knjizevnost.108dejanr,
-> #102, veca
>> Najviše me je nerviralo što, kad moram da prekinem, kasnije ne znam gde
>> sam stala :) Ovako, obrneš knjigu naglavačke i kasnije nastaviš :)
Ih, u elektronski tekst ubaciš jedno ### i posle kažeš Search ###, to je
bar lako :) Možeš i više mesta da obeležavaš.
E sad, ako tekst nije na disku nego na CD ROM-u, onda imamo problem... koji
bi reader morao da rešava.
Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter približne
veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. Može da bude skuplji
od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u
vidu nekih kartica.
knjizevnost.109kum.djole,
-> #108, dejanr+>> od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u
+>> vidu nekih kartica.
Zamisli uđeš u biblioteku i zatražiš 'Rat i mir' a on ti pruži karticu ;)
Dođeš kući - čeka te neka besna mašina za stolom i prosto jedva čeka
da gurneš karticu u drajv.. Pre toga se, ofkors, čuje dobro poznati glas:
'Molim vas da ubacite identifikacione kartice u poslaničke jedinice' ;)
Kum..
knjizevnost.110kum.djole,
-> #107, fancy+>> čitao, ali retko pred spavanje. Noćni život, droga, alkohol i muzika.
Lep život, nema šta :)
knjizevnost.111dejanr,
-> #109, kum.djole>> > od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale "knjige" u
>> > vidu nekih kartica.
>>
>> Zamisli uđeš u biblioteku i zatražiš 'Rat i mir' a on ti pruži karticu ;)
Fuj, fuj. Uključiš svoj džepni čitač u priključak "informacionog autoputa"
i poželiš da čitaš "Rat i mir", i počinješ da čitaš. Biblioteka, šta je to? :)
Mada, kad malo razmislim, ko bi još poželeo da čita "Rat i mir"? :)))
knjizevnost.112balinda,
-> #101, veca>>>> Doduše, u tvojim godinama ja nisam čitao pred spavanje..;))
>>
>> Kojim godinama? Ovo je već interesantan podatak da godine
>> igraju ulogu u jednoj takvoj stvari.
Može biti da se radi o nesporazumu? Šta ako je fancy propustio da
stavi znake navoda na "kritičnu" glagolsku imenicu? ;) (Smajlovi su me
nagnali na ovakvu pretpostavku.) :)
knjizevnost.113balinda,
-> #108, dejanr>> Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter
>> približne veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem.
>> Može da bude skuplji od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi
>> se u njega uticale "knjige" u vidu nekih kartica.
Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" ćemo morati da imamo te
kompjutere, a usput će nam takve "knjige" i čitati. (Sledeći korak
jedino može biti isključivanje ljudskog faktora kao najkritičnijeg u
operaciji čitanja knjiga.) ;)
knjizevnost.114supers,
-> #100, veca>> najcesce dobijaju naziv 'vic sa bradom' potpuno identican je vec
>> malo redi slucaj.
Mozda gresim, ali sam ubedjen da vicevi masovno nastaju iz vise
usta, skoro istovremeno. Pitate se zasto su u dlaku isti. Pa,
jednostavno, najuspelija verzija potisne ostale.
Rekao bih da ovo vazi cak i za aforisticare. Uopste nije rec o svesnom
plagiranju, jednostavno nesto dobro ljudima ostane u podsvesti i inspirise
ih da sami izmisle nesto slicno.
Zasto inace stalno osecam deja vu za tolike viceve za koje sam siguran
da se sa njima nikad ranije nisam sreo? Jednostavno, broj tema je ogranicen.
Ne radi se o tome da ljudi kradu ideje jedni drugima, samo misle
o istim stvarima, tako da dolazi do jako slicnih kreacija.
knjizevnost.115supers,
-> #106, veca>> Ne znam da li laptop podnosi vodu, ali nakvasena knjiga se brzo
>> osusi :)
Ne budimo u zabludi. Jednom sam omiljenu knjigu poneo na more, nadosla
je plima... Od tada mi je talasasta kao lepenka na krovovima baraka!
knjizevnost.116fancy,
-> #111, dejanrŮŢ> Mada, kad malo razmislim, ko bi još poželeo da čita "Rat i mir"?
10 malih crnaca..? ;)))
knjizevnost.117kum.djole,
-> #111, dejanr+>> Fuj, fuj. Uključiš svoj džepni čitač u priključak "informacionog
+>> autoputa" i poželiš da čitaš "Rat i mir", i počinješ da čitaš.
Fuj fuj v2.0 ;))
Legneš, povežeš gajtane na glavu i kao da gledaš film ;))
Kad bolje razmislim, ovo je čak i moguće !:))
knjizevnost.118beast,
-> #106, veca>> Ne znam da li laptop podnosi vodu, ali nakvašena knjiga se brzo
>> osuši :)
Na jedan laptop sam lično prosuo dva deci kafe :) i preživeo
je. Knjiga bi ostala crna i nečitljiva (bar na toj strani)
:)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti
'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim
glasićeš čita knjigu? :) Bilo bi onda onoga: 'Shut up, bit*h!'
:))
Pozdrav, Dejan
knjizevnost.119jovca.car,
-> #118, beast/* :)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti
/* 'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim
Mala digresija: mogli ste o ovome i u cyber.culture. Da ne zvrji prazna..:(
knjizevnost.120paki,
-> #108, dejanr> Knjiga će, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter približne
> veličine, težine i sa dovoljno autonomnim napajanjem. Može da bude
> skuplji od knjige (mada ne baš preskup :) jer bi se u njega uticale
> "knjige" u vidu nekih kartica.
Ovo me podsetilo na sjajan tekst Ivana Klajna koji je objavljen u
nekom bajatom i prebajatom NIN-u, upravo na ovu temu. Klajn
prepričava sledeću anegdotu (pišem po sećanju):
Jednom prilikom su Isaka Asimova upitali za prognozu o tome kada
će se pojaviti neka futuristička naprava za čitanje. Pritom se
navode uslovi: da naprava ima male dimenzije, da je omogućen
trenutni prelazak na bilo koje mesto u tekstu, da je energija
koju troši za rad mala ili čak nepostojeća, da je naprava laka za
upotrebu, da ne smeta drugima prilikom čitanja i da se može
upotrebljavati na svakom mestu.
A Asimov odgovara: "Takva naprava postoji već odavno - to je
upravo knjiga!" :))
knjizevnost.121paki,
-> #107, fancy> Paki ima negde oko 17 godina, i ja se sećam da sam u tim godinama puno
> čitao, ali retko pred spavanje. Noćni život, droga, alkohol i muzika.
Taman tako. Ja sam ranije puno čitao pred spavanje, ali kad sada
pomislim da sutra treba da se probudim u 6:30 i po mrklom mraku
špartam u školu via GSB, prođe me volja :)
knjizevnost.122dejanr,
-> #120, paki>> A Asimov odgovara: "Takva naprava postoji već odavno - to je
>> upravo knjiga!" :))
Mana joj je što se (jako) sporo pretražuje, zauzima dosta mesta i
teško se reciklira :)
knjizevnost.123dejanr,
-> #113, balinda>> Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" ćemo morati da imamo te
>> kompjutere
Pa dobro, rekao sam da je jedan od uslova da nije preskup. Ako košta
koliko 2-3-10 knjiga, svakoj kući bi se isplatilo da ga kupi.
Dobro, svakoj kući u kojoj ima pismenih ;))
>> a usput će nam takve "knjige" i čitati.
Pitanje... ako će nam čitati naglas, to će biti sporije nego da mi
sami čitamo. E sad, ako će umeti da sipaju tekst direktno u mozak...
knjizevnost.124kum.djole,
-> #123, dejanr+>> Pitanje... ako će nam čitati naglas, to će biti sporije nego da mi
+>> sami čitamo. E sad, ako će umeti da sipaju tekst direktno u mozak...
Ma pitanje je da li će ti u budućnosti mozak uopšte i trebati ;)
knjizevnost.125jppttica,
aforizam::
demokratija je nastala u staroj grčkoj.
stara grčka je imala robovlasnički poredak
knjizevnost.126jppttica,
rimskog imperatoa kaligulu su smatrali ludim jer je držao kojna u senatu.
kod nas je obrnut slučaj.
moris
knjizevnost.127ndragan,
-> #97, veca/ Zaboravio si potpis :) Isus
Nisam, dobro ga se sećam :)
knjizevnost.128ndragan,
Spremajmo se kao da nikad neće biti struje
čivimo kao da će je biti već sutra
(parafraza iz suprotne poze:)
Spremajmo ih kao da ćemo im sutra dati struju
Naučimo ih da žive kao da je nikad neće ni biti
---------
Hm. Da je jedna verzija, moglo bi da prođe kao diletantski aforizam.
Ovako ne znam ni ja. Imao sam još nekoliko u glavi - kad ponestane
psovki, naiđe mi još poneka verzija ovog. Veco?
knjizevnost.129veca,
-> #127, ndragan>> / Zaboravio si potpis :) Isus
>> Nisam, dobro ga se sećam :)
A, ti si taj? ;) Drago mi je da smo se upoznali :)
knjizevnost.130veca,
-> #118, beast>> :)). Šalim se... Zar ne mislite da će buduće cyber-knjige biti
>> 'slušljive', tj. da ti izvesna naprava umilnim ženskim
>> glasićeš čita knjigu? :) Bilo bi onda onoga: 'Shut up, bit*h!'
Uh, užasa! :)
Pre par godina u Domu omladine prikazivali su se kratki filmovi
rađeni prema poeziji izvesnih autora (sećam se Prevera i pesme
Doručak) ali avaj, razočarenja, niti je šolja za belu kafu bila
onakva kakvom sam je zamišljala dok sam čitala pesmu, niti je
mladić bio mladić mojih snova ;) Ekranizovana pesma dobila je
konkretan oblik, ali nije više bila ono po čemu sam je ja
pamtila.
Mašta čini čuda :)
knjizevnost.131veca,
-> #128, ndragan>> Hm. Da je jedna verzija, moglo bi da prođe kao diletantski
>> aforizam. Ovako ne znam ni ja. Imao sam još nekoliko u glavi - kad
>> ponestane psovki, naiđe mi još poneka verzija ovog. Veco?
Ma samo piši, ako ćeš se tako lakše osećati :) Ja, na žalost ili
na sreću :) se trudim da ne razmišljam mnogo o 'njima', mada na
'njih' svaki dan mislim kad mi isključe struju (3 puta dnevno :( )
i kad im psujem sve po spisku :) Od toga ispade samo ovaj, možda
ne baš tako sjajan :) aforizam:
Sila Boga ne moli.
Sila je bog!
knjizevnost.132veca,
-> #126, jppttica>> rimskog imperatoa kaligulu su smatrali ludim jer je držao kojna u
>> senatu. kod nas je obrnut slučaj.
Senat u konju? ;))
Šalim se. Malo je konfuzno, tj. ne vidim šta je kod nas obrnuto,
a koliko vidim mnogo je konja, da ne kažem konjina u Skupštini ;)
knjizevnost.133ndragan,
-> #101, veca/ (pretpostavljam nedostak vremena) naviku ili želju za čitanjem.
Btnj, nikako da namestim neku lampicu iznad kreveta, te tako čitam vrlo
retko; kad dohvatim neku knjigu koja me baš uhvati, čitam bilo kad i
bilo gde, najčešće stojeći uz vrata, ili sedeći_na_prestolu (tj.
"prestolonasađen", gde ponesem i pepeljaru :).
E, otkako čitam uz sveće, čitam mnogo više: posle petnaest meseci
napokon završih Uliksa (drugo čitanje originala), Balzaka (the lrp) i
sad dohvatih da probam štogod na mađarskom.
Neka vajda od te struje, i kad je nema.
knjizevnost.134ndragan,
-> #103, veca/ kompletne podatke, pa i one o katalogizaciji (bibliotekar sam po
/ struci :) ) Volim miris knjige.
Kad smo kod struke ti, nikad mi se nisu sviđale biblioteke gde ne možeš
da se šetaš između rafova i prebiraš. Ono gde se ide isključivo preko
kartice, katalogizacije i ostalog šifarskog sistema, jeste dobro za
naučna odelenja, ali za beletristiku... jednostavno mislim da treba
prvo da se sretnem sa knjigom. Da je malo onjušim.
knjizevnost.135dr.grba,
-> #129, veca>>>> Nisam, dobro ga se sećam :)
>>
>> A, ti si taj? ;) Drago mi je da smo se upoznali :)
Znaš šta, liči... Ne bi morali da mu lepe veštačku bradu i kosu (:
knjizevnost.136dr.grba,
-> #131, veca>> Sila Boga ne moli.
>> Sila je bog!
...a angažovana snaga se plaća...
knjizevnost.137dr.grba,
-> #133, ndragan>> ...kad dohvatim neku knjigu koja me baš uhvati.....
Pa dobro, komšija, ko sad tu koga 'vata? (:
knjizevnost.138jppttica,
-> #122, dejanr Da je konfuzno jeste,konja ima i ispred i u skupš,
a bogami i konjušara...:)))
knjizevnost.139ndragan,
-> #130, veca/ mladić bio mladić mojih snova ;) Ekranizovana pesma dobila je
/ konkretan oblik, ali nije više bila ono po čemu sam je ja
Prema MakLuanu, film je vruć medij, tj. servira viška informacija i ne
tera te da doizmišljavaš iz glave; tekst, tv, telefon, radio i slični
mediji koji prenose samo delimičnu informaciju su hladni /u originalu
baš stoji 'cool'/, tj zahtevaju dopunu iz glave. Prebacivanje sadržaja
iz jednog tipa medija u drugi skoro obavezno dovodi do takvih situacija.
Ono, za tv je držao da je ladan medij jer se slika sastoji iz mozaika
tačkica koje se tek u mozgu sklapaju u nekakvu sliku, pa onda kao takva
zahteva popriličnu dopunu iz glave itd. Sadašnja tv, a pogotovo HDTV,
neće baš moći da opstane pod tom definicijom. Tačkice su već sad
dovoljno male, i sve mi se čini da i tv postaje vruć medij.
Kod nas, naravno, nema šanse - ne zbog tehnike, nego zbog sadržaja. Uvek
treba dopuna iz glave. To se u novinama zvalo 'čitanje između redova'.
knjizevnost.140jppttica,
sve su zene iste,a neke su i gore...
a neke syu i dole...
moris..
knjizevnost.141gerber,
-> #64, veca> svetskog ranga, mada prema nekim procenama spadamo u najbolje
> aforisticare (satiricare) sveta :)
Kako neko pa moze da bude izuzetan satiricar ako
zivi ko bubreg u loju i najveci mu je problem kako
da ispuni poresku prijavu :) Izvinjavam se gospodi
Artu Buchwaldu i Kishonu, opaska se nije na njih odnosila :)
knjizevnost.142gerber,
-> #68, milan> cesce kradeni nego Kis. U stvarti, vase aforizme pretabavaju na
> sve strane, a bas nisam primetio da je navala na nelegalna
> elektronska izdanja predmetnog Crnogorca. ;>
^^^^^^^^^
Pa kud coveka pokrsti ? Nije dosta sto mu se po Sezamu
neovlasceno prestampavaju knjige, vec ga poliste i
svetom vodicom :) Ajde jedan Apology Mr. Ki{u :)
knjizevnost.143gerber,
-> #70, veca> Kad su u Nemackoj preveli nase aforizme, (beogradskog
> aforisticarskog kruga) pretpostavljam da nikog nisu (barem mene
> nisu) pitali, ali je zato, kad je knjiga izasla iz stampe,
> priredivac doputovao u Beograd, doneo svakom po primerak/dva i
> honorar u vrednosti od 30/50/70 DM (mozda i vise) u zavisnosti
> od broja zastupljenih aforizama po autoru.
Kad je to bilo: pre sankcija pretpostavljam :). Mada me ne
bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o
pojedinacnim licima a ne o instituciji.
knjizevnost.144gerber,
-> #82, veca> da ti napisem :) E pa moraces! :) I tako ti se mi natezali i
> konacno napisem: "Pocupao je svu kosu, vise nema sta da mu se
> digne." Covek je malo procelav, pa eto... :) Rekoh, nemoj da
> ovo tvoja zena pogresno protumaci :)
> E sad, kako je to doslo u 'narod' nemam pojma :)
Pa verovatno je zena ipak pogresno protumacila :))
pa knjigu kroz prozor - ostalo je istorija :)
Uzgred, ne bi bilo lose da malo od svojih ideja - aforizama,
stavljas uz poruke kao tag na kraju. Ubi me ovo citanje
na suvo o aforizmima :)
knjizevnost.145gerber,
-> #114, supers> Zasto inace stalno osecam deja vu za tolike viceve za koje sam
> siguran da se sa njima nikad ranije nisam sreo? Jednostavno,
> broj tema je ogranicen. Ne radi se o tome da ljudi kradu ideje
> jedni drugima, samo misle o istim stvarima, tako da dolazi do
> jako slicnih kreacija.
koliko mi se cini postoji neki izraz: opsta svest, ili
tako nesto. Jos jedan dokaz da ne predstavljamo izdvojene
jedinke, koliko god se trudili da to opovrgnemo nasim
ponasanjima :)
knjizevnost.146gerber,
-> #133, ndragan> E, otkako citam uz svece, citam mnogo vise: posle petnaest
> meseci napokon zavrsih Uliksa (drugo citanje originala),
> Balzaka (the lrp) i sad dohvatih da probam stogod na madarskom.
^^^^^^^^^
Javi sta te interesuje, mozda se i nadje :)
knjizevnost.147gerber,
-> #108, dejanr> Knjiga ce, ja mislim, biti "mrtva" kada budemo imali kompjuter
> priblizne velicine, tezine i sa dovoljno autonomnim napajanjem.
> Moze da bude skuplji od knjige (mada ne bas preskup :) jer bi
> se u njega uticale "knjige" u vidu nekih kartica.
Nije mi jasno zasto se poistovecuje tehnicki napredak
sa boljitkom u svim stvarima ? Ne upustajuci se u
druge oblasti, kada su knjige u pitanju - pregrizo
tastaturu dabogda :)
Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata
vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ?
Dobro, ukusu su ukusi, ali bas zbog toga treba u korenu
saseci takve ideje :) koje bi da prevazidju 'zastareli'
koncept prevrtanja papira izmedju prstiju. Mislim, saseci
kao ideju da ubiju knjigu kao takvu, a ne saseci da nema
i tih elektronskih knjiga (kako bese znak za mrstenje :))
Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto
ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog
fazana sa Chatou Lafit 1959 :)
knjizevnost.148gerber,
-> #109, kum.djole> da gurnes karticu u drajv.. Pre toga se, ofkors, cuje dobro
> poznati glas:
>
> 'Molim vas da ubacite identifikacione kartice u poslanicke
> jedinice' ;)
I posle male dramske pauze: Nahrani kucice - ne diraj dugmice :)
knjizevnost.149gerber,
-> #111, dejanr> Mada, kad malo razmislim, ko bi jos pozeleo da cita "Rat i
> mir"? :)))
Pa da kad smo se naviklu da citamo smo prvo poglavlje :))
knjizevnost.150gerber,
-> #113, balinda> Propustio si (samo?) dve stvari: "Svi" cemo morati da imamo te
> kompjutere, a usput ce nam takve "knjige" i citati. (Sledeci
> korak jedino moze biti iskljucivanje ljudskog faktora kao
> najkriticnijeg u operaciji citanja knjiga.) ;)
Da i na kraju svakog dana cemo dobiti izvestaj koje je
knjige kompjuter procitao u nase ime :)) i da li su nam
se videle ili ne :)).
knjizevnost.151gerber,
-> #139, ndragan> Prema MakLuanu, film je vruc medij, tj. servira viska
> informacija i ne tera te da doizmisljavas iz glave; tekst, tv,
> telefon, radio i slicni mediji koji prenose samo delimicnu
> informaciju su hladni /u originalu bas stoji 'cool'/, tj
> zahtevaju dopunu iz glave. Prebacivanje sadrzaja iz jednog tipa
> medija u drugi skoro obavezno dovodi do takvih situacija.
Koliko mi se cini (mozda i gresim, ali ja to tako shvatam)
ta teorija McLuana podrazumeva i to da jednom preneseni
na novi medij informacije dobijaju nov zasebni zivot,
tako da ona Preverova pesma i jeste i nije Prever: na filmu
ona predstavlja nov dozivljaj kome je Prever samo podloga
i koja je potpuno novo delo. E sad verovatno je malo tesko
imati odvojeni odnos prema ova dva oblika.
knjizevnost.152dejanr,
Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o Levim Ruskim Piscima :)
Doduše, čovek ne zna za taj lepi termin, ali zna za suštinu :)
Preuzeto sa SII.
From moumee.calstatela.edu!sii Tue Jan 3 17:48:20 1995
Return-Path: <sii@moumee.calstatela.edu>
From: " madd@kudu.ru.ac.za"
Subject: AHA KAPEHCKAJA
AHA KAPEHCKAJA
Onomad bi spomenuta lektira i to kako sam ja, prilika je, svojedobno
bio zaboravio da se pojavim na odredjenom satu iste (kada je
diskutovan Sirano [Cyrano de Bergerac] Edmona Rostana). Moram
priznati da je to sasvim tako. Ne samo da se nisam pojavio na jednom,
no me nije bilo na mnogima.
Preko tri i po godine sam bio pitomac Pete beogradske gimnazije i
tokom sveg tog vremena bio na ivici izbacivanja zbog kriminalnog
vladanja i jedva dovoljnog uspeha.
Kriminalno vladanje se ogledalo u glasnoj otvorenosti oko toga da
mrzim svaku politiku i prezirem one koji se njom bave, te u redovnom
brisanju sa nastave. Ovom poslednjem sam pribegavao ne iz nekog
pametnog razloga nego uglavnom da bih odbijao duvanski dim prema
zidu klozeta pored profesorske zbornice. To se onda u krugu
gimnazijalaca smatralo za herojstvo, a ja, kao bar djelomice Srbin,
djelu koje bi me klasifikovalo medju junake nisam nikako mogao
odoleti. Naravno duvao sam prema zidu sa unutarnje strane klozeta,
jer, ipak, jedno je herojstvo, a sasvim druga stvar je ludilo;
razlika koje sam bio svestan kao mali, a koju mnogi savremen heroj
sa zavidnim uspehom zanemaruje.
Skoro nedovoljan uspeh je bio posledica fakta da sam na prvi pogled
bio pasionirano omrznuo sve neegzaktne nauke, kao, na primer,
(gimnazijsku) Istoriju. Dok sam se u svom domu napajao istorijom
stare Helade, istorijom umetnosti, faktima francuske revolucije i
malobrojnim svetlim trenucima srpske politike i ekonomije, u
gimnaziji sam morao da bubam o partizanskim ofanzivama. To mi je
bilo otprve odbojno, sem toga relativno idiotski, jer smo svi bili
prinudjeni da se divimo briljantnom potezu Velikog Ratnika koji
ruinira most pa onda natera iznurene borce i ranjenike da koliko
sutradan sklepaju novi i tako eliminira neprijatelja. Uvek sam imao
neodoljiv dojam da se neprijatelj bio raspukao od smejanja te tako
samoupropastio.
U predmete koje sam mrzeo ubrajao se svakako srpskohrvatski jezik i
lektira. Mada sam do sticanja statusa gimnaziste bio uveliko
skrutinirao stotine i stotine knjiga i bio neprevazidjeno odan
literaturi, gimnazijska lektira mi nije prijala. Terali su me da
bistrim knjige koje nikada ne bih bio samoinicijativno uzeo u ruke. I
to sve neke opet partizanske: te ucrvljale rane, te prosuta creva, te
on nju, onako znojav, siluje, a ona mu, okrvavljena, zabada vile u
vrat... Budi bog s nama! Odvratno! Evidentno je to da smo nacija koju
smrt neumoljivo opseda i da u tome nalazimo perverznu nasladu, koju
brojni neretko probaju da uzdignu na nivo umetnosti.
Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija
[Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija
[Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma
[Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju)
slobodne sastave (no i onda opremljene znatnom dozom blasfemije) i
(stoga) redovno imao ocenu izmedju slabe i dovoljne. Na kraju su mi
se jezik i literatura od silne torture toliko ogadili da u periodu
od tri godine po maturiranju nisam dotakao beletristiku.
Bilo je, istina, u gimnazijskoj lektiri i nepartizanskih autora, da
ne ispadnem nepravedan. No, krajnje sumnjivo, uvek su bili ruski. Ne
velim da medju Rusima nema genijalnih pisaca, daleko od toga, ali,
jednostavno, tolika neraznovrsnost u izboru prosvetnih vlasti
razvila je kod mene malu antipatiju prema ovima (kako vlastima tako
i Rusima). Kada je, na primer, trebalo da obradjujemo "Rat i Mir",
ova neznatna odvratnost prema ruskom romanu (sa izuzetkom romana
Dostojevskog, koji izuzetak ne mogu da objasnim) bila je
intenzivirana faktom da su moje drugarice iz gimnazije bile listom
fascinirane Tolstojevom Anom Karenjinom. Ovim ne nameravam da tvrdim
da su bile fascinirane "Anom Karenjinom", nego upravo kako sam
napisao, Anom Karenjinom. Tojest roman im se svidjao ovako-onako,
ali likom same Ane bile su dovedene do ushita u meri koja je mogla
biti okarakterisana jedino kao izbezumljenje. Kako nisam imao
preterano pozitivno mnjenje o svojim drugaricama, to sam, netom bi
moje gimnazijske koleginice na pomen Ane Karenjine zakovrnule okom i
zafijukale trepavicama, bio sve sigurniji u to da je moja odluka o
preskakanju Tolstojevog dela prava.
Tek nekoliko godina kasnije, kada sam se ponovo bacio na knjige, sa
neutoljivom gladju izazvanom dugom pauzom -- bacio takvom silinom da
bih se hvatao i knjiga koje nisu bile preterano kvalitetne --
dopadne mi do ruku "Krojcerova sonata", koju, zarad njene
izvanrednosti, progutam u dahu. 'Hajde,' rekoh sebi, 'da ipak vidim
kako izgleda ta "Ana Karenjina".' Nadjem knjigu i krenem, pa kako
zalazim dublje, to mi je bolja. No ne samo zbog kvaliteta knjige, no
zbog toga jer sam u gimnazijskim danima dobro procenio umnost svojih
drugarica. Jeste da sam bio doneo odluku koja se nikako ne bi mogla
smatrati ispravnom, ali mi je instinkt bio sasvim opravdano govorio
da njihov sud mora biti naopak. Bio sam se prevario samo u jednom, a
to je da roman nema izgleda da valja. Dakle, roman je sjajan, a Ana
Karenjina (bez navodnika) ne samo da nije vredna divljenja (koje je
ipak uspela da izazove kod mnogih vrsnih mladunica) nego je jedan
neopisiv, besposleni idiot, koji po vas dan meditira o ljubavi i
akcije kojeg su skoro bez razlike inicirane impulsima materice
umesto titrajima mozga. (Ovo "materice" nikako ne treba shvatiti u
materinskom smislu, upravo obrnuto.) Valjano sam se iznasladjivao
romanom, pa ovaj ima moje najtoplije preporuke: svi oni koji
pretpostavljaju razum emocijama ima da se istope od zadovoljstva.
(CAHTA KPMAK veli da se i oni koji pretpostavljaju emocije razumu
takodje tope od zadovoljstva, ali je to zato jer ne shvataju
ubistveno jasne aluzije pisca.)
Milan Kundera tvrdi (u "Umetnosti romana") da je Tolstoj prvobitno
projektovao Anu Karenjinu tako da bude mnogo gori kreten nego je
ispalo, ali da je naknadno mitigirao izvornu ideju.
Kakve sve ovo ima veze sa Srbijom i srpstvom? Pa ima, nije da nema.
Sve i da Vronski nije poginuo u Srbiji (zemlji u kojoj se lako i
radosno gine), stvar bi bila u emocijama tipa Ana Karenjina. Odnosno
u emotivnosti poput one koju gaje mnoge presvijetle djeve bijele
puti, i koje neretko svojim verenicima (kako staromodno! -- uvek sam
bio gospodin starog kova!) ili ljubavnicima, drhtavim glasom, sa
pogledom punim panike, doviknu "Dragi, molim te, ubij ovu bubu! Tako
je se bojim!"
Evidentno je, dakle, da preterana emotivnost vodi u tamanjenje!
Tako, eto, i u nas Srba. Danas je u Srbiji i drugde mnogo onih koji
Srbiju vole do iznemoglosti. No se nekako ta ljubav sasvim
iscprljuje izjavama ljubavi. Skoro niko od vajnih (pogotovo onih
kvalitetnih) Srbijinih ljubavnika da napravi ozbiljniji korak ka
tome da Srbija izadje iz mraka, da prestane da bude prljava, bedna,
neobrazovana i gladna, da prestane sa emisijom internacionalnih
skandala, globalnih nepodobnosti, unutarnjeg neukusa i produkcijom
te naknadnim glorifikovanjem neobuzdanih divljaka.
Da li neko misli da oni Srbi koji se ovih dana stide Srbije nemaju
ama nikakvog razloga za to?
Jasno je, u pitanju su dve struje rodoljublja: jedna je onih kojima
blato i prostakluk ne smetaju (jer su za njih neprimetni), a druga
onih koji bi hteli da njihova domovina bude napredna, svetla,
slobodoumna i bogata.
Za mene nema dvojbe o tome da je valjaniji patriota onaj koji se
trudi da proturi trak svetla u srednjevekovni mrak kojim Srbija, kako
u prenosnom tako i u doslovnom smislu, ovih dana obiluje nego onaj
koji -- zarad ekskluzivnog nacionalnog porekla -- ljubi nafekalisan
srpski kamen bez prethodnog pranja (kamena i sebe).
--
Darko
knjizevnost.153dejanr,
-> #147, gerber>> Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata
>> vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ?
Ne može se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo
veći i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej.
>> ali bas zbog toga treba u korenu saseci takve ideje :) koje bi
>> da prevazidju 'zastareli' koncept prevrtanja papira izmedju prstiju.
Hm, tako su isto kada su se pojavljivale železnice pričali da te
smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite životinje
kao što su konji. Mada, moram da kažem da je meni uvek izgledalo da
više smrdi oko konja nego oko vozova, makar i parnih ;))
knjizevnost.154milan,
-> #142, gerber>> cesce kradeni nego Kis. U stvarti, vase aforizme pretabavaju na
>> sve strane, a bas nisam primetio da je navala na nelegalna
>> elektronska izdanja predmetnog Crnogorca. ;>
> ^^^^^^^^^
> Pa kud coveka pokrsti ? Nije dosta sto mu se po Sezamu
> neovlasceno prestampavaju knjige, vec ga poliste i
> svetom vodicom :) Ajde jedan Apology Mr. Ki{u :)
Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha!
Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno
odgovara mojoj, što će reći beogradskoj čaršijskoj predstavi
pomenutih. Poreklo njegove g-đe majke tu igra malu a možda i
beznačajnu ulogu.
Pl poz M
knjizevnost.155milan,
-> #147, gerber> Pa kako moze da se poredi knjiga (i pri tome poznata
> vise puta procitana) sa ekranom (ma koliko sofisticiranim) ?
> Dobro, ukusu su ukusi, ali bas zbog toga treba u korenu
> saseci takve ideje :) koje bi da prevazidju 'zastareli'
> koncept prevrtanja papira izmedju prstiju. Mislim, saseci
> kao ideju da ubiju knjigu kao takvu, a ne saseci da nema
> i tih elektronskih knjiga (kako bese znak za mrstenje :))
>
> Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto
> ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog
> fazana sa Chatou Lafit 1959 :)
To nije stvar "pristajanja" već stvar navikavanja kroz tranziciju
jednog modela društvenog života u neki drugi.
Knjiga (tj. odštampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao što se
omasovila, pronalaskom štamparije, od XVI veka naovamo tako može i
da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu ništa ne saseca ali je svakome
ko koristi kompjuter jasno koliko on menja život. Ja imam utisak da
u poslednje vreme pišem samo kada se potpisujem ili eventualno
pišem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan, sve ostalo ide u
mašinu. I, ne smeta mi. Naprotiv!
Pl poz M
knjizevnost.156dejanr,
-> #155, milan>> Niko tu ništa ne saseca ali je svakome ko koristi kompjuter jasno
>> koliko on menja život. Ja imam utisak da u poslednje vreme pišem
>> samo kada se potpisujem ili eventualno pišem na nekom mestu gde mi
>> isti nije dostupan, sve ostalo ide u mašinu. I, ne smeta mi. Naprotiv!
Pridružujem se.
Nedavno sam bio u situaciji da treba da smislim i otkucam pola strane
teksta na pisaćoj mašini. Trebalo je uraditi brzo, kompjuter nije bio
raspoloživ i bilo je dosta važno kako će tekst da ispadne (trebalo je
da zvuči lepo).
Nekada sam pisao dosta na mašini, cele "Računare u vašoj kući" sam na
njoj napisao, i nisam osećao kakva je to beda bila. Zadnjih ne znam
koliko godina nisam ništa kucao na mašini, sem povremeno adrese na
nekom jako velikom kovertu. Ovoga puta mi je za nešto što bih inače
uradio za 10 minuta bio potreban skoro sat vremena, tri prekucavanja,
plus dva puta "ručno" ispravljanje na papiru. Što je najgore, izgleda
mi da više ne mogu da otkucam pola strane a da ne izgrešim u kucanju,
pošto sam navikao da se sve može očas izmeniti pri zadnjem čitanju.
Najzad sam morao maltene jednim prstom da kucam finalnu verziju, da ne
bih pogrešio.
Ono što moraš da lupaš ko konj u taster da bi se slovo pojavilo, to da i
ne računam ;)
Ukratko, ne znam baš za sve oblasti, ali kada se radi o pisanju, računarstvo
je *preporodilo* pisanje. Verujem da će na sličan način jednog (i to ne tako
dalekog) dana preporoditi i čitanje.
knjizevnost.157gerber,
-> #154, milan> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha!
E ova ti je dobra :)))
> Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno
> odgovara mojoj, sto ce reci beogradskoj carsijskoj predstavi
> pomenutih. Poreklo njegove g-de majke tu igra malu a mozda i
> beznacajnu ulogu.
Da ne pisem mnogo, uzmi procitaj ipak neku od njegovih knjiga
(cak iako si ih vec sve procitao) pa mi onda ponovi ovu
recenicu. I uopste mi nije jasno da li pricas o njegovom
stanju duha kada se nalazi u kafani (ondak u redu), inace
si stekao pogresnu predstavu. Totalnooo :) A naglasak sa
ti nema nikakve veze.
knjizevnost.158gerber,
-> #153, dejanr> Ne moze se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i
> mnogo veci i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej.
Ma hajte molim vas !
>
>>> ali bas zbog toga treba u korenu saseci takve ideje :) koje
>>> bi da prevazidju 'zastareli' koncept prevrtanja papira
> izmedju prstiju.
>
> Hm, tako su isto kada su se pojavljivale zeleznice pricali da
> te smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite
> zivotinje kao sto su konji. Mada, moram da kazem da je meni
> uvek izgledalo da vise smrdi oko konja nego oko vozova, makar i
> parnih ;))
Da i zato bi ti svoju zenu vodio na svadbeno putovanje
nekoliko krugova Konkordom, umesto krstarenja brodom
ili neceg slicnog (a usto i romanticnog) :)) Napredak
(tehnicki) nije uvek = nesto bolje, prakticnije, jeftinije
i sl. da ali uvek bolje? Zasto ne kupujes i ne nosis ves,
carape, kosulje i ostale odevne predmete napravljene od
vestackih materijala nego trazis pamuk, vunu, kozu i sl.
(ako na ovo odgovoris da nije tacno odmah ti preko veze
nabavljam Green Card :)).
Ko zeli da cita (a ovde nije rec o tehnickoj dokumentaciji :))
putem ekrana nasih TV (a i sire :)) prijemnika - solbodno,
niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci
za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum. Svakom
svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za
romanticare u tom vasem tehnickom svetu.
knjizevnost.159gerber,
-> #155, milan
>> Znaci vi bi ste pristali i na one paste, pilule i sl. sto
>> ih gledamo kako jedu astronauti - potpuni ukus pecenog
>> fazana sa Chatou Lafit 1959 :)
>
> To nije stvar "pristajanja" vec stvar navikavanja kroz
> tranziciju jednog modela drustvenog zivota u neki drugi.
Tera li te neko da se navikavas? Radi ono sto ti
prija dokle god mozes, a navikavaj se kad vise ne mozes.
> Knjiga (tj. odstampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao sto se
Medijum, ili medij : sredina, sredstvo, srednji kvalitet, posrednik
(medium, media)
> omasovila, pronalaskom stamparije, od XVI veka naovamo tako
> moze i da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu nista ne saseca ali
> je svakome ko koristi kompjuter jasno koliko on menja zivot. Ja
> imam utisak da u poslednje vreme pisem samo kada se potpisujem
> ili eventualno pisem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan,
> sve ostalo ide u masinu. I, ne smeta mi. Naprotiv!
Pisi i dalje (a i ja cu) na kompjuteru. Ali knjizevno delo
je napravljeno za knjigu i kao takvo i treba da se konzumira.
Kada se budu pravile interaktivna knjizevna dela, onda ce se
i koristiti kompjuteri za dozivljavanje ovih dela. Nikako
ne mozes poistovecivati pisaniju i citanje obicnih tekstova
sa iscitavanjem knjizevnog dela. Jeste da se o ukusima ne
raspravlja, ali kad smo vec tu ... :)
Medij je veoma specificna stvar. Pozorisno delo, opera ili
koncert nisu isto kad se dozive na zivo i kad se odgledaju
(odslusaju) preko drugih medija (TV, film, nosaci zvuka).
Svaki medij ima svoja pravila tako da se isto delo moze
i mora razlicito prirediti za svaki od njih. U suprotnom
ne iskoriscava mogucnosti medija niti daje pravu sliku o
samom delu.
knjizevnost.160gerber,
-> #156, dejanr> Ono sto moras da lupas ko konj u taster da bi se slovo
> pojavilo, to da i ne racunam ;)
>
> Ukratko, ne znam bas za sve oblasti, ali kada se radi o
> pisanju, racunarstvo je *preporodilo* pisanje. Verujem da ce na
> slican nacin jednog (i to ne tako dalekog) dana preporoditi i
> citanje.
Potpuno tacno, ali (vidi odgovor na poruku na koji si ti odgovarao)
da bi do toga doslo mora se promeniti i sam pojavni oblik samog dela
(ovde govorimo, barem ja o knjizevnim delima). Obicno prekucavanje
(skaniranje i sl.) knjizevnog dela radi citanja na kompjuteru sa tim
nema blage veze. Interaktivno knjizevno delo - e to je vec nesto drugo.
Ali i tu ce biti razlike da li je to delo samo preradjeno na novi medij
ili je za njega i napravljeno.
U ovom prvom slucaju, knjiga mora ostati kao originalni izraz dela
(kojoj cu se uvek vracati), dok ce preradjena verzija biti nesto, ipak,
novo i drukcije od originala.
Kao sto ni seks putem kompjutera (sto je isto neminovna buducnost)
nece nikad biti ono sto je seks u zivo, na "staromodan", "zastareo" nacin.
:))
knjizevnost.161gerber,
-> #152, dejanr> Preuzeto sa SII.
>
> From moumee.calstatela.edu!sii Tue Jan 3 17:48:20 1995
> Return-Path: <sii@moumee.calstatela.edu>
> From: " madd@kudu.ru.ac.za"
> Subject: AHA KAPEHCKAJA
Cestitke na izboru i prebacivanju poruke. Prenesi doticnom
Darku moje srdacne pozdrave. Malo pretenciozno, ali em pismeno,
em odlicno.
knjizevnost.162balinda,
-> #150, gerber>> Da i na kraju svakog dana cemo dobiti izvestaj koje je
>> knjige kompjuter procitao u nase ime :)) i da li su nam
>> se videle ili ne :)).
Vremenom će taj izveštaj biti sve sažetiji. Npr.
Pročitao: 14.567 knjiga
Prosečna ocena: 6.32
:)
P.S. Naravno, postojaće i opcija kojom bi se izveštaj
mogao i isključiti. ;)
knjizevnost.163janko,
-> #152, dejanr> Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o
> Levim Ruskim Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi
> termin, ali zna za suštinu :)
Nou vej Hoze. žovek je ishvalio skoro sve one pisce koje ti
samodeklarisano zaobilaziš.
Njegova poimanja o tome koje su pripadnice ženskog roda "pametne" a koje
ne su jedino što u tekstu može pročitati (ako ne računamo lepu dozu
ego tripa). A u tome se ne slažem sa autorom. Naučno rečeno, odabrao
je pogrešnu referentnu tačku za posmatranje žena. :>>
knjizevnost.164novim,
-> #154, milan" Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha!
" Stanje duha predmetnog Danila Malog u tom smislu potpuno
" odgovara mojoj, što će reći beogradskoj čaršijskoj predstavi
" pomenutih. Poreklo njegove g-đe majke tu igra malu a možda i
" beznačajnu ulogu.
Pa, onda bi moglo i ovako:
Milan 7-januar nije stvar genetike (nekoga ko se rodio, pa porastao),
nego stanje duha, a stanje duha predmetnog odgovara beogradskoj
čaršijskog predstavi (pomenutih?), što će reći nečemu što voli da se
prenemaže više nego da raste, što sve ima malu a možda i beznačajnu
ulogu u duhu (delu) Danila Velikog Kiša, kome ta čaršijska predstava
nije ni prineti.
Je l' sad ok? :)))
knjizevnost.165novim,
-> #152, dejanr" Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o Levim Ruskim
" Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi termin, ali zna za suštinu
" :)
Ponovo trošimo vreme na koještarije. Od svega što je ovaj Srbin iz
Amerike (još jedan od tamo-daleko-zabrinutih, ah) napisao, jedino može
biti u pravu oko izvesnog sentimentalnog tipa nacionalizma
("srpstva"), a to - ni preko aluzije na Vronskog - nema veze sa
sentimentalnim (i pogrešnim; uostalom, kaže da su mu te predstave iz
perioda poznog puberteta i adolescencije) čitanjem Lava
Tolstoja.
Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna
fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti
da ni Dostojevski ni Tolstoj nemaju s tim veze (i ne znam kako bi im
se uopšte moglo prišiti nešto "levo" u smislu levičarstva; prvi je bio
sklon carizmu, drugi imao ne retku ideju podvrgavanja politike
hrićanskom moralu, obojica su u tom, političkom smislu ne naročito
značajni; ono što se računa, jeste njihova literatura).
knjizevnost.166novim,
-> #158, gerber" Ko zeli da cita (a ovde nije rec o tehnickoj dokumentaciji :))
" putem ekrana nasih TV (a i sire :)) prijemnika - solbodno,
" niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci
" za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum.
Svaka tehnicistička utopija ima taj uzvišeni cilj - obećava lepu
budućnost (u kojoj nećemo morati ni čitati), a ispod toga uvek ide:
"bacite tu zastarelu spravu, kupite najnoviji izum".
Argumentacija tehnicista je uvek "zanimljiva", pa tako i u ovom
slučaju (o "smrti knjige" je pisano već par puta u ovom veku): naime,
da bismo prešli sa knjige (u papirnatom značenju) na neku ekransku
spravu, ta sprava će morati da ima takvu rezoluciju da će ekran ličiti
na papir današnje štampe, što će reći - knjiga će "nestati" onda kad
kompjuter postane knjiga! Sad, na pitanje zašto bi se ljudi odrekli
jeftinog i nadasve udobnog čitanja teksta kao knjige, nemaju neki
naročito vredan odgovor. Kažu: "moći će da se pretražuje" (što je
jednom razmatrao u Bajtu prošle godine Hju Kener, i što je slab
argument).
Naime, pravi argument bi mogao biti da ima knjiga koje bi bile
afektivnije kad bi bile u elektronskom obliku - to je, recimo,
edukativna literatura, udžbenici, priručnici i sl. Takođe, elektronski
oblik hipermedije je nešto što ne može da se zadovolji više standarnim
oblikom knjige. Međutim, i hipermedija uključuje u sebe knjigu (tekst,
jednostavnije rečeno), a da će knjiga "umreti" govore oni koji ne
razmeju, ili neće da razumeju, da knjiga nije tek "znak na papiru",
već institucija kulture; neki oblici mišljenja, u koje spada i
čitanje, stoje iza takve institucije, a oni se ne menjaju tako
radikalno kako veruju tehnicisti. Drugim rečima, još ćemo sačekati
vekove (ako čovečanstvo preživi dotle) da dođe do promena u navikama
našeg mišljenja (s kojim je povezan jedan od njegovih tipova, zvan
čitanje, a sa čime je povezana ustanova knjige).
knjizevnost.167novim,
-> #155, milan" Knjiga (tj. odštampan tekst) je samo medi(j?)um. Kao što se
" omasovila, pronalaskom štamparije, od XVI veka naovamo tako može i
" da se "odmasovi" u XXI veku. Niko tu ništa ne saseca ali je svakome
Malo je sve to komplikovanije nego što ti laički zamišljaš. Tekst nije
(samo) medijum, neka vrsta posrednika, poput vidovnjaka koji dolazi u
dodir s avetima, da bi se preneo nekakav "duh". Tekst je posebna
"stvar" i ima u vidu jednu osobenu misaonu operaciju koja se zove
čitanje, a koja je sinteza percepcije i razumevanja. Ta "stvar" ima i
određenu materijalnost, koja funkcioniše s određenom autonomijom, kao
što, na drugoj strani, ima svojstva i izvesne trancendentalnosti (one
vrste "apercepcije" koja markira subjektivnost) itd. Te stvari su
ispitivane poslednjih decenija, i literature se na tu temu namnožilo,
i po Americi, i po Francuskoj, i po Nemačkoj.
Knjiga je, kao oblik arhiviranja teksta, znatno starija od svojeg
"omasovljenja", i po mnogo čemu je korelat za čitalačku operaciju, za
mišljenje-sa-tekstom. Tu se stvari sporo menjaju. Svejedno, čak, da li
ćemo čitati sa papira ili sa ekrana, ideja knjige će ostati, budući da
su neki tipovi arhiviranja nužno sekvencijalni (što je pre svega u
ideji knjige; ali sekvencijalni nisu iz nekakvog tehničkog
"nedostatka", već iz sasvim fundamentalnijih razloga, poput
temporalnosti koju zadržavaju; recimo, da budem malo jasniji, naracija
je u načelu takva, a naracija nije samo "priča" iz pripovedaka i
romana, već igra važnu, iako često skrivenu ulogu, u izvesnim vrstama
argumentacije). - Sve u svemu, verovatno da će u smislu "omasovljenja"
(čitaj: kod masa) sve više biti instantizovan i vizualizovan tekst,
ali će knjiga - makar bila i elektronska, umesto papira, iako i tu
razlozi ekonomije govore suprotno, po mom mišljenju - ostati za sve
one kojima čitanje nije isto što i pasivno zveranje u ekran.
knjizevnost.168milan,
-> #159, gerber> Medij je veoma specificna stvar. Pozorisno delo, opera ili
> koncert nisu isto kad se dozive na zivo i kad se odgledaju
> (odslusaju) preko drugih medija (TV, film, nosaci zvuka).
> Svaki medij ima svoja pravila tako da se isto delo moze
> i mora razlicito prirediti za svaki od njih. U suprotnom
> ne iskoriscava mogucnosti medija niti daje pravu sliku o
> samom delu.
Da, ali ovde se (bar se tako zove tema u konferenciji) radi o
književnosti. Za nju postoji jaka pretpostavka da je nezavisna od
medija (media independent glasio bi novi buzzword; poput cyberspace
i sličnih amerikanizovanih simplifikata;))). Muzika je, slično,
nezavisna od medija. Da li su note zapisane na papiru, ili na
kamenoj ploči ili na optičkom disku čini se irelevantnim. Primer sa
_izvođenjem_ ti je ovde neadekvatan.
Pl poz M
knjizevnost.169fifana,
-> #153, dejanr> Ne moze se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo
> veci i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej.
Cini mi se da ce to teze ici nego sa konjima i lokomotivama.
Em u brzini ne dobijas nista, em gubis na zadovoljstvu. Knjiga ipak nije samo
gomila cinjenica koje treba strpati u glavu, u tom slucaju bi ekran i mogao da
je zameni.
Lj.
knjizevnost.170fifana,
-> #154, milan> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha!
Procita li ti nesto od Kisove literature? Mislim ozbiljno, promisljeno a ne na
preskok?
Ako nisi (kako bi se po ovoj izjavi moglo zakljuciti) najtoplije preporucujem.
Lj.
PS. To se radi ovako: odvojis par noci, primaknes kafu, pice i sl., namestis se
da ti bude udobno, ukljucis i mozak i osecanja, i, u neko doba shvatis da je
svanulo. Onda probauljas naokolo tokom dana, sa jedinom idejom da se sto pre
ispetljas iz glupavih obaveza i nastavis tamo gde si prekinut.
Probaj, mozda cak i uspes.
knjizevnost.171fifana,
-> #155, milan> ko koristi kompjuter jasno koliko on menja zivot. Ja imam utisak da
> u poslednje vreme pisem samo kada se potpisujem ili eventualno
> pisem na nekom mestu gde mi isti nije dostupan, sve ostalo ide u
Ma svako normalan to radi. Ja sam zaboravila da kucam (mislim na pisacu
masinu), a o pisanju rukom da ne govorimo.
Ali, kakve pa to ima veze sa citanjem, koje je elementarno zadovoljstvo?
Lj.
knjizevnost.172fifana,
-> #158, gerber> niko mu ne brani. Ali mi nije jasno zasto uvek takvi borci
> za napredak zele prvo da uniste prethodni stadijum. Svakom
> svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za
> romanticare u tom vasem tehnickom svetu.
Pridruzujem se apelu.
Lj.
knjizevnost.173fifana,
-> #166, novim> narocito vredan odgovor. Kazu: "moci ce da se pretrazuje" (sto je
Sta da se pretrazuje? Literatura? Pronadji sva mesta gde se pominje Ana
Karenjina?
Stvarno krasan napredak. A i uspesno citanje romana (moze da ti saopsti koliko
puta se u tekstu pojavljuje gorepomenuto ime). ;>>
Lj.
knjizevnost.174fifana,
-> #162, balinda> P.S. Naravno, postojace i opcija kojom bi se izvestaj
> mogao i iskljuciti. ;)
A da se ukljuci samo davanje godisnjeg izvestaja: ne gubi se previse vremena, a
vlasnik uvazene sprave zna kol'ko se obrazovao tokom godine?
Lj.
knjizevnost.175darone,
-> #152, dejanr>> Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija
>> [Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija
>> [Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma
>> [Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju)
Da li ste primetili da su ovo jedina četiri reda u kojima se javljaju naša
slova u tekstu? Ne znam da li je namerno ili ne, ali je opasna fora :)
knjizevnost.176darone,
-> #153, dejanr>> Ne može se porediti... ekran je mnogo bolji. Kada ne bude i mnogo
>> veći i mnogo skuplji, knjige se sele u muzej.
Nikada se to neće dogoditi.
Ekran _nije_ mnogo bolji, možda tebi jeste, ali meni nije - i mislim da tu
prestaje svaka rasprava oko toga šta je bolje.
>> Hm, tako su isto kada su se pojavljivale železnice pričali da te
>> smrdljive naprave ne mogu ni pomisliti da zamene plemenite životinje
>> kao što su konji. Mada, moram da kažem da je meni uvek izgledalo da
>> više smrdi oko konja nego oko vozova, makar i parnih ;))
Ne! Analogija sa ovom pričom o konjima bi bila, otprilike, sledeća: kada su se
pojavljivali _kućni_ računari, pričalo se kako će računari budućnosti jako
brzo zameniti knjige (da budem precizniji, papir). To ne da se nije dogodilo,
nego su računari kao sprave unapredili tehnologiju štampe (što će i dalje
raditi, zar ne?), a time i unapredili knjige kojima je, eto, bilo suđeno da
propadnu.
U jednoj od kasnijih poruka si pomenuo da su računari preporodili pisanje - i
to i jesu, zbog toga što mašina radi većinu posla (ostalo je još samo
diktiranje u fajl za mase, pa će revolucija biti potpuna). Takođe, preporodili
su razne "proračunske" nauke, ali nisam siguran da znam zašto? Valjda tačno i
brzo računaju :)
Međutim, _tehnologija_ čitanja ne može da se svede na niži nivo (došli smo
odavno do najnižeg: vizuelno prepoznavanje smislenih znakova sa površine).
[digresija: u stvari, tehnologija čitanja će se verovatno spustiti na niži
nivo, kada dobijemo nešto slično gibsonovim dekovima i simstimovima; međutim,
ne znam zašto bi onda brzina čitanja bila bliska današnjoj - knjigu ćemo
jednostavno moći da prekopiramo u svoju memoriju. Sve je to ok, samo to to
neće biti čitanje, već, recimo, enkopiranje. Neće biti radosti spoznaje, jer
ćemo se priče jednostavno sećati, mada je nikada nismo pročitali, već samo
enkopirali. Stoga, u ovoj ću raspravi uzeti samo u obzir materijal koji se
čita, a ne enkopira. Radost enkopiranja me trenutno ne zanima (kada
enkopiranje zaista bude izmišljeno, možete da zaboravite i na knjige, ali i na
računare koje ćete nosati okolo; iste ćemo imati ugrađene u glavama ili već
negde, ali u svakom slučaju povezane sa mozgom... vidiš, to i nisu tako loše
ideje!)]
Knjige su trenutno zakon na tom polju (površine sa koje vršimo prepoznavanje
oblika slova) i teško da će ih išta smeniti sa trona. Postoji više argumenata
za tu tvrdnju:
Zaista je moguće jednog dana _možda_ (ili _verovatno_) dobiti računar u obliku
kakvom ga zamišljaš (dakle, pretpostavimo da će tehnologija koju predviđate
zaista i postojati - može je za "male" pare dobiti svako).
a) papir trpi sve; možeš ga saviti, ispresavijati, čak i pocepati - što sa
dotičnom spravom nikako neće biti moguće. Pretpostavljam, naravno, da ista
neće biti neuništiva. Ok, neka bude neuništiva :)
Dakle, tehnologija postoji. Mašina se proizvodi. Definišimo njene dimenzije (u
najboljem slučaju): A4, najmanje? A5? Recimo, B5 je ok, može da stane u veći
džep. Ili, bolje, A6? Malo je? Veliko je? Zaključak: formati sa kojih danas
čitamo su veoma fleksibilni, i nemam neki osećaj da će se, recimo, strip
revije odreći svog omiljenog formata (A4) zarad računarske industrije (koja,
im, eto, nudi A5 ili bok_te_pita koji format). Oho, tu dolazimo do raznih
modela koji će se prodavati (sve u funkciji veličine). Svejedno, bilo bi lepo
da predvidimo koji će se najviše prodavati. U svakom slučaju, složićete se da
će to biti ili A) mali format B) srednji format C) veliki format. Ako
izaberete A), neće ići zbog novina i magazina, koji _moraju_ da budu bar A4!
Ako izaberete veliki format, otpada zbog nepraktičnosti. Ako se izabere
srednji, opet se postavlja pitanja praktičnosti... ko je lud da nosi dasku da
bi sa nje čitao. Zamisli Kikija, ide ulicom, nosi tablu i čita Vogue ;)
Možda vredi pitati i sledeće: kako bi izgledali "Računari" u elektronskom
obliku? ;) Ima i ono: kako cepati kupone nagradnih igara u istim, ili iz
novina?
Situaciju u kojoj knjige idu u muzej, dok ostala papirna galanterija ;) ostaje
na tržištu jednostavno ne mogu da prihvatim.
b) neko reče da se pojavljuje i ekološka strana problema - neka se ne brine;
čak i danas postoji gomila papira koji su superkvalitetni, a prave se od
bok_te_pita_čega, ali drveta svakako ne :) Ako tehnologiju računara uzdižete
do tih visina do kojih ih uzdižete, zašto ne pomisliti o još većim danima
industrije (budućeg!!!) papira, koji se od drveća uopšte ne mora praviti,
nego, recimo, od magmatskih stena???
c) papirom zna da barata svako, od deteta od par meseci koje jednostavno umače
šake u boju i radoznalo ih šljapta po papiru, do gotovo nepokretnog starca u
stolici. To je stanje sa svih 6 milijardi ljudi na planeti, u ovom trenutku, i
biće vazda (uz pretpostavku da ih računari ne znamene). Pretpostavimo, opet,
da ih zamene. Očekuješ od deteta od dve godine da razume šta je računar?
Aaaaa, model za decu, pa to je zaista ogromno tržište!
Računari su preporodili mnoge stvari. Riznica su brzine, preciznosti
računanja, i baratanja velikom količinom podataka. Ušli su u naše živote,
fakat su revolucija, ali još uvek nisu ništa sahranili. Papir neće pogotovo :)
z) Knjiga je stvar koja živi, koja se nalazi na polici, i, na kraju, krajeva,
šmekerska je :) (ovo nije subjektivan stav, već jedna realna činjenica O:)
Možemo i da se preselimo u CIV:film; dokle će ići računarska proizvodnja
filma? ILM je napravio Jurrasic Park i The Flinstones, takođe i Forresta
Gumpa. Pre sedam godina, Daniel i Nadia Thalmann, dva švajcarska naučnika, su
producirali prvi kratki film u kom su se pojavili glumci koje je sintetizovao
računar. Film se zvao Rendezvous at Montreal, a u glavnim ulogama su se našli
Merilin Monro i Hemfri Bogart! Iako mimika nije bila savršena, videlo se da su
to baš Merilin i Bogart. Softver koji će to moći da prežvaće ćemo piratovati
po Srbiji za najviše 30 godina. Mašine će imati, recimo, svaki prosečan bračni
par (ako je nemoguće, dodajte još dvadesetak godina). Svi mogu svakoga da
naprave, ako završe kurs za modeliranje, ili, još bolje, CD-ROM sa
najpoznatijim facama sa filma pedesetih godina :)) Ko tu ima kopirajt na koga?
p.s. bilo bi lepo znati da je ovo cela moja rasprava po pitanju teme "knjige:
sahrana ili ne?", da stavove smatram razumnim i manje ili više ostvarljivim, i
nikako ne smatram da iste moram i dalje da obrazlažem; zato teško od mene
očekujte odgovor na vaš odgovor na ovu poruku :)
knjizevnost.177wizard,
-> #154, milan> Crnogorac nije genetsko poreklo, Crnogorac je stanje duha!
─────────────────────────────────────────────────────────
Podvlačim... ;)
knjizevnost.178veca,
-> #143, gerber>> Kad je to bilo: pre sankcija pretpostavljam :). Mada me ne
Pre sankcija.
>> bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o
>> pojedinacnim licima a ne o instituciji.
Ne razumem.
knjizevnost.179veca,
-> #144, gerber>> Uzgred, ne bi bilo lose da malo od svojih ideja - aforizama,
>> stavljas uz poruke kao tag na kraju. Ubi me ovo citanje
>> na suvo o aforizmima :)
Ne može čovek svima udovoljiti :)
Ranije sam, gotovo svakodnevno, slala aforizme na sezam, sada
imam malo manje svežeg materijala (i manje vremena da preturam po
knjigama), ali bih ti preporučila program grafiti (ima ga na
sezamu) koji je pravio drpr, uz našu malu asistenciju. Tu ćeš
naći pored grafita i aforizme, Marfijeve zakone etc. a dok si na
sezamu možeš da otkucaš quote i ispisaće ti se po jedna poruka
tog tipa (možeš i u autoexec da staviš).
Ajd' da ti ispunim želju :)
Izgleda da nećemo učestvovati u propasti sveta.
Svet nas je izolovao.
Zoran Bogdanović
knjizevnost.180spantic,
-> #165, novim> Ako baš hoćeš da čitaš o vezi "ruske duše" (što je stereotipna
> fantazma) i komunizma, uzmi Berđajeva, na primer, iz čega ćeš videti
Uf Novice pa gde nađe Dejana da mu to preporučuješ. Odmah će da
naruči koji novi primerak Agate da se smiri :))
knjizevnost.181maksa,
-> #176, darone>> Možda vredi pitati i sledeće: kako bi izgledali "Računari" u
>> elektronskom obliku? ;)
E, da, i kol'ko će kasniti, i koji će biti izgovor ? ;)
(javlja mi se, javlja mi se ...)
===============================
2.864 RACUNARI.65: novi.racunari
redakcija, 25.12.2046. 12:11, 965 chr
Odgovor na 2.905, cnenad.jr 24.12. žet 15:26
---------------------------------------------------------
ŁŁŁ Računara još nema na kioscima. :(( Deda mi kaže da je isto
ŁŁŁ ovako bilo i dok ste izlazili na običnom papiru. ;)
Kao prvo, tada taj papir nije bio običan, nego visoko-kvalitetan
masni papir, do čijeg je kvaliteta ovaj časopis oduvek držao.
Znate, BIGZ-ovom servisu za programiranje EPROM-ova <štamparija>
su svi preči od nas. Mi im prvi i na vreme pošaljemo zvuk i sliku
(montiramo ih doduše na video i audio kasetama, još nismo počeli
sa elektronskom pripremom materijala, al' to se, ovaj, uhodava),
a oni nas 'ladno preskoče i preko reda digitalizuju KSAS (kalendar
sa animiranim sekvencama) i specijalno holografsko udruženo -
kombinovano izdanje SEX CLUB-a i DUGE. Nabavka uvoznih ultra-
kvalitetnih EPROM-a karakterističnih za ovaj časopis (pitaj dedu
kakav je bio papir, pitaj), u uslovima sankcija je priča za sebe.
PS U Redakciji ima još preostalih primeraka el. umetka
"Dvestasedamnaest YU kodnih rasporeda, vodič za početnike",
pa ako ste kojim slučajem propustili ovaj koristan dodatak,
možete ga pokupiti u našim prostorijama tokom radnog vremena.
PPS Izvinjavamo se pretplatnicima iz unutrašnjosti koji svoj
el. primerak još nisu dobili. Pretpostavljamo da je u pitanju
kvar na optičkom kablu kod Ivanjice. Mi poslali, časna reč.
----------------------------------------------- 2.864 ---
Nhf korisniče 'redakcija', nisam odoleo. :)
knjizevnost.182dejanr,
-> #158, gerber>> Napredak (tehnicki) nije uvek = nesto bolje, prakticnije, jeftinije
>> i sl. da ali uvek bolje?
Hm, "napredak" je po definiciji "promena na bolje", inače bi bio
"nazadak", zar ne? Naravno, pitanje definicije "šta je bolje" je
vrlo složeno.
>> Zasto ne kupujes i ne nosis ves, carape, kosulje i ostale odevne
>> predmete napravljene od vestackih materijala nego trazis pamuk,
>> vunu, kozu i sl.
Samo i jedino zato što mislim da veštački materijali (još?) nisu dovoljno
dobri. Kada budu u svemu bolji od prirodnih, prirodni će se koristiti
mnogo manje nego što se sada koriste.
knjizevnost.183dejanr,
-> #160, gerber>> Potpuno tacno, ali (vidi odgovor na poruku na koji si ti odgovarao)
>> da bi do toga doslo mora se promeniti i sam pojavni oblik samog dela
Izgleda da pod "čitanjem sa ekrana" ne podrazumevamo istu stvar. Imam
utisak da ti misliš na neki više-manje današnji ekran, tu se slažemo.
Ali, zamisli da imaš napravu koja je, recimo, po dimenzijama jednaka
sadašnjoj knjizi, znatno lakša od nje, i umesto stranica imaš neku
tehnologiju ekrana koja izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim
ako joj baš ne narediš, izgleda baš kao sadašnja knjiga). Pročitaš,
imaš taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogućnosti
pretraživanja... i uz to se promena teksta svodi na to da uštekaš
"e-knjigu" u nešto i očas učitaš novi roman u nju. Uz to, recimo,
radi na sir kao ona lokomotiva u Povratku u budućnost III :))
Zar to ne bi bilo mnogo praktičnije od sadašnje knjige? Romantiku na
stranu, naravno :)
knjizevnost.184dejanr,
-> #163, janko>> > Prilog iz sveta koji dodiruje i našu čuvenu raspravu o
>> > Levim Ruskim Piscima :) Doduše, čovek ne zna za taj lepi
>> > termin, ali zna za suštinu :)
>>
>> Nou vej Hoze. žovek je ishvalio skoro sve one pisce koje ti
>> samodeklarisano zaobilaziš.
Nou vej vot? Nisam rekao ni da se čovek slaže sa mnom, ni da se ja
slažem sa njim, samo sam preneo poruku pošto je, nadam se da se tu
slažemo, u vezi sa diskusijom koju smo vodili.
Nije uopšte bitno da li se Darko i ja slažemo po pitanju pisaca koje
volimo ili ne, ali mislim da se *veoma* slažemo po pitanju *nametanja*
nekakvih pisaca (uglavnom ruskih ;) kroz našu lektiru.
Uzgred, nedavno čuh kako je organizovana nastava književnosti u (da li
nekim ili svim?) privatnim školama u Australiji. Recimo, radi se neka
nastavna jedinica, uzmimo za primer istorijski roman. Pošto profesor
ispriča o kakvom se romanu radi i pomene predstavnike, slušaoci imaju
neko vreme da u biblioteci (ili drugde) nađu ili pročitaju *bilo koji*
istorijski roman. I da svako napiše referat o romanu koji je pročitao,
pa se na bazi toga na času diskutuje. Dakle, neko će se opredeliti za
"Rat i mir" od Tolstoja, neko za "Krstaše" od Sjenkjeviča, neko za
"Tri musketara" od Dime, a za ženski svet je tu uvek i "Prohujalo sa
vihorom" Margaret Mičel (pozdrav za vcalic-a :))
Kada se tome doda daleko širi dijapazon žanrova koji se obrađuju (dakle,
ne samo istorijski i psihološki romani, nego i SF, kriminalistički, horor
itd), dolazi se do jedne, po mom mišljenju, veoma zdrave koncepcije. Za
razliku od ovdašnjeg intenzivnog proučavanja levih ruskih pisaca ;)
knjizevnost.185jovca.car,
-> #152, dejanr/* Tako sam ja, umesto da budem dobar, yitao Dostojevskog, Hakslija
^
/* [Huxleyja], Xida [Gidea], Getea [Goethea], Orvela [Orwella], Kamija
^
/* [Camusa], Kafku, Vinavera, Poa [Poea], Slobodana Jovanoviqa, Moma
^
/* [Maughama], Yapeka i Sakija, pisao sjajne (po mom skromnom mnjenju)
^
Dakle ovo je gore i od yusciija..
knjizevnost.186gerber,
-> #168, milan> Da, ali ovde se (bar se tako zove tema u konferenciji) radi o
> knjizevnosti. Za nju postoji jaka pretpostavka da je nezavisna
> od medija (media independent glasio bi novi buzzword; poput
> cyberspace i slicnih amerikanizovanih simplifikata;))). Muzika
> je, slicno, nezavisna od medija. Da li su note zapisane na
> papiru, ili na kamenoj ploci ili na optickom disku cini se
> irelevantnim. Primer sa _izvodenjem_ ti je ovde neadekvatan.
? Ne znam odakle izvlacis takve zakljucke.
Medij je nacin na koji se nesto prezentira, a knjizevnost
jedna od grana umetnosti. Kroz koji medij se knjizevnost prezentuje
je veoma bitno. Niti su knjizevnost niti muzika nezavisni od medija.
Da ti dam jos jedan 'neadekvatan' primer: da li ti je isti
dozivljaj kada neku Sezanovu sliku vidis u zivo ili kao fotografiju
ili na televiziji (ili PC-ju)?
Tako je i veoma bitno u kom pojavnom obliku se dozivljava
odredjeno knjizevno delo. Citanje drame ima odredjene efekte, a
njeno gledanje u pozoristu druge. Gledanje filma snimljenog po toj
drami je pak treca stvar. Citanje knjige na kompjuteru, ni na prvi
pogled nije isto kao citanje same knjige, koju drzis u rukama i
stvaras sa njom poseban odnos.
Opet, ukusi su razliciti, ali je ovde bilo pokrenuto pitanje
da ce tehnicki napredak 'neminovno' odstraniti knjigu kao vrstu medija.
Mozda, samo kod onih koji su se od rodjenja druzili samo sa kompjuterima
i nikad kjnigu (ili veoma retko) nisu ni videli. Mada ce garantujem
i takvi, kada jednom otkriju knjigu (starinsku), promeniti stav.
knjizevnost.187gerber,
-> #162, balinda> Vremenom ce taj izvestaj biti sve sazetiji. Npr.
>
> Procitao: 14.567 knjiga
> Prosecna ocena: 6.32
>
> :)
:)))))
A kada od nekog zelis da pozajmis knjigu, on ti samo da
gore navedeni printout za doticnu :)
> P.S. Naravno, postojace i opcija kojom bi se izvestaj
> mogao i iskljuciti. ;)
Jedino da ne ubace i opciju kojom bi 'reader' iskljucio nas :)
knjizevnost.188gerber,
-> #172, fifana>> svoje i bez agresivnosti molim :) Ostavite malo mesta i za
>> romanticare u tom vasem tehnickom svetu.
>
> Pridruzujem se apelu.
>
> Lj.
Daklem, ipak ima 'poslednjih romanticara' :)
knjizevnost.189dejanr,
-> #165, novim>> Od svega što je ovaj Srbin iz
>> Amerike (još jedan od tamo-daleko-zabrinutih, ah) napisao
Neće biti da je iz Amerike, iz Južne Afrike :)
Inače, dotični Darko, alias MAPKO KPMAK (nije uvreda, sam se tako
potpisuje :) je definitivno faca, prvo je privukao pažnju pišući
pesmice obscene (i slične :) sadržine latiničnim slovima, ali tako
da se čitaju ćirilicom (kao pomenuti potpis :), a angažovan je i u
drugim diskusijama na SII.
Ja sam prvo izluđivao od "pesmica", ali mi se posle sve više sviđao,
kako sam mu uočavao političke stavove :) Inače, on je po političkim
pitanjima sjajan predstavnik onoga što bismo mogli nazvati "Sezamova
većina", a među našim ljudima u svetu koji e-konferišu (a koji su
uglavnom "Turbo Srbi" i ljubitelji Karadžića i njegovih (možda zato
što Studio B nema satelitski program? :)) je otprilike u brojnom
stanju u kome je petrovics bio ovde :)
Ali se dobro drži.
knjizevnost.190dejanr,
-> #166, novim>> naime, da bismo prešli sa knjige (u papirnatom značenju) na neku ekransku
>> spravu, ta sprava će morati da ima takvu rezoluciju da će ekran ličiti
>> na papir današnje štampe, što će reći - knjiga će "nestati" onda kad
>> kompjuter postane knjiga!
Apsolutno se slažem! Kada ekran bude bio sve što je danas knjiga, a naravno
bude imao i mnoge druge mogućnosti. Plus ne bio mnogo skuplji.
>> Sad, na pitanje zašto bi se ljudi odrekli jeftinog i nadasve udobnog
>> čitanja teksta kao knjige, nemaju neki naročito vredan odgovor.
Jeftinije (možda je uređaj inicijalno nešto skuplji, ali su docnije
knjige, novine i sve ostalo znatno jeftinije), efikasnije, lakše
za proizvodnju i korišćenje, čak i "ekološkije". Treba li još razloga?
>> a da će knjiga "umreti" govore oni koji ne razmeju, ili neće da
>> razumeju, da knjiga nije tek "znak na papiru", već institucija
>> kulture; neki oblici mišljenja, u koje spada i čitanje, stoje
>> iza takve institucije
Zanimljivo je pročitati raspravu izvesnog opata (Abe je valjda opat)
Torlanija, od pre neke tri stotine godina (objavljeno u PC Magazine-u
na zadnjoj humorističkoj strani pre jedno dve godine). Opat je dokazao
da štampane knjige nemaju nikakvu šansu, jer samo rukom pisana dela
obezbeđuju neposrednu vezu između onoga ko piše i onoga ko čita :))
knjizevnost.191dejanr,
-> #169, fifana>> Em u brzini ne dobijas nista, em gubis na zadovoljstvu. Knjiga ipak nije
>> samo gomila cinjenica koje treba strpati u glavu, u tom slucaju bi ekran
>> i mogao da je zameni.
Takođe i 6.176, darone
>> Ekran _nije_ mnogo bolji, možda tebi jeste, ali meni nije - i mislim da
>> tu prestaje svaka rasprava oko toga šta je bolje.
Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na mnogo
"portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo.
>> Radost enkopiranja me trenutno ne zanima (kada enkopiranje zaista
>> bude izmišljeno, možete da zaboravite i na knjige, ali i na
>> računare koje ćete nosati okolo; iste ćemo imati ugrađene u glavama
>> ili već negde, ali u svakom slučaju povezane sa mozgom... vidiš,
>> to i nisu tako loše ideje!)]
Naprotiv, sjajne su :) To i jeste krajnji cilj multimedije, što rekoh/smo
u onoj emisiji pre desetak dana :) Nešto kao film "Totalni opoziv" (sam
film nije Bog zna šta, bar po meni, ali ideja je sjajna).
>> Definišimo njene dimenzije (u najboljem slučaju): A4, najmanje? A5?
>> Recimo, B5 je ok, može da stane u veći džep. Ili, bolje, A6? Malo je?
>> Svejedno, bilo bi lepo da predvidimo koji će se najviše prodavati.
>> U svakom slučaju, složićete se da će to biti ili A) mali format B)
>> srednji format C) veliki format. Ako izaberete A), neće ići zbog
>> novina i magazina, koji _moraju_ da budu bar A4!
I bre darone, baš nemaš viziju :))) Uređaj će, naravno, biti veličine
glave čiode (mnogo malo, lako se gubi? Dobro, veličine priveska za
ključeve) ali će ti stvarati hologramsku predstavu teksta u prostoru,
bilo gde i željene veličine. Moći ćeš da gledaš jednu stranu, a ako
želiš istovremeno i njih 10. Da ih raspoređuješ po prostoru kako ti
odgovara.
Ko bude želeo, moći će da ima hologram u obliku knjige, sasvim u obliku
knjige, čak će i korice moći da budu izlizane ;)) To bi se zvalo vertikalna
kompatibilnost sa knjigom :)))
knjizevnost.192wizard,
-> #183, dejanr> Zar to ne bi bilo mnogo praktičnije od sadašnje knjige? Romantiku na
> stranu, naravno :)
Ne bi, jer onda ne bih mogao da gužvam, čupkam i grebem stranicu na
kojoj sam, nestrpljivo čekajući trenutak kada ću da je okrenem i
nastavim sa čitanjem. :)
Svaka je knjiga različita, različite težine, kruta, meka, različitim
slovima štampana... Ovako bi sve knjige bile iste, meni bi to smetalo.
Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator (dobro de, neko
će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;). Pa neće ti valjda biti
milije da se uštekaš u mašinu umesto da se uštekaš u neku zgodnu plavušu
ili crnku? :)
P.S. Spantic će naravno da koristi MicroSoft Sex Simulator ;>
knjizevnost.193balinda,
-> #187, gerber>> Jedino da ne ubace i opciju kojom bi 'reader' iskljucio nas :)
Ispiše ti poruku: "Nemaš dovoljno poJena :) da bi čitao tu knjigu,
probaj .... tu i tu." ;>
Naravno, na ovo ti je jedini "izbor" da pritisneš OK button. ;)
knjizevnost.194balinda,
-> #192, wizard>> Bre Dejane... jednom će ljudi da izmisle i Sex Simulator
>> (dobro de, neko će sebi moći da priušti i mrežnu verziju ;).
>> Pa neće ti valjda biti milije da se uštekaš u mašinu umesto
>> da se uštekaš u neku zgodnu plavušu ili crnku? :)
Eh, obećanja obećanja.... ;)
knjizevnost.195gerber,
-> #178, veca>>> bi cudilo da je bilo i posle, obzirom da se radilo o
>>> pojedinacnim licima a ne o instituciji.
>
> Ne razumem.
Pa sankcije se (teoretski) odnose prevshodno na drzavu
i preduzeca u vlasti ili pod kontrolom drzave. Tek su
dodatnim rezolucijama znatno poostrene. So, kazem ne bi me
cudilo ni da su vam (kao pojedincima) isplatili zasluzene
tantijeme :)
.. Svi na izbore, narocito mutavi.
knjizevnost.196gerber,
-> #179, veca> Ne moze covek svima udovoljiti :)
Veciti uzrok covekove patnje :)
> Ranije sam, gotovo svakodnevno, slala aforizme na sezam, sada
> imam malo manje svezeg materijala (i manje vremena da preturam
> po knjigama), ali bih ti preporucila program grafiti (ima ga na
Nije to to. Nego kad zavrsis poruku, a ti stavis neki
(prevashodno svoj) aforizam za taj dan. Dobro dodje da
se malo razveseli citanje poruka :)
> Ajd' da ti ispunim zelju :)
Samo jednu :( U svakom slucaju ono bese neki nepoznati.
Napisi ti lepo neki svoj :)
.. Svaka ptica svome jatu leti. Sta je sa nama pesacima ?
knjizevnost.197gerber,
-> #170, fifana> PS. To se radi ovako: odvojis par noci, primaknes kafu, pice i
> sl., namestis se da ti bude udobno, ukljucis i mozak i
> osecanja, i, u neko doba shvatis da je svanulo. Onda probauljas
> naokolo tokom dana, sa jedinom idejom da se sto pre ispetljas
> iz glupavih obaveza i nastavis tamo gde si prekinut.
E da. Lepa vremena, kada se tako vreme koristilo za knjige.
Sada se tvoj recept koristi za citanje (pisanje) off-line
poruka. Na svu srecu ovi praznici su dobro dosli - preko
dana nema obaveza pa se moze i odspavati :)
knjizevnost.198gerber,
-> #166, novim> Svaka tehnicisticka utopija ima taj uzviseni cilj - obecava
> lepu buducnost (u kojoj necemo morati ni citati), a ispod toga
> uvek ide: "bacite tu zastarelu spravu, kupite najnoviji izum".
No comment :)
Meni je psiholoski aspekt u stvari najbitniji. Dakle jedan
odnos koji se uspostavlja izmedju citaoca i knjige, a koji
u mnogome zavisi i od same knjige - postoji drugaciji
osecaj kada se uzme u ruke vec poznata (i procitana)
knjiga gde je svaka strana nesto vec dozivljeno, a ipak
donosi zadovoljstvo. A nova knjiga se polako otkriva dok
i ona ne postane stari drug :)) Sve ovo se gubi ako se
cita preko kompjutera. Normalno, samo za nas koji smo se
navikli na knjige. Za buduce generacije - videcemo. Mada
mi se sve cini da ce kada jednom i postane stvarnost taj
novi medij (sa svim pratecim efektima), stvari biti iste
kao sa kompjuterskim igrama i filmskim hitovima :
gomila efekta, malo sadrzaja :)
knjizevnost.199gerber,
-> #182, dejanr> Hm, "napredak" je po definiciji "promena na bolje", inace bi
> bio "nazadak", zar ne? Naravno, pitanje definicije "sta je
> bolje" je vrlo slozeno.
Pa o tome se i radi. A napredak (bez obzira na semantiku)
ne podrazumeva u isto vreme i boljitak. 'Napredak' je vec
dosta zrtava napravio ne samo ljudskom rodu, vec i ovoj
planeti (da ne ulazimo sada u ekologiju i sl :)), tako
da je mnogo bitnija stvar kako sacuvati stare vrednosti,
odnosno nacine, nego kako sto pre ostvariti 'napredak' na
nekom polju.
> Samo i jedino zato sto mislim da vestacki materijali (jos?)
> nisu dovoljno dobri. Kada budu u svemu bolji od prirodnih,
> prirodni ce se koristiti mnogo manje nego sto se sada koriste.
Pa sta im sada nedostaje ? U vecini slucajeva samo je
pitanje navike i/ili licnog osecaja, a ne kvaliteta koji
je u odredjenim slucajevima cak mnogo bolji, ali ipak nije
to to :)
knjizevnost.200gerber,
-> #183, dejanr> ekran, tu se slazemo. Ali, zamisli da imas napravu koja je,
> recimo, po dimenzijama jednaka sadasnjoj knjizi, znatno laksa
> od nje, i umesto stranica imas neku tehnologiju ekrana koja
> izgleda kao stranica (dakle, ne svetli, osim ako joj bas ne
> naredis, izgleda bas kao sadasnja knjiga). Procitas, imas
> taster za stranu dalje, stranu napred, plus razne mogucnosti
> pretrazivanja... i uz to se promena teksta svodi na to da
Kako se tu radi o daalekooj buducnosti, nemam prigovor
jer me nece tada biti da isprobavam to. A da ce to biti
prakticno i potpuno normalno tadasnjoj generaciji i to je
verovatno tacno. Mada, kao sto ima dosta ljudi koji ce i
sada pre sesti u neku limuzinu ili sportski auto kakvi su se
pravili pre 30 - 50 godina, tako ce i tada 'starinska'
knjiga biti nesto posebno (i verovatno skupo :)), kao sto je
sada citanje neke knjige u prvom izdanju.
I u sadasnjem obliku knjige se menjaju. Vecina je postala
(barem kod nas) vise slicna nekom jeftinom propagandnom
materijalu sa losim papirom i jos losijom stampom. A to
su nam pre svega 'omogucili' razni DTP paketi i nasa
poslovicna nebriga za dizajn.
Inace, koliko sam ja video osnovna diskusija je pocela
od toga kako je neko uzeo knjigu sa ORESKE, dakle danas
sa danasnjom tehnologijom. Ovde je ipak rec o danasnjem
licnom osecaju pri citanju i razlici izmedju citanja i
skrolovanja :) A ja sam u tom pogledu staromodan.
> ustekas "e-knjigu" u nesto i ocas ucitas novi roman u nju. Uz
> to, recimo, radi na sir kao ona lokomotiva u Povratku u
> buducnost III :))
Dokle god ne predje na pivo i vino nema problema :)
knjizevnost.201kum.djole,
-> #190, dejanr+>> Jeftinije (možda je uređaj inicijalno nešto skuplji, ali su docnije
+>> knjige, novine i sve ostalo znatno jeftinije), efikasnije, lakše
+>> za proizvodnju i korišćenje, čak i "ekološkije". Treba li još razloga?
Knjiga ne zrači, a ekran... da :))
Btw, ako ima zainteresovanih za smišljanje 101. razloga zašto je
knjiga praktičnija od elektronske forme, nek mi se obrate da zajednički
napravimo jednu kompilaciju i ostavimo je budućim generacijama na uvid ;)
knjizevnost.202kum.djole,
-> #191, dejanr+>> Naravno da nisam mislio na ekran onakav kakav je sada. Mislio sam na
+>> mnogo "portabilniji" i kvalitetniji ekran. Koji još nemamo.
Teško da ćemo mi to doživeti, dozvoli :) a i ako doživimo, ja ću biti
deda a ti, dozvoli, pradeda i sumnjam da ćemo biti u stanju da pariramo
novoj tehnologiji pa makar to bila samo najobičnija - knjiga :)
Nešto poput ('Evo moj ćale uopšte ne ume da uključi video')..
knjizevnost.203milan,
-> #171, fifana> Ma svako normalan to radi. Ja sam zaboravila da kucam (mislim na
> pisacu masinu), a o pisanju rukom da ne govorimo.
> Ali, kakve pa to ima veze sa citanjem, koje je elementarno
> zadovoljstvo?
A ti radnju čitanja sa ekrana ne nazivaš čitanjem?
Pl poz M
knjizevnost.204milan,
-> #192, wizard> Ne bi, jer onda ne bih mogao da gužvam, čupkam i grebem stranicu na
> kojoj sam, nestrpljivo čekajući trenutak kada ću da je okrenem i
> nastavim sa čitanjem. :)
Nema problema, dodaćemo ispod notebook-a budućnosti i jednu
rolnu toalet papira na PCMIA interfejsu da imaš šta da "gužvaš,
čupkaš i grebeš". ;))
Pl poz M
knjizevnost.205milan,
-> #186, gerber> Medij je nacin na koji se nesto prezentira, a knjizevnost
> jedna od grana umetnosti. Kroz koji medij se knjizevnost prezentuje
> je veoma bitno. Niti su knjizevnost niti muzika nezavisni od medija.
>
> Da ti dam jos jedan 'neadekvatan' primer: da li ti je isti
> dozivljaj kada neku Sezanovu sliku vidis u zivo ili kao fotografiju
> ili na televiziji (ili PC-ju)?
>
> Tako je i veoma bitno u kom pojavnom obliku se dozivljava
> odredjeno knjizevno delo. Citanje drame ima odredjene efekte, a
> njeno gledanje u pozoristu druge. Gledanje filma snimljenog po toj
> drami je pak treca stvar. Citanje knjige na kompjuteru, ni na prvi
> pogled nije isto kao citanje same knjige, koju drzis u rukama i
> stvaras sa njom poseban odnos.
Ti si, biva, majstor za slikanje minijatura molerskom četkom.
;) Ne pada mi, naravno, na pamet da sprečavam štampanje i
distribuiranje knjiga na papiru, niti da pomažem one koji bi to
činili, ali mi isto tako ne pada na pamet da poredim moje čitanje
knjige koju je napisao neko drugi (pisac) a odštampao neko treći
(izdavač) sa _izvođenjem_ muzičkog ili dramskog dela. Sasvim je,
naime, svejedno, na kakvom je mediju autor muzike ili dramskog dela
"pohranio" svoj proizvod ali je _izvođenje_ nešto sasvim drugo. U
tome učestvuju drugi umetnici i stvaraju _svoje_ umetničko delo! To
se za izdavača ili za mene kao čitaoca u slučaju knjige (naravno
obične, romana recimo - samo po sebi se razume da se grafički
opremljene knjige računaju u likovna umetnička dela "u pokušaju")
ne bi ni približno moglo reći. ;))
Dakle, zato i samo zato sam ti rekao da primer sa _izvođenjem_
nekog umetničkog dela nije adekvatan jer se taj primer odnosi na
stvaranje _novog_ umetničkog dela. Postoji jako ubeđenje da je
Beethoven umetnik koji je napisao Op. 111 ali je to i Maurizio
Pollini kada ga svira. Slično ubeđenje važi za Ibzena i "Hedu
Gabler" ali su umetnik(ci) i Peter Štajn i nejgova trupa kada je
izvedu. U slučaju knjige stvar je različita. Kiš je (možda ;>)
umetnik, ali ja to sigurno nisam samo zato što čitam njegovu
knjigu. Time je, nadam se, ova stvar zaključena.
Sasvim je, međutim, druga stvar ukus ili afinitet onoga koji čita
knjigu. Jer, zaista, neko može želeti, i u dalekoj budućnosti, da
poseduje papirnatu knjigu i da lista stranice.
Ovde se, međutim, raspravljalo da li će to ostati trend ili
idiosenkre(a?)zija, a ne da li će "odvratni lenjiraši" proganjati
sirote "papirneknjigeljupce".
Ja lično mislim (preciznije verujem, očekujem) da će
"papirneknjigeljupci" biti idiosinkretička pojava za, recimo, jedan
vek.
Ti međutim:
> Opet, ukusi su razliciti, ali je ovde bilo pokrenuto pitanje
> da ce tehnicki napredak 'neminovno' odstraniti knjigu kao vrstu
> medija. Mozda, samo kod onih koji su se od rodjenja druzili samo sa
> kompjuterima i nikad kjnigu (ili veoma retko) nisu ni videli. Mada
> ce garantujem i takvi, kada jednom otkriju knjigu (starinsku),
> promeniti stav.
misliš (preciznije veruješ, očekuješ) drukčije.
Pa, bože moj, mišljenja nam se razlikuju. ;)
Pl poz M
knjizevnost.206fancy,
-> #181, maksaŮŢ> ===============================
ŮŢ> 2.864 RACUNARI.65: novi.racunari
ŮŢ> redakcija, 25.12.2046. 12:11, 965 chr
ŮŢ> Odgovor na 2.905, cnenad.jr 24.12. žet 15:26
ŮŢ> ----------
===============================
2.867 RACUNARI.65: novi.racunari
danica.c, 25.12.2046. 2:24, 965 chr
Odgovor na 2.864, redakcija 25.12. žet 12:11
--------------------------------------------------
> PPS Izvinjavamo se pretplatnicima iz unutrašnjosti koji svoj
> el. primerak još nisu dobili. Pretpostavljamo da je u pitanju
> kvar na optičkom kablu kod Ivanjice. Mi poslali, časna reč.
Evo ja, kao sekretarica zaduzena za slanje mogu da kazem da sam
licno poslala svih 516 komada i da sam svojim ocima gledala kako
odlaze optickim kablom. Mozda je magla na putu uticala na prenos?
P.S. zlobnicima koji su u nagradnoj igri pogadjanja naslovne strane
u donjem desnom monitoru videli MS Mouse 14 - Ergonomic plus,
moram da kazem da je to ipak bio hologram moje bake koja je u
medjuvremenu apsolvirala.
-----------------------------------------------------2.867--------
knjizevnost.207fancy,
-> #189, dejanrŮŢ> Ali se dobro drži.
Ni spanticu ne ide loše.