CIVIL.8

26 Oct 1994 - 24 Apr 1995

Topics

  1. filozofija (35)
  2. religija (806)
  3. istorija (41)
  4. nauka (67)
  5. umetnost (31)
  6. knjizevnost (498)
  7. film (1620)
  8. o.jeziku (638)
  9. oko.sveta (148)
  10. enciklopedija (7)
  11. skola (695)
  12. licni.stav (245)
  13. cyber.culture (155)
  14. savet (14)

Messages - religija

religija.202 inesic, -> #201, dr.grba
> Niste vi, ljudi, izgleda shvatili šta je kategorija Marfijevih > zakona. Sad će da ti kažu kako si morao da oklopiš kablove nekakvim čelikom ili da postaviš otrovne mamce za miševe po laboratoriji ili računskom centru ili gde već. Naravno da nisu shvatili suštinu MZ. Gledao sam neku emisiju na TV gde su pokušali da pobiju MZ (smučilo mi se na pola pa sam otišao u krevet). Uzeli su najbanalniji primer: brojali su koliko puta namazano parče hleba pada na namazanu stranu. Unajmili su ljude da režu hleb, da ga mažu, bacaju i broje. Naravno dobili su rezultat približno pola - pola. Potom su se dosetili da po MZ verovatnoća raste ako je podloga skuplja, pa su doneli neki skup tepih i bacali hleb na njega. Normalno, rezultat je opet bio pola - pola. Zamislite gomilu budala koje ne shvataju da to nema blage veze sa MZ. Ako ti odvojiš pare za hleb, puter i tepih da bi izveo eksperiment, onda su te pare odvojene za to i nikakve štete zapravo nema. MZ govori o baksuzu. Ako bi pokušali da broje koliko puta parče hleba pada na namazanu stranu u stvarnom životu, siguran sam da bi dobili sasvim drugačiji rezultat. Verovatnoća bi se povećavala u trenucima kad treba da ti dođu gosti ili kad nemaš para da platiš ćišćenje tepiha.
religija.203 inesic, -> #200, bobby.quyne
> To znaci da ako izadjes na ulicu posle ledene kise, i recimo > zuris na vazan sastanak, okliznuces se i slomiti nogu. Ili, ako > postoji i najmanja mogucnost da padnes i sav se polomis, > polomices se. Ne, to znači da će vozaču autobusa taj dan da žuri sat pet minuta, pa će autobus da mi ode ispred nosa, a ja neću imati para za taxi jer sam predhodni dan platio popravku bojlera koji je, naravno, crkao baš onda kad ne treba. Ne mora da znači da će ti se dogoditi najgora varijanta, jednostavno, dogodiće ti se dovoljno loša.
religija.204 supers, -> #203, inesic
>> Ne, to znaci da ce vozacu autobusa taj dan da zuri sat pet >> minuta, pa ce autobus da mi ode ispred nosa, a ja necu imati para >> za taxi jer sam predhodni dan platio popravku bojlera koji je, Sustina vere u Marfijev zakon je u tome da ljudi veci znacaj pridaju ruznim stvarima i da se duzxe sekiraju zbog lose stvari nego sto se raduju zbog dobre stvari iste tezine. Postoji i zakon suprotan Marfijevom, samo sto ga niko nije formulisao. Zar vam se nikad nije desilo da nakon busa koji vam je ispred nosa otisao upravo iza krivine dolazi drugi, potpuno prazan? Zar nikada niste lomljivu stvarcicu na podu promasili samo za milimetar, tek koliko da je ne zgazite? Jednom sam zurio u radnju koja se zatvara u 14.00 i tada mi je prvi put tog meseca trola dosla posle manje od minuta cekanja. Po izlasku iz trole sam trcao kao lud po poledici i okliznulo se dvoje ljudi pored kojih sam prosao, a ja nisam. I nam kraju, prodavac je ostao do dva i deset i posluzio me pre nego sto je zakljucao radnju. Znam da je MZ mocna stvar, ali ne valja gledati samo jednu stranu medalje. Jer bespotrebno povecava sekiraciju i skracuje zivot.
religija.205 dr.grba, -> #203, inesic
>> naravno, crkao baš onda kad ne treba. Ne mora da znači da će ti >> se dogoditi najgora varijanta, jednostavno, dogodiće ti se >> dovoljno loša. Ali Marfijev postulat kaže: ako već pođe nagore (a poći će), desiće se tako da proizvede najveću moguću štetu. Marfologija je dogma slična religijskim dogmama, pa bih zamolio one koji misle da tome nije mesto ovde - da preispitaju svoj stav. (:
religija.206 inesic, -> #204, supers
Ti i ne znaš koliko si srećan čovek.Možda tvoj username znači super srećko a da ti to ni ne znaš.
religija.207 inesic, -> #204, supers
Ti i ne znaš koliko si srećan čovek.Možda tvoj username znači super srećko a da ti to ni ne znaš.
religija.208 inesic, -> #205, dr.grba
> Ali Marfijev postulat kaže: ako već pođe nagore (a poći će), > desiće se tako da proizvede najveću moguću štetu. Šta misliš šta je gore, da pukneš odjednom ili da se patiš ceo život? > Marfologija je dogma slična religijskim dogmama, pa bih zamolio > one koji misle da tome nije mesto ovde - da preispitaju svoj > stav. (: Šta misliš, zašto ja o tome ovde pišem?
religija.209 balinda, -> #204, supers
>> Sustina vere u Marfijev zakon je u tome da ljudi veci znacaj >> pridaju ruznim stvarima i da se duzxe sekiraju zbog lose stvari >> nego sto se raduju zbog dobre stvari iste tezine. Još je "gore". Ljudi slabije primećuju dobre stvari. Na primer, kada negde žurimo, lakše ćemo primetiti da nam autobus/taxi zatiče crveno svetlo gotovo na svakom semaforu. U tim trenucima skloniji smo da zeleno svetlo smatramo normalnim, s obzirom da već žurimo. ;) I obrnuto, malo ko će i primetiti da je njegov red u samoposluzi ipak bio brži od konkurentnog (ako to jeste!) verovatno u onoj meri u kojoj je nam je to, u konkretnoj situaciji, od značaja. S druge strane, popularnost "Marfijevog" ugla gledanja počiva i na još jednom subjektivnom doživljaju stvarnosti koji nam podmeće izjave poput: "nesrećan sam", umesto: "nezadovoljan sam".
religija.210 balinda, -> #185, novim
>> Reč, pak, je o konzervativnosti crkve, pravoslavne kako i >> katoličke: malo je tu između njih razlika, a obe se po >> ovome distanciraju od protestanstkih upravo zbog izvesnog >> "prilagođavanja istoriji" kod protestanata (što i protestanti >> poriču, u ime vraćanja izvorima). Zato sam i rekao (2.162) da je katoličanstvo vremenom sve više tolerisalo napredak koji je donela protestantska reformacija. Za razliku od tebe, pokušao sam da potenciram u kom se stepenu u ovoj trpeljovisti razlikuje katoličanska crkva od pravoslavne. Slažem se, naravno, da se civilizacija kojoj prisustvujemo može upisati u zaslugu (ili krivicu?) protestantizma. Dakle, moja procena je da se katoličanstvo (u većoj meri od pravoslavlja!) pokušava "prilagoditi istoriji" (ma kako ovo izgledalo smešno kada se setimo sijaset besmislica od kontrole rađanja pa do pokušaja kontrole uma) :( u odnosu na protestantizam kome bih ipak dao više kredita za urađeno ma kako se oni, kako tvrdiš, pokušavaju održati u okvirima hrišćanstva. Iz konzervativnog ugla gledano (bilo katolika bilo pravoslavaca) protenstatizam bi se zaista mogao uzeti kao negacija hrišćanstva. Najzad, mora se razumeti kako se došlo do posustajanja "tvrde vere" ako ne na leđima protestantske revolucije koliko god da ona, izvorno, na ovakvu stvarnost nije ni pomišljala. >> Crkva je nešto izvan istorije (svetovne istorije progresa), >> i to ističe kao svoj argument za zajednicu verujućih u Boga. Zar to nije želja svakoga ko sebi predviđa pravo na besmrtnosti? Najzad, i komunizam je imao ambicije da sebe predstavi kao "konačno rešenje". Jedna moja "mozglica" tvrdi da su *sve* naše nevolje posledica želje da dosegnemo besmrtnost koja nam ne pripada. >> Ustalom, vernici ne retko kritikuju svoje crkve (i ovde, i kod >> katolika) kad se one "moderniziju". Argument nevernicima u prilog. (?) Tako posmatrano, religija se iscrpljuje u ulozi obuzdavanja nekontrolisanog razvoja. Nešto kao roditelj ili političar: Oduzeti prava, zato što ih ne može kontrolisati, a onda mu ih postepeno prodavati. Zato i smatram da će, kada čovečanstvo dovoljno odraste, vlast (bilo političara bilo religije!) biti nemoguća. Ostaće samo vlast roditelja i to samo zato što verujem da će se i dalje rađati samo deca. :)))
religija.211 balinda, -> #187, bobby.quyne
>> Ne radi se o tome. Problem je u tome da sve religije koje sam imao >> prilike poblize upoznam, izmedju ostalog, u svojoj sustini >> odbacuju evoluciju, i htele bi da se neke stvari nikada ne >> promene. One tu svoju osobinu crpe iz ljudskih strahova, >> i koriste ih za svoju dominaciju. U potpunosti se slažem sa tvojom ocenom da se radi o želji za vlašću nad ljudima za koju se ne biraju sredstva. :( Međutim, samo negiranje evolucije, ma kako ono zaista bilo u pomenutoj funkciji, sasvim je legitimno stanovište o kome se još kako dâ razgovarati. Zato tvoje stanovište da: >> Tu stvar (odbacivanje evolucije) ja licno smatram za najveci >> zlocin prema covecanstvu koji uopste postoji. Ne mogu da podržim, ma kako sebe smatrao pristalicom ove teorije. Unapred odbaciti ovakvo stanovište crkve samo zato što se ono korasti iz, da kažem, "nečasnih" namera, (?) mislim da nije dosledno razumu i sumnji na koje se pozivamo. Odbacivanje teorije evolucije se možda može smatrati zločinom prema čovečanstvu, ali držim da se onda svako a priorno odbacivanje nečega što nam nije blisko može tako razumeti. O samoj uverljivosti teorije o evoluciji verujem da bi se lakše složili, mada me je uvek kopkala jednostavna doskočica verujućih: "Kako to da evolucija nije proizvela švajcarski sat koji je ipak mnogo jednostavniji skup atoma nego što je to čovek"? ;)
religija.212 bobby.quyne, -> #201, dr.grba
> Radis profesionalno i samopregorno, a onda dode mis nocu i pregrize ti > komunikacioni kabl. Da li sam ja los sistem inzenjer zbog toga? Ako sam > los, onda sam los iz drugih razloga. Za tog misa nisam bio kriv. Kabliranje > sistema sam obavio tako da ni Svajcarac ne bi bolje... Onda ostanes u laboratoriji preko noci dok sve ne bude gotovo. Takvi slucajevi (sa misevima i slicnim 'goldarima') mi se jednostavno nisu desavali. Desavale su se nezgode, ali su uglavnom bile predvidjene, ali nije bilo dovoljno vremena ili sredstava da se uspesno preduprede. Ili da pojednostavim - problemi koji se mogu resiti novcem nisu problemi.
religija.213 bobby.quyne, -> #203, inesic
> Ne, to znaci da ce vozacu autobusa taj dan da zuri sat pet > minuta, pa ce autobus da mi ode ispred nosa, a ja necu imati para > za taxi jer sam predhodni dan platio popravku bojlera koji je, > naravno, crkao bas onda kad ne treba. Ne mora da znaci da ce ti > se dogoditi najgora varijanta, jednostavno, dogodice ti se > dovoljno losa. Sto je u suprotnosti sa Zakonom selektivne gravittacije.
religija.214 bobby.quyne, -> #204, supers
> Sustina vere u Marfijev zakon je u tome da ljudi veci znacaj pridaju > ruznim stvarima i da se duzxe sekiraju zbog lose stvari nego sto se raduju > zbog dobre stvari iste tezine. Slazem se u potpunosti. Ja sam se greskom upustio u raspravu argumentima sa vernikom. Ljudi koji _veruju_ u MZ su po pitanju svoje vere isti kao i religiozni ljudi. Ne vide drugu stranu medalje.
religija.215 bobby.quyne, -> #211, balinda
> iz, da kazem, "necasnih" namera, (?) mislim da nije dosledno razumu i > sumnji na koje se pozivamo. Odbacivanje teorije evolucije se mozda moze > smatrati zlocinom prema covecanstvu, ali drzim da se onda svako a > priorno odbacivanje necega sto nam nije blisko moze tako razumeti. O Mislim da me nisi bas sasvim shvatio. Radi se o pokusaju da se evolucija eliminise. Svi religijski (i hijerarhijski) sistemi teze da uspostave apsolutni status quo. Iako to u praksi (na svu srecu) nije ostvarljivo, takav status quo bi u konacnom (ne preterano dugom) vremenu doveo do bioloske degeneracije i postepenog nestanka ljudske vrste. > mada me je uvek kopkala jednostavna doskocica verujucih: "Kako to da > evolucija nije proizvela svajcarski sat koji je ipak mnogo > jednostavniji skup atoma nego sto je to covek"? ;) Zato sto je svajcarski sat sistem sa mnogo nizom entropijom nego ljudsko bice, a ima i necega u tome da je neorganski i neziv objekat.
religija.216 balinda, -> #215, bobby.quyne
>> Mislim da me nisi bas sasvim shvatio. Radi se o pokusaju da >> se evolucija eliminise. Svi religijski (i hijerarhijski) >> sistemi teze da uspostave apsolutni status quo. Baš kao što isključivost svake vrste tome naginje. Zato sam i rekao da kritiku metoda vredi izuzeti od sadržaja. Dakle, ako Crkva tvrdi da je ovaj svet nastao Božjom voljom, to je *stav* o kome se može raspravljati. Međutim, proterivanje svakog drugog stanovišta stvar je, nadam se, prošlosti. Nerazumevanje koje pominješ, bojim se da jedino postoji u ovoj oblasti budući da smo u ostalom veoma saglasni. čelim da odvojim ono što religija želi da kaže od onoga što želi da naturi, sve u večnom strahu da se s prljavom vodom eventualno ne baci i nešto vredno. Zapravo, možda i preterano strepim da mi "mržnja" prema metodama ne suzi ugao gledanja pa, verovatno i preko mere, (?) hoću da čujem šta ima da kaže. Kada bih sâmo stanovište smatrao štetnim (kako si ti, verovatno bez takve namere, rekao), pretilo bi da postanem zagovornik nove "religije", ali sa drugim predznakom. :( >> Zato sto je svajcarski sat sistem sa mnogo nizom entropijom >> nego ljudsko bice, a ima i necega u tome da je neorganski >> i neziv objekat. Ma, naravno. (Samo sam se šalio.) Ima tu još razloga. Na primer, švajcarski sat služi jedino čoveku, a za čoveka još nije jasno da li je potreban, recimo, Bogu? ;> Ili, da to postavim ovako, kakvi li su Njegovi planovi s nama? ;) (Naše planove s njim možda možemo naslutiti.) :>
religija.217 mibak, -> #178, supers
>>> Ako nisi religiozan - to je dobro, a jos bi bilo bolje da si >>> vernik. > > Ima li loseg? Ima i biće - u vatrenom jezeru. /\/\|3
religija.218 mibak, -> #187, bobby.quyne
> Tu stvar (odbacivanje evolucije) ja licno smatram za najveci zlocin > prema covecanstvu koji uopste postoji. Iz toga proizilaze svi moji > stavovi vezani za crkve i religije. Kreacionizam isto kao i evolucija svoja tumačenja može potvrditi arheološkim dokazima. Da bi poverovao u evoluciju treba ti isto toliko vere koliko i za kreacionizam. :) /\/\|3
religija.219 mibak, -> #174, inesic
> Pa ti si nevernik. Ja sam lično spreman da poverujem 'da tu ima > nešto' jer postoji ponešto stvari koje je još uvek nemoguće > objasniti. Ne mogu da poverujem da postoji bog, pogotovo ne da je > on apsolutno dobar, kako to vernici tvrde. Pre sam sklon da > poverujem da postoji satana. Ako veruješ u Boga i u đavola bliže si istini. /\/\|3
religija.220 mibak, -> #195, bobby.quyne
> Dolazio je tako, prema bibliji, po drugi put Hrist vec jedno desetak > puta, i nikako da dodje. Da, Jehovinini sirotani su do sada par puta čekali Isusa (prethodno prodali svu imovinu), tako što su se popeli na brda da mu budu što bliže kada dođe, ali su se jadnici razočarali. Po pismu piše da se dan ni čas ne zna, tako da niko ne može da kaže da se u Bibliji tačno navodi dan drugog i ponovnog Hristosovog dolaska. /\/\|3
religija.221 mibak, -> #198, inesic
> Ljudi su vekovima živeli na isti način, rmbali su po ceo dan da > prehrane porodicu, mučili se i sigurno im nije bilo dosadno. > Njima je obećani raj dobro dolazio kao mesto gde će na itekako > zasluženi odmor. Ne verujem da bi bilo koji današnji čovek > prihvatio da večnost provede u raju po cele dane kulirajući uz > nežne zvuke harfi. Na žalost ne mogu da verujem Bogu da će sve to > lepo da uredi, jer ni ovo do sad nije lepo uredio. U Svetom Pismu ne piše da ćemo kulirati po ceo dan i da ćemo se ubijati od dosade već piše da će on (Bog) otrti suze sa našega lica. Ako ćeš reći da ne plačeš onda si me pogrešno shvatio. > Najzad neko je glup a neko pametan. Postoji zapravo gomila sitnih > nevažnih razlika među ljudima, a mi smo stvoreni takvi da se > mrzimo i ubijamo zbog njih. I nemoj mi reći da Bog nije tome > kriv. Ako nas je već stvarao, zar nije mogao da nas stvori bolje? Pa ne ubijamo se mi zbog toga što smo stvoreni različiti, hvala Bogu što nismo svi isti, već zbog toga što je grešna priroda u nama. /\/\|3
religija.222 zqusovac, -> #159, boris
> Onda je tibetski vladar Landar-Masa pokusao da goni budizam. Toliko su > miroljubivi bili ti budisti da je svirepi vladar ostao bez glave a i > presto se izgubio, tj. dalaj-lame su od tada i verske i svetovne > poglavice (za svaki slucaj ;). Lici na Crnu Goru. poz, zq
religija.223 zqusovac, -> #139, spantic
> Ne prezivam se ja Kusovac pa da lazem. Ako zaista budem imao vremena > otici cu i iskopacu doticni tekst sa neke molitve. Usput, zaista nemam > razumevanja za pozive na intervenciju protiv mog naroda. 1. Javno pozivam svakoga ko je mene ikada uhvatio u lazi (iznosenje dokazive neistinite cinjenice ili poricanje dokazivo postojeceg dogadjaja) da posalje jedan reply. Takodje pozivam i sve one koje su tebe uhvatili u lazi da posalju po jedan, pa da se za 7 dana prebroji. Naravno, svuda pointer. 2. Sad kad si vec lupio 'ajde iskopaj taj tekst, molim te. > > -> Srbofobija se najbolje leci u grobu. U pravu si. Srbfobija je simptom koji se pricinjava posebnoj vrsti ludaka. poz, zq
religija.224 bobby.quyne, -> #216, balinda
> Bas kao sto iskljucivost svake vrste tome naginje. Zato sam i rekao > da kritiku metoda vredi izuzeti od sadrzaja. Dakle, ako Crkva tvrdi da > je ovaj svet nastao Bozjom voljom, to je *stav* o kome se moze > raspravljati. Medutim, proterivanje svakog drugog stanovista stvar je, > nadam se, proslosti. Nerazumevanje koje pominjes, bojim se da jedino Opet se nismo razumeli. Uopste se ne radi o kritici metoda. Koliko god da jedna religija ima svetih knjiga (a uvek ih jednu ili jednocifren broj), kod vernika i kod svestenika postoji teznja (i to vemo jaka teznja) da se ceo univerzum objasni kroz te knjige i njihovo tumacenje. To i jeste sustina verovanja i religije - da se formira pojednostavljena slika univerzuma i da se zivi u skladu sa tim princiom. A sada, kako je struktura verovanja kod prosecnog coveka prilicno pipava stvar, u nju se ne sme dirati, izmedju ostalog jer su ljudi sa poljuljanim verovanjima potencijalno poprilicno opasni. I tako imamo situaciju u kojoj religiozni izuzetno agresivno cuvaju svoje iluzije, i ne dozvoljavaju da se ista _sustinski_ promeni, i kada u razgovoru sa nekim od njih postavis pitanje "ni u 1000 godina" skoro uvek, osim po pitanju sudnjeg dana, dobijes pozitivan odgovor. Ne tvrdim da medju religioznim ljudima nema pojedinaca koji nisu ovakvi, ali kad su u pitanju religijske i politicke organizacije, interesuju iskljucivo ponasanje i delovanje cele zajednice. Dakle radi se o kritici sustine.
religija.226 bobby.quyne, -> #218, mibak
> Kreacionizam isto kao i evolucija svoja tumacenja moze potvrditi > arheoloskim dokazima. Da bi poverovao u evoluciju treba ti isto toliko vere > koliko i za kreacionizam. :) Evolucija je proces u kojem ziva bica pod uticajem okoline menjaju svoj genotip i kao posledicu toga imamo bolje prilagodjavanje sledecih generacija istoj okolini, ili u izumiranje u duzem vremenskom periodu (kada se promena pokaze losom sa stanovista prilagodjavanja). Potreban i dovoljan dokaz za evoluciju je (uradjeno) ispitivanje genetskog koda fosila komaraca i drugih vrsta insekata koji i danas postoje. Postoje iste i postoje promenjene sekvence u genetskom kodu izmedju danasnjih komaraca i njihovih predaka od pre xxxK godina.
religija.227 bobby.quyne, -> #219, mibak
> Ako verujes u Boga i u davola blize si istini. Istina, u obliku o kojem pretpostavljam da govoris, ne postoji. Nije moguce univerzum objasniti jednim principom. Da bi se u potunosti opisalo stanje zatvorenog sistema kakav je svemir, nije moguce unutar toga sistema, jer je za opisivanje stanja svake cestice materije potrebno vise od jedne cestice materije.
religija.228 bobby.quyne, -> #221, mibak
> U Svetom Pismu ne pise da cemo kulirati po ceo dan i da cemo se ubijati od > dosade vec pise da ce on (Bog) otrti suze sa nasega lica. Ako ces reci da > ne places onda si me pogresno shvatio. Ja uopste ne zelim na tvoj bog, niti bilo ko niti bilo sta otre suze sa moga lica (i nisam te pogresno shvatio). Ja 'suze na mom licu' smatram neodvojivim delom mene kao inteligentnog ljudskog bica, i dok su tu, ja znam da sam mentalno zdrav. Kad one nestanu, ili pozelim da ih neko obrise, to ce biti znak da treba da posetim psihijatra. > Pa ne ubijamo se mi zbog toga sto smo stvoreni razliciti, hvala Bogu sto > nismo svi isti, vec zbog toga sto je gresna priroda u nama. Mi se ubijamo zbog toga sto je _takva_ priroda u nama. Da se nismo tako efikasno ubijali, do sada bismo, kao vrsta, preplavili i izbusili ovu planetu i pojeli sve sto je moguce jesti, i popili sve sto se moze popiti.
religija.229 balinda, -> #224, bobby.quyne
>> Opet se nismo razumeli. :((( >> Uopste se ne radi o kritici metoda. Znam, rekao si da je zaobilaženje teorije evolucije od strane religije jedan od najvećih zločina protiv čovečanstva. Ja sam taj koji je pokušao da "brani" *pravo* i na takvo stanovište, prebacujući kritiku na metode koje se primenjuju bilo od strane religije bilo od njenih protivnika i/ili neistomišljenika. >> A sada, kako je struktura verovanja kod prosecnog coveka >> prilicno pipava stvar, u nju se ne sme dirati, izmedju >> ostalog jer su ljudi sa poljuljanim verovanjima potencijalno >> poprilicno opasni. Ali im ipak, samo zato što su "opasni", nećemo zabraniti da imaju svoja uverenja pa možda čak i više od toga: Eto prilike da o njihovim stavovima razgovaramo bez predubeđenja. (To je, bar kako se meni čini, poenta našeg nerazumevanja.) (?) >> I tako imamo situaciju u kojoj religiozni izuzetno agresivno >> cuvaju svoje iluzije, i ne dozvoljavaju da se ista _sustinski_ >> promeni Pitanje istine nekako nam uvek izmiče. :( To što ti i ja kod njih vidimo kao iluziju, njima sama suština verovanja predstavlja kao istinu. Principijelno gledano ne vidim mogućnost da bilo koje stanovište predstavimo za jedino moguće, sve dok postoji makar jedan čovek koji misli drugačije. Dakle, kritikujući suštinu vredelo bi se samo na njoj zadržati, a kritikujući metod (a to je kritika agresivnosti koju pominješ) zalazimo u drugu oblast ove rasprave. Mislim da bi bilo pogrešno odbaciti razmatranje stavova koje verujući prezentiraju samo iz razloga "opasnosti" koja nam od njih preti. (To pokušavam sve vreme da kažem.) >> Ne tvrdim da medju religioznim ljudima nema pojedinaca koji >> nisu ovakvi, ali kad su u pitanju religijske i politicke >> organizacije, interesuju iskljucivo ponasanje i delovanje >> cele zajednice. Jasno je samo po sebi da je, kada govorimo o kolektivitetima takvog tipa, razlika unutar jedne klase čak i mnogo veća nego što je razlika između klasa. Dakle, lako je pronaći pojedinca, bilo u jednoj bilo u drugoj "kategoriji", koji će bilo koju pojedinačnu osobinu koji pripisujemo svakoj od strana, sadržati u većoj meri nego što ona "pripada" suprostavljenom kolektivitetu. Hoću da kažem, da sigurno postoje verujući ljudi koji, recimo, imaju više trpeljivosti od najvećeg broja neverujućih. Ili obrnuto, toliko je netaktičnih ateista (hoću li neverujuće ovako nazvati?) kojima je njihovo uverenje poput religizonog stanovišta. Međutim, prihvatam da razgovaramo i iz nivoa stereotipa budući da se tako jasnije razumemo. Dakle, u redu, verujuće nosi, makar u proseku gledano, veća količina osećanja (neko će reći: emocija) prilikom procesa zaključivanja. Možda se može reći da je to i na uštrb razuma. (?) Međutim, ne vidim da smo ovim išta "dokazali". :( Naše uverenje da se ova pitanja trebaju "rešavati" razumom, samo je iz ugla razuma jedino ispravno. Iz ugla vernika, razum nije u stanju do o ovome sudi. To što je i meni "tvoje" stanovište znatno bliže, pa možda i jedino moguće, jedino je moj hendikep, :( jer time neću moći da pravilno razumem šta mi verujući pokušavaju reći. >> Dakle radi se o kritici sustine. Znam, ali da bi kritika bila valjana, vredelo bi razgovarati o samom sadržaju a do toga još nismo došli. :) Rekli smo da nam se teorija evolucije čini uverljivijom od onoga što nam vera propisuje. Ne znam jesu li naši argumenti u ovome dovoljno jaki? Dobro bi bilo kad bismo čuli komentare i "druge strane", budući da ih ja sigurno neću umeti dobro da zastupam. :(
religija.230 inesic, -> #213, bobby.quyne
> Sto je u suprotnosti sa Zakonom selektivne gravittacije. Ne kažem da nije, ali će se ipak dogoditi. Trik s MZ je baš u tome što ne znaš odakle će da te opali. Naglašavam da nije važno što neće uvek da opali najjače što može, važno je da će da te snađe DOVOLJNO jako.
religija.231 inesic, -> #209, balinda
> S druge strane, popularnost "Marfijevog" ugla gledanja počiva i > na još jednom subjektivnom doživljaju stvarnosti koji nam > podmeće izjave poput: "nesrećan sam", umesto: "nezadovoljan > sam". Možda će izgledati neprimereno da ti ovo kaže neko ko je mlađi od tebe, ama biće da nemaš iskustva s tim stvarima. Koga zmija ne ujede ne zna zašto mali gušter tako strašno izgleda.
religija.232 inesic, -> #212, bobby.quyne
> Ili da pojednostavim - problemi koji se mogu resiti novcem nisu > problemi. Osim ako nemaš dovoljno novca.
religija.233 supers, -> #206, inesic
>> Ti i ne znas koliko si srecan covek.Mozda tvoj username znaci >> super srecko a da ti to ni ne znas. :)) Nisam te bas najbolje razumeo jer u tvojoj poruci nema nikakvog quote-a. Ako je ovo kompliment, bas sam pocastvovan. Ako mislis na moj stav o Marfijevom zakonu, moj odgovor ti je da ce pre biti da sam ja u stanju da sagledam koliko sam srecan, dok neki to ne vide zaslepljeni sekiracijom zbog odredjenih nesreca. Mislim da smo svi jednako srecni, samo sto razlicito na to gledamo. Srecko
religija.234 supers, -> #217, mibak
>>>>> Ako nisi religiozan - to je dobro, a jos bi bilo bolje da si >>>>> vernik. >>> >>> Ima li loseg? >> >> Ima i bice - u vatrenom jezeru. Dobro, pre svega me je interesovalo ima li loseg na zemlji - po pitanju religije?
religija.235 bobby.quyne, -> #229, balinda
> Ali im ipak, samo zato sto su "opasni", necemo zabraniti da imaju > svoja uverenja pa mozda cak i vise od toga: Eto prilike da o njihovim > stavovima razgovaramo bez predubedenja. (To je, bar kako se meni cini, > poenta naseg nerazumevanja.) (?) Ma slazem se apsolutno da treba da imaju svoja uverenja. Problem nastaje kad oni ta uverenja pocnu da primenjuju tako da efekti njihovih uverenja pocnu da prave ozbiljne probleme okolini, kao sto na primer rade muslimani i katolici neobuzdanim razmnozavanjem, ili muslimani osudjivanjem na smrt zbog verbalnog delikta ili sl. > Pitanje istine nekako nam uvek izmice. :( To sto ti i ja kod njih > vidimo kao iluziju, njima sama sustina verovanja predstavlja kao > istinu. Principijelno gledano ne vidim mogucnost da bilo koje > stanoviste predstavimo za jedino moguce, sve dok postoji makar jedan 1.) Predstavljanje bilo kog stanovista kao jedino moguceg iskljucuje postojanje sumnje i mogucnost neverovanja, tako da ni ja nisam pristalca te ideje. Ono sto ja hocu da kazem je da je stav koji trenutno zastupam, po mom najboljem prosudjivanju, najmanje neverovatan. 2.) Kada u svoje rasudjivanje ukljucis verovanje kao koncept, onda je ti u manjoj ili vecoj meri odbacujes logiku, i time smanjujes verovatnocu ispravnosti svojih zakljucaka. 3.) Potpuno je nebitno koliko ljudi prihvata nesto za istinu. Istine se i onako menjaju s vremena na vreme. Bitno je da se menjaju. > Mislim da bi bilo pogresno odbaciti razmatranje stavova koje verujuci > prezentiraju samo iz razloga "opasnosti" koja nam od njih preti. (To > pokusavam sve vreme da kazem.) Uopste se ne protivim tvom stavu da se njihovi stavovi trebaju razmatrati, ali smatram da se tome treba pristupiti sa vise skepticizma nego kad se rtazmatraju druge stvarti > Medutim, prihvatam da razgovaramo i iz nivoa stereotipa buduci da se > tako jasnije razumemo. Dakle, u redu, verujuce nosi, makar u proseku > gledano, veca kolicina osecanja (neko ce reci: emocija) prilikom > procesa zakljucivanja. Mozda se moze reci da je to i na ustrb razuma. Nije pitanje koliko emocija neko unosi u rezonovanje. Bitno je koliko je neko spreman da pri rezonovanju prihvati da bilo sta on smatra za istinu mozda nije istina, sto za verujuce ne vazi. > To sto je i meni "tvoje" stanoviste znatno blize, pa mozda i jedino > moguce, jedino je moj hendikep, :( jer time necu moci da pravilno > razumem sta mi verujuci pokusavaju reci. Nije bitno da pravilno razumes sta ti oni pokusavaju da kazu. Treba da ih pustis da to kazu, a da evaluiranje obavis onako kako bi to i inace ucinio. > Znam, ali da bi kritika bila valjana, vredelo bi razgovarati o samom > sadrzaju a do toga jos nismo dosli. :) Rekli smo da nam se teorija > evolucije cini uverljivijom od onoga sto nam vera propisuje. Ne znam Upravo to. Teorija evolucije je manje neverovatna nego neka religiska dogma. To je sasvim dovoljno. > jesu li nasi argumenti u ovome dovoljno jaki? Dobro bi bilo kad bismo Nasa teorija je verovantija. Ako nepristrasnim razmisljanjem dodjemo do neke druge, verovatnije teorije, onda cemo tu da uzmemo za vazecu. I tako dalje.
religija.236 bobby.quyne, -> #230, inesic
> Ne kazem da nije, ali ce se ipak dogoditi. Trik s MZ je bas u > tome sto ne znas odakle ce da te opali. Naglasavam da nije vazno > sto nece uvek da opali najjace sto moze, vazno je da ce da te To o cemu ti govoris je sledece: postoji odredjena verovatnoca da ti se desi nestto lose. Sustinski problem je u tome sto ti stvar posma- tras pesimisticki, pa si to prtetocio u teoriju, a u sustini se radi o obicnoj verovatnoci.
religija.237 bobby.quyne, -> #232, inesic
> Osim ako nemas dovoljno novca. Onda ga zaradis. Uopste, cim postavljas takvo pitanje, znaci da nisi nista shvatio.
religija.238 ndragan, -> #179, bobby.quyne
/ Uopste se ne radi o "aksiomatskom poverenju" u sumnju. Ali smo blizu... radi se o aksiomatskom nepoverenju u sve i svašta. Jer, ... ništa nas ne sme iznenaditi :), osim kiše, vetra, Marfija itd.
religija.239 ndragan, -> #183, balinda
/ bi se moglo uzeti da je naše poverenje u sopstveno prosuđivanje veoma / klimav argument. Moje NEpoverenje u sopstveno rasuđivanje je pre svega znak da sam u svako doba spreman da priznam da sam se negde prešao, ako se ispostavi da jesam. Sve ostalo može da bude argument. Crkva/Partija je uvek u pravu. Uvek je bila u pravu. / okolnostima? Koliko ima ljudi kojima je "dogma odozgo" objektivno / bolji izbor nego da čine u skladu sa svojom procenom? ...i kako se najlakše izbegavaju? ---> Sloboda je ropstvo Neznanje je moć Rat je mir
religija.240 ndragan, -> #211, balinda
/ evolucija nije proizvela švajcarski sat koji je ipak mnogo Zar nije? A otkud onda postoji?
religija.241 ndragan, -> #174, inesic
/ Pa ti si nevernik. Da. To sam i rekao. / on apsolutno dobar, kako to vernici tvrde. Pre sam sklon da / poverujem da postoji satana. Eh, satana je pomoćno sredstvo - čist minus jedan bog. Ako poveruješ da postoji minus jedan, pitaš se od čega je to minus, valjda postoji i neki plus jedan. Satana/Sotona postoji isto kao i bog. Ukidanjem mnogobožaštva, na nebu je ostalo previše mesta; jedan bog to nije mogao sam da popuni, pa se za svega par vekova našlo ohoho stanovnika za tamo gore. Jes' da nisu bogovi, al' plaćaju kiriju.
religija.242 ndragan, -> #188, inesic
/ Ono u šta ja duboko i neopozivo verujem (a ne mogu da objasnim) / jeste Marfijev zakon. Marfi je moj bog. Ne verujem u njega, al' na njega mogu da se oslonim.
religija.243 ndragan, -> #186, kdrazan
/ budimo logični kakav bi svijet bio da živi po Gospodnjem Zakonu !? ============== Eh...
religija.244 balinda, -> #231, inesic
>> Možda će izgledati neprimereno da ti ovo kaže neko ko je mlađi >> od tebe, ama biće da nemaš iskustva s tim stvarima. Koga >> zmija ne ujede ne zna zašto mali gušter tako strašno izgleda. Zašto se "pravdaš"? Biti mlađi ne znači nužno biti i neiskusiji. Dakle, prihvatam tvoje stanovište kao merodavnije. Nemati iskustva u tome šta znači 'nesreća' može se smatrati pravom srećom, zar ne? :) Doduše, neko će možda pronaći da umerenost u kvalifikaciji raznih nevolja koje život sobom nosi dolazi sa iskustvom. (?) Moje zalaganje je da se sa doživljajem neke svoje situacije pokuša sa što objektivnijim uglom gledanja. Istina, u pravu si i Ti, budući da nevolje ne biraju gde će udariti. S druge strane, ako sve saberemo (pa podelimo) :) možda će ipak ostati da smo skloniji da kažemo 'nesrećan sam' mnogo lakše nego 'nezadovoljan sam'. (?) Kome zaista priliči "teža" kvalifikacija, obično je toliko familijaran sa nesrećom koja ga je zadesila, da nema ni neke posebne potrebe da je formalizuje. (Tako se bar meni čini iz ugla nekoga koje je srećan, al' nije zadovoljan.) :)
religija.245 balinda, -> #232, inesic
>>>> Ili da pojednostavim - problemi koji se mogu resiti >>>> novcem nisu problemi. >> >> Osim ako nemaš dovoljno novca. Saglasan sam sa oba stava. Svojevremeno sam predlagao ovakvu medicinsko-socijalnu terapiju koja je redovno nailazila na simpatije i odobravanje. :) Lakar (ili još bolje, prokazani 'socijalni radnik') prepisuje nove, tek ispod prese izašle, nemačke marke (ako propisi budu rekli - onda i medicinski sterilne) uz koje se pakuje i gumeni lastiš kojim se "obolelo" mesto :) obuhvati sa obologom od pomenutih banknota. ;> Naravno, brzina menjanja obloga, kao i njihova nominalna vrednost, prepisuju se u skladu sa konkretnom situacijom. :) Istina je da neće previše pomoći pogotovo ako se radi o ozbiljnijoj situaciji, ali zadovoljiće važan kriterijum u farmakologiji - neće proizvesti negativno dejstvo. ;> S druge strane, novčanica se može upotrebiti u svojoj izvornoj funkciji tek nakon propisanog vremena "nošenja". ;) Stičem utisak da bi ovakva "medicina" donela i neke pozitivne efekte budući da bi povećala volju pacijenata da se sa nevoljom, bilo koje vrste da je, suoči. Šalu na stranu, problemi koje novac može rešiti odista nisu od teže vrste, ali i najteži problemi, ako se već ničim ne mogu rešiti, :( svakako im ni novac neće smetati - naprotiv. Sitne depresije i nezadovoljstva sitnije, biće kao rukom odnesene. :)
religija.246 balinda, -> #235, bobby.quyne
>> Ono sto ja hocu da kazem je da je stav koji trenutno zastupam, >> po mom najboljem prosudjivanju, najmanje neverovatan. Ok, razumem te. Međutim, predlažem da na kraju XX veka favorizujemo još veći stepen razumevanja za druge i drugačije. Ako kažu da se razumom ne dâ razumeti to što tvrde, `ajde da čujemo šta nam to nedostaje da bismo iz "njihovog" ugla (!) razumeli šta imaju da nam kažu? Možda je ovakavo zalaganje i najveća "pretnja" stavovima za koje obojica tvrdimo da su, makar najvećim delom, stvar prošlosti? Hoću da kažem da je realna opasnost od verske isključivosti danas veoma mala. U svakom slučaju manja nego što je to bila pre. Zato se možda više može postići rušenjem barikada između vernika i nevernika. Tj. ako smo već sigurni da smo u pravu, `ajde da vidimo jesmo li u pravu u svakom sistemu vrednosti počev od poverenja u razum, pa do opčinjenosti tzv. "duhovnog sagledavanja"? (Ko zna, umem li ja uopšte da kažem našta mislim?) :((( >> 2.) Kada u svoje rasudjivanje ukljucis verovanje kao koncept, >> onda je ti u manjoj ili vecoj meri odbacujes logiku, i time >> smanjujes verovatnocu ispravnosti svojih zakljucaka. E, tu je poenta! Vernici kažu da to nije istina. Nas dvojica smo spremni da mislimo da se *jedino* razumom može doći da pravilnog zaključka. To je za nas aksiom od koga sve polazi. Ni malo spremnosti za drugačiji ugao gledanja baš onako kako verujući ne odstupaju od svoga. Baš kao što bi američki Indijanac rekao: "Belci misle glavom a ne ovim." - pokazujući na srce. Sad, mi možemo reći da se samo glavom može misliti, al' to slabo da će pomoći. Potrebno je i Indijanca u to uveriti. ;) Da bismo *zaista* razumeli njihovu kulturu, nužno je da u što većoj meri primenimo i njihov način. Ako je razum toliko superioran kao što nas dvojica tvrdimo, ne preti nam prevelika opasnost da nam negde zakaže pod pritiskom drugih argumenata. (sa ili bez znaka navodnika) >> Nije pitanje koliko emocija neko unosi u rezonovanje. Bitno je >> koliko je neko spreman da pri rezonovanju prihvati da bilo sta >> on smatra za istinu mozda nije istina, sto za verujuce ne vazi. Apsolutno! Zato i pokušavam da dam i više kredita verujućim nego što lično umem da ih prepoznam. To što si rekao, zapravo je jedino što u ovoj seriji naših razmena mišljenja pokušavam da kažem. Doduše, krenuo sam sa tim da "manjkavosti" nalazim kod sebe (ili makar na "ovoj strani"), smatrajući da je to najbolji početak boljeg razumevanja. Možda to neće izazvati takav gest i druge strane, al' će makar pokazati još jednu razliku među nama. Dok ova razlika ne postane jasno uočljiva, niko nije napustio svoj rov i niko se uistinu nije upoznao sa drugačijim mišljenjem. >> Nije bitno da pravilno razumes sta ti oni pokusavaju da kazu. >> Treba da ih pustis da to kazu, a da evaluiranje obavis onako >> kako bi to i inace ucinio. Svakako da treba dozvoliti (pa i podržati!) svačije pravo na lični stav. To je već, nadam se, dostignuto. Međutim, moje zalaganje hoće da ide i dalje. Za razliku od citiranog, želeo sam da podržim da "evoluiranje" obavim *i* drugačije nego što bih to inače učinio. Tu se, definitivno, razlikujemo. Možda će se pokazati da ovaj moj stav nije u dovoljnoj meri iskren i da se njime i dalje ne mogu razumeti stvari koje nam se govore. :( Ipak, kao gest dobre volje, držim da je u duhu postizanja bolje klime. S druge strane, možda se u spremnosti na prelazak pola puta nalazi i više samouverenosti razuma nego što je ima kada se na religizonao osećanja "puca" jedino iz rova racionalizma. (?) >> Nasa teorija je verovantija. Ako nepristrasnim razmisljanjem >> dodjemo do neke druge, verovatnije teorije, onda cemo tu da >> uzmemo za vazecu. I tako dalje. Spremnost da sagledamo i neku drugu teoriju ne znači da sve vreme neće ostati važeća ona za koju držimo da je verovatnija. Prostije rečeno: 'Ne verujem da si u pravu, al' sam spreman da se maksimalno napregnem i bez predrasuda vidim šta mi imaš reći.'
religija.247 balinda, -> #239, ndragan
>>>> Koliko ima ljudi kojima je "dogma odozgo" objektivno >>>> bolji izbor nego da čine u skladu sa svojom procenom? >> >> ...i kako se najlakše izbegavaju? Najlakše se izbegavaju u širokom luku. :)
religija.248 balinda, -> #240, ndragan
>>>> evolucija nije proizvela švajcarski sat koji je ipak mnogo >> >> Zar nije? A otkud onda postoji? Pa, mora da ga je napravio Onaj koji je izmislio i vreme. :)
religija.249 inesic, -> #236, bobby.quyne
> To o cemu ti govoris je sledece: postoji odredjena verovatnoca > da ti se desi nestto lose. Sustinski problem je u tome sto ti > stvar posma- tras pesimisticki, pa si to prtetocio u teoriju, a > u sustini se radi o obicnoj verovatnoci. Ne mogu da nađem reči da ti opišem koliko bih voleo da si u pravu.
religija.250 inesic, -> #244, balinda
> Istina, u pravu si > i Ti, budući da nevolje ne biraju gde će udariti. S druge > strane, ako sve saberemo (pa O, biraju, biraju, u to možeš biti siguran. Mada, ne mogu da kažem da je stav mojih oponenata po ovom pitanju loš, bar s njihove tačke gledišta.
religija.251 inesic, -> #233, supers
> Ako je ovo kompliment, bas sam pocastvovan. Nisam imao nameru da delim komplimente muškom delu Sezamove populacije, ali mi se omaklo kroz parče zavisti. Izvinjavam se, ne zbog samog komplimenta, već zbog načina na koji je izbio. > Ako mislis na moj stav o Marfijevom zakonu, moj odgovor ti je > da ce pre biti da sam ja u stanju da sagledam koliko sam > srecan, dok neki to ne vide zaslepljeni sekiracijom zbog > odredjenih nesreca. Prihvatam tvoj stav o MZ, ako ni zbog čeg drugog, a ono zato što više stvarno nema smisla da širim pesimizam i loše raspoloženje u ovoj temi. Dobio sam dovoljno relativno nepovoljnih komentara mog stava da shvatim da dalje nema smisla ovako pisati. > Mislim da smo svi jednako srecni, samo sto > razlicito na to gledamo. Isprobaćemo.
religija.252 bobby.quyne, -> #238, ndragan
> Ali smo blizu... radi se o aksiomatskom nepoverenju u sve i svasta. Da ali takav stav nije posledica neke teorije, vec je bilo kakva teorija posledica mog zivotnog iskustva.
religija.253 bobby.quyne, -> #242, ndragan
> Ne verujem u njega, > al' na njega mogu da se oslonim. Prevedeno na srpski ovo znaci: "Ja zelim da mi se u zivotu desavaju samo lepe stvari, ali sam se toliko razocarao u stvarni svet, pa ga sada vidim u mnogo crnjem svetlu nego sto stvarno jeste."
religija.254 bobby.quyne, -> #246, balinda
> ide i dalje. Za razliku od citiranog, zeleo sam da podrzim da > "evoluiranje" obavim *i* drugacije nego sto bih to inace ucinio. Tu se, evAluiranje > razumom ne dâ razumeti to sto tvrde, `ajde da cujemo sta nam to > nedostaje da bismo iz "njihovog" ugla (!) razumeli sta imaju da nam > kazu? Mozda je ovakavo zalaganje i najveca "pretnja" stavovima za koje Ali svi oni, kada se podvuce crta, kazu jedno te isto: "kad budes verovao u nasu istinu, onda ce ona za tebe postati ISTINA." Ja, kako si vec mogao da primetis, ne pridajem mnogo vaznosti terminu istina, je ne mislim da je ona uopste dokuciva, i to za svaki pojedinacni slucaj.
religija.255 bobby.quyne, -> #246, balinda
> Hocu da kazem da je realna opasnost od verske iskljucivosti danas > veoma mala. U svakom slucaju manja nego sto je to bila pre. Zato se Kamo lepe srece da je tako. Verska iskljucivost je danas postala mocno politicko oruzje, uveliko se koristi, i bojim se da ta praksa nece skoro prestati. > mozda vise moze postici rusenjem barikada izmedu vernika i nevernika. Za to je potrebna kriticna masa na obe strane spremna na dijalog, koju ja ne vidim. U principu ja smatram da je tvoja ideja o dijalogu OK, ali ce na njenu primenu morati da se saceka vek-dva.
religija.256 balinda, -> #250, inesic
>> O, biraju, biraju, u to možeš biti siguran. Ok, ako ti tako kažeš. Međutim, kakav se tu algoritam može pronaći koji bi bio prihvatljiv za kompjuterski nastrojeni auditorijum? :)
religija.257 balinda, -> #254, bobby.quyne
>> Ali svi oni, kada se podvuce crta, kazu jedno te isto: "kad >> budes verovao u nasu istinu, onda ce ona za tebe postati ISTINA." Tu si u pravu. Ne vidim dovoljno spremnosti da, u "našem" sistemu vrednosti, stave na probu svoje stavove. Međutim, upravo zato, "predložio" sam da ne činimo isto. >> Ja, kako si vec mogao da primetis, ne pridajem mnogo vaznosti >> terminu istina, je ne mislim da je ona uopste dokuciva, >> i to za svaki pojedinacni slucaj. Ne samo da se s tobom u ovome slažem, nego sam (možda?) još veći skeptik: Sklon sam da pomislim da se istina ne samo teško (ili nikako!) može dokučiti, nego čak da ona i ne postoji. ("Istina je poput mlade devojke, čim je poljubiš - shvatiš da si bio u zabludi.")
religija.258 maksa, -> #256, balinda
>>>> O, biraju, biraju, u to možeš biti siguran. >> >> Međutim, kakav se tu algoritam može pronaći koji bi bio >> prihvatljiv za kompjuterski nastrojeni auditorijum? :) Isti algoritam kao za Blentiumovo zaokruživanje - Life Is Like A Box Of Chocolates. ;)
religija.259 balinda, -> #255, bobby.quyne
>> Kamo lepe srece da je tako. Verska iskljucivost je danas >> postala mocno politicko oruzje, uveliko se koristi, >> i bojim se da ta praksa nece skoro prestati. Gledamo iz različitih rakursa. Istorijski gledano, čovečanstvo se uspravlja i odrasta. U svakom slučaju situacija u religioznoj svesti, makar globalno gledano, nikada nije bila bolja. Poverenje u ljudski razum bilo je veće jedino u periodima pravih civilizacijskih poleta poput Antike ili renesanse. Istina, raspad "istočkog carstva" malo je prodrmao ceo svet, ali verujem da će se prašina slegnuti. Zato je u najrazvijenijem delu sveta, koji danas jedini ima realnu snagu da ugrozi civilizaciju, gotovo nemoguće zamisliti verske motive u ime kojih bi se vodio rat. Ruku na srce, ne nedostaju drugi, racionalniji razlozi, ali verska netrpeljivst teško se može iskoristiti u njihove ime kako je to redovno bilo u istoriji. >> Za to je potrebna kriticna masa na obe strane spremna na dijalog, >> koju ja ne vidim. Neprincipijelno bi bilo da spremnost očekujemo od strane za koju mislim da nije u pravu, zar ne? :) >> U principu ja smatram da je tvoja ideja o >> dijalogu OK, ali ce na njenu primenu morati da se saceka vek-dva. Ja se nadam da neće morati toliko da se čeka. (?) Ovo je Evropa, ili bi bar trebala biti, a ne samo da nam je sledeći vek pred vratima, nego se može reći da smo već u njemu. Pošto se radi o procesu, ne verujem da će on započeti ovog ili onog datuma - on je, zapravo, već počeo. Ako ničim, onda ovim na Sezamu. :))) To što samo jedna strana o ovome makar razgovara, ne bi trebalo da nas razočara - najzad, i svaki dialog započinje nečijim monologom. ;>
religija.260 dr.grba, -> #212, bobby.quyne
>> Ili da pojednostavim - problemi koji se mogu resiti novcem nisu problemi. A je li? Lako je tako. Američki sistem: "nemoj silom - uzmi veći čekić"... (:
religija.261 dr.grba, -> #242, ndragan
>> Marfi je moj bog. >> Ne verujem u njega, >> al' na njega mogu da se oslonim. To je ono kad nisi završio ispravku programa, a korisnik šizi. No, i tako mu nestalo papira za štampu, razboleo se knjigovođa i crkao monitor. (:O
religija.262 dr.grba, -> #253, bobby.quyne
>> Prevedeno na srpski ovo znaci: "Ja zelim da mi se u zivotu desavaju >> samo lepe stvari, ali sam se toliko razocarao u stvarni svet, pa >> ga sada vidim u mnogo crnjem svetlu nego sto stvarno jeste." Nije neophodno, ali da stanem u odbranu mog komšije: isuviše je on pregrmeo u životu da bi lebdeo u oblacima. Veruj mi na reč.
religija.263 bobby.quyne, -> #260, dr.grba
> A je li? Lako je tako. Americki sistem: "nemoj silom - uzmi veci cekic"... To je najispravnija inzinjerska (u koju bratiju i sam spadam) filozofija koju sam do sada cuo. Svi ostali metodi za resavanje raznih problema u projektovanju i konstruisanju i ostalim inzinjerskim glavolomijama se samo ograniceno primen- ljivi i najcesce su samo privremena resenja.
religija.264 bobby.quyne, -> #262, dr.grba
> Nije neophodno, ali da stanem u odbranu mog komsije: isuvise je on pregrmeo > u zivotu da bi lebdeo u oblacima. Veruj mi na rec. Pa to sam i mislio. Pregrmeo je mnogo toga, ali nije takvo stanje prihvatio kao jedino moguce, vec i dalje sanja 'rose garden' i ocrnjujre stvarnost preko svake mere.
religija.265 branin, -> #184, balinda
**> Ne cudi, onda, sto su se izvorne odlike deformisale i **> prihvatile ono sto sredina bolje prima. Za nas je da se **> upitamo zasto je (i da li je?) ovde Uskrs i dalje "vazniji" **> verski praznik od Bozica, dok kod katolika, makar u praksi, **> to vise nije? Nije veci praznik. Uskrs je najveci praznik i kod katolika, jer je taj dogadjaj osnovni dogadjaj vere, kao i kod svih hriscana. Utisak moze da zavara samo zbog glamuroznosti bozica, koji ni kod pravoslavnih hriscana, na njihov nacin, nije nista manje glamurozan. Stos je u tome :) sto je zapad za ovih 100 godina uspesno izbegao komunizaciju i masovna osiromasenja naroda, pa je glamur lakse bio postignut :) Druga kvaka je u tome sto je bozic zgodan i za "deklarativne" vernike. One koji ne veruju ali vole obicaje. Dele se pokloni, atmosfera je lagodnija i veselija, sto su zdusno prihvatili, po meni najprisnije protestanti. Alenin
religija.266 branin, -> #59, kdrazan
**> Ja jesam srbin - pravoslavac, no nikako nisam **> zadovoljan tumacenjem Svetog pisma, kako to pokusava da **> interpretira Srpska pravoslavna crkva (o katolicima da i **> ne govorim)... Da bi imao kredit da se zoves "pravoslavcem" pod jedan moras da se pridrzavas Crkvenih ucenja, ne samo zato sto tako Crkva uci i tumaci vec i zato sto je to tumacenje zasnovano ne samo na nauci koja je prosledjena preko apostolske tradicije, vec i proucavanjem istorije i filozofije. U ostalom pravoslavlje odnosno ortodoxija i jeste to - pridrzavanje prave vere ili bar one koja je vekovima prenosena. Katolici, takodje, tumace sveto pismo skoro na indentican nacin. Tumacenja se razlikuju u par sitnica... u stvario to i nisu tumacenja Svetog pisma vec nekih prenesenih dogmi. Te sitnice su se naduvale iz cisto politickih razloga i to zna svako ko poznaje istoriju hriscanstva i zeli da bude objektivan.
religija.267 branin, -> #74, bobby.quyne
U vezi krivice jevreja i njihovog falsifikata da se skine odgovornosty sa rimljana :) Elem, ako se posmatra samo Novi zavet to bi se moglo, mozda, tako i zakljuciti, medjutim, iz celog Starog zaveta se vidi da su Jevreji, malo malo pa zastranjivali prema Bogu. Novi zavet je samo nastavak toga. Ali treba reci da nisu oni usamljeni u vezi stim :) svaki narod iste stvari radi. To sto je posle masama sinula ideja da su samo jevreji takav narod, to je bolest covecanstva da vidi trn u drugom oku a svog balvana ne. U ostalom, kako smo se, recimo, mi srbi poneli kolektivno prema svom kulturnom nasledju, da ne govorim o Bogu. 50 godina smo ga zdusno pljuvali, osim onih elemenata koji nisu uticali na interese i nisu se kosili sa interesima vladajuce klase. alenin
religija.268 branin, -> #92, bobby.quyne
**>> Zanimljivo tumacenje. Vidis, to mi nikada nije padalo na **> pamet :) **> **> Ja mislim da je jedan britanski teolog (ili istoricar **> religije, ne secam mu se imena) izneo ovu teoriju negde **> sedamdesetih, ali je katolicka crkva ucinila sve da ne izadje **> u javnost (u cemu su ocigledno uspeli), pa ista nije previse **> poznata. Nit je u pitanju teolog, nit istoricar, vec novinar kanadski, koji je snimao emisiju o templarima pa zabasao u spekulacije sta i kako bi bilo da je bilo. I kod nas je izasla knjiga istog i ima je u svakoj knjizara. "Teorija" je puna praznih naklapanja, slozenih od nedokazanih i nedokumentovanih postavki, a na kraju i sam pisac kaze da je i to moguce a i da nije...ko zna. Necu da kazem naslov ;> da ne bih reklamirao tu glupost od knjige. Uzgred, izasla mu je io druga knjiga u kojima na isti nacin dokazuje kako su sve religije "opijum za narod" ...poznato?
religija.269 branin, -> #76, inesic
**>> Recimo da ateizam ume da bude mnogo dogmaticniji i mnogo **>> religiozniji od mnogih religija :)) **> **> A! Ukapirao sam. Ti si spreman da poverujes u boga ako ti **> drazan ponudi dokaz da isti postoji. Eh, uvek se setim **> Ulona Kolufida, kad god se ovde nade neki nadobudnik da **> povede ovakve rasprave. KO kod zeli da vidi kakve dokaze iznosi Crkva, to moze i da uradi. Ima citava serija knjiga od prof. LAzara Milina (Naucno opravdanje religije u 6 knjiga) a ovih dana izlazi i knjiga dr. Dimitrija Kalezica Razgovori o veri. Te knjige su apologetske. Knjige prof. Milina su ceo apologetski sistem i u njima se mogu naci svi bitniji dokazi sa napadima na njih i odbranama, kao i istorija religije sa apologetskog stanovista, a takodje zasto hriscani smatraju da je hriscanstvo religija otkrovenja i jedina istinita u potpunosti(Knjiga 5 pomenute serije). Knjiga dr. Kalezica je skraceno izdanje ovih 6 Milinovih knjiga, sto je zgodnije za one koji ne zele da u detalje se sa time upoznaju, ali je nezgodnije jer nisu iznesene odbrane na sve napade na pomenute dokaze o Bozijem postojanju.
religija.270 branin, -> #89, supers
**> se javno ne manifestuje. Niko ne nosi petokraku oko vrata ili **> ne znam kakav ateisticki simbol, koji ne postoji. Ateizam je **> neorganizovan, ne postoje zajednice, ne postoje obredi. **> Tu je razlika. Religija podrazumeva ispoljavanje odredjenih **> osecanja u drustvu, ateizam je stvar pojedinca. Lele :)) Ateizam se ne ipoljava javno ?!? Sta je bilo ovih 50 godina? Zar treba uzvikivati JA SAM ATEISTA! da bi se prepoznao. U javno istupanje spada izdavanje knjiga takve filozofije, javno ponasanje i istupanje. Ateizam nema jedinstvenu oznaku kao hriscanstvo, ali ima pojedinacne. Ateizam je isto tako i stvar drustva, samo sto se sad stvari menjaju. Ranije su religiozni nametali drugima svoje misljenje a sad je situacija obrnuta.
religija.271 branin, -> #187, bobby.quyne
**> Ne radi se o tome. Problem je u tome da sve religije koje sam **> imao prilike poblize upoznam, izmedju ostalog, u svojoj **> sustini odbacuju evoluciju, i htele bi da se neke stvari **> nikada ne promene. One tu svoju osobinu crpe iz ljudskih **> strahova, i koriste ih za svoju dominaciju. Ne bih rekao da odbacuju evoluciju. Crkva i uci da je stvaranje sveta i dalje u toku, stim sto je sad na coveku odgovornost sta ce i kako ce mesto napraviti od planete i sveta oko sebe. Samim tim se razvijaju i ljudi, a zasto ne ...i zivotinje, biljke...svi se prilagodjavamo uslovima. To nista nije u suprotnosti sa Crkvenim ucenjem. Sporno je samo to sto bi neki hteli da Teorije diognu na pijedestal Zakona. Da je covek nastao od majmuna, valjda bi i majmun nesto do sada postigao ;) a zasto ne i ostala bica. I otkud to da sje samo covek krenuo u ovom smeru? :) Teorija covekove evolucije skripi i to dosta :) Alenin
religija.272 branin, -> #229, balinda
**> Medutim, prihvatam da razgovaramo i iz nivoa stereotipa **> buduci da se tako jasnije razumemo. Dakle, u redu, verujuce **> nosi, makar u proseku gledano, veca kolicina osecanja (neko **> ce reci: emocija) prilikom procesa zakljucivanja. Mozda se **> moze reci da je to i na ustrb razuma. Upravo bi se moglo reci i suprotno - da neverujuce nosi osecanje (ljutnja sto im neko propisuje kako da se ponasaju, pa makar to bio i Bog) a da se moze mozda reci da je to na ustrb razuma (ceo svet odslikava, po svojim zakonima,svest koja ih je organizovala. Da nije tako ne bi bilo moguce da iz semena psenice uvek izraste psenica a ne kukuruz). **> evolucije cini uverljivijom od onoga sto nam vera propisuje. **> Ne znam jesu li nasi argumenti u ovome dovoljno jaki? Dobro **> bi bilo kad bismo culi komentare i "druge strane", buduci da **> ih ja sigurno necu umeti dobro da zastupam. :( Evolucija, je kao sto rekoh u jednoj od poruka, stvar koja ne mora da se kosi sa religijom i verom, samo je pitanje koliko "duboko" zelimo da idemo za teorijom. Sve je stvoreno i postavljeni su zakoni razvoja - smernice kako se stvari mogu razvijati ako se nesto odradi na neki odredjeni nacin. Nakon toga, da lice covek imati duze prste jer radi njima ili ce krtice ostati bez ociju ako su pod zemljom ili ribe bez nogu a dobiti peraja, u principu se ne kosi sa verom, jer su principi, kako i pod kojim uslovima krtica izgubiti oci a riba noge, vec ustanovljeni. Da napomenem da prva glava 1 knjige Mojsijeve nije istorijski izvestaj i da to Crkva odavno istice, naravno postoje oni koji ne cuju :) i sa strane vernika i onih drugih.
religija.273 branin, -> #235, bobby.quyne
**> pocnu da prave ozbiljne probleme okolini, kao sto na primer **> rade muslimani i katolici neobuzdanim razmnozavanjem, ili **> muslimani :)) De nadje katolike...a i za muslimane...Od kada je greh razmnozavanje? Ko je nama kriv sto nam zene ne zele vise od jednog deteta. **> 2.) Kada u svoje rasudjivanje ukljucis verovanje kao koncept, **> onda je ti u manjoj ili vecoj meri odbacujes logiku, i time **> smanjujes verovatnocu ispravnosti svojih zakljucaka. Nije u opste tacno. Pogledaj samo u koliko samo stvari u nauci verujemo i u kolike smo stvari verovali: Njutnova mehanika, Istorija, pa cak i matematika,krcate su verovanjima. Naravno, iza nekih verovanja stoji neki razlog - matematika ima svoje dogme, neke stvari su u matematici zestoko rusene iako se dugo verovalo da su apsolutne istine (postoji jedan matematicki teoreticar, tpo ce matematicari bolje znati, koji je ustanovio teopriju da je svaku teoriju matematicku moguce oboriti, pa cak :))) i njegovu), drugo Istorija je puna verovanja - verujemo izvestacima iz tog doba. Koliko to moze da bude vera pokazuje i primer same Kosovske bitke za koju ni danas nismo nacisto da li su je Srbi izgubili ili dobili. Koliko dugo su ljudi veropvali da je Njutn u pravu, pa se sa Ajnstajnom i ostalim novajliojama pokazalo da nije ni on sasvim upravu i da smo mu verovali bez pravog pokrica. A ko zna da li je i Ajnstajn u pravu... i on ima samo TEORIJU relativiteta i nista jace i vise. E tako i Crkva ima svoje dokaze i osnove nzbog cega veruje u to sto veruje. To nije prazna vera, vec vera sa temeljom, bilo nadprirodnim bilo naucno utem,eljenim (pogledaj apologetike pa ces vise saznati o tome). Primer za onu varijantu verovanja sa natprirodnom osnovom je i, cesto pominjani slucaj sa sv. Pavlom. Zar bi on, koji je imao i moc i zstoku vlast ( i da ubije) presao iz cista mira u hriscanstvo da mu se Hristos nije stvarno objavio. I td. i td. siroka tema. Jedno je sigurno, ateisti cesto umeju da osporavaju drugima pravo na misljenje pa i na dokaze, samo zato sto oni sami ne veruju, a posle takav postupak prebacuju vernicima.
religija.274 branin, -> #254, bobby.quyne
**>> razumom ne dâ razumeti to sto tvrde, `ajde da cujemo sta nam **>> to nedostaje da bismo iz "njihovog" ugla (!) razumeli sta **>> imaju da nam kazu? Mozda je ovakavo zalaganje i najveca **> "pretnja" stavovima za koje **> **> Ali svi oni, kada se podvuce crta, kazu jedno te isto: "kad **> budes verovao u nasu istinu, onda ce ona za tebe postati **> ISTINA." Ja, kako si vec mogao da primetis, ne pridajem mnogo **> vaznosti terminu istina, je ne mislim da je ona uopste **> dokuciva, i to za svaki pojedinacni slucaj. Ne! Vera se ne dobija na licitaciji. I svako ko tako tvrdi ili ne poznaje veru ili nije vernik ako tako govori. Nikad nece za nekoga verska istina biti istina, pa makar i bila potkrepljena dokazima jakim kao stena, ako on to ne zeli i ako to nije dobio opd Duha Svetog,kao verujuci kazu. U ostalom, da bi se prihvatili dokazi potrebno je i mnogo vise od samih dokaza, sto, recimo, sve tehnicke nauke pokazuju. Nekome mozes do sutra objasnjavati neka matematicka pravila, ako ih on ne razume, ne vredi mu ni dokaz. Vera se dobija od Boga. Naravno, Bog svakome nudi priliku da poveruje i na coveku je da prepozna tu ponudu ili ne, da je prihvati ili odbije. Jedino je moguce odjednom VEROVATI u ISTINU,a ne korak po korak. Alenin
religija.275 branin, -> #255, bobby.quyne
**> Kamo lepe srece da je tako. Verska iskljucivost je danas **> postala mocno politicko oruzje, uveliko se koristi, i bojim **> se da ta praksa nece skoro prestati. Verska iskljucivost...da ako govoris i o ateistickoj verskoj iskljucivosti. Ne ako govoris o politickom oruzju. Religija danas ima tako malecnu ulogu u svemu ovome, a posebno Crkva, i Pravoslavna i Katolicka. Pogledaj samo koliki je uticaj Patrijarha u narodu (seti se zvizdanja za vreme Plisane revolucije), a ni Kardinal Kuharic nema mnogo veci uticaj. Jedino zasta Crkva sluzi politici je da se raspire nacionalisticke ostrascenosti, a Crkva, nazalost, nije ni toliko jaka da to spreci. U ostalom, trebalo bi da svi padnemo na kolena pred cudom Bozijim da su Srbi masovno postali vernici za poslednjih 4-5 godina, i to bi stvarno onda trebao da bude znak Bozijeg postojanja, ali nazalost nije tako :( Silna masa novokomponovanih vernika ide u crkvu samo iz novopecenog folklora a ne iz vere (najveci kriminalci idu u crkvu, ubice i lopovi, pricescuju se iako na dusi imaju smrtnih grehova za ceo jedan narod, a da i ne trepnu pred tim Bogom u koga "veruju" i pred njegovom, sasvim izvesnom osudom).
religija.276 branin, -> #226, bobby.quyne
**> Evolucija je proces u kojem ziva bica pod uticajem okoline **> menjaju svoj genotip i kao posledicu toga imamo bolje **> prilagodjavanje sledecih generacija istoj okolini, ili u **> izumiranje u duzem vremenskom periodu (kada se promena pokaze **> losom sa stanovista prilagodjavanja). I ok. Stos je u tome sto se kod tih procesa moze prepoznati pravilnost. Promena uslova -> promena organizma. To nije u suprotnosti sa verom. Ustanovljenje procesa je pitanje vere, ne rezultat istih. Razvoj i promena geenotipova nisu rezultat haoticnog menjanja, vec pravila, a pravilo je uspostavila svest - Bog. To je stav vere.
religija.277 branin, -> #86, vcalic
**> Da, to se javlja vec u Jovanovom Jevandelju (cije je **> autorstvo, koliko znam, najspornije). Pilat pere ruke od **> svoje presude, a zatim licno ispisuje tablu (Isus **> Nazarecanin, Car Judejski) iznad Isusove glave, dok ga **> Jevreji odgovaraju od toga. Sve u svemu, Rimljani su ispali **> cisti prema Isusu, a sva krivica je prebacena na Jevreje. **> **> Mada je cinjenica da Novi Zavet ne posmatra Jevreje u **> negativnom kontekstu, na pojedinim mestima ostavlja dovoljno **> prostora za (nazovimo to tako) "proizvoljna tumacenja". Pogledaj u predgovor Novog Zaveta od prof. Emilijana Carnica. Prebacivanja da su tekstovi novog zaveta falsifikat nije istorijski odrziva. Postoje dokazi da su tekstovi NZ a posebno evandjelja i poslanica postojale jos u prvoj polovini prvog veka, a takodje da su ti tekstovi bili jednaki danasnjima (postoje citati po drugim delima, odlomci iz njih itd.) Prof. Carnic kaze da su danasnje rakonstrukcije tih tekstova skoro indenticne originalima. A razlike koje su nastale su uglavnom po pitanju pojedninih reci, na i smisla, i nastale su prepisivanjem a ne namernim umetanjem drugacijih znacenja. Sto se tice toga da su hriscani falsifikovali NZ da bio sa rimljana skinuli odgovornost, nije istorijski tacna, jer su upravo jevreji najvise napadali hriscane ( u talmudskim tekstovima se mogu naci najgora vredjanja Isusa Hrista od strane Jevreja), a Hriscani su krenuli ka rimskim teritorijama u isto vreme kad su i krenule pavlove poslanice. Kako je dokazana autenticnost istih, a i spisa 4 evandjelja, o toj tezi nema ni govora. Mogu da uputim na obimniju literaturu iz ove oblastio za zainteresovane.
religija.278 branin, -> #72, kdrazan
**> Za razliku od Pape, koji je Hrvate otvoreno pozivao na borbu **> (i klanje <---), za Reis-ul-Ulemu i da ne pricam, Patrijarh **> Pavle A jel negde vec citirano to sto tvrdis? Tesko.
religija.279 novim,
Tek da se u svojim raspravama ovde ne osećate usamljeni. :) Dva priloga sa Mreže: ----- From: David Rosales Lagarde Subject: One doubt... (religion or intellect, what comes first????) I know already that this is not your discussion subject... Anyway we have a doubt of the logical order of evolution... Here it comes... What comes first: the religion or the intellect? Point of view one:: In prehistoric times, I think that the human being required his intellect to make the religion abstraction. When he is capable of thinking, he could raise his eyes to the sky and start making questions and answer to them. Then the intellect should be first in a logical way because you should be able of making the abstraction of a higher force, a higher power. Point of view two:: In evolution, first came the feeling, and then the thinking. Before making questions about nothing, human being felt loneliness, and impotence in front of the natural forces. So the first religion filled the necessity of protection, for hunting better, for survive to the storm. The religion first gives the cure for pain, and then, when the question arrived, provides the answers for the doubts. First the religion, then the logical reasoning. We have two different points of view of different persons. Please We want your point of view. Please we stand by... P.S. Is the question "What comes first :: the religion or the intellect?" well asked? ----- From: Biology Department Subject: RE: One doubt... (religion or intellect, what comes first????) The question What comes first: the religion or the intellect? is too vague. First, the term religion carries to many connatations to just be used without qaulification. Second, the same argument applies to the word "intellect." Third, why necessarilly do these have to be separate phenomenon instead of a co-evolution of the two. Fourth, why does their have to be a "logical order" of evolution. From a bilogical point of view evolution is a random process. Please define your terms more precisely. Jeff Huckaby Molecular Biology William Jewell College -----
religija.280 milan, -> #266, branin
> Da bi imao kredit da se zoves "pravoslavcem" pod jedan moras da > se pridrzavas Crkvenih ucenja, ne samo zato sto tako Crkva uci i > tumaci vec i zato sto je to tumacenje zasnovano ne samo na nauci > koja je prosledjena preko apostolske tradicije, vec i > proucavanjem istorije i filozofije. Uz puno uvažavanje okolnosti da se moraš pridržavati učenja Crkve ako istoj hoćeš da pripadaš (možda je težina obaveze malo manja kod protestanata koji ne pripadaju Church of England) ostaje mi nejasno o kakvoj se "nauci" pa još povrh svega "prosleđenoj preko apostolske tradicije" radi? Dakle, "Na videlo sa tom stvari!", što rekao otac detetu koje je progutalo dukat. Pl poz M
religija.281 milan, -> #270, branin
> Lele :)) Ateizam se ne ipoljava javno ?!? Sta je bilo ovih 50 > godina? Zar treba uzvikivati JA SAM ATEISTA! da bi se prepoznao. > U javno istupanje spada izdavanje knjiga takve filozofije, javno > ponasanje i istupanje. Ateizam nema jedinstvenu oznaku kao > hriscanstvo, ali ima pojedinacne. > Ateizam je isto tako i stvar drustva, samo sto se sad stvari > menjaju. Ranije su religiozni nametali drugima svoje misljenje a > sad je situacija obrnuta. Greška ili podmetanje? Valjda: "Ranije su ateisti nametali drugima svoje mišljenje, a sada je situacija obrnuta (preciznije "obratna")"? Pl poz M P.S. "Kada sam poslednji put bio ovdje na Kosmetu bilo je 50% nepismenih, a sada je situacija obrnuta! (JeBe Tito, "Sabrana nedela", Kumrovec-Grac-Moskva-Beograd, 1891-1980, neobjavljeno)
religija.282 milan, -> #271, branin
> ............................ Da je covek nastao od majmuna, > valjda bi i majmun nesto do sada postigao ;) ............ Postigao je (ako je to nekakvo postignuće :>). Postao je čovek. Pl poz M
religija.283 milan, -> #273, branin
> ................... Pogledaj samo u koliko samo stvari u nauci > verujemo i u kolike smo stvari verovali: Njutnova mehanika, > Istorija, pa cak i matematika,krcate su verovanjima. ............ Molim za primer bar jednog "verovanja" u matematici. ne mora nužno biti "krcato". Pl poz M
religija.284 milan, -> #274, branin
> Jedino je moguce odjednom VEROVATI u ISTINU,a ne korak po korak. Moguće je da se do ISTINE mora stići odjednom i pomoću VEROVANJA jer su slova velika pa ih nije lako obuhvatiti. Ali, do istine, bar kako je ljudi kojima je Dekart blizak razumeju, se najčešće stiže baš "korak po korak". Pl poz M
religija.285 milan, -> #277, branin
> Pogledaj u predgovor Novog Zaveta od prof. Emilijana Carnica. > Prebacivanja da su tekstovi novog zaveta falsifikat nije > istorijski odrziva. Postoje dokazi da su tekstovi NZ a posebno > evandjelja i poslanica postojale jos u prvoj polovini prvog veka, > a takodje da su ti tekstovi bili jednaki danasnjima (postoje > citati po drugim delima, odlomci iz njih itd.) Prof. Carnic kaze > da su danasnje rakonstrukcije tih tekstova skoro indenticne > originalima. A razlike koje su nastale su uglavnom po pitanju > pojedninih reci, na i smisla, i nastale su prepisivanjem a ne > namernim umetanjem drugacijih znacenja. Ne preterujmo sa rečju "falsifikat". Jevanđelja, od kojih su četiri ušla u Novi zavet (tri sinoptička i jedno gnostičko, koje, onako uzgred, pokazuje da je na saborima čak i nekoliko vekova posle hipotetičkog Hristovog vaskrsenja bila jaka gnostička struja) samo su selekcija postojećih konkurentnih tekstova kojih je bilo na desetine. Većina istraživača se slaže da su sva nastala posle Svetog Pavla (oko +70 god.) koji se, uostalom, može i smatrati "pronalazačem" Hrišćanstva. Jednostavno, do njega nije bilo ni pomena da je jedna od esenskih sekti koje je predvodio Isus iz Nazareta (ako je uopšte i postojao) osobito različita od ostalih mesijanskih pokreta koji su tutnjali Judejom i Samarijom od Jude Makabejskog (oko -60 god.) do pada Masade (oko +60 god). Sva Jevanđelja su pisana od +100 god nadalje i delo su iskrenih vernika, a ne falsifikati, ali sa istorijskim događajima imaju malo ili nimalo veze. Svetom Pavlu se, međutim, mora "skinuti kapa" jer je jednu jevrejsku monoteističku sektu (ili sintegrat više sekti i pokreta jer se Jovan Krstitelj kao istorijska ličnost u Novom Zavetu povezuje sa Hristom o kome u istoriji nema ni pomena) uzdigao na nivo univerzalnog i po prvi put uveo pojmove "čovečanstva" i, u drugoj iteraciji, "čovekove duše". Izbacio je "jevrejstvo" iz prosedea i obratio se svim ljudima. Što bi komunjare rekle: "Neka mu je slava i hvala!" Ta univerzalan komponenta je glavna zasluga Hrišćanstva (Copyright by Saint Paul, I century AC) i skoro je monstruozno da se danas, 2000 godina posle toga, pojavljuju institucije u vidu Crkava koje insistiraju na istoričnosti Hrista i, povrh svega, daju hrišćanstvu sopstvenu, nacionalnu konotaciju. Ukratko, kao što I glava I knjige Mojsijeve nije opis istorijskih događaja, to nije ni Biblija. Ali, to joj ne umanjuje civilizacijski značaj. Pl poz M
religija.286 bobby.quyne, -> #267, branin
> da nisu oni usamljeni u vezi stim :) svaki narod iste stvari radi. To sto > je posle masama sinula ideja da su samo jevreji takav narod, to je bolest > covecanstva da vidi trn u drugom oku a svog balvana ne. To uopste nije sinulo masama, vec je postignuto sistematskom propagandom od strane svestenstva, prvenstveno katolickog, ali i pravoslavnog (narocito u Rusiji). Sto nas vraca na potencijalni istorijski falsifikat u Novom zavetu.
religija.287 bobby.quyne, -> #268, branin
> Nit je u pitanju teolog, nit istoricar, vec novinar kanadski, koji je > snimao emisiju o templarima pa zabasao u spekulacije sta i kako bi bilo da > je bilo. I kod nas je izasla knjiga istog i ima je u svakoj knjizara. > "Teorija" je puna praznih naklapanja, slozenih od nedokazanih i Bojim se da se ne radi o tom coveku (ako mislimo o istom -zavestanja, krv i slicno) vec o jednom prilicno ozbiljnom tipu (pomalo ekscentricnom) kojem nikako da se setim imena (Vilslou ili tako nesto) koji je tome pristupio sa krajnje akademskog stanovista, a kako se posle toga digla mala medijska i kako su krenuli da mu kopaju po privatnom prljavom vesu, prestao je da prica o tome.
religija.288 bobby.quyne, -> #269, branin
> sto je zgodnije za one koji ne zele da u detalje se sa time > upoznaju, ali je nezgodnije jer nisu iznesene odbrane na sve > napade na pomenute dokaze o Bozijem postojanju. S obzirom da niko od pomenutih nema video snimak doticnog g. Boga, onda se nikako ne radi o dokazima, vec samo o hipotezama koje se u sustini baziraju na verovanju.
religija.289 balinda, -> #265, branin
>> Nije veci praznik. Uskrs je najveci praznik i kod katolika, >> jer je taj dogadjaj osnovni dogadjaj vere, kao i kod svih hriscana. Pa, rekosmo da Uskrs na najbolji način objašnjava suštinu čitavog hrišćanstva. Međutim, moja upitanost odnosila se na *praksu* za koju sam "pronašao" da postoje (?) vidljive razlike. žuli smo i razne ideje zašto je to tako, a tvoja tvrdnja: >> Dele se pokloni, atmosfera je lagodnija i veselija, sto su zdusno >> prihvatili, po meni najprisnije protestanti. potvrđuje ovde već više puta rečeno. Slučajno ili ne, tek pomeranje pažnje sa Uskrsa na Božić kao da je proporacionalno sa, da kažem, "naprednošću" hrišćanskih konfesija. Iz pravoslavnog ugla gledano ovaj napredak bi se mogao tumačiti verskom nedoslednošu čak i u jeretičkom smislu. Doduše, možda se ova razlika može razumeti i na sledeći način: >> Utisak moze da zavara samo zbog glamuroznosti bozica, koji ni kod >> pravoslavnih hriscana, na njihov nacin, nije nista manje >> glamurozan. Stos je u tome :) sto je zapad za ovih 100 godina >> uspesno izbegao komunizaciju i masovna osiromasenja naroda, >> pa je glamur lakse bio postignut :) Uticaj komunizma svakako bi bilo pogrešno isključiti. No, veliko je pitanje šta je ovde uzrok a šta posledica, i da li se možda oni prepliću? Istorija je pokazala da je komunizam uspeo najpre tamo gde je društvo bilo najbolesnije. Sad, što se to značajno podudarilo sa pravoslavljem može se doživeti i kao nekakva unapred smišljena podvala. Međutim, neprincipijelno bi bilo da sasvim isključimo i neprijatniju varijantu. Društva u kojima je dominiralo pravoslavlje već su zaostajale u tadašnjem civilizacijskom trenutku kada ih je pomenuta pošast zatekla pa, budući da nisu bile dovoljno otporne, razumljivo je što su tako lako podlegle. U kakvoj je vezi civilizacijski zaostatak u odnosu na podelu u okviru hrišćanstva, drugo je pitanje. Znam da će se reći da su istorijski razlozi (od Turaka, pa nadalje) značajni, ali zar i ovi razlozi nisu u jasnoj vezi sa podelama u okviru hrišćanstva? Da li je Božić, kod pravolavlja, *makar* podjednako glamurozan kao što je to Uskrs, kako ti tvrdiš, posebno je pitanje? Mislim da ima manje mesta dilemi koji je verski praznik, *u praksi*, dominantiji kod katolika. Nisam pronašao zadovoljavajući razlog zašto je to Božić, ako smo se već složili da je Uskrs taj koji bi trebalo da bude "glavniji" za čitavo hrišćanstvo?
religija.290 balinda, -> #272, branin
>> Upravo bi se moglo reci i suprotno - da neverujuce nosi >> osecanje (ljutnja sto im neko propisuje kako da se ponasaju, >> pa makar to bio i Bog) a da se moze mozda reci da je to na >> ustrb razuma (ceo svet odslikava, po svojim zakonima, >> svest koja ih je organizovala. Iz tog razloga ja sam se i založio da oni koji više mesta daju "realnom" razumu (hoću li tako nazvati onu "praktičnu" pamet koja tako karakteriše neverujuće?) više takta i razumevanja ponude onima koji rado traže razum i izvan sebe. Iz ugla koji si ti ponudio, sasvim je održivo da se ceo univezum ne može objasniti jednim zakonom tj. samo svešću koju posedujemo. Međutim, to i dalje ne znači da je nužno održiva i pretpostavka verujućih, budući da i ona najpre projektuje ljudsko očekivanje - kako li to može "izgledati" princip koji sve nosi? Baš kako verujući tvrde da je čovek napravljen po liku Boga, ne vidim da se išta može zameriti stavu neverujućih koji tvrde da verujući izmišljaju Boga u skladu sa ljudskim, idealizovanim likom? >> Da nije tako ne bi bilo moguce da iz semena psenice uvek >> izraste psenica a ne kukuruz). Da, ali samo na toj ravni gledanja. Isti atomi proizvode tako različite stvari. Seme pšenice nije ništa drugo nego neko "preduzeće" atoma koji jedan "posao" umeju da urade. Ali, da su se "radnici" tog preduzeća drugačije i sa drugima udružili, proizvodili bi, recimo, paradajz. :) Zato racionalisti mogu reći da je razum taj koji se ne nalazi na nivou "semena", nego na nivou "atoma" (sa čime se ja teško mogu složiti), ali mi takođe nedovoljno uverljivo zvuči tvrdnja da je razum baš toliko nemoćan (ili konačan!) da u sebi nema i klicu onoga što trenutno ne može da pojmi. Zapravo, zalagajući se za razum (doduše ne u smislu isključivosti) verujem da se sigurnije može stići i u oblasti koje se razumu opiru. (?) To što se iz drugih vizura (umetnosti ili religije) može lakše proviriti u područje istine, ne znači da se time istina može dosegnuti. U jednoj "mozgalici" rekao sam da "knjigu istine nauka sriče a umetnost prelistava". Možda bi je ("mozagalicu") vredelo dopuniti da je "religija nosi pod miškom"? ;) Hoću da kažem da religija ovu knjigu ništa bolje ne poznaje, ali polaže pravo vlasništva nad njom. :( Iz osećanja poštovanja prema milenijskom čuvaru ove knjige, interesuje me kako je religija tumači, ali je ona mora sasvim predati i drugima na korišenje, čemu se, mora se to priznati, :( opirala dok je god mogla ne birajući pri tome ni sredstva. :( Naravno, glupa bi bila i osvetoljubivost druge strane.
religija.291 supers, -> #268, branin
>> Nit je u pitanju teolog, nit istoricar, vec novinar kanadski, koji >> je snimao emisiju o templarima pa zabasao u spekulacije sta i kako >> bi bilo da je bilo. U pitanju je Henri Linkoln, koautori su Majkl Bejdzent i Ricard Li. Covek je uradio veci broj emisija za BBC o templarima, time se bavi od leta 1969. >> Necu da kazem naslov ;> da ne bih reklamirao tu glupost od knjige. Sveta krv, sveti gral. Krajnje interesantna knjiga, uz to i vrlo korisna zato sto na vrlo kvalitetan nacin prezentuje istorijske cinjenice od ranohriscanskih vremena do danas. Cinjenice su jasno odvojene od spekulacija, a spekulacije su prilicno interesantne za procitati, mada dobrim delom neprihvatljive. U svakom slucaju, knjiga je odlicna za razonodu a stosta se moze i saznati. >> Uzgred, izasla mu je io druga knjiga u kojima na isti nacin >> dokazuje kako su sve religije "opijum za narod" ...poznato? Samo sam cekao da cujem da ga proglasavaju za komunjaru... Pise vrlo interesantno, a to sto se i sam ogradjuje da moze biti tako kao sto kaze a i ne mora, to mu je plus a ne minus. So, ako je neko ovu drugu knjigu video kod nas, bio bih mu zahvalan da nas obavesti.
religija.292 supers, -> #270, branin
>> U javno istupanje spada izdavanje knjiga takve filozofije, javno >> ponasanje i istupanje. Ateizam nema jedinstvenu oznaku kao >> hriscanstvo, ali ima pojedinacne. Razlika je u tome sto ne postoje ateisticke zajednice, a postoje crkvene. Organizacije ateistickog opredeljenja (pokojni SK-ovi) su imali znatno siri dijapazon delovanja i ne mozes ih staviti u istu ravan sa religijskim zajednicama. Javno istupanje ateista je takodje pojedinacno. Postoje knjige koje su zvanicne crkvene publikacije, ali do sad jos nista nije izdao nekakav Sveti ateisticki sinod... Odnosno, ateizam se svodi na pojedinca.
religija.293 supers, -> #271, branin
>> Teorija covekove evolucije skripi i to dosta :) Hoces reci da covek i majmunske vrste nisu imale zajednickog pretka?
religija.294 supers, -> #277, branin
>> evandjelja i poslanica postojale jos u prvoj polovini prvog veka, >> a takodje da su ti tekstovi bili jednaki danasnjima (postoje >> citati po drugim delima, odlomci iz njih itd.) Prof. Carnic kaze A takozvano jevandjelje po Tomi, pa razne varijante jevandjelja po Marku? Na raznim arheoloskim lokalitetima se pronalaze najrazlicitiji spisi koji opisuju taj kratak period navodnog Isusovog zivota i ranog hriscanstva. Da li je 100 ljudi u prvoj polovini I veka istovremeno pisalo jevandjelja, ili su gledali jedni od drugih, menjali sta im se nije svidelo, vrlo slobodno interpretirali ono sto su od drugih saznali... Potpuno je jasno da se pri prepisivanju iz osme ili devete ruke u spise unose znatno krupnije promene od slovnih neusaglasenosti. A dokazivati da je u I veku pisalo isto sto i kod Jovana u X veku je smesno.
religija.295 supers, -> #279, novim
>> What comes first: the religion or the intellect? Kad ustanovimo da li je starije kokoska ili jaje, znacemo i na ovo da odgovorimo.
religija.296 dr.grba, -> #264, bobby.quyne
>> kao jedino moguce, vec i dalje sanja 'rose garden' i ocrnjujre stvarnost >> preko svake mere. Ne, nego je zasukao rukave i stupio u akciju (:
religija.297 bobby.quyne, -> #271, branin
> Ne bih rekao da odbacuju evoluciju. Crkva i uci da je stvaranje > sveta i dalje u toku, stim sto je sad na coveku odgovornost sta > ce i kako ce mesto napraviti od planete i sveta oko sebe. Samim > tim se razvijaju i ljudi, a zasto ne ...i zivotinje, biljke...svi Crkva mozda prihvata evoluciju kao takvu, ali je sasvim sigurno da evoluciju coveka dozvoljava samo u okviru onoga sto ona tumaci kao boziji naum sa istim. > diognu na pijedestal Zakona. Da je covek nastao od majmuna, > valjda bi i majmun nesto do sada postigao ;) a zasto ne i ostala > bica. I otkud to da sje samo covek krenuo u ovom smeru? :) Kao sto rece milan, od majmuna je postao covek. Oni majmuni koji su evoluirali su postali ljudim, a danasnji majmuni ili nisu evoluirali ili su evolucioni corsokaci.
religija.298 bobby.quyne, -> #272, branin
> Upravo bi se moglo reci i suprotno - da neverujuce nosi osecanje > (ljutnja sto im neko propisuje kako da se ponasaju, pa makar to > bio i Bog) a da se moze mozda reci da je to na ustrb razuma (ceo Ja se uopste ne ljutim sto mi neko, recimo drzava, propisuje kako da se ponasam u nekim aspektima (recimo da ne ubijam ljude oko sebe), ali se zato ljutim kad mi propisuje neke druge stvari (recimo da placam porez) > svet odslikava, po svojim zakonima,svest koja ih je organizovala. > Da nije tako ne bi bilo moguce da iz semena psenice uvek izraste > psenica a ne kukuruz). Iz psenice ne izraste uvek psenica. Iz psenice ponekad moze, sasvim slucajno da izraste neka mutacija koja se sigurno ne moze zvati psenica. Ono sto bi religiozni ucinili je da tu mutaciju saseku u korenu i da psenica ostane psenica, dok ja zelim da je gajim i da vidim kuda ce taj pravac razvoja psenice otici. > razvijati ako se nesto odradi na neki odredjeni nacin. Nakon > toga, da lice covek imati duze prste jer radi njima ili ce krtice > ostati bez ociju ako su pod zemljom ili ribe bez nogu a dobiti Ali ne verujem da ce dopustiti da covek radi na tome da mu se, iz bilo kog razloga prsti skrate ili produze ili sta god.
religija.299 bobby.quyne, -> #273, branin
> :)) De nadje katolike...a i za muslimane...Od kada je greh > razmnozavanje? Ko je nama kriv sto nam zene ne zele vise od > jednog deteta. Od tada otkad na ovoj sirotoj planeti ima vise ljudi nego sto je ona u stanju da ih podnosi, i sto se isti i dalje mnoze kao zecevi, u cemu ih njihove crkve, jer se plase da ih ona druga strana brojcano ne nadmasi (a ima tu nesto i u svetim knjigama), svesrdno podupiru. S druge strane, nase zene (a bogami i muskarci) su davno naucili da nekontrolisano ramnozavanje nije dobro ni za decu, a ni sa ekonomskog stanovista jer odredjeno parce zemlje moze da ishrani konacan broj ljudi i tacka. Prema tome, ova je mudrost u nasem narodu stecena iskustvom, i treba je kao takvu postovati. > Istorija, pa cak i matematika,krcate su verovanjima. Naravno, iza > nekih verovanja stoji neki razlog - matematika ima svoje dogme, > neke stvari su u matematici zestoko rusene iako se dugo verovalo > da su apsolutne istine (postoji jedan matematicki teoreticar, tpo > ce matematicari bolje znati, koji je ustanovio teopriju da je > svaku teoriju matematicku moguce oboriti, pa cak :))) i njegovu), Da podrzim milan-a, gde se bas uhvati za matematiku, jer to je jedina oblast ljudskog delovanja gde su tvoji argumenti suplji 100%. Da si se uhvatio za fiziku ili hemiju, jos kako tako. Ali ni to nema veze. Ja uopste ne tvrdim da je nauka svemoguca. Proces naucnog saznanja je prepun sitnih koraka, zabluda i slepih ulica, ali ona stalno ide dalje. Njen cilj uopste nije apsolutno saznanje, kako to obicno shvataju oni naklonjeni religiji (koji bi zeleli da se sve objasni jednom i za svagda), niti zeli da da odgovor na 'konacno pitanje zivota, univerzuma i svega ostalog', izmedju ostalog sto naslucuje da pitanje ne postoji a da je odgovor ionako poznat (42), vec da je sam proces istrazivanja i nepristrasnog vrednovanja cinjenica vazniji od samih objasnjenja (koja ionako vaze do sledece - bolje teorije). > I td. i td. siroka tema. Jedno je sigurno, ateisti cesto umeju da > osporavaju drugima pravo na misljenje pa i na dokaze, samo zato > sto oni sami ne veruju, a posle takav postupak prebacuju > vernicima. Ja vernicima uopste ne osporavam pravo da veruju. To je njihov problem. Smeta mi kad krenu da se bave dokazivanjem (a i sirenjem) svoje vere medju onima koji je ne dele. Jednostavno, logika i argumenti im ne leze, prvenstveno zato sto nikako nece dopustiti da osnove njihove dogme budu poljuljane logikom, i uvek se zacaure u veru kad im logika zakaze.
religija.300 bobby.quyne, -> #276, branin
> suprotnosti sa verom. Ustanovljenje procesa je pitanje vere, ne > rezultat istih. Razvoj i promena geenotipova nisu rezultat > haoticnog menjanja, vec pravila, a pravilo je uspostavila svest - > Bog. To je stav vere. A za to nemas nikakav dokaz. Cak i kad bi doticni postojao, ne mozes da dokazes, vec samo da pretpostavis, da je te promene uzrokovao doticni, a ne da su se desile slucajno ili kako ti kazes - haoticno.
religija.301 bobby.quyne, -> #275, branin
> Verska iskljucivost...da ako govoris i o ateistickoj verskoj > iskljucivosti. Ne ako govoris o politickom oruzju. Religija danas > ima tako malecnu ulogu u svemu ovome, a posebno Crkva, i > Pravoslavna i Katolicka. Pogledaj samo koliki je uticaj > Patrijarha u narodu (seti se zvizdanja za vreme Plisane > revolucije), a ni Kardinal Kuharic nema mnogo veci uticaj. Izvini a kakva je to ateisticka verska iskljucivost. Ako mislis na komuniste, ja njih ne smatram nista manje RELIGIOZNIM nego, npr. pravoslavne hriscane. Religija ima istu onu ulogu koju je imala i pre 100 ili 500 ili 1K godina. Bilo je perioda slabijeg ili jaceg uticaja crkve na drzavu i politicka desavanja, ali je prisutnost stalna i porpilicna. Uticaj svakoga na drustvena zbivanja je onakakav kakav ga isti, na osnovu svog delovanja, i zasluzuje. Uticaj KK na desavanja u Hrvatskoj je bio (do penzije) ogroman, a to sto se ne su se njegove izjave razlikovale od zvanicne politike, ne znaci da se stvari nisu odvijale onako kako je to on hteo. Uticaj PP na desavanja u Srbiji, RS i RSK mozda nije onakav kakav bi on hteo da bude, ali SPC svojim metodima ocigledno utice na politiku u ovim krajevima, mozda ne toliko kao HKC u RH, ali je znatan. Inace, ono sto danas imamo kao politicku dimenziju religije nije nista novo. Slicna stvar su bili recimo krstaski ratovi, ili inkvizicija. Ili rusko pokrstavanje sibirskih naroda. Danas je to samo izrazenije jer je veci broj ljudi ukljucen u to.
religija.302 bobby.quyne, -> #274, branin
> **> Ali svi oni, kada se podvuce crta, kazu jedno te isto: "kad > **> budes verovao u nasu istinu, onda ce ona za tebe postati > **> ISTINA." Ja, kako si vec mogao da primetis, ne pridajem mnogo > Ne! Vera se ne dobija na licitaciji. I svako ko tako tvrdi ili ne > poznaje veru ili nije vernik ako tako govori. Nikad nece za > nekoga verska istina biti istina, pa makar i bila potkrepljena > dokazima jakim kao stena, ako on to ne zeli i ako to nije dobio > opd Duha Svetog,kao verujuci kazu. ... > Jedino je moguce odjednom VEROVATI u ISTINU,a ne korak po korak. Ja ovde nikako ne vidim kontradikciju (izmedju onog sto sam ja napisao i onoga sto si ti napisao).