkvama. Odlično. Posle ćemo tražiti i nešto o egipatskim, grčkim, rimskim,... hramovima. Lakše mi nekako kad neko ovde napiše koncentrat, pa ne moram da kopam po knjigama. Ovo baš nema veze sa temom, ali mislim da nema odgovarajuće: Pročitao sam skoro Deset knjiga o arhitekturi (svih deset :). Preporučujem je ljudima koji se, kao ni ja, ne bave ovom profesijom.
religija.19 bandit, -> #16, ovucic
>> Pa pitanje je da li njemu i ostalima odgovara gomila poruka ili ne. >> Ako mu bude zasmetalo sto nema poruka, pobunice se :) Pa kao sto vidis pobunio se! (Bar sam ja to tako razumeo!) >> No, posto sam obecao da necu pisati gomilu poruka, to necu ni ciniti, >> ako ne dobijem dozvolu. Zaista je besmisleno puno pisati i istovremeno >> znati da taj tekst, po misljenju ostalih, sluzi da bi druge maltretirao. Svetu ne mozes ugoditi -> sebi mozes, zato je uvek vazno staviti sebe pre sveta! Johnny
religija.20 balinda, -> #18, mladenp
>> Ovo baš nema veze sa temom, ali mislim da nema >> odgovarajuće: Pročitao sam skoro Deset knjiga >> o arhitekturi (svih deset :). Preporučujem je >> ljudima koji se, kao ni ja, ne bave ovom profesijom. Što jeste, jeste, arhitektura je zanimljiva pod uslovom da se njome ne baviš. (Možda slično kao i sa ženama?) ;) Iz tih razloga, i rešio sam da postanem modarator na Sezamu. :) Jeste da ne dobijam platu, ali i ne moram da ustajem rano. ;) >> Odlično. Posle ćemo tražiti i nešto o egipatskim, grčkim, >> rimskim,... hramovima. Lakše mi nekako kad neko ovde >> napiše koncentrat, pa ne moram da kopam po knjigama. Nema problema. Dakle, srpske crkve kroz vekove. (?) Kaži šta te više interesuje: njihova funkcionalna, estetska ili istorijska funkcija?
religija.21 mladenp, -> #20, balinda
> Nema problema. Dakle, srpske crkve kroz vekove. (?) Kaži > šta te više interesuje: njihova funkcionalna, estetska ili > istorijska funkcija? Nisam baš najbolje razumeo pitanje, ;) ali pokušaću da se snađem. Previše bi bilo da tražim od tebe slike, crteže i slične stvari. Uostalom, slika na monitoru ne može da se meri sa fotografijom, još manje sa utiskom sa lica mesta. Prema tome, neka detaljnija estetika otpada. Preostaje, daklem, istorija. Evo nekoliko teza: - koji su najpoznatiji majstori pojedinih epoha i stilova i koje su njihove najpoznatije crkve? - na portalu jedne naše srednjevekovne crkve video sam neka mitska stvorenja koja nikad nisam vezivao za hrišćanstvo; kako su te figure dospele kod nas? - postoji li blizu Beograda neka ranohrišćanska građevina? Toliko za sada. Nadam se da će biti još diskusije.
religija.22 balinda, -> #21, mladenp
Postavio si par teških pitanja i svako od njih je čitava "nauka" za sebe. Nisam pametan, kako ovde postupiti? Da li obraditi jedan po jedan svaki od najznačajnih objekata, ili pokazati opšte crte? Do tada, i ako sistematičnost time opasno strada, evo površnih pokušaja odgovora na tvoja pitanja. >> - koji su najpoznatiji majstori pojedinih epoha >> i stilova i koje su njihove najpoznatije crkve? Ako misliš na naše srpske majstore, njih nema previše. Mahom su dovođeni sa strane (najčešće iz primorja) a i o njima nema previše podataka. Na taj način, srpska crkvena arhitektura crpla je uticaje i sa istoka (vizantijski uticaj) a sa zapada (romanski uticaj). Ruku na srce, srpska država uglavnom nije bila toliko moćna kao vizantijska pa, mahom, nije imala dovoljno sredstava za pozivanje najboljih majstora. No, i bez toga uspelo se ponekad dodirnuti i najveći dometi svoga vremena. Razloge treba tražiti u neposrednom i snažnom prožimanju svetovne i duhovne vlasti. Ovaj uticaj bio je prisutan i kod ostalih naroda, ali je kod Srba bio vrlo izražen. Tu treba tražiti i razloge zašto su Srbi, i vekovima nakon svog najvećeg dometa, uspeli da ostanu svesni samih sebe i tako odoleti mnogobrojnim nevoljama koje su ih sustizale. U ovome je presudan uticaj imala crkva a time direktno i crkvena arhitektura. U pogledu stilova, situacija je mnogo jasnija, ali kao svaka podela, ima svoja ograničenja jer je previše administrativna. Da ova poruka ne bi bila neprimereno duga a i sistematičnosti radi, ostavićemo tu podelu za drugi put. >> - na portalu jedne naše srednjevekovne crkve video sam neka >> mitska stvorenja koja nikad nisam vezivao za hrišćanstvo; >> kako su te figure dospele kod nas? Ako misliš na dekoracije ornamenetnog i simboličkog karaktera sa motivima flore i faune, one su tu nalaze kao refleksija na helenistički dekor ali takođe i na savremenu ornamentiku islamskog istoka. Sa druge strane, na formu ovih dekoracija uticala je i žestoka borba ikonoklasta i ikonodola (protivnika i pristalica ikona). I samo hrišćanstvo je smatralo da se, recimo, lik Boga nikako ne sme prikazati. (Najsmelije je bio prikazivanje ruke koje blagosilja iz oblaka.) Pošto si se interesovao za ranohrišćanske građevine kod njih je najkarakterističnije obilje kamene plastike vrhunskog zanatskog nivoa (za razliku od vrlo skromne tehnike građenja). Glavni motiv ove plastike je preplet, skoro uvek tročlan a ponekad samo vegetabilan. Najzad, vrlo često je reč o kombinaciji geometrijskog i vegetabilnog prepleta sa motivima ptica, životinja, grifona ili nekakvih simbola. (najčešće šetokraka zvezdom ili krst) >> - postoji li blizu Beograda neka ranohrišćanska građevina? Sasvim sigurno - ne. Ranohrišćanska arhitektura (u literaturi obično nazvana "Preromanskom stilskom grupom" je nastala samo na delu teritorije na kojoj su se prve feudalne državice osnivale. Svakako je građenja bilo i pre IX veka ali verovatno samo u drvetu pa se ništa nije ni moglo sačuvati. U tom periodu ranog feudalizma (kod nas od IX do XI veka) karakteristična je po naturalna privreda. Iz tog perioda moguće je naći crkve samo u hrvatskom i zetskom primorju i u delu unutrašnosti i to samo oko stare Zete i Raške. Interesantno je da si pomenuo samo ovaj period. (do 1102.god. ako se ne varam, kada Hrvati ulazi u uniju sa Mađarima a Zeta i Raška obrazuju jednu državu.) Do tada Hrvati i Srbi imaju jedinstvenu istoriju i crkva sasvim jednistveno deluje. (Tek toliko da ne bude da nikad nismo bili zajedno sa Hrvatima.) :) P.S. Tražim savet da nađemo način kako da razgovaramo o ovome? Ima li, recimo, interesovanja za temu arhitektura, ili da nastavimo u temi umetnost ili ovde? Možda nešto treće?
religija.23 spantic, -> #13, balinda
> Nema nikakvog razloga da se ograničavamo samo na > monoteističke religije. Recimo, egipatska religija je > takođe vrlo interesanta tema. Mislim da možemo da oživimo diskusiju o religiji. Ali ja imam temu koja mi je mnogo omiljenija od egipatske mitologije. Zanimljivo je da ljudi relativno malo znaju o slovenskim drevnim bogovima i mitologiji. Mnogo više se uči u školama budizam (na primer) nego naši drevni bogovi. Znače li ikome Svetovid, Perun, Morana, Vesna... nešto? Hajdemo da prodiskutujemo malo o tome.
religija.24 balinda, -> #23, spantic
>> Mnogo više se uči u školama budizam (na primer) >> nego naši drevni bogovi. >> Znače li ikome Svetovid, Perun, Morana, Vesna... nešto? >> Hajdemo da prodiskutujemo malo o tome. Samo napred.
religija.25 mladenp, -> #23, spantic
> Znače li ikome Svetovid, Perun, Morana, Vesna... nešto? > Hajdemo da prodiskutujemo malo o tome. Ja o njima ne znam skoro ništa, osim da neke naše reči imaju koren u imenima tih božanstava. Na primer: vid. Ako imaš vremena napiši nešto, rado ćemo te saslušati. Imam ja i jedno pitanje. Negde sam pročitao da je Sv. Mrata u stvari slovenski bog vukova. Pravoslavna crkva ga je "usvojila", kao i mnoge paganske običaje. žuo sam i teoriju da je Mrata samo nadimak Sv. Stefana Dečanskog. Šta je tačno?
religija.26 mladenp, -> #22, balinda
>>> - na portalu jedne naše srednjevekovne crkve video sam >>> neka mitska stvorenja koja nikad nisam vezivao za >>> hrišćanstvo; > Ako misliš na dekoracije ornamenetnog i simboličkog > karaktera sa motivima flore i faune, one su tu nalaze kao > refleksija na helenistički dekor ali takođe i na savremenu > ornamentiku islamskog istoka. Mislio sam konkretno na Kentaure i druga stvorenja kojima ni imena ne znam, ali me podsećaju na grčke priče. Kažem priče, zato što ih ni na slici nikad nisam video. Zanimljivo je koliko su tadašnji majstori poznavali istoriju i svetsku umetnost. Da li su putovali (za ono doba na velike udaljenosti) ili su znanja sticali na neki drugi način? > P.S. Tražim savet da nađemo način kako da razgovaramo o > ovome? Ima li, recimo, interesovanja za temu arhitektura, > ili da nastavimo u temi umetnost ili ovde? Možda nešto > treće? Mislim da za temu arhitektura neće biti dovoljno interesovanja, a ovoj priči ovo mesto sasvim odgovara (više nego tema umetnost).
religija.27 spantic, -> #24, balinda
> Samo napred. Ja bih rado, ali ne znam zašto mi se čini da bi to bio pomalo monolog. Ali dobro.
religija.28 balinda, -> #27, spantic
>> Ja bih rado, ali ne znam zašto mi se čini da bi >> to bio pomalo monolog. Ali dobro. I ja to stalno radim. :)))
religija.29 ndragan, -> #13, balinda
/ Eto tako, ubeđen sam da vas ovo uopšte ne interesuje? :) pade mi na um - a šta je sa bogovima starih slovena? gde su? (vidim sad da ne zanimaju samo mene) Bue_ NDragan
religija.30 spantic, -> #25, mladenp
> Ako imaš vremena napiši nešto, rado ćemo te > saslušati. Imam ja i jedno pitanje. Negde sam pročitao da > je Sv. Mrata u stvari slovenski bog vukova. Pravoslavna > crkva ga je "usvojila", kao i mnoge paganske običaje. žuo > sam i teoriju da je Mrata samo nadimak Sv. Stefana > Dečanskog. Šta je tačno? Pošto vidim da ima interesenata biće jedan spis o našim drevnim bogovima. Inače potpuno je tačno da je crkva ukomponovala nekadašnja verovanja i običaje u svoje ceremonije. Osnovni razlog je jasno bilo brže usvajanje novih verovanja kod prostog naroda. Ne treba zaboraviti da su se u pojedinim područjima održala drevna verovanja i do dan danas. Njihove tragove imate u narodnim pričama i predanjima. Jedan od tih, da kažemo paganskih, običaja koji je ostao široko rasprostranjen među Srbima jeste SLAVA. Taj običaj datira iz vremena pre primanja hrišćanstva. I crkva ga je usvojila. Ili Sveti Ilija Gromovnik. Perun je bio bog groma u slovenskoj mitologiji. Mnogi se slažu da je Sveti Ilija zapravo Perun ukomponovan u hrišćanstvo. Ima još primera.
religija.31 nkbog,
Malo privatizacije: Svima kojima je slava, svoj deci i svim putnicima čestitam Nikoljdan. Posebno: Srećna slava Bulajo! NB.
religija.32 balinda,
U prvim vekovima naše ere propovedanje hrišćanstva je bilo žestoko proganjano pa se krišom vršilo po katakombama. Tek od IV veka, pod Konstantinom Velikim, biva proglašeno za zvaničnu religiju Rimskog carstva. (Milanskim ediktom 313. godine) Od tog perioda pobedonosno hrišćanstvo počinje da razvija velelepnu umetnost bazilika. Iako je ranohrišćanska bazilika ostavila značajan uticaj i na crkvenu arhitekturu u našim krajevima, može se reći da je značajnija za Zapad. Zbog snažnog uticaja a i zbog razjašnjenja nekih osnovnih pojmova neophodnih za dalje razumevanje izvesnih termina, evo kratkog osvrta. Reč crkva je grčkog porekla i znači sabor, zbor. (U tom smislu "Saborna crkva" mu dođe kao pleonazam.) :) Iz praktičnih razloga (okupljanja većeg broja ljudi) usvojen je oblik rimske bazilike kao najpodesniji. (Bazilike su se koristile u Rimskom carstvu kao sudnice.) Naravno, vremenom, su dodavani razorazni dodaci ali je suština ovog tipa crkvenih zgrada u suštini rimska bazilika. No, krenimo redom. Važna napomena je da se ispred crkve (u užem smislu), nalazi i priprata (nartex). Ovakve priprate veoma su rasprostranjene i kasnije i smisao im je da se u njima primaju katehumene, vernici koji još nisu primili obred krštenja, dok su u samu crkvu imali pristupa već kršteni vernici. U crkvenom dvorištu nalazila se česma koja je služila ritualnom umivanju. Sama crkva bila je pravougaonog oblika, sa dva reda stubova koji je dele uzduž na tri broda (naos). Centralni brod završavao se polukružnom apsidom i bio je viši od bočnih brodova. Oko zida apside stajala je klupa za vladiku i sveštenstvo. Sredina apside rezervisana je za sâm oltar. Na ovom principima neposredno se oslanjaju prvi crkveni objekti kod nas u tzv. "preromanskoj stilskoj grupi". Doduše sa priličnim zakašnjenjem ali zato sa velikim bogatstvom oblika i sa vrlo raznovrsnim osnovama. Ne znam koliko ima interesovanja za detaljnije ulaženje u crkvenu arhitekturu u našim krajevima od početka IX do kraja XI veka? Ovaj period je vrlo značajan za shvatanje kontinuiteta ali je možda manje atraktivan za širu publiku koja mnogo više voli kasnije arhitektonske domete postignute na, tada već vekovnim, iskustvima prvog graditeljskog nasleđa. Zato tražim pomoć; `oćemo li o ovome ili idemo dalje?
religija.33 balinda, -> #32, balinda
Imenom ove konferencije provociran sam da pokušam da, sasvim sažeto, pokažem gde se nalazi koreni ove, tzv. "zapadne civilizacije"? Ne treba biti preterano mudar pa shvatiti da je antička Grčka onaj početak naše civilizacije već i samom činjenicom da pretstavlja prvi istorijski Narod na tlu Evrope. (Pronalazak pisma označava početak istorijskog perioda, pre toga je praistorija.) Uticaj Grčke na ovu civilizaciju je toliko veliki da slobodno možemo reći da, na izvestan način, civilizacija Evrope predstavlja samo njen nastavak. (Otuda, možda, i naša sklonost da je idealizujemo?) U umetnosti jasno je vidljiv humanistički smisao i demokratki karakter. žak je i sam ideal demokratije neodvojiv od menataliteta antičkih Grka. Ostaće, verovatno, zauvek nejasno otkuda takav zaokret u istoriji čovečanstva? Šta se to desilo pa da su sve države starog orjenta, koje su građane svodile više na vrednost broja nego činioca (karakteristična je i svemoć monarha), odjednom rezultirale ovakvom civilizacijom? žak je i danas, moguće videti izvesnu razliku između prava pojedinca i prava kolektiva u Evropi u odnosu, recimo, na Aziju ili daleki istok. (!) Grčku civilizaciju kakateriše, pored ostalog i, ova dva važna svojstva: 1. Nezavisnost Polisa (grada-države) jednog prema drugima; 2. Sloboda građana u samom Polisu. (Da se još jednom osvrnem na umetnost iz koga je jasno vidljivo grčko shvatanje slobode po kome umetnik nije potčinjen ni zahtevima svemoćnog dvora kao, recimo, na persijskom dvoru, ali ni sputan verskim obuičajima kao u Egiptu.) Jednom rečju, to je nešto sasvim novo. I ovde umetnost počiva iz religije ali su Grci znali da je potčine praktičnim potrebama života, umesto da život sputaju verskim dogmama. Kraće rečeno, grčki racionalizam, kao "veliki dar sa neba", (?) uspeo je da prodre i u religiju. Pored ljubavi prema slobodi i ljubavi prema lepom, razionalizam je najdragoceniji dar koji je Grčka učinila čovečanstvu. Ovde, bih najrađe skrenuo ka umetnosti, :) ali da se vratim temi. Religija je bila antropomorfnog tipa. Menjala se tokom vekova a ni svugde nije bila ista. Od VIII veka pre.n.e. poštovalo se 12 bogova (živeli su na Olimpu). Glavni Bog je bio Zevs (bog munje i groma). čena mu je bila Hera (boginja neba) a braća Posejdon i Had (bogovi mora i podzemnog sveta). Apolon je bio bog svetlosti i umetnosti. Uz njega je bilo 9 muza zaštitnica nauka i umetnosti. (Klio, Melpomena, Terpsihora, Talija, Euterpa, Erato, Uranija, Polimnija i Kaliopa.) Bog vatre je bio hromi Hefes, boginja lepote i ljubavi Afrodita, bog rata Ares, boginja mudrosti Atena, zamljoradnje Demetra, vinogradarstva Dionis, trgovine Hermes, lova Artemida. Osim ovih, postojala su i mnoga druga manja i lokalna božanstva. Grčke države bile su samostalne ali u kulturnom pogledu jedinstvene. (Isti jezik, religija, arhitektura, zajedničke versko-sportske manifestacije.) U tom smislu interesantna je pojava olimpijskih igara na kojima se gajio kult lepote i zdravog tela, održavajući svest o jedinstvu rase i raspririvala utakmica između pojedinaca. Danas bi gotovo mogli reći: najkraća definicija naše civilizacije. (?) Prve igre održane su 776. g. pre n.e. a ukinute su 394. g. naše ere od strane cara Teodosija koji ih ukida kao paganske, te nedostojne hrišćanske religije.
religija.34 mladenp, -> #33, balinda
> olimpijskih igara na kojima se gajio kult lepote i zdravog > tela, održavajući svest o jedinstvu rase i raspririvala > utakmica između pojedinaca. Danas bi gotovo mogli reći: > najkraća definicija naše civilizacije. :)))). Pre bih rekao: definicija naših želja. Mogućnosti su malo manje, čini mi se.
religija.35 mladenp, -> #32, balinda
> Ne znam koliko ima interesovanja za detaljnije ulaženje u crkvenu > arhitekturu u našim krajevima od početka IX do kraja XI veka? > Zato tražim pomoć; `oćemo li o ovome ili idemo dalje? Probaj da napraviš neki kompromis. Pomeni one stvari i događaje koji su najbitniji za razumevanje nastavka priče. Inače, interesovanje u mojim redovima je veliko.:)))
religija.36 balinda, -> #35, mladenp
>> Inače, interesovanje u mojim redovima je veliko.:))) :) Hvala na podršci, ali dobro bi bilo da moj monolog postane makar dijalog zašta imamo sve uslove. ;) Šalu na stranu, previše mi se čini da ova cela konferencija i nema nekog posebnog smisla. (?) Prečesto stičem utisak da bi nekakva grupa umereno zainteresovanih mnogo bolje odgovarala. (?) :(((
religija.37 sprus,
Zdravo svima, znate, nesto i nije jasno u vezi religiji. Koliko ja znam, pre 2 godine kao i pre 40 godine, nije bilo DOBRO ici u crkvu, moliti se... a sada odjednom NIJE LOSE ici u crkvu, naprotiv, cestitaju se praznici preko sredstva informisanja, daje se potsticajveronauciH itn. Pa bas se pitam po kom kriterijumu je nesto DOBRO ili LOSO Jel taj kriterijum promenljiv, jel dobro-loso promenljiva kategorija i dali to sto pise u Bibliji da je DOBRO je uvek dobro ili LOSE je uvek lose? Nestrpljivo ocekujem vase diskusije, misljenje. Sonja Prus
religija.38 mladenp, -> #36, balinda
> Šalu na stranu, previše mi se čini da ova cela konferencija i nema > nekog posebnog smisla. (?) Prečesto stičem utisak da bi nekakva > grupa umereno zainteresovanih mnogo bolje odgovarala. (?) :((( Uh, koliko negativnih talasa na tako malo prostora. Ne znam kako je u drugim temama i konferencijama, pošto imam resign na mnoge od njih. Malo slobodnog vremena nažalost. Ali, evo, obećavam uskoro par izveštaja sa (službenog) puta na Daleki istok. Normalno, da bih se vratio, treba prvo da odem. :)
religija.39 mladenp, -> #37, sprus
Draga Sonja, što se tiče: > ... a sada odjednom NIJE LOSE ici u crkvu, naprotiv, cestitaju se mislim da je i tebi potpuno jasno o čemu se radi i da se na tom mestu ova konferencija prepliće sa FORUM-om. > Pa bas se pitam po kom kriterijumu je nesto DOBRO ili LOSO Na ovo pitanje su mnogi pokušali da odgovore. Na kraju je ispalo da svako ima svoj odgovor, i da dva istovetna ne postoje. > Jel taj kriterijum promenljiv, jel dobro-loso promenljiva kategorija Naravno da jeste (u nekim granicama), samo se postavlja pitanje razloga promene. > i dali to sto pise u Bibliji da je DOBRO je > uvek dobro ili LOSE je uvek lose? Kada bi se ljudi pridržavali Deset zapovesti, ne bi bilo nikakvih problema. Naivno, a? Na tvoje poslednje pitanje mnogi će odgovoriti potvrdno, ali ako uporediš njihova tumačenja videćeš da se razlikuju. Mladen PS Nisam vernik.
religija.40 bandit, -> #37, sprus
>> Pa bas se pitam po kom kriterijumu je nesto DOBRO ili LOSO >> Jel taj kriterijum promenljiv, jel dobro-loso promenljiva kategorija i >> dali to sto pise u Bibliji da je DOBRO je uvek dobro ili LOSE je uvek >> lose? Kriterijum DOBRO-LOSE, je po mom misljenju licna stvar svakog coveka ponaosob. Kasnije se izdvaja i kriterijum OPSTEG DOBROG i OPSTEG LOSEG, koji ne mora (i cesto nije) u saglasnosti sa sopstvenim kriterijumom! Poimanje drustva za DOBRO ili LOSE, ide preko NAJMOCNIJE sile u samom drstvu, a to je pre 2 i pre 40 godina bila KPJ! Crkva je bila svim sredstvima prisiljena da svoje DOBRO ili LOSE cuva i saceka vreme kada ce opet moci da ustane u odbranu svojih stavova! Dakle kriterijum OPSTE DOBRO-LOSE je promenjljiv, dok kriterijum svakog posebnog coveka ne bi trebao da varira. Sto se Biblije tice, nisam siguran da je 10 zapovesti DOBRO, vec ga uslovno shvatam kao jedan od pokusaja da se OPSTE DOBRO definise... Johnny
religija.41 ndragan, -> #39, mladenp
/ bilo nikakvih problema. Naivno, a? Na tvoje poslednje nije naivno, nego gadno. to je samo malo starija varijanta teze "izgradićemo novoga čoveka". ovi poslednji što su to pokušavali, za nevolju su i uspeli. izgradili su ga... koja kreatura. put u pakao je popločan dobrim namerama (i veoma nehrišćanskom namerom da se izigrava bog i petlja u prirodu čoveka). religija je privatna stvar svakog čoveka. crkva je institucija za distribuciju religioznih dobara. ako nađete neku koja ne naplaćuje, javite mi. Bue_ NDragan
religija.42 lanik, -> #23, spantic
>> Ali ja imam temu koja mi je mnogo omiljenija od egipatske mitologije. Zanimljivo je da ljudi relativno malo znaju o slovenskim drevnim bogovima i mitologiji. << Yo! Piši! :) Uvek me je nerviralo što mi Srbi (Jugosloveni?) nismo znali da "plasiramo" svoju istoriju i mitologiju. Eto ti, postoji milion filmova, knjiga, stripova o Egipatskoj mitologiji (prokletstvo faraona i slične budalaštine), zatim o nordijskim bogovima (Tor, bog groma? ;)) a mi Sloveni ništa. --> Conan the Cimmerian? Bah. Wait 'till you see Marko the kraljevich! :)
religija.43 sprus, -> #40, bandit
Znaci, zakljucili smo da postoji jedno OPSTO dobro i jedno licno, interno DOBRO a koji mogu biti u raskoraku, jel tako Bandite? Ja se potpuno slazem sa time. Ali sta se desava kad jednog dana otkrijes da to OPSTO dobro uopste nije bilo opsto dobro. Moze li se time tako lako pomiriti i kako? (mozda je ipak ovo tema za Forum??) Po meni, to opsto dobro je jedan vid osnova, fundament, tlo na kome gazimo, (koje su nam postavili jos pre naseg rodjenja i nezavisno od naseg dobro) i na kome zivimo i op! odjednom ti neko vuce tlo pod nogama zato sto jedostavno nije bilo ono pravo, postavljaju drugo tlo, kao da je to sitnica, i treba da ides dalje. Ali gde su sada koreni? Dali se moze ici dalje bez stare korene? Reci mi bandite. Volela bih da cujem i ndragan i mladenp... Pozdrav od Sonje
religija.44 bandit, -> #43, sprus
>> Ali sta se desava kad jednog dana otkrijes da to OPSTO dobro uopste nije >> bilo opsto dobro. Moze li se time tako lako pomiriti i kako? Svako mora da gradi svoje DOBRO. Ono se NESME preuzeti od nekog drugog, i NESME prihvatiti zdravo za gotovo. Svaki normalan covek, koji ne podlegene vaspitanju i pritiscima, sposoban je da izgradi svoj sistem vrednovanja, koga se mora drzati po svaku cenu.... U nasem drustvu, propagandom, pritiscima, a najvise sistemom vrednovanja koji je nametnula KPJ, narusen je prirodni poredak stvari, tj. drzava se trudila (i uspela) da stvori potpuno poslusnog gradjanina, namecuci mu tezu da je Partijsko dobro, Opste dobro. Oni koji su mislili drugacije, iseljavali su se, ili su razvijali turizam na Golom Otoku..... Sada ce mozda izgledati prepotentno, ali i sam sam se, sa svojih 16 godina zapitao DA LI JE OVO STO MI SIPAJU U GLAVU PRAVILNO ILI NE! I naravno, shvatio sam da sam celoga zivota bio bombardovan lazima i raznim podmetanjima, koja su produkat samo malog dela drustva, tj. Partije. E, od tada pocinje potraga za pravim sistemom vrednosti, tj. , za prirodnim covekom... Dokle sam dogurao? Ko zna? Znam samo jedno: Zakon nije ono sto pise u knjizi, Istina nije ono sto nam sipaju u glavu, Moral nije ono sto zagovara vecina, Pravda nije ono zasta se neki bore... Kao sto vidis, ostavljeni smo sami sebi, tj. svako svom jakom (ili slabom karakteru) da prihvati ono sto drustvo nudi (i da se tako u isto utopi, da preuzme shvatanje drustva za svoje) i postane mediokritet, ili da pokusa da bije svoju bitku i otkrije sta je zaista vredno a sta ne.... Johnny
religija.45 zolika,
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ Nevezano za diskusiju o religiji: * + SVIMA KOJI SLAVE žESTITAM BOčIĆ i, ako mi uspe: * + KELEMES KARÁCSONYI ÜNNEPEKET KIVÁNOK (misleći na bearboy-a)... * * * Zolika * + * * +++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
religija.46 mladenp, -> #41, ndragan
> / bilo nikakvih problema. Naivno, a? Na tvoje poslednje > > nije naivno, nego gadno. to je samo malo starija varijanta > teze "izgradićemo Ubi me u pojam. :( A ko zna šta bi bilo da je sačuvana i ona treća, razbijena ploča, sa preostalih pet zapovesti... :)
religija.47 balinda,
Šta bi sa pričom o slovenskim bogovima?
religija.48 ndragan, -> #46, mladenp
/ sačuvana i ona treća, razbijena ploča, sa preostalih pet / zapovesti... :) nisu bitne, jer se odnose na sezam: 11. ne seri p* konferencijama 12. ako već moraš, neka izgleda da se odnosi na naredbu Ignore 13. ako ti je stalo do slave, ignoriši sam sebe desetak puta... 14. nemoj da me shvatiš ozbiljno 15. ________ (popuni sam) Bue_ NDragan
religija.49 ndragan, -> #43, sprus
/ Volela bih da cujem i ndragan i mladenp... bokte, postao sam autoritet... (imam gripu a i naspelo mi da se zezam. danas sam obišao tri mušterije, ne zamerite, svuda po par sati rada i par sati vožnje) ipak, da kažem šta mislim, kad se uozbiljim: / jedostavno nije bilo ono pravo, postavljaju drugo tlo, kao da je to sitnica, ono što se računa na duže staze je opstanak. opšte dobro je opstanak čovečanstva. sve ostale ideologije, religije, mode, trendovi - krstimo ih kako hoćemo, sve su to usputne stanice. da li smo usput zalutali pa tumaramo dok ne izbijemo na nekakav bolji put - ne možemo ni znati. onda nagađamo, pa menjamo ideju, ideologiju, religiju, karijeru, ženu, zamlju. najverovatnije nismo u pravu ni pre ni posle promene. a ono što političari ističu kao opšte dobro, u načelu je njihov lični interes, maskiran vešto ili nevešto. o tome da ne trošimo reči ovde. ni o tome ko se sve može smatrati političarem. promena osnovnog stava o dobrom/lošem; malo jeste prevelik zalogaj. ali, jedina stalna stvar je menjanje svega. sve se menja, samo su promene stalne. možda je okretanje stava za 180 preterano, a i ne dobija se ništa novo, samo naličje od starog; mislim da treba zadržati stav o poštenju, iskrenosti i tako dalje. stav o tome šta je fer a šta nije - to mnoogo zavisi od... datuma? ne očekujem da sam jasan, ali kad me već pitaš, ja nabacao... Bue_ NDragan
religija.50 ndragan, -> #44, bandit
/ 16 godina zapitao DA LI JE OVO STO MI SIPAJU U GLAVU PRAVILNO ILI NE! jesi li primetio u ruskim filmovima, da oni jako često kažu "praviljno" tamo gde bismo mi rekli obično "da"? pitao sam neke u moskvi "po kakvom pravilu pravilno, pokaži mi pravilnik". nisu čak ni shvatili o čemu govorim, iako smo se sasvim dobro sporazumevali. još je bolje pitanje: a šta mi NISU ni spomenuli? šta to sve postoji, za šta ne znam? Bue_ NDragan
religija.51 ndragan, -> #45, zolika
/ KELEMES KARÁCSONYI ÜNNEPEKET KIVÁNOK (misleći na bearboy-a)... Lögd ide a sört (oba o sa po dve tačke, ako se ne varam) Bue_ NDragan
religija.52 magician, -> #51, ndragan
­=> Lögd ide a sört (oba o sa po dve tacke, ako se ne varam) Kakve vi Madjari imate veze sa religijom? Ne kapiram. ;) MAG
religija.53 spantic, -> #47, balinda
> Šta bi sa pričom o slovenskim bogovima? Ja stalno vučem neke repove. Izvinite, stiže.
religija.54 pstojkov, -> #47, balinda
> $ta bi sa pricom o slovenskim bogovima? Ne ba$ to ali ne$to slicno: ............................................................................. Vjera u starih Srba bje$e mnogobozacka: Triglav im bje$e bog nad bogovima Perun im bje$e bog gromovnik Svarog im bje$e bog neba Stribog im bje$e bog vjetra Dajbog ili Bjelobog im bje$e bog svega dobra Crnobog im bje$e bog svega zla Radgost im bje$e bog gostoljublja Koledo im bje$e bog sunca i svjetlosti Davor im bje$e bog rata Usud im bje$e bog sudbine Prov im bje$e bog pravde Svetovid im bje$e bog cetiri godi$nja doba Dodol im bje$e bog ki$e Lada im bje$e boginja ljepote i ljubavi Ljelja im bje$e boginja druzbe Ziva im bje$e boginja zivota Morana ili Mora im bje$e boginja smrti. Srbi vjerovahu jo$ i u vile: zagorkinje, brodarice i vidarice, pa u: zmajeve, divove, vje$tice, vampire, vjedogonje, more, vukodlake, zduhe i druge izmi$ljotine. Osim toga svaki srpski dom imao je posebnog svog kucnjeg, domaceg boga. Svima ovim bogovima prino$ene su zrtve krvne i beskrvne: zivotinjske i biljne. Svecenici, koji prina$ahu zrtve zvahu se zrecovi. Sam obred prina$anja krvne zrtve (klanje zivotinja) zvao se koljivo. pa se stoga zove "koljivo" ono zgotovljeno slatko zito, koje se prinosi na krsno ime i zadu$ivanje, jer je i to zrtva, ali beskrvna. Sve do pod konac ovog doba svi Srbi bjehu jo$ mnogobo$ci, osim onih juznih starosjedelaca u Solunskoj Srbiji, Macedoniji, Arbaniji, Crnoj Gori, Boki i Dalmaciji. Ovi jugozapadni Srbi primi$e vjeru neki jo$ od prvih apostola Hristovih, svetog Pavla, Sile, Timotija, Andrije, Luke i Tadije, a ostali od apostolskih ucenika. Primajuci krst i jevandelje, Srbi mjesto svoga starog mnogobozackog domaceg boga uzimahu za kucnjeg za$titnika onog sveca hri$canskog, u koji dan su primili Hri$canstvo i slavljahu taj dan svake godine, a to je krsno ime Srbinovo ili slava ili sveto. Krsno ime samo Srbi slave, i niko drugi, pa se zato kaze: "Gde je slava - tu je Srbin." Sima Lukin Lazic: KRATKA POVJESNICA SRBA strana 33 $tamparija Karla Albrehta, Zagreb, 1884 .............................................................................
religija.56 balinda, -> #48, ndragan
>> 11. ne seri p* konferencijama >> 12. ako već moraš, neka izgleda da se odnosi na naredbu Ignore :))) Zamalo da se prepoznam. ;)
religija.57 spantic, -> #54, pstojkov
> Ne ba$ to ali ne$to slicno: To je baš to. U slovenskoj mitologiji razlike među pojedinim plemenima ili grupama plemena bolje u njihovom verovanju očitavale su se u pojednim bogovima Opšta verovanja se nisu razlikovala.
religija.58 mladenp, -> #43, sprus
> Ali sta se desava kad jednog dana otkrijes da to OPSTO > dobro uopste nije bilo opsto dobro. Moze li se time tako > lako pomiriti i kako? Lakoća mirenja sa promenom je obrnuto proporcionalna veri u staro. žesto se dešava da čovek, "uvidevši" koliko je grešio i koliko su ga lagali, zamrzi sve staro i postane vatreni pobornik novog. Valjda je to odbrana od vezivanja moždanih vijuga u čvoriće. > odjednom ti neko vuce tlo pod nogama zato sto jedostavno nije > bilo ono pravo, postavljaju drugo tlo, kao da je to sitnica, > i treba da ides dalje. Ali gde su sada koreni? Dali se moze ici > dalje bez stare korene? Može, ako se drugačije ne naredi. ;) Tlo se obično i ne menja (ne isplati se) nego se samo promene kulise. Izvesna sumnjičavost u posmatranju okoline je (verovatno) korisna.
religija.59 jpavlov, -> #47, balinda
... Šta bi sa pričom o slovenskim bogovima? Ovo je kratka priča o Slovensim bogovima TRIGLAV je najpoštovaniji bog Pomorana, kome su u glavnim gradovima Pomorja u Štetinu i Volinu bili posvećeni glavni hramovi. Triglav je dobar prorok, i on svoju volju pokazuje ljudima, pomoću njemu posvećenog crnog konja. I Triglavov vranac ništa ne radi. Niko ne sme da ga dotakne sem četiri žreca, koji ga paze i timare. Po jedan žred uvek ide za njim. On ima svoje sveto sedlo u kršeno srebrom i zlatom, i ono je visilo uvek kraj njegova kipa u hramu. Triglav se smatrao za boga vrlo sklona čoveku. Triglav je kao i svi slovenski bogovi pre svega bog rata. Neki naučnici misle da je Triglav verovatno podmlađena forma starog panslovenskog božanstva. On je zatim i onaj koji oblači polja travom i daje sve svojim poklonicima. PARUN ili PERUN je opšte poznati slovenski bog, gospodar groma, slovenski Zevs. To je bog koji se najviše održao u folkloru, pričama i pesmama svih Slovena, i koji je ostavio tragove na mnogim ličnim imenima, imenima sela, planina i biljaka na primer: Perunja ves, Perunji vrh, planina Perin (u Bugarskoj), perunika ... Ovoliki broj spomenika imena Perunova svedoči nam da je Perun ne samo postojao, nego nam kazuje i to da je opšte poznati slovenski bog. On je onaj bog, koji sve udara i lomi, a nije samo bog munje koja tek sevne. Izgleda da je Perun sve svoje odlike prenao na Sv. Iliju. Crkva u Carigradu je uticala da se sva stara bozanstva zamene hrišćanskim svecima i da se običaji zaodenu u hrišćansko ruho. Prema tome možemo posve slobodno smatrati Sv. Iliju kao direktnog naslednika Peruna. Trebalo bi naglasiti još jednu osobinu boga Peruna. On gromom satire na narodnom sudu sve rušitelje ugovorenog mira i krivovernike. To je razlog, što se uz svaku zakletvu spominje ime Perunovo. Ovo je za početak, oko vas interesuje šta je sa drugim slovenskim bogovima nastaviću.
religija.60 zolika, -> #52, magician
!: Kakve vi Madjari imate veze sa religijom? Ne kapiram. ;) Ono na mađarskom beše čestitka Božića. A šta si hteo da kažeš sa ovim pitanjem? Ne kapiram :)
religija.62 magician, -> #60, zolika
­=> Ono na madarskom bese cestitka Bozica. A sta si hteo da kazes sa ovim ­=> pitanjem? Ne kapiram :) Kao sto videh ni ti nisi to bas najbolje napisao! ;) Inace, moj prigovor se odnosio samo na temu konferencije! MAG
religija.63 ndragan, -> #56, balinda
/ :))) Zamalo da se prepoznam. ;) ja se igram moderatora u Soru - lupam zvezdice dok ne dobijem veći disk. kad sam neki dan pogledao - a ono konferencija SEZAM vuče na džez: izgleda kao all_stars_band. zato rekoh. Bue_ NDragan
religija.64 ndragan, -> #52, magician
/ Kakve vi Madjari imate veze sa religijom? Ne kapiram. ;) što reko jedan iz moje firme, mađar je čovekov najbolji prijatelj (ne mogu da prenesem i kontekst, ali niko se nije uvredio). u prevodu: nabaci mi jedno pivo. to je bila pesma od fantomske grupe Fonograf, pre petnaestak godina (grupa je samo davala glas za neki crtać). veza sa religijom>> u hrišćanstvu se vino koristi u obredu, a ima i neko simboličko značenje. o vinu, valjda i zbog toga, ima dosta pesama. ovo je jedina pivska za koju znam. zašto religija ne voli pivo? Bue_ NDragan
religija.65 pstojkov, -> #54, pstojkov
O BOGU I NJEGOVOM KARAKTERU Bog je stvorio Svet godine 4133. pre Hrista. Nije mu to bilo prvi put. Ve'c mnogo puta je to isto radio, i svoje delo, nezadovoljan njime, uni$tavao. Trebalo mu je par dana da Zemlju uobli#i u njemu omiljen oblik (savr$eno okruglu plo#u), da nad njom zaka#i Nebo, da vode natera da se ne prelivaju preko ruba sveta, itd... Kad je stigao do %ivotinja i biljaka, ve'c je bilo mnogo lak$e, iskoristio je kalupe iz prethodnih poku$aja. Najve'ci problem je bio #ovek. Svaki prethodni put je pravio #oveka najbolje $to je umeo, ali se ovaj brzo kvario. Trebalo je samo par hiljada godina pa da #ovek zaboravi na svog tvorca, da zaboravi sve $to je u njega usa&eno, i da svojom pogano$'cu dovede Svet do opasne neravnote%e. Prethodni put se to desilo sa takozavanom Atlantidom. Da bi ovaj put predupredio ljude od njihovih opasnih sklonosti, uradio je slede'ce: a) Posejao je gomilu kostiju duboko pod povr$inu Zemlje, tako da kad ih ljudi otkriju, gubi'ce vreme vekovima se bave'ci tzv. PALEONTOLOGIJOM, naukom o kostima koje nisu nikome pripadale. b) One koji stignu do jednog kraja Zemljine plo#e, odmah ga je prebacivao do suprotne strane. Tako su Ljudi poverovali da je, o apsurda, Zemlja oblika kugle! c) Po Nebu je oka#io mnogo svetiljki, koje 'ce ljudi kasnije nazvati Zvezdama. I jo$ je pustio da se kre'cu po sasvim bezveznom na#inu kretanja, znaju'ci da 'ce ljudi uspeti da izmisle na#in da i takvo kretanje obljasne, da bude "sasvim logi#no". Tako je smislio jo$ puno podvala koje 'ce ljudima oduzimati vreme i nagoniti ih da izmi$ljaju NAUKE kojima 'ce nastojati da obljasne te podvale.
religija.66 magician, -> #64, ndragan
­=> veza sa religijom>> u hriscanstvu se vino koristi u obredu, a ima i ­=> neko simbolicko znacenje. o vinu, valjda i zbog toga, ima dosta ­=> pesama. ovo je jedina pivska za koju znam. zasto religija ne voli ­=> pivo? Lepo receno ! :) MAG
religija.67 spantic, -> #65, pstojkov
Može li da se podesi raspored YU znakova na SEZAMu? Hvala unapred korisniku ili sysAdmu.
religija.68 ssokorac, -> #65, pstojkov
-=)> (savr$eno okruglu plo#u), da nad njom zaka#i Nebo, da -=)> vode natera da Šta je sa tvojim set code??
religija.69 dexi, -> #67, spantic
Pa umes li ti ista drugo da primeteis osim rasporeda znakova???
religija.70 dexi, -> #68, ssokorac
Covece izedituj tekst pa ce biti sve u redu!
religija.71 pstojkov, -> #47, balinda
> Sta bi sa pricom o slovenskim bogovima? Moze li o srodnoj temi?: /\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/ Slavenska mitologija (SM): DEO PRVI: Problematika rekonstrukcije praslavenske mitologije: Tom recju oznacavamo skup mitolo$kih predstava drevnih slavena (praslavena) u doba njihovog zajednickog zivljenja (do kraja prvog milenijuma pre na$e ere). U toku raseljavanja sa praslavenske teritorije (koja se prostirala izme\du Visle i Dnjepra, uglavnom u oblasti Karpata), i naseljavanja centralne i istocne Evrope (od Labe do Dnjepra i od juznih obala Baltika do severnog Balkana), dolazi do diferencijacije i ustanovljavanja lokalnih varijanti, koje su u sebi dugo zadrzale osnovne karakteristike op$teslavenske mitologije. Takve su npr. mitologije pribaltickih slavena (zapadnoslavenska plemena severnog dela me&urecja Labe i Odre) i mitologija istocnih slavena (plemenski centri Kijev i Novograd). Svedocanstva u prilog postojanja drugih varijanti, kao juznoslavenske na Balkanu ili zapadnoslavenske u poljsko-ce$ko-moravskoj oblasti su vrlo oskudna. Slavenski izvorni mitolo$ki tekstovi nisu sacuvani: celovitost zajednickih sva'canja je ozbiljno naru$ena hristijanizacijom. Tako je nuzna rekonstrukcija na osnovu sekundarnih pismenih izvora, folklornih obicaja i materijalnih ostataka. Glavni izvor informacija o ranoslavenskoj mitologiji su napisi (hronike, letopisi) na nemackom ili latinskom jeziku (u slucaju baltickih slavena), odnosno grckom (pocev od $estog veka , Prokopije). Kasnije je bilo putopisnih izve$taja od strane evropskih (nemackih i vizantijskih) odnosno arapskih autora, pa i napisa samih slavenskih autora (mitologija poljskih i ce$kih plemena). Op$iran materijal o SM daju kasniji folklorni i etnolo$ki zbornici, kao i lingvisticki podaci. Te sve informacije se odnose ne na mitologiju praslavena, ve'c na kasnije epohe, pa sadrze samo fragmente op$teslavenske mitologije. Nastavak sledi... /\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/\/ Ovo je iz MItoloske enciklopedije naroda sveta. Ima toga jos dosta. Da li da nastavim ili ne? P.
religija.72 balinda, -> #71, pstojkov
>> Ovo je iz MItoloske enciklopedije naroda sveta. >> Ima toga jos dosta. >> Da li da nastavim ili ne? Kakvo pitanje? Svakako nastavi jako je interesantno. P.S. Nije posebno važno ali bi dobrodošlo ako bi nešto uradio u pogledu rasporeda slova. Možda neko može prepoznati koji raspored koristiš pa bi bilo dobro da kaže šta treba da uradiš u "set code" da bismo uspeli da pretimo tvoja izlaganja sa što manje napora.
religija.73 spantic, -> #69, dexi
> Pa umes li ti ista drugo da primeteis osim rasporeda > znakova??? Pa Dexi nisam jedini, a stvarno mi bode oči pošto koristim kodnu stranu 852. Pošto SEZAM već omogućava tako nešto stvarno treba i koristiti podešavanje kodnog rasporeda. A da nisam pročitao poruku sa pažnjom, ne bih ni primetio falinku, zar ne? ;>
religija.74 zddb,
Prije 2 dana pokazali su na TV kako je organizovan HDZ u Vukovaru. Za govornicom je jedan katolički pop (ili monah), s bradom (!?). On drzi pridiku, govor, vrlo ratoborno, viče, a usput pominje i Hrista, te u jednom momentu reče, jasno sam čuo, "Hristos voskrese ..."!? Baš na crkveno-slovenskom. O čemu je tu sad riječ? Pošto katolici, Hrvati kazu "Hrist uskrsnu ..." ili tako nekako, da nije 1)Slovak 2)Unijat 3)Naš agent 4)Konvertit koji je sve pomiješao? čivo me zanima da li neko zna tačno o čemu je riječ, ili ima snimljen taj insert o Merčepu i ostalima? Veoma je vazno! Zoran D. Brkić
religija.75 zddb, -> #71, pstojkov
Ja bih te molio da ne nastavljaš sa citiranjem dotične slovenske "istorije". Ne samo tebe, nego i sve ostale koji citiraju slovensku istoriju iz aktuelne literature. Od toga ima neuporedivo više štete nego koristi za srpski narod, ali i ostale Slovene, uključujući i Hrvate i Slovence, ako se zaista još uvijek mogu smatrati Slovenima takvi neprijatelji svega slovenskog. Takva "istorija" Slovena taman je onoliko tačna koliko i istorija kojoj su nas učili iz drugih brozovskih knjiga. žim čujem ono "Sloveni su došli iz p.m. u ove krajeve 7 vijeku ..." odmah mi je jasno koliko je sati. Ja toliko, a ti, molim te, nemoj da shvatiš to lično. Zoran D. Brkić
religija.76 pstojkov, -> #71, pstojkov
Slavenska mitologija (SM): DEO DRUGI: Problematika rekonstrukcije praslavenske mitologije 2: Poseban izvor podataka za rekonstrukciju PSM su komparativne studije u kojima se razmatraju i druge indoevropske mitologije, pre svega mitologije baltickih plemena, koje se odlikuju velikom arhaicnos'cu. To poredjenje dozvoljava indentifikaciju citavog niza licnosti indoevropske mitologije, ukljucuju'ci njihova imena i osobine (npr. tema o sukobu vrhovnog boga i njegovog demonskog protivnika). Takve indoevropske paralele dozvoljavaju da razdvojimo opste arhaicne elemente od kasnijih inovacija; od uticaja iranske , germanske i drugih evroazijskih mitologija; i od kasnije hristijanizacije sto je sve znacajno promenilo SM. Nivoi praslavenske mitologije: Po funkcijama mitoloskih licnosti, po karakteru njihove veze sa kolektivom, po znacaju na covekov zivot, unutar PSM se mogu izdvojiti razliciti nivoi. Visi nivo PSM: Visi nivo sadrzi bogove sa najopstijim tipom funkcija (npr. ritualno-prorockom; ratnickom; privredno-naturalnom), povezane sa zvanicnim kultom. Takvi bogovi su Perun i Veles, kao i njihove zenske parnjakinje (cija praslavenska imena se ne daju rekonstruisati). Ti bogovi vrse ratnicku i obnavljacku ulogu u prirodi. Oni su ucesnici mita o oluji. Perun bog oluje, koji zivi na nebu, na planinskom vrhu, proganja svog zmajolikog neprijatelja koji zivi na zemlji. Razlog njihove raspre je Velesova otmica stoke, ljudi, a u nekim varijantama i Perunove zene. Proganjani Veles se sakriva pod drvetom, kamenom, pretvara se u coveka, konja, kravu. Perun u toku potrage cepa stablo, lomi kamen, baca munje. Njegova pobeda se zavrsava kisom, koja ima blagotvorni (zivotonosni uticaj). Nije iskljuceno da se neki od tih motiva ne ponavljaju u vezi sa drugim bogovima, npr. Sventovid-om (Svatovid). Iako su znanja o visem nivou PSM mitologije ogranicena, pretpostavlja se da su praslavenski bogovi cinili ceo panteon. Osim pomenutih, u njega su najverovatnije ulazili i oni bogovi koji se spominju u bar po dve razlicite tradicije. Npr. drevnoruski bog Svarog (bog vatre), naziva se Zuarasiz kod baltickih slavena, sto potse'ca na rec "rarodjz" (susioc) kod ceha i Slovaka, odnosno na rec "sfarog" (isuseno), sto nam dozvoljava da predpostavimo i juznoslavenski oblik tog imena. Drugi primer je drevnoruski Dazbog i juznoslavenski Dabog (u srpskom folkloru). Nesto je slozenija stvar sa imenima poput drevnoruskih Jarila i Jarovita (latinski Gerovitus) kod baltickih slavena, u osnovi kojih se prepoznaju epiteti odgovarajucih bogova. Slicna epitetima nalik imena se mogu odnositi i na druge bogove PSM, kao plodotvorna Majka Zemlja i druga zenska bozanstva. PS
religija.77 igor.mil, -> #68, ssokorac
> -= )> (savr$eno okruglu plo#u), da nad njom zaka#i Nebo, da > -= )> vode natera da > > Sta je sa tvojim set code?? Ne znam da li postoji ovakav raspored kao jedan od standarda, ali ja sam re$io da ga usvojim za odre&ene situacije, kada je za smisao teksta neophodno koristiti YU slova, Ovaj raspored je nekako logi#an (?), i mo%e se lako kucati na tastaturi koja nema obele%ena na$a slova (kao $to je moja).
religija.78 pstojkov, -> #75, zddb
Dragi sagovornice, Zorane D. Brkicu Neprijatno sam iznenaden ne sadrzajem (sto je stvar licnog misljena) vec tonom tvoje (Vase?) poruke. O sadrzaju mogu da diskutujem, ali o tonu ne, Prvo sam mislio da je to verovatno odgovor na neko drugo pismo, a ne ovo konkretno. Zasto sam to mislio? Po redu: > > Ja bih te molio da ne nastavljas sa citiranjem doticne > slovenske "istorije". Ne samo tebe, nego i sve ostale koji "Istorije"? Mitologija je u pitanju,a ne istorija. Neko je ovde pogresio temu(TOPIC)? Ja jesam jer MITOLOGIJA nije bas RELIGIJA, sto je ime ove teme. Ali, na nivou narodnih verovanja, ta dva aspekta verovanja (religijski i mitoloski) su nerazdvojni. Predpostavljao sam da ce ucesnicima ove teme biti interesantno i korisno citanje tih tekstova. Nisam imao nameru da ulazi na ovome mestu i u ovo vreme u razmatranje istorijske slavena. To jeste tema interesantna sama po sebi, ali ne spada ovde. A sta ti verujes u kojoj si temi? > citiraju slovensku istoriju iz aktuelne literature. Od Aktuelna literatura je ruska enciklopedija "Mitovi naroda sveta", dvotomna, objavljena 1988. u izdanju kuce "Sovjetska Enciklopedija". Po mom misljenju, to nije knjiga tipa "...Prvo su bili Srbi, pa zatim amebe i ostala ziva bica...". Najbolji poznanici slovenske mitologije su uglavnom ruski istrazivaci. > toga ima neuporedivo vise stete nego koristi za srpski > narod, ali i ostale Slovene, ukljucujuci i Hrvate i > Slovence, ako se zaista jos uvijek mogu smatrati Slovenima > takvi neprijatelji svega slovenskog. Takva "istorija" Nisam imao nameru da cinim korist/ili stetu za srpski (ili neki drugi) narod. Naprosto sam verovao da jos nekog interesuje ono sto sam otkucao. Kako mitologija bilo kog naroda, pogotovo mitologija koju je taj narod stvarao i posedovao u proslosti (do pre hiljadu godina), moze da mu koristi ili steti? Kakvi neprijatelji svega slovenskog? O cemu ili kome je rec? I sta je bilo "neprijateljsko" u tom pismu? Ponavljam ono nije trebala biti, niti jeste "istorija". > Slovena taman je onoliko tacna koliko i istorija kojoj su > nas ucili iz drugih brozovskih knjiga. Cim cujem ono > "Sloveni su dosli iz p.m. u ove krajeve 7 vijeku ..." > odmah mi je jasno koliko je sati. Ja toliko, a ti, molim > te, nemoj da shvatis to licno. Zoran D. Brkic > Ova knjiga nije brozovska, osim ako takve nisu i sve knjige izasle u Rusiji od 1918? Zaista, veruj mi, i ja imam nos da osetim propagandu, takozvanu "boljsevicku", ali ova knjiga je napisana krajnje posteno, profesionalno, zanatski. Drugo, u pisanju sam stigao samo do metodskih problema (podela teksta iz knjige je moja, a diktirana je kolicinom teksta koji stignem da ukucam za jedno vece. Isto tako i naslovi na podelama su moji.) Kad vec znas , reci koliko je sati? Objasni mi to sta ti vidis, a ja ne vidim. Koliko ja znam, teorija o dolasku slavena na Balkan je dosad jedina teorija o tome otkud mi ovde, koja se slaze sa vecinom istorijskih i arheoloskih izvornika. Naravno postoje jos neke teorije, bar koliko ja znam, ali one ili nemaju preimucstva da bolje povezuju pomenute izvore od zvanicno prihvacene teorije, ili su krajnje fantasticne. A posto je istorija nauka (jasno, obojena mogucnoscu pristrasnog tumacenja od strane istoricara. No ta opasnost je, sto se tice neaktuelne istorije, kakva bi bila vreme naseg dolaska ovamo, veoma mala prvenstveno zbog nevelike potencijalne koristi od njene pristrasne interpretacije), u njoj su sve ideje punovazne i punopravne dok ne dodju u koliziju sa dotad prihvacenim i verifikovanim znanjem (neka znanja moramo prihvatiti kao tacna, ako zelimo da gradimo dalje nase razumevanje). Kakva korist moze biti od toga ako se kaze da smo mi ovde dosli, ili da smo tu iznikli (recimo jos od doba Vince?), ili bilo sta drugo? Nista konkretno i upotrebljivo. Ili ne? Ukoliko nisam pogresio, stvar izgleda ovako: 1) Ja sam otkucao to sto jesam. Izbor reci za prevod kao i naslov je moj. Ostalo (smisao teksta) je veoma verni prevod. 2) Ti si procitao naslov, a verovatno i tekst. Video si nesto u njemu, nesto sto tebe licno iritira. Nisam siguran da znam sta je to. Ne mogu da se odlucim izmedju nekoliko stvari (veruje da je tacna samo jedna, a ne obe opcije): a) Video si "jos jedan od onih velikosrpskih tekstova" b) Video si "jos jedan od onih antisrpskih tekstova" Osim toga verujes da je u pitanju pisanje teksta upotrebljivog kao "istorija". 3) Ja pokusava tebe da uverim da nisam mislio: NITI (a) NITI (b) NITI je trebala biti "istorija" NITI je trebalo biti reci o Srbima, osim kad se spomenu u toku teksta (a tekst nije niti o srpskoj mitologiji, vec o opsteslavenskoj, uglavnom straoslavenskoj mitologiji) 4) Ti ces verovatno ovo shvatiti kao izazov (ljutnuces se kao sto to ja jesam kada sam procitao tvoje pismo) i prica se nastavlja... ----> ý. Zato predlazem onima koji citaju ovo, verujem da ima takvih, da mi jave sta misle. Da li da pisem dalje ili da prekidam. Naprosto da skratimo stvar. A ako diskusija "mora" da se nastavi, dogovoricemo se da predemo u posebnu grupu , pa da obavimo taj posao do kraja, bez ometanja drugih (da ne bude opet dikusija slicna onoj o IGNORE ili o famoznoj PESMICI). Nastavak teksta koji te je ponukao da se javis je stigao na Sezam, naprosto zato sto sam prvo uradio EXEC pa tek onda Download PAD. PStojkov
religija.79 pstojkov, -> #74, zddb
> Prije 2 dana pokazali su na TV kako je organizovan HDZ u > Vukovaru. Za govornicom je jedan katolicki pop (ili > monah), s bradom (!?). On drzi pridiku, govor, vrlo > ratoborno, vice, a usput pominje i Hrista, te u jednom > momentu rece, jasno sam cuo, "Hristos voskrese ..."!? Bas > na crkveno-slovenskom. O cemu je tu sad rijec? Posto > katolici, Hrvati kazu "Hrist uskrsnu ..." ili tako nekako, > da nije 1)Slovak 2)Unijat 3)Nas agent 4)Konvertit koji je > sve pomijesao? Zivo me zanima da li neko zna tacno o cemu > je rijec, ili ima snimljen taj insert o Mercepu i > ostalima? Veoma je vazno! Zoran D. Brkic Molim te , u kojoj si temi ti?
religija.80 pstojkov, -> #77, igor.mil
> Ne znam da li postoji ovakav raspored kao jedan od > standarda, ali ja sam re$io da ga usvojim za odre&ene > situacije, kada je za smisao teksta neophodno koristiti YU > slova, Ovaj raspored je nekako logi#an (?), i mo%e se lako > kucati na tastaturi koja nema obele%ena na$a slova (kao > $to je moja). Ja ina#e takav raspored koristim za pisanje svog dnevnika, snova itd... To je: @ == c^' # == c^v $ == s^v % == z^v & == dj | == dz^v Nije lep, ali je bar svaki glas jedno "slovo". Mo%da je lak$e koristiti nekakve drivere za na$e fontove, ali to prosto ne volim. Jednostavno sam navikao na ovo (samo za li#ne potrebe). Ako kucam za $tampanje, ionako sve pi$em u TeX-u, pa nemam problema niti sa drugima. Problem je nastao kad $aljem na SEZAM. Mogu da sve prevedem na nemu$te oznake (c,c,s,z,dj,dz) ili da ih ostavim onakvim kakvi jesu. Pa kad se setim, uradim ovo prvo, a neki put sve to propustim. Ako smeta, napravi@u sebi "prevodioc" na simbole koje ho@ete (ako su iz ascii seta). Ali sve ovo nebi trebalo da bude ovde u ovoj temi. Pstojkov
religija.81 balinda, -> #78, pstojkov
>> Zato predlazem onima koji citaju ovo, verujem da ima takvih, >> da mi jave sta misle. Da li da pisem dalje ili da prekidam. >> Naprosto da skratimo stvar. A ako diskusija "mora" da se >> nastavi, dogovoricemo se da predemo u posebnu grupu, pa da >> obavimo taj posao do kraja, bez ometanja drugih (da ne bude >> opet dikusija slicna onoj o IGNORE ili o famoznoj PESMICI). Nadam se da neće. (?) Ovde se moram javiti pre svaga po svojoj funkciji. Molio bih te da "opomenu" koju si dobio od jednog korisnika shvatiš samo kao (dobrodošlo!) lično mišljenje. (Tačno je da po tonu i stilu nije baš dobrodošlo, ali šta se tu može?) U ovoj konferenciji neće biti brisanja poruka zbog različitih shvatanja. Naprotiv, ona su dragocena. Zato očekujem od učesnika da reliciraju zašto nešto po njima nije dobro, a ne da zabranama i optužbama sprečavaju da se čuje mišljenje koje njima nije blisko. Nadam se da smo sa ovim iscrpli svaku daljnu potrebu da se oko ovoga gložimo? Pozivam drugomisleće da se ograniče na sadržaj bez agresivnog napada bez argumenata, a tebe molim da te ova neprijatnost koju nisi zaslužio, ne spreči da i dalje slobodno diskutuješ.
religija.82 mkiric, -> #78, pstojkov
>> Zato predlazem onima koji citaju ovo, verujem da ima takvih, da mi >> jave sta misle. Keep on! Samo tako, ovo do sada je bilo odlično. MK
religija.83 pstojkov, -> #81, balinda
> ... > Nadam se da smo sa ovim iscrpli svaku daljnu potrebu da se > oko ovoga glozimo? ... Sto se mene tice, stvar je ok. Hvala na sugestiji i misljenju. Predrag
religija.84 zddb, -> #76, pstojkov
Protiv mitologije nemam, naravno ništa, i to je zanimljivo. žovjek uvijek pročita nešto novo. Ali uz to je palo i par komentara o istoriji Srba i Slovena. Slovenska istorija mi je hobi. Proveo sam 4 godine u Moskvi, a od toga sate i sate u biblioteci Lenjina. Mogu ti reći da su najbolje knjige o istoriji (istoriografiji - mnogo se kod nas insistira na preciznosti u nebitnim stvarima) zaista napisali Rusi, ali u prošlom vijeku i na "dorevolucionom" pismu. Te stvari se u staljinskim enciklopedijama (možeš ih naći puno u Narodnoj biblioteci Srbije, a jednu, vjerovatno takvu i sam citiraš: "Mitovi naroda sveta", dvotomna, objavljena 1988. u izdanju kuce "Sovjetska Enciklopedija".) redovno zaobilaze. Očigledno, provladalo je "evropsko" shvatanje istorije. Ako ti "naučno" vjeruješ u te tlapnje, ja te ne mogu razuvjeriti, baš kao ni one koji su od marksizma napravili unosnu nauku, uz to logično i ubjedljivo obrazloženu. Treba biti prilično rezervisan prema takvim stvarima, kao što je istorija Slovena. Ne želim da ulazim u polemike, u kojima se gubi glavna nit i prelazi na duel taštine. Zato te molim da budeš koncizniji. Pa, čovječe, mi ne znamo ni šta se desilo stvarno ni u 2.-om svjetskom ratu, ne znamo ni šta se stvarno desilo u Vukovaru juče, a NEKO nam stalno puni uši "da smo se doselili u 9. vijeku, a nekad su galantni, pa kažu u 7.-om". Zar nisi neko veče gledao emisiju o "Vles knjigi"? Pa čovjek ti lijepo kaže da postoji oko milion pisanih dokumenata o Slovenima, a da se citira samo 200! Pa fino nauči latinski, starogrčki, amorejski, pa navali! Razgovarao sam sa rođakom koja je doktorirala ekonomiju na Sorboni i provela jako puno vremena u tamošnjoj biblioteci, jednoj od najbogatijih u svijetu. Dokumenata o našoj, slavjanskoj istoriji, ima koliko ti duša želi, nema nikakvog ograničenja, samo što to niko ne traži! Milić od Mačve, a moj rođak je s njim drug od djetinjstva, ma koliko ekscentrično izgledao, veoma je ozbiljan istraživač. Prije 10-ak godina poklonio je Papi jednu sliku, a zauzvrat zamolio za pristup u vatikansku biblioteku. Poveo je tamo jednog prijatelja slovenačkog katoličkog svještenika, izvrsnog znalca klasičnih jezika. Sve što je tamo našao od DOKUMENATA koristio je za svoju knjigu "Povjesnica" koju sam, na žalost samo pregledao, ali ti savjetujem da je pročitaš. žovjek uvijek treba da se trudi da oslobodi svoj um od tuđih nametnutih sudova i pritisaka, ako želi da ostane slobodan, kreativan, i traga za istinom! Tu ti može, u nedostatku ozbiljnih istraživanja, pomoći zdrav razum. Ja ću ti postaviti neka logična pitanja. Kad su se već Sloveni doselili, onda odakle? Istoričari se tu ne slažu. Jedni kažu sa Istoka, drugi sa Zapada, a treći ih mire. žinjenica je da su Lužički Srbi naseljavali današnju, recimo - Prusku. Da li si se nekad zapitao zašto se ona tako zove (Prusija - Rusija - Rasija - Rascia). Voliš li fudbal (Borusija iz Menhengladbaha)? Kako to da su se odjednom šljegli mali Sloveni sa svih strana na ovo malo prostora? Kako to da su i pored tolikog uništavanja najbrojniji u Evropi? Zar nije logičnije da su samo malo potisnuti najezdom Germana prema Francuskoj i Iberijskom poluostrvu, a ostatak asimiliran? Ako su Sloveni novaci na Balkanu, šta je bilo sa starosjedeocima? Ako su uništeni, zar ne bilo legendi o velikim pobjedama? Ako su asimilirani, kako to da ništa nije ostalo od njih? Ni tragova u jeziku, ni u etnografiji. Prosto, ko je tu bio prije Slovena? Ako mi pomeneš Ilire, Tračane, Dačane, Tribale, Sarmate i ostale, kako to da o njima ne znamo ništa? Ako nisu imali pisma, imali su valjda jezik? Kako to da je Šampolion dešifrovao hijeroglife, a daleko prostije i savremenije etrursko pismo još niko nije? Zar te cijela situacija ne podsjeća na ovako nešto: Dođe siledžija i otme silom nekom zemljoposjedniku zemlju, otjera i ubije sve što može, ali neki rođaci prežive. Neki mu se pridruže i priznaju ga za gospodara, a neki se razbježe, neki ućute. Agresoru rastu apetiti. On sad želi da ga priznaju da je plemićkog roda i da oduvijek polaže pravo na tu zemlju. Ali to ne ide lako. On uništava sudsku dokumentaciju preko svojih debelih veza, a i silom. Najveći broj rođaka bivšeg vlasnika ćuti, jer ima svoje probleme, jer je zaboravio istinu, jer je potplaćen i služi agresoru. Sve je u redu, ali još postoji samo jedan mali, siromašni rođak, onaj koji dobro sve pamti, koji i ono što ne zna samo naslućuje. On možda još jedino ima refleks da treba da sačuva, kad je izgubio sve, i zemlju, i moć, i rođake - neku daleku i izbledjelu uspomenu. Ni u svojoj porodici više nema pristalica. I šta mu još preostaje? Da se bori dok se ne desi čudo i dok se ne sazna istina, ili dok, Božjom voljom ne propadne? Treba ukloniti poslednjeg svjedoka - tada će agresor imati punu satisfakciju - sve će biti legalno! Ne čini li ti se da je ovo, možda, bliže istini? Opet ti ponavljam da je moja poruka dobronamerna. Sa mitologijom samo nastavi! A što se tiče popa, gdje bi ga ti stavio? Možda u "sexy viceve"? Tražio sam odgovor, ako ga znaš, a ako ne, prepusti posao moderatoru. Puno pozdrava Zoran D. Brkić P.S. Spreman sam za svaku konstruktivnu diskusiju, a za srpska parničenja nemam vremena!
religija.85 balinda, -> #84, zddb
>> P.S. >> Spreman sam za svaku konstruktivnu diskusiju, >> a za srpska parničenja nemam vremena! Vrlo mi je drag ovaj post script. Nadam se da ćemo i ubuduće paziti i na tuđa osećanja i da ćemo svi imati više takta prema sagovonicima. U tom smislu, bio bih i više nego radoznao kada bi svoje stavove o istoriji Slovena (ili Srba) prezentirao u ovoj konferenciji. U svakom slučaju to je ono pozitivno pogotovo ako još i naučimo da poštujemo i sasvim drugačije stanovište od našeg. Pošto si ti, očigledno, odlično verziran po ovom pitanju, slobodno nas "isprovociraj" da ti repliciramo. Tako ćemo i mi naučiti puno stvari a i ti ćeš imati koristi od potrebe da ojačaš svoje argumente braneći se od nas. Nadam se da ćemo u novoj godini imati više ovakvih a ne "onakvih" :( replika.
religija.86 dgavrilovic, -> #84, zddb
>> Spreman sam za svaku konstruktivnu diskusiju, a za srpska >> parničenja nemam vremena! Ne zbog toga što sam se našao lično pogođenim tvojom izjavom da ti je odmah jasno o čemu se radi čim neko spomene da su Sloveni na Balkan došli u 7 veku, već zbog konstruktivne diskusije na koju se pozivaš želeo bih nešto da te pitam: Nije li neumesno da neko ko ima gledište potpuno suprotno onome koje zastupa celokupna svetska istoriografija koristi nipodaštavajući ton za podvačenje svog stava? To nije način da iko počne da ti veruje, više mi liči na solidnu priliku da se "proslaviš" kao Erik fon Deniken. Lično mi ne smeta što smatraš, ako sam te dobro shvatio, da su Srbi (Sloveni?) nosioci svih kultura na ovom prostoru od Vinčanske do danas, niti mi smeta da o tome pišeš na Sezamu, ali mi smeta da meni, PStojkovu i svima ostalima braniš da pišemo onako kako mi hoćemo i još pri tome koristiš teoriju o svetskoj zaveri protegnutu kroz hiljade godina. >> Ja bih te molio da ne nastavljas sa citiranjem doticne >> slovenske "istorije". Ne samo tebe, nego i sve ostale koji Ovo si ti napisao zar ne? Nešto nisam primetio da si promenio ovaj stav izuzev za mitologiju, a to je bilo ono što je zabolelo. P.S. nemoj misliti da sam silno uvređen pa da mi je zapelo da ti gurnem prst u oko i pored Balindine želje da se ova diskusija prekine. I meni je teško da napišem nešto što bi mogao lično da shvatiš a da se pri tome ne poznajemo jer nisam pristalica teorije da je lako svađati se sa nekim ko ti ne zna adresu. Moje je gledište da je istorija nastala onog trenutka kada su ljudi shvatili da je istina isuviše važna da bi je znalo samo jedno pokoljenje. Istoriska istina je najvažnija i ne sme se monopolizovati ili dogmatizovati.
religija.87 pstojkov, -> #84, zddb
Ok!
religija.88 zamahajev,
S obzirom da se približava Božić dajem kratku istoriju i smisao slavljenja ovog praznika. U pripremi sam koristio knjigu Lazara Mirkovića "Heortologija" (nauka o crkvenim praznicima). Ako vas interesuju ostali crkveni praznici mogu kad stignem da prekucam. U spomen rođenja Hristova slavi se praznik praznik Rođenja Hristova ili Božić. Dok se rođenje Hristovo slavilo zajedno sa krštenjem, kod Grka se ovaj praznik zvao Epifanija (javljanje) i Theofanija (Bogojavljenje). Praznik rođenja Hristova zvao se u starini prvim Bogojavljenjem. Rođenje Hristovo je najsvečaniji praznik od dvanaest velikih praznika i danas se slavi 25. decembra (po novom kalendaru to je 7. januara). Kada se u starini počeo slaviti Božić 25. decembra, držalo se da se Gospod Isus Hristos toga dana zaista i rodio. Međutim mesec i dan rođenja Isusa Hrista su nepoznati. U prva tri veka nije slavljeno rođenje Hristovo. U nabrajanju hrišćanskih praznika koje imamo kod Tertulijana i Origena ne spominje se Božić, a ne spominje se ni u spisu Testamentum Domini N. Jesu Christi, i tek i IV i V veku uvodi se ovaj praznik u pojedinim provincijama. Nije slavljeno zato što hrišćanski pogled na čoveka i ljudski život nije davao značaj telesnom rođenju i telesnom životu koliko duhovnom rođenju (krštenju) i telesnoj smrti kao rođenju za večni duhovni život, pa se smrt mučenika zvala rođendan. Ovim hoće da se kaže da rođenje nije velika radost za svet i za onoga koji se rodio, jer se rodio jedan grešnik više kada se taj grešnik ne bi u svoje vreme ponovo rodio krštenjem. Kada ne bi bilo tog duhovnog rođenja, hrišćanin bi o danu svoga rođenja mogao kazati sa mnogostradalnim Jovom (3,3): "Neka pogine dan u koji sam se ja rodio i noć u koju je rečeno: Zače se čovek". Takav prezriv pogled na dan telesnog rođenja bio je blizak ranom hrišćanstvu još u višoj meri tako su hrišćani dan rođenja nazivali danom smrti čovečje, a smrt mučenika nazivana je rođendan (natalitia). Pri takvom hrišćanskom shvatanju hrišćani su pre Božića slavili Uskrs i nedelju kao i Duhovne i praznike mučenika. Pa i krštenje Hristovo slavljeno je pre rođenja, a slavljenje krštenja Hristova izazvale su opreke sa jereticima. Krštenje Hristovo pre pravoslavnih praznovali su jeretici - gnostici zato što su krštenju Hristovom pridavali najveće značenje od svih događaja iz života Hristova prema svom jeretičkom učenju da je Hristos postao Sin Božiji u vreme krštenja i silaska Sv. Duha na njega pri krštenju, a da je do krštenja bio običan čovek pristupačan grehu. Kliment Aleksandrijski osuđujući gnostike kaže: Pristalice Vasilida praznuju i dan Njegova (Spasiteljeva) krštenja i provode svu noć pred krštenje svečano sa čitanjem; oni kažu da je krštenje bilo 15. godine Tiverijeve vlade u 15. dan meseca tibija (10. januara), a neki od njih kažu da je ono bilo 11. istog meseca (6. januara). Protivno ovom učenju gnostika, protivno gnostčkom smislu slavljenja krštenja, pravoslavna crkva je uvela je praznik krštenja Isusa Hrista sa tim značenjem i smislom, da je Spasitelj i do krštenja bio Bog, samo se tom prilikom u krštenju i u događajima pri krštenju objavilo, otkrilo Njegovo božanstvo i zato je taj praznik nazvan javljanje, Bogojavljanje. Sada su se uz ovaj događaj krštenja grupisali i drugi događaju iz života Spasiteljeva u kojima se otkrilo Njegovo božanstvo kao: rođenje Isusa Hrista sa poklanjanjem maga, čudo u Kani, itd. tako da je prema ovome ime ovoga praznika glasilo u množini theofania. žesto se rođenje Hristovo smatra kao najglavnija uspomena slavljenja u ovaj dan i potiskuje krštenje. Dakle, na Istoku se prvobitno krštenje i rođenje Isusa Hrista slavilo zajedno u jedan dan 6. januara (19. po novom), koji je dan bio praznik sa više uspomena, a rođenje Hristovo zasebno 25. decembra nije slavljeno. Sada se iz epifanije 6. januara kao kolektivnog praznika izdvaja uspomena rođenja Hristova i prenosi na 25. decembar. To je najpre izvršeno u Rimu , drugim rečima najpre je Božić slavljen odeljeno 25. decembra u Rimu. Prema nekima (Duchesne, Leclercq) datum 25. decembra kao praznik Rođenja Hristova bio je poznat u Rimu ranije od 336. godine, a koliko ranije ne zna se. Prema drugima (Usener) papa Libertije je ustanovio praznik Rođenja Hristova u Rimu 354. godine. Da je pak praznik Rođenja Hristova 25. decembra slavljen u Rimu svedoči nam sigurno jedan kalendarsko-hronografski spomenik doveden do 354. godine koji se citira pod raznim imenima kao : Liberijanski kalendar, Anonymus Cuspiniani, Catalogus Bucherianus, kalendar Furija Filokala, ili ukratko Hronograf iz 354. godine. U ovom spomeniku u odeljku Dispositiones martyrrum kod 25. decembra stoji: "Dan rođenja Hrista u Vitlejemu". Dakle rođenje Hristovo slavilo su Rimu 354. godine 25. decembra, a u ostalim crkvama slavilo se 6. januara. Odvajanje uspomena rođenja Hristova od epifanije 6. januara tumači se na različite načine. Prema jednima kada su prestala mučeništva, počeo se više ceniti zemaljski život i početak zemaljskog života (rođenje), a prema drugima trebalo je nasuprot neznabožačkim praznicima, koji su slavili pre 25. decembra i na sam 25. decembar postaviti hrišćanski praznik. Tako je u Rimu od 17.-23. decembra slavljen praznik Saturnalia praznik boga Saturna ili Hronosa (koji proždire svoju decu) sa gladijatorskim igrama. Iza Saturnalia naročito u Rimu je slavljen u to doba 25. decembra neznabožački praznik "nepobedivog sunca". Od cara Aureliana do Konstantina (274-323) u Rimu je slavljen bog sunca kao zvanični dvorski i državni bog, koji se zvao Sol invinctus ili samo invictus. Naročito je slavljen sa velikom svečanošću za vreme cara Julijana. Praznik boga sunca slavljen je u Rimu 25. decembra zato što u to doba sunce, primetno za svakoga, počinje da pravi po nebu veće krugove i jača toplinom i svetlošću, što se smatralo kao pobeda nad tamom. Rođendan sunca, nepobedivog boga sunca i u Filokalovom kalendaru označen je 25. decembra kao Natalis solis invicti. Kult sunca i njegov praznik raširio se u rimskoj imperiji sa Istoka (Sirija, Egipat). Nasuprot svojim prethodnicima, Konstantin Veliki je počeo odavati poštovanje Bogu, koji je sunce stvorio, a koji se prema proroku Malahiji (4,2) naziva "sunce pravde": "I zasijaće vama, koji se bojite imena moga, sunce pravde ..." Pri takvom stanju stvari hrišćanima onoga vremena nametalo se samo sobom da na dan nepobedivog boga sunca pomisle na rođenje "sunca pravde", istinite svetlosti sveta, i da na taj dan postave Rođenje Isususa Hrista, jer pored toga što prorok Malahija naziva Mesiju "sunce pravde", On se od proroka slavi kao svetlost u tami, kao zvezda od Jakova (IV Mojs. 24,17, a Simeon Bogoprimac naziva Mesiju : "Svetlost, da prosvećuje neznabošce, i slavu naroda tvojega " (Luk 2,32). Crkveni pisci takođe često upoređuju Hrista sa pobedom svetlosti nad tamom, i nazivaju Ga suncem, a ista takva upoređenja imamo u službi predprazništva Božića. Tako Kiprijan naziva Hrista istinitim suncem (sol verus), a u besedi koju neki pripisuju Amvrosiju, a drugi Maksimu Turinskom kaže se za Hrista: "Ovo je naše novo sunce". Jefrem Sirijski peva u svojim pesmama: "Izišlo je iz nje (Bogorodice) sunce pravde, koje svojim izlaskom prosvetljuje ceo svet". U božićnoj službi piše: "Svetlost nam zasija"; "zasijao si, Hriste, od Djeve, razumno sunce pravde ..."; "... tebi klanjati se sunce pravde" itd. Prema svemu ovome razumljivo je što su Rimljani hrišćani na dan koji je u neznabožačkom kalendaru označen kao rođendan boga sunca: Natalis solis invicti, postavili dan i praznik novog i istinitog sunca, tj. Hrista. Prema svemu izgleda da se nije morao postaviti praznik Rođenja Hristova na 25. decembar radi potiskivanja neznabožačkog praznika, nego je izgleda veza prirodne pojave sa duhovnom bila od presudnog značaja. Dok je praznik Rođenja Hristova u Rimu 354. godine slavljen 25. decembra, na Istoku ga u to doba na taj dan nikako nemamo, nego se slavi na epifaniju 6. januara, zajedno sa drugim uspomenama toga dana, i tek za koju deceniju će se postepeno uvoditi Božić 25. decembra i na Istoku u pojedine crkve. Dok je većinu praznika Zapad primao sa Istoka zajedno sa njihovim datumima 25. decembar kao datum Božića Istok je primio od Zapada. Na Istoku je Carigrad najranije primio Rođenje Hristovo 25. decembra, a uveo ga je sv. Grigorije Bogoslov. Kada je posle smrti Valensa došao na presto car Teodosije Veliki (19. januara 379.), odahnuše i oživeše pravoslavni od arijevskih gonjenja i dobiše za episkopa Sasime, i tadašnjeg putinjaka u Selevkiji Grigorija Nazijanzina. On je okupio pravoslavne u jednoj crkvi tzv. Anastasija, koja je kroz njega postala slavna, dok su ostale crkve držali Arijevci do 26. novembra 380, kada je car Arijevcima oduzeo posed crkava u Carigradu, i pod zaštitom oružja uveo sv. Grigorija u crkvu sv. Apostola, tadašnju katedralu. U ovoj crkvi Anastasiji proslavio je Grigorije praznik Rođenja Hristova u Carigradu prvi put 25. decembra 379. godine , pa stoga u jednoj propovedi nazvao sebe osnivačem toga praznika. Pošto je Grigorije uskoro posle II vaseljenskog sabora 381. godine zbog svojih neprijatelja morao odstupiti sa svoga mesta, moguće je da je njegova novina slavljenja Božića 25. decembra njegovim odlaskom prestala, pa se kasnije opet morala uvoditi. Tako nam postaje razumljiva jedna poznija vest po kojoj praznik Rođenja Hristova u Carigrad uveo Honorije, kada je jednom posetio majku i svoga brata Arkadija (395 - 408) u Carigradu i pridobio ih da slave praznik Rođenja Hristova po primeru rimske crkve. To se moglo dogoditi 395. godine. Slavljenje Božića 25. decembra postepeno se uvodi i u ostale crkve na Istoku. Stari običaj slavljenja epifanije najduže se održao na Istoku u Jerusalimu. Prema propovedi Vasilija Selevkijskog u Isavriji održanog na dan sv. Stefana, slavljenje rođenja Hristova 25. decembra zaveo je u Jerusalimu patrijarh jerusalimski Juvenal (425-458). Vasilije je bio savremenik Juvenalov i hvali ga zbog uvođenja ove novine. Veoma svečano se proslavlja Božić na samom mestu rođenja Spasitelja u veličanstvenoj Vitlejemskoj bazilici (iz vremena Justinijana i kasnije), u kojoj je kod ikonostasa s desne strane pećina u kojoj se rodio Spasitelj. U pećinu se spušta mermernim stepenicama, i sa istočne strane u pećini je mesto Spasiteljevog rođenja, pokriveno mermernom pločom i obloženo srebrom u obliku zvezde, koja ima latinski natpis: "Hic de Virgine Maria Jesus Christus natus est 1717". Nad ovim mestom je presto na kome služe pravoslavni, a iznad mesta rođenja gore neprestano kandila. S južne strane od mesta rođenja su Spasiteljeve jasle.
religija.89 balinda, -> #88, zamahajev
Kao korisnik, a pogotovo kao moderator, zahvaljujem na sjajnom prilogu.
religija.91 gandalf,
Ne znam da li se ovde diskutovalo o knjizi SVETA KRV SVETI GRAL.Ako nije voleo bih da cujem komentare o njoj.Kako se ona uklapa u vazece verovanje. pozdrav
religija.92 zddb, -> #91, gandalf
--------------------------------------------------------- Ne znam da li se ovde diskutovalo o knjizi SVETA KRV SVETI GRAL.Ako nije voleo bih da cujem komentare o njoj.Kako se ona uklapa u vazece verovanje. ----------------------------------------------- 4.91 --- Meni je najzanimljiviji onaj dio o odlasku Svete Porodice, poslije odlaska Hrista na nebo, u Španiju. Svašta je mogućno, jer se nijedno jevanđelje ne bavi sudbinom Hristove familije, poslije njegovog odlaska. Ja sam čak čuo od nekih meditanata, da negdje u Indiji (Bengalore?) postoji Hristov grob. Navodno je preživio raspeće, a zatim se vratio u Indiju, gdje je bio u mladićko doba, na školovanju. O tome ime jedna dobra engleska knjiga, koja je trebalo kod nas da se prevede. Inače, u Indiji se smatra da je Hristos (Krišna) samo jedna od inkarnacija Boga ... Mormonska biblija tvrdi da se Hristos pojavljivao i u Americi ... Preporučio bih ti knjigu Zenona Kosidovskog - Priče evanđelista. Iz nje se lijepo vidi kako je današnja "Biblija" stvar konvencija, kako su u nju uvrštavana pojedina jevanđelja, možda i kao dio politike. Ja imam neke svoje ideje o tome, ali drugom prilikom. Apsolutno vjerujem da u knjizi "Sveta krv, sveti gral", ima puno istine kad je u pitanju stvaranje tajnih udruženja, a što se loze tiče, da potiče od Hrista, u to sumnjam. Premda, zapazi da u Francuskoj ima jako puno Jevreja, da baš nešto nisu puno deportovani po logorima za vrijeme rata ... I još treba zapaziti povezanost svjetske aristokratije. Jednom Aleksandru Karađorđeviću mnogo je bliža engleska kraljica, nego ti i ja ... Nastavak - "Mesijansko zaveštanje" je razvučena knjiga, samo da se uzmu pare - čisto gubljenje vremena. Ja sumnjam da je "Sveti Gral" ono što oni misle. To je, koliko se ja sjećam, ništa materijalno - već sveta loza. Palo mi je na pamet da to može biti ono što mi imamo - direktno naslijeđenu, čistu i neizmijenjenu Riječ Isusovu, vjeru pravoslavnu. Možda zato toliko i nasrću na nas - znaju da imamo nešto što oni nemaju, pa ako nam to otmu, možda će biti bogatiji (oni misle materijalno)! Zoran D. Brkić
religija.93 balinda,
Evo vam spiska "crvenih" ;) datuma iz kalendara srpske pravoslavne crkve: 7. januar Roždestvo Hristovo - Božić 8. januar Sabor Presvete Bogorodice 9. januar Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan 14. januar Sveti Vasilije Veliki - Nova godina 19. januar Bogojavljanje 20. januar Sabor svetog Jovana Krstitelja - Jovanjdan 27. januar Sveti Sava prvi arhiepiskop srpski 12. februar Sveta tri Jerarha 15. februar Sretenje Gospodnje 7. april Blagovesti 19. april Ulazak G. Isusa Hrista u Jerusalim - Cveti 24. april Veliki petak 26. april Vaskrsenje Hristovo-VASKRS 27. april Vaskrsni ponedeljak 28. april Vaskrsni utorak 6. maj Sveti velikomučenik Georgije - Đurđevdan 24. maj Sveti Ćirilo i Metodije 3. juni Sv. car Konstantin i carica Jelena 4. juni Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan 14. juni Silazak Svetog Duha - Duhovi - Trojice 15. juni Duhovski ponedeljak 16. juni Duhovski utorak 28. juni Sv. vel.muč. car Lazar - Vidovdan 7. juli Roždevstvo sv. Jovana Krstitelja - Ivanjdan 12. juli Sveti apostoli Petar i Pavle - Petrovdan 2. avgust Sveti Prorok Ilija 19. avgust Preobraženje Gospodnje 28. avgust Uspenje Presvete Bogorodice - Velika Gospojina 11. septembar Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja 21. septembar Roždestvo Presvete Bogorodice - Mala Gospojina 27. septembar Vozdviženje žasnog Krsta - Krstovdan 27. oktobar Prepodobna mati Paraskeva - Sveta Petka 8. novembar Sveti velikomučenik Dimitrije - Mitrovdan 21. novembar Sabor svetog arhangela Mihaila - Aranđelovdan 4. decembar Vavedenje Presvete Bogorodice 19. decembar Sveti Nikola - Nikoljdan
religija.94 dejanr, -> #93, balinda
>> Evo vam spiska "crvenih" ;) datuma iz kalendara srpske pravoslavne >> crkve: Tačnije rečeno, iz kalendara za ovu godinu. Jer, recimo >> 24. april Veliki petak >> 26. april Vaskrsenje Hristovo-VASKRS >> 27. april Vaskrsni ponedeljak >> 28. april Vaskrsni utorak će dogodine biti drugog datuma, i tako po modulu 11. Zanimljivo bi bilo znati koji još praznici (očito npr. Cveti, ali možda ih ima još) nisu fiksnog datuma.
religija.95 dejanr,
[odgovor na FORUM/svet 4.87, nkgog] >> > ne kaže "ne ubij, osim u samoodbrani" nego NE UBIJ i tu stoji tačka. >> >> Dogma pravoslavne crkve kaže da je rat zlo, ali da čovek mora da brani >> svoju porodicu. Samo zamonašena lica (lica od kojih ničiji život ne zavisi) >> smeju, bez otpora, da se predaju smrti. Običan čovek se mora suprotstaviti, >> jer se tako suprotstavlja đavolu. Zanima me da li postoji BILO KAKVA podloga u Jevanđelju za takav stav. Ne kažem da ne postoji, samo bi me zanimala, ako neko zna.
religija.96 nnenad,
LJUDI I milion puta napravise Isusa od blata.A za oci kamen uzese. A samo je jednom pala Kisa... Milion glava klizilo je niz ramena, ramena niz tela... A tela se u stopala slila... A samo je jednom pala Kisa.I bila je obicna i mutna. Ni suvise jaka, ni previse vlazna... --------------------------------------------------------------- I hiljadu puta napravise Isusa od snega.A za oci ugljen uzese. Samo se jednom nasmejalo Sunce... Potekao je Isus u hiljadu kapi,hiljadu Isusa u hiljadu kapi, I sve kapi u hiljadu lokvi... A samo se jednom nasmejalo Sunce... --------------------------------------------------------------- I sto puta napravise Isusa od drveta.A za oci bakar uzese. Padala je Kisa, smejalo se Sunce, radjali se crvi... Drvo su pojeli a na ocima zube polomili. --------------------------------------------------------------- I deset puta napravise Isusa od gvozdja.A za oci zlato uzese. Tada crv izraste u Coveku koji je Isusovim ocima platio livenje Platio deset livenja za deset gvozdenih topova. A za djulad nista ne ostade... Covek je izgubio Rat. --------------------------------------------------------------- Jedanput su od usta odvajali i napravise Isusa od zlata. A za oci rubine uzese. Od gladi su svi pomrli - neki mirno dok je padala Kisa A neki sa Suncevom kletvom na usnama...
religija.97 max.headroom, -> #96, nnenad
> I milion puta napravise Isusa od blata.A za oci kamen > uzese. Plastičnog Isusa.
religija.98 zolika,
U Carigradu se održava skup gotovo svih pravoslavnih poglavara. Kažu da takvog skupa nije bilo od 1945. Zanima me jedno: da li se ovaj njihov sa- stanak može podvesti pod Vaseljenski sabor, koga, kako knjige kažu, nije bilo već 11 vekova? Prvi Vaseljenski sabor održan je 325. u Nikeji, a poslednji negde u 9. veku. Zna li neko od sezamovaca šta je po sredi?
religija.99 balinda, -> #98, zolika
>> Zanima me jedno: da li se ovaj njihov sastanak može podvesti >> pod Vaseljenski sabor, koga, kako knjige kažu, nije bilo >> već 11 vekova? Prvi Vaseljenski sabor održan je 325. u Nikeji, >> a poslednji negde u 9. veku. Zna li neko od sezamovaca šta >> je po sredi? Nisam siguran, ali mislim NE; zato što je (valjda?) za to neophodno da budu prisutni *svi* episkopi što sada nije slučaj.
religija.100 nkbog, -> #98, zolika
>> U Carigradu se održava skup gotovo svih pravoslavnih poglavara. Kažu >> da takvog skupa nije bilo od 1945. Zanima me jedno: da li se ovaj njihov >> sastanak može podvesti pod Vaseljenski sabor, koga, kako knjige kažu, >> nije bilo već 11 vekova? Prvi Vaseljenski sabor održan je 325. u Nikeji, >> a poslednji negde u 9. veku. Zna li neko od sezamovaca šta je po sredi? Nije Vaseljenski sabor, jednostavno je skup poglavara pravoslavnih crkava. NB.
religija.101 dejanr, -> #98, zolika
>> Zanima me jedno: da li se ovaj njihov sastanak može podvesti pod >> Vaseljenski sabor, koga, kako knjige kažu, nije bilo već 11 vekova? Ne! Kao što je rekao dr Atanasije Jevtić u svom zapaženom intervjuu na NTV, ovo NIJE Vaseljenski sabor jer Vaseljenski sabor podrazumeva skup svih (ili bar velike većine) Episkopa Pravoslavnih crkvi, dok ovom skupu učestvuju samo Patrijarsi sa po par saradnika.
religija.102 balinda,
VELIKI PETAK Ujutro rano, u Petak, odveli su vezanog Isusa od kuće prvosveštenika Kajafe kod Pilata. Pontije Pilat je bio rimski prokupator u Judeji, i imao je pravo da osudi na smrt. Pilat izađe pred Judejce i upita ih: "Kakvu tužbu iznosite na ovog čoveka?" Judejci mu odgovoriše: "Kad on ne bi bio zločinac, ne bi ga k tebi ni dovodili". Pilat im odgovori: "Uzmite ga vi, pa mu po vašem zakonu sudite". "Mi ne smemo nikoga na smrt da osudimo; a on je kriv, što odpađuje narod; što zabranjuje davati danak caru i što govori da je on car!" Pilat uvede Isusa u sudnicu i upita ga: "Jesi li ti car Judejski?" Isus mu odgovori: "Carstvo moje nije od ovog sveta; jer kad bi bilo od ovog sveta, moje bi me sluge branile". "Dakle, ipak si car?" upota Pilat. Isus odgovori: "Jesam; ja sam rođen i za to dođoh na svet, da govorim istinu, i svako ko god je od istine, sluša moj glas". Pilat ga zapita: "Šta je to istina?", pa ne čekajući odgovor izađe pred Jevreje i reče: "Ja ne nalazim nikakve krivice na ovom čoveku". Kad to čuše Jevreji povikaše: "Kako da nije kriv! On buni ljude, učeći po svoj Judeji, od Galilejove dovde". Kad Irod ču da je Isus iz Galileje, posla ga Irodu, upravitelju galilejskom, koji je bio u Jerusalimu, da mu on sudi. Isus, međutim, ne htede ništa odgovoriti na Irodova pitanja, te ga ovaj, obučenog u belu haljinu kao znak da ne nalazi nikakve krivice, vrati Pilatu. Irod izađe i stade pred Isusa svog ogrezlog u krvi, i reče Jevrejima: "Ecce homo! Evo čoveka!", što će reći: evo jadnika bednog i žalosnog; imajte milosrđa, jer je i on čovek. Ali, sav narod besno odgovori: "Raspni ga!... Raspni!". Pilat se naljuti, pa im podviknu: "Uzmite ga vi pa razapnite, jer ja ne nalazim na njemu krivice!" Jevreji mu odgovoriše: "Mi imamo zakon, i po zakonu valja da umre, jer načini sebe sinom Božijim." Kad Pilat ču ovu novu optužbu, opet uvede u sudnicu Isusa i upita ga: "Odakle si?" (sa zamlje ili sa neba). Isus ništa ne odgovori: "Zar meni nećeš da odgovoriš?" Zar ne znaš da imam vlast da te razapnem i vlast da te pustim?" Isus mu odgovori: "Ne bi imao vlasti nikakve nada mnom, kad ti ne bi bilo dano odozgo; za to onaj ima vei greh koji me predade tebi". Pilat se ponovo reši da pusti Isusa, ali Jevreji se opet usprotiviše: "Ako ovoga pustiš, nisi prijatelj cezaru, a svako ko sebe carem čini, protivi se cezaru". Ove reči uplašiše Pilata, te dade Isusa Jevrejima da ga razapnu. Vojnici ponovo obukoše Isusu njegovo odelo, natovariše mu veliki krst na koji će ga razapeti, da ga sam nosi i povedoše ga kroz grad na brdo Golgotu. Kada dovedoše Isusa na Golgotu, pobodoše krst u zemlju i na njega razapeše Hrista, a nad glavom mu prikucaše daščicu na kojoj je PIlat dao da se napiše: "Isus Nazarećanin, Car judejski; kao krivica za koju je osuđen. Isus, gledajući šta sve sa njim rade, reče: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".
religija.104 vmisev, -> #102, balinda
Zaboravio si da spomeneš Barabu, a on je vrlo bitan u toj stvari. bye, Vladimir
religija.105 balinda, -> #104, vmisev
>> Zaboravio si da spomeneš Barabu, a on je vrlo bitan u toj stvari. Kolebao sam se pa sam opredelio da priča ne bude previše opširna. Ukratko, o prazniku je bio običaj da se pusti po jedan sužanj na slobodu. Između mogućnosti da se pusti kriminalac Varava (Baraba) ili Isus, za koga Pilat nije nalazio nikakve krivice, Narod je izabrao da se Razapne Isus. Toliko o sposobnosti mase da bude pravedna. ;) P.S. Ako te ne mrzi, dodaj šta ti se sviđa.